037 Plus [broj 35, 21.10.2010]

8/6/2019 037 Plus [broj 35, 21.10.2010]

http://slidepdf.com/reader/full/037-plus-broj-35-21102010 1/24

Biha} • êtvrtak, 21.10.2010. • Broj 35 • Godina I • Cijena 0,50 KM /za inostranstvo 0,50 eura/ INFORMATIVNI SEDMI^NI LIST

Biha} Bosanska Krupa Bosanski Petrovac Buìm

Cazin Klju~ Sanski Most Velika Kladu{a

Poslovanjem do imena!

Unato~ ki{i i tamnim oblacima

! Jesen koja je zvani~no po~ela 23.

septembra, u svome {arenom ruhu zaku-

cala je i na na{a vrata. Prvi jesenji dani

donijeli su ki{u i nebo prepuno tmurnih

oblaka.

No da sve ne bude tako sumorno pobri-

nuli su se mali{ani biha}kih vrti}a. Odlu~ili

su ovo godi{nje doba srda~no pozdraviti i

poèljeti mu dobrodo{licu. Defilirali su

najmla|i gradskim ulicama, u {arenim

kostimima, s jesenjim plodovima u korpi-

cama, {ire}i oko sebe vedrinu nasmijanim

licima. Nakon {etnje gradskim ulicama

mali{ani su se vratili u vrti}e i uz pjesmu i

ples po~astili vru}im pe~enim kestenjem.

Iako je zovu sumornim godi{njim dobom,

jesen pruà i mno{tvo zadovoljstva. Ubiru

se jesenji plodovi, sezona je kestenja, sku-plja se {areno li{}e, spremaju se drva za

ogrjev… a i djeca joj se vesele. Ljeto je i

zvani~no zavr{ilo.

Pred nama je novo godi{nje doba, razdo-

blje kratkih tmurnih dana, magle i ki{a

koje neprestano padaju. S vru}im danima

i izletima u prirodu pri~eka}emo do slije-

de}e godine.

Jesen }e trajati 89 dana, 20 sati i 29 mi-

nuta, do 22. decembra, pola sata poslije

pono}i kada po~inje zima. S. DEDI]

Iz biha}kih naselja - Martin Brod

Znati ìvjetiod ljepote s t r. 11

.

Glasali zasebe i “svoje”

s t r. 4. i 5.

O~uvanje ioplemenjivanjedoma}e vrste

s t r. 1 2. i 1 3.

Dobrodo{la jeseni!

Foto-reportaà: Uz ro|endan “Sile nebeske”

Korpus i narod - jednostr.6.

Prva nogometna liga Federacije BiH

Do{lo vrijeme iza pobjeduna strani

s t r. 2 3.

Cazinska krajina, najve}e stani{tepitomog kestena

OGLEDALO: Najbrojnije op}inenajbolje pro{le na izborima

8/6/2019 037 Plus [broj 35, 21.10.2010]


21.10.2010.godine7 dana2

! Centralna izborna komisijaBiH objavila je rezultate izboraodrànih 3. oktobra. Drasti-~nih promjena u odnosu na pr-ethodno objavljene rezultatenema. Kad je u pitanju Unsko-

sanski kanton vode}a je partijaSDP, s oko hiljadu glasovamanje druga po snazi, odnos-no broju mandata u Skup{tiniUSK je SDA, potom DNZ, A sda. Peta po broju osvojenihglasova je Stranka za BiH atijesno je slijedi nova politi~kapartija SBB Fahrudina Rado-n~i}a. U sastav Skup{tine ulazii Koalicija zajedno za USK.Slijede pregovori o konsti-tuiranju vlasti, a Visoki pred-stavnik u BiH Valentin Incko u

razgovoru za jednu tv ku}ukazao je da se zapanjio kada

je ~uo da ljudi na odgovornimmjestima u BiH govore da }e

vlast u BiH biti formirana tek za ~etiri mjeseca.

Incko je ocijenio da treba go- voriti da }e sve biti u~injeno dato bude {to brè, u najkra}immogu}im rokovima te da po-slije odre|enog vremena, bilokoja vlada - Lagumdìjina,ôvi}eva ili Dodikova, svejed-no, u Federaciji BiH (FBiH),Republici Srpskoj (RS) ili BiHna}i }e se u situaciji da blaga-

jne nisu ba{ pune i da se trebaokrenuti konkretnim pitanji-ma, zapo{ljavanju ljudi, eko-nomiji i na~inima kako mije-

njati sada{nju negativnu pri~uu BiH. On je ocijenio {okant-nom i informaciju da je u BiHzaposleno samo 17 odstomladih, naglasiv{i da je za toodgovorno cijelo dru{tvo, a

politi~ari najodgovorniji.“Stra{no je da u BiH ima oko pola miliona nezaposlenih.

Ukoliko ne budu realizovanirazvojni projekti onda }e iz BiH oti}i jo{ vi{e ljudi”, kazao je

Visoki predstavnik.[to se ti~e sad ve} biv{eg sazivabh vlasti oni ne moraju brinutibar jo{ godinu. Naime,pribli no polovina poslanika itre}ina delegata trenutnogsaziva Predstavni~kog i Domanaroda Parlamentarne skup{ti-

ne BiH moglo bi iskoristiti pravo da godinu dana po istekumandata primaju platu iz Bu-dèta BiH. Poslanicima i dele-gatima koji se izjasne da senakon isteka mandata ne mo-

gu vratiti na ranija radna mjes-ta ili oti}i u penziju u narednihgodinu dana mjese~no }e bitiispla}ivan osnovni iznos plateod oko 4.200 KM.Ukupna garnitura zvani~nikau institucijama BiH koji }egodinu dana primati platu izBudèta BiH mogla bi biti

ve}a, ako se uzme u obzir dapravo na ovu naknadu imaju i~lanovi Savjeta ministara i nji-hovi zamjenici, kao i ~lanoviPredsjedni{tva BiH

Izdava~ JP “RTV BIHA]” d.o.o. Biha}Direktor: Mirela POPR@ENOVI]Izvr{ni direktor: Safet HRNJICA

Adresa: Ul. Krupska bb

77000 Biha} Telefon: 037/226-688; Fax: 037/226-866

Sedmi~ni informativni list 037Plus

Glavni i odgovorni urednik: Dilajla OBAJDIN

Ure|uje redakcijski kolegij:

Dilajla OBAJDIN, Safet HRNJICA,Midhat KALIMAN, Hilmija HRNJI],Halid ALIJAGI]

Sudski registar: U/I 455/05Mati~ni broj: 1-279-00

[tampa: N.I.G.D. DNEVNE NEZAVISNE NOVINE

d.o.o. Banja LukaCijena: 0,50 KM, za inostranstvo 0,50 euraplus PTT tro{kovi

E-mail: [email protected] [email protected]

Incko {okiran izjavama

! Prema podacima Direkcije zaevropske integracije za Bosnu i Herce-govinu je od 2007. do 2010.godine izIPA fondova odobreno 310 milionaeura. Radi se o sredstvima iz kompo-nente I i II koje BiH moè koristiti kaozemlja potencijalni kandidat za ~lanst-

vo u Europskoj uniji. Ina~e, IPA finan-cijski instrument pomo}i obuhvata peri-od alokacije u vremenskom okviru od2007. do 2013. godine.[to se ti~e komponente II, prenosiportal ekapija, odnosno prekograni-~ne suradnje, do sada je prema

rije~ima direktorice Direkcije zaeuropske integracije BiH NevenkeSavi} odobreno nekoliko projekata.Izme|u ostalog, radi se o {est projeka-ta iz programa transnacionalne sura-dnje jugoisto~ne Europe, te jednogprojekta iz programa transnacionalnesuradnje Mediteran (MED). Kada seradi o transnacionalnoj suradnji jugo-isto~na Europa sredstva iz alokacijeIPA 2007. sa partnerima iz BiH uukupnom iznosu od 385.213 euraugovorena su od Delegacije Europskeunije u BiH.

[to se ti~e projektnih prijedloga koji supristigli u sklopu drugog poziva za dod-

jelu sredstava iz ovog programa, uDirekciji kaù da je u tijeku njihovaevaluacija, te da se rezultati o~ekujukrajem ove godine. Tako|er napominjeda su sredstva za projekt iz programaMED-a odobrena iz IPA 2008.Zavr{en je i proces evaluacije u okvirubilateralnih programa prekograni~nesuradnje sa: Hrvatskom, Srbijom iCrnom Gorom. Ugovaranje ovih sred-stava bi trebalo da uslijedi veoma brzo.Radi se o financijskim alokacijama za

2007. i 2008. godinu. Istovremeno, utoku je priprema za objavljivanjesljede}ih poziva za podno{enje projekt-nih prijedloga u okviru ovih programa.U toku je i evaluacija projekata uokviru IPA Jadranskog programaprekograni~ne suradnje.O tome za{to je proces odobravanja ievaluacije tako spor u Direkciji tvrde darazlog leì u ~injenici da u upravljanjuprogramima iz okvira IPA komponenteII sudjeluju dvije ili vi{e zemalja, te dasve to uzrokuje sporiji tempo u imple-mentaciji.

! Poslanicima idelegatima koji seizjasne da senakon istekamandata ne mogu

vratiti na ranijaradna mjesta ilioti}i u penziju unarednih godinudana mjese~no }ebiti ispla}ivanosnovni iznos plateod oko 4.200 KM

Za BiH odobreno 310 miliona eura

Politi~ari najodgovorniji

za stanje u zemlji

Dilajla OBAJDIN

! Visoki predstavnik u BiH, Valentin Incko izjavio je ovihdana da ga je zapanjilo kada je~uo da ljudi na odgovornimmjestima govore da }e vlast u

BiH biti formirana tek za ~etirimjeseca.Tek? Pa, cijenjeni Visoki predsta-

vni~e! Mi smo kadri formirati vlast i {est mjeseci. I godinu. Pa je rasformirati u ~as posla. Nedati ni onih oglednih sto dana dase jedva formirana vlast izjasnikako su se sna{li. Pa iznova - uformiranje. Bar dosad smo(ne)slavno prednja~ili.Da je formiranje vlasti sportskadisciplina Unsko-sanski kantonodnio bi sve medalje i bio bi poiskustvu i referencama kvalifici-ran za doma}ina takva takmi-

~enja. Na primjer, politi~ke igrebez granica. Imali bi {ampione usvim disciplinama : “jahnijanju”imena za ministre, safunjanjubasamaka, zabijanju noà u le|adoju~era{njem politi~kom part-neru, brzom presvla~enju strana-~kog dresa, me|ustrana~kompotezanju konopca, bacanju pre-mijera u dalj, prebacivanju ko-plja odgovornosti.... (himna ta-kmi~enja: To je sport za ljude uBosni, niski udarci tu se nesude...).Sve ide u rok slu`be. I u radnista`. Kad su ve}inom profesion-alci s radnim knjiìcama u parla-

mentima. Pa kako se ne bi ljutilioni kojima se omaklo produè-nje mandata? Oni koji nisu upaliu ovomandantnu dràvnu poli-ti~ku reprezentaciju ne{to sumirniji.Zastupnicima, ministrima, zam-

jenicima.... koji se izjasne da senakon isteka mandata ne mogu

vratiti na ranija radna mjesta ilioti}i u penziju u narednih god-inu dana mjese~no }e bitiispla}ivan osnovni iznos plate odoko 4.200 maraka. Taman!

Sport zaljude u Bosni

Direkcija za

evropske integracije

8/6/2019 037 Plus [broj 35, 21.10.2010]


7 dana 321.10.2010.godine

! Ustavni sud Federacije BiHdonio je odluku kojom se~lanak 15. i 16. Zakona o fed-eralnim ministarstvima i dru-gim tijelima federalne upraveprogla{avaju neustavnim. Ovase dva ~lanka odnose nanadle`nosti Federalnog mini-starstva obrazovanja i nauke teFederalnog ministarstvakulture i sporta, objavio je

Ve~ernji list.

Pitanje ustavnosti otvorila jepredsjednica Federacije BiHBorjana Kri{to, a time je htjela

kantonima potvrditi isklju~ivunadle`nost u utvr|ivanju obra-zovne i kulturne politike.Ustavni sud FBiH je, nakonpriziva Borjane Kri{to, odrào

je javnu raspravu o utvr|ivanjuustavnosti Zakona o federal-nim ministarstvima i drugimtijelima federalne uprave.Nakon provedenog postupkaUstavni sud je utvrdio kako jeUstavom Federacije propisanoda kantoni ‘imaju svenadle`nosti koje nisu izri~itopovjerene federalnoj vlasti.Posebno su nadle`ni zautvr|ivanje obrazovne politike,

uklju~uju}i dono{enje propisao obrazovanju i osiguranjeobrazovanja, te utvr|ivanje i

provo|enje kulturne politike, jasno je navedeno u odluciUstavnoga suda.Kultura i obrazovanje uisklju~ivoj su nadle`nosti kan-

tona, iz ~ega proizilazi kako suministarstva koja postoje nafederalnoj razini protuustavnouspostavljena.

Odluka Ustavnoga suda nalaèda se federalna ministarstvakulture i obrazovanja i nauketrebaju ugasiti jer je njihovopostojanje neustavno, jednakokao i odluke koje su donosili.Presuda je donesena jednogla-sno, prenijeli su mediji, a izdan

je i naputak da federalniParlament u roku od {estmjeseci usuglasi navedenesporne ~lanke s Ustavom.

Tako }e novi saziv ParlamentaFederacije u odmah po konsti-tuiranju morati se pozabavitiovim korekcijama.Kantonima je ovim potvr|enaisklju~iva nadle`nost u ovimresorima, a izvr{noj vlastiFederacije ne samo manje

ovlasti nego smanjen broj min-istarskih pozicija. Morat }e semijenjati zakon o ministarstvi-ma Federacije prema kojemu jedefinirano {esnaest mini-starskih resora i mjesto premi-

jera. Dvije ministarske pozicijemanje mogle bi zakompliciratii uspostavu vlasti u Federaciji.Zanimljivo je da je nakonobjave ove vijesti ve} po~eloprebrojavanje koliko }e uki-danje dva ministarstva pore-metiti raspodjelu funkcija iodredbe o nacionalnoj zastu-

pljenosti po popisu stanovni-{tva iz 1991. godineDio odluke u kojem Ustavnisud navodi da je postojanjeovih ministarstava neustavno,

jednako kao i odluke koje sudonosili, tako je ostalo u sjenipoliti~ke matematike.

Kantonima isklju~iva nadle`nost u obrazovanju i kulturi

! [trajk ljekara Unsko-sanskog kantona u{ao jeu tre}u sedmicu. Vlada je u petak uputila pri-

jedlog za obustavu {trajka na 30 dana kako bise izvr{ila sistematizacija. Izvr{ni odborStrukovnog sindikata ljekara prijedlog nije pri-

hvatio te odlu~io nastaviti {trajk.Protekle sedmice se o~ekivalo da }e ljekari ipregovara~ki tim posti}i dogovor koji bi vodioka prekidu obustave rada. Ipak, i nakon {to jeprezentiran prijedlog pregovara~kog tima

Vlade, a on podrazumijeva prekid generalnog{trajka i vr{enja sistematizacije radnih mjesta,ljekari su odlu~ili da se generalni {trajk nastavi.Dugo o~ekivano ogla{avanje Vlade, Strukovnisindikat ljekara je ocijenio poniàvaju}im

prema ljekarskoj profesiji.Ljekari su istrajni u zahtijevanju ispunjavanjazahtjeva, a saop}enjem za javnost pozivaju narazumijevanje gra|ane kojima je i dalje nausluzi samo hitna ljekarska intervencija. A.Ib.

! Kantonima je

potvr|ena isklju~iva

nadle`nost u ovim

resorima, a izvr{noj

vlasti Federacije nesamo manje ovlasti

nego smanjen broj

ministarskih

pozicija. Morat }e

se mijenjati zakon

o ministarstvima

Federacije prema

kojemu je definira-

no {esnaest

ministarskih resora

i mjesto premijera

! Protekle sedmice obiljeèn je Dandarivanja organa i transplantacije. Usvijetu hiljade ljudi pati ili umire

~ekaju}i na transplantaciju organa.Iako ve}ina populacije podràva dari-

vanje i presa|ivanje organa, donorskamreà ne moè se pohvaliti ve}im usp-

jehom.Donorska mreà u Bosni i Hercegoviniosnovana je 2002. godine kao dobro-

voljna organizacija ljekara i drugihgra|ana radi promovisanja doniranja

organa.Prema rije~ima dr. Mustafe Avdagi}a,koordinatora donorske mreè BiH za

Unsko-sanski kanton, od osnivanjamnogo se uradilo na promociji ovoghumanog udruènja njegove misije,me|utim rezultati su poraàvaju}i.- Mi smo malena dràva i za ovakav vid

animiranja stanovni{tva mnogo je pre- preka, po~ev od socijalnih, psiholo{kih,religijskih… Po trenutnoj zakonskoj reg-ulativi, samo potpisivanje donorske kar-

tice u BIH nije dovoljno za uzimanjeorgana nakon smrti. Potpisivanjem se samo izraàva èlja da se bude potencijalni donator, a nakon smrti obiteljmora odobriti darivanje organa. Iz tog

razloga je jako bitno da potencijalni

donatori svoju èlju priop}e obitelji.Puno je ve}a vjerojatnost da }enekome od nas trebati tu|i organ nego{to }e sam biti potencijalni darovatelj-poruka je kojom se ove godine obilje-ìo svjetski Dan darivanja organa itransplantacije s ciljem pribliàvanjagra|anima va`nost humane odluke odarivanju organa. A.Ib.

Donorska mreà u Bosni i Hercegovini

Promoviranje donorstva organa

Dr. Mustafa Avdagi}

Ukidaju se dva federalna

ministarstva?

Ljekari nastavili {trajk

Nema dogovora oko sistematizacije

8/6/2019 037 Plus [broj 35, 21.10.2010]


21.10.2010.godinepolitika4

! Centralna izborna komisijaBosne i Hercegovine napokon

je okon~ala svoj dio posla.Potpunim prebrojavanjemglasa~kih listi}a za sva ~etirinivoa vlasti u ponedjeljak, 18.oktobra, objavljeni su kona~niutvr|eni rezultati izboraodrànih 3. oktobra. I pored~injenice da je nakon glasanjaevidentiran zna~ajan broj

nevaè}ih listi}a ipak se moèkazati da su gra|ani na ovogo-di{njim op}im izborimapokazali da znaju {ta su njiho-

va prava i obaveze. Na~inomna koji su i kako izabralinositelje funkcija u zakono-davnoj vlasti na nivou kantona,entiteta i dràve gra|ani seimaju ~emu nadati. Generalnogledano ve}ina se opredijelilaza promjene i to je ~injenicakoja se mora imati u vidu kadase nakon konstituiranja kan-tonalnih, entitetskih i Skup{ti-ne Bosne i Hercegovine kreneu proceduru formiranja izvr{ne

vlasti na svim nivoima.[to se Unsko-sanskog kantonati~e Centralna izborna komisijaBiH je utvrdila da je od ukupno227.962 registrirana bira~a uosam ovda{njih op}ina na odr-ànim op}im izborima u USK-uglasalo njih ukupno 109.529.Utvr|eno je da je nevaè}ihlisti}a bilo 7.364. Od ukupnogbroja vaè}ih listi}a 23,58posto pripalo je SDP- u USK-a.Druga po broju osvojenih gla-sova sa 22,70 posto je SDA.Tre}i je DNZ a potom slijedi

Asda, S BiH, SBB i Koalicija

zajedno za USK. Ostale politi-~ke stranke i koalicije u USK-unisu probile izborni prag, {tozna~i da je status parlamenta-rne politi~ke stranke u ovomkantonu izborilo sedam politi-~kih stranaka: SDP, SDA, DNZ,

A sda, S BiH, S BB i Koalicijazajedno za USK koju ~ine KSPP,Radom za boljitak, E-5 i LDS.

Najvi{eposlanika SDP-a

Prema kona~nim utvr|enimrezultatima u Skup{tini Unsko-sanskog kantona SDP }e imati

osam poslanika. Voljomgra|ana status poslanika nalisti ove stranke zasluìli su:Farko Hodì}, Albin Musli},Mira Ljubijanki}, Ekrem Pro{i},

Emir Tatli}, Ivan Pr{a, MladenLoni} i Nedàd Zukanovi}. Nalisti SDA status poslanikazasluìo je: Esad Ba{agi}, Nijaz

Hu{i}, Husein Ro{i}. DamirHodì}, Kasim Mulali}, AsimKamber i Sead Kadi}. Sa listeDNZ-a me|u 30 poslanika

Skup{tine USK-a plasirala su se~etiri njihova kandidata: AdmilMulali}, Elvira Abdi}-Jelenovi}, Muhamed [krgi} iIsmet Doli}. Isti broj poslanika,dakle ~etiri, u ovom ~etverogo-di{njem mandatu dat }e i A sda: Jasmina Emri}a, AdmiraHadìpa{i}a Jusufa Bajrekta-revi}a i Hajrudina Halilovi}a.Iz S BiH novi stari poslanici su:

[efik Veladì}, Mine Bahti} iSulejman Kazi}. Novi poslanicinovog Saveza za bolju budu-}nost BiH su Nermin Be}irbe-govi} i Safet Veladì}. Na krajuKoalicija zajedno za USK koju~ine ~etiri politi~ke strankedala je dva poslanika: HasanPonjevi}a i Dejana Duri}a.Po op}inama od ukupno 30poslanika najvi{e }e ih uSkup{tini USK-a imati Biha}.Ukupno devet od ~ega pet izSDP-a, dva iz SDA, jednog iz A sda i jednog iz Koalicije zaje-dno za USK. Cazin }e ih imatisedam od ~ega tri iz SDA, dva

iz A sda i po jednog iz DNZ-a i

SDP-a. Po ~etiri dolaze iz VelikeKladu{e, Buìma i SanskogMosta. U Velikoj Kladu{i tri suiz DNZ-a i jedan iz Koalicijezajedno za USK. Iz Buìma

dolazi po jedna poslanik izSDA, A sda, S BiH i SBB-a. IzSanskog Mosta tri su iz S BiH i

jedan iz SDA. I na kraju recimoda jedan poslanik dolazi iz

! Prije devet godina Alija Izetbegovi} se dobrovoljno

povukao sa politi~ke scene,a sa ìvotne je oti{ao 19.oktobra 2003. godine. Dakle, prvi predsjednik

Predsjedni{tva BiH Alija Izetbegovi} ve} sedam godi-na nije me|u ìvima. Kako i prili~i sedmogodi{njica nje-

gove smrti obiljeèna je i uUnsko-sanskom kantonu. U onom dijelu Bosne i Herce- govine ~iji su gra|ani u ratu

i nakon njega dali veliku `rtvu u borbi protiv agresijei za dràvu Bosnu i Herce- govinu. Nakon rata vlast u

~ijem se vrhu do 2001. godine nalazio rahmetli Alija Izetbegovi} prema Krajini i Kraji{nicima nije

se odnosila na odgovaraju}ina~in. Ovamo se redovnodolazilo samo po glasove i poreze a u vrijeme slaganja

kadrovskih kriàljki federa-

lne i dràvne izvr{ne vlasti Krajina i Kraji{nici sunajbolje osje}ali {ta stvarno

zna~i ona narodna “dalekood o~iju daleko i od srca”. Na konkretna pitanja za{to Kraji{nika redovno nemana premijerskim i mini-

starskim poloàjima Izetbe- govi} je odgovarao tvrd-njom da ni sam, da je stanovnik Biha}a ili neke

druge ovda{nje op}ine, ne bidobrovoljno i{ao raditi uSarajevo koje ni po ~emunije nalik Krajini koja ima

Unu i Sanu i zelenilo Plje{evice i Grme~a. Zahva-ljuju}i tome i nepromijen- jenom odnosu SDA vlasti

prema ovda{njim gra|ani-ma nekada{nji kanton broj jedan po svemu i po sva~emu danas je, {to

vlastitom {to zaslugomdrugih, stigao do svihmogu}ih za~elja. Kanton~iji su gra|ani na odrànim

izborima glasali za pro-mjene. I to za one koje podrazumijevaju i promjene u na{im i glavama

ovda{njih politi~ara. Za

dono{enje objektivnog i pogotovo historijskog sudao svemu i sva~emu iz na{e

bliè pro{losti sedam godi-na je malo i premalo.

Komentar

Safet HRNJICA

Maloi premalo

OGLEDALO: Najbrojnije op}ine najbolje pro{le na izborima

Glasali za! Centralna izborna komisija BiH je

utvrdila da je od ukupno 227.962 regi-

strirana bira~a u osam ovda{njih op}ina

na odrànim op}im izborima u USK-u

glasalo njih ukupno 109.529. Utvr|eno je

da je nevaè}ih listi}a bilo 7.364. od

ukupnog broja vaè}ih listi}a 23,58 posto

pripalo je SDP- u USK-a. Druga po broju

osvojenih glasova sa 22, 70 posto jeSDA. Tre}i je DNZ a potom slijedi Asda,

S BiH, SBB i Koalicija zajedno za USK.

Ostale politi~ke stranke i koalicije u

USK-u nisu probile izborni prag, {to zna~i

da je status parlamentarne politi~ke

stranke u ovom kantonu izborilo sedam

politi~kih stranaka: SDP, SDA, DNZ, A

sda, S BiH, S BB i Koalicija zajedno za

USK koju ~ine KSPP, Radom za boljitak,

E-5 i LDS.

! I pored ~injenice

da je nakon glasa-

nja evidentiran

zna~ajan broj

nevaè}ih listi}a

ipak se moè kazati

da su gra|ani na

ovogodi{njim op}im

izborima pokazali da

znaju {ta su njihova

prava i obaveze.

Na~inom na koji su ikako izabrali

nositelje funkcija u

zakonodavnoj vlasti

na nivou kantona,

entiteta i dràve

gra|ani se imaju

~emu nadati.

8/6/2019 037 Plus [broj 35, 21.10.2010]


21.10.2010.godine politika 5

Bosanske Krupe i to MladenLoni} iz SDP-a. Zanimljivo jenapomenuti da su na listi SDP-a pro{li kandidati iz ~etiriop}ine (Biha}, Cazin, Klju~ iBosanska Krupa. Ista je stvar isa SDA koja je “dobila”poslanike samo iz Cazina,Biha}a, Sanskog Mosta iBuìma. U ovom mandatu SDPdakle ne}e imati poslanike iz

Buìma, Velike Kladu{e,Bosankog Petrovca i SanskogMosta. SDA ih nema u Klju~u,

Bosanskom Petrovcu,Bosanskoj Krupi i VelikojKladu{i. DNZ ih ima samo u

Velikoj Kladu{i i Cazinu, A sdaih ima u Cazinu, Buìmu iBiha}u, S BiH samo u SanskomMostu, S BB u Sanskom Mostui Buìmu i na kraju Koalicijazajedno za USK u VelikojKladu{i i Biha}u.

Iz Cazina

pet federalnih

Da su gra|ani na odrànimizborima uglavnom glasali zasebe i za “svoje” pokazuje ras-

pored federalnih poslanika poop}inama. Prema logici stvariop}ine sa najve}im brojem

bira~a u svojim su evidencija-ma upisale najve}i broj federa-lnih poslanika. Od ukupno 11koliko }e ih biti u Zastupni-~kom domu Parlamenta BiHpet ih je iz Cazina: Ibrahim Na-darevi} iz SDA, Hafeza Sa-

bljakovi} iz DNZ-a, JasminkaDuri} iz A sda, Hazim Kapi} izSaveza za bolju budu}nost iHazim Samardì} iz NS Radomza boljitak. Na drugom mjestusa tri federalna poslanika jeBiha}: Mahmut Alagi} i BracoKulenovi} iz SDP-a i [emsudinDedi} iz SDA. Po jednog feder-alnog poslanika ima Velika

Kladu{a, Sanski Most i Klju~.Edham Veladì} iz SDA VelikeKladu{e, Mirnes Alagi} iz S BiHSanskog Mosta i Amir Avdi} izSDA Klju~a. Dakle, u ovommandatu poslanike za Zastu-pni~ki dom Parlamenta F BiH

nemaju op}ine Bosanska Kru-pa, Buìm i Bosanski Petrovackoji i ina~e nema ni jednogposlanika ni na drugim nivo-ima zakonodavne vlasti.[to se ti~e Zastupni~kog domaParlamentarne skup{tine BiHUSK }e predstavljati tri izabra-na poslanika. Za sada to jeSDP-ovac Hamadija Lipov~a iz

Biha}a, SDA-ovac Senad [epi}iz Cazina i DNZ-ovac NerminPuri} iz Velike Kladu{e. Bezposlanika za ovu razinu zako-nodavne vlasti su op}ine:Bosanska Krupa, Buìm, Sa-nski Most, Bosanski Petrovac i

Klju~. Dakle, u odnosu na iz-bore od prije ~etiri godine sta-tus poslanika izgubio je HuseinNani} iz Buìma i Sadik Bahti}iz Sanskog Mosta. Velika Kla-du{a je zadràla svoje mjesto

jer je umjesto Rifata Doli}a zadràvnog poslanika izabrannjegov strana~ki kolega Ne-rmin Puri}. Safet HRNJICA

naBroj reg.

bira~a Vaè}ih Nevaè}ih SDP SDA DNZ Asda SBiH SBB

Kolalicija

za USK

Dràvni

parlament

Federalni parla-

ment Skup{tina USK-a Ukupno

52.541 25.476 2.174 9.706 5.326 209 1.488 2.029 2.047 1.408 1 SDP 2 SDP, 1 SDA5 SDP, 2 SDA,

1 Asda, 1 Koalicija

za USK

13

{a37.768 17.304 863 812 1.843 11.109 352 378 348 2.001 1 DNZ 1 SDA

3 DNZ,1 Koalicija za USK

6

ska23.422 10.987 786 3.558 2.081 60 1.513 777 1.004 1.262 1 SDP 1

13.360 7.570 378 530 2.999 89 1.349 1.809 472 1271 SDA, 1 Asda,1 SBiH, 1 SBB

4

i30.676 12.435 1.025 3.516 3.718 33 115 2.042 2.103 111 1 SBiH

1 SDA, 2 SBiH,1 SBB

5

ski

vac7.061 2.828 277 332 290 182 133 292 318 6 0

14.362 6.444 508 2.598 1.610 12 649 666 405 21 1 SDA 1 SDP 2

48.772 24.773 1.310 4.516 6.697 2.612 7.085 660 1.037 967 1 SDA1 SDA, 1 Asda,

1 DNZ, 1 SBB,1 RZZB

1 SDP, 3 SDA,1 DNZ, 2 Asda

13

227.962 109.529 7.364 25.831 24.864 14.633 12.788 8.988 7.914 5.924 3 11 30 44

sebe i “svoje”

! Generalno gledano ve}ina se opredijelila

za promjene i to je ~injenica koja se moraimati u vidu kada se nakon konstituiranja

kantonalnih, entitetskih i Skup{tine Bosne

i Hercegovine krene u proceduru formira-

nja izvr{ne vlasti na svim nivoima.

8/6/2019 037 Plus [broj 35, 21.10.2010]


21.10.2010.godinefoto-reportaà6

Uz ro|endan Sile nebeske

Korpus i narod -- jedno

! ... „Ve}ina

fotografija iz ove zbirke imaju

prvenstveno dokumentarnu vrijednost, jer govore

da se ne{to dogodilo, da je neko u neko vrijeme, na

nekom mjestu, na sre}u ili nesre}u, bio ba{ tu i da je to

ba{ tako i nikako druk~ije, jer, evo fotografije. Sve zajed-

no ono se zove dio biha}ke ratne historije. I svakod-nevnice. Fotografije obuhvataju doga|aje koji su se u

ovom kraju doga|ali od aprila 1992. do maja 1993.

godine. Od predratnih mirovnih skupova u Biha}u,

preko organizacije odbrane, po~etka napada na grad,

stradanja civila, pa do proslave

godi{njice Armije Republike Bosne i

Hercegovine, na kojoj se vidi jedna prava

vojska ispod zastava na paradi, ve} godinu

dana duboko u ratu. Na fotografijama se

moè pratiti stvaranje vojske u raznim fazama

i prilikama, od grupe boraca u nepotpunim uni-

formama i patikama, nastalih u raznim situaci-

jama, na prvoj liniji i ratnoj pozadini, do formiranja odre-

da i brigada. Sve to u jednom opkoljenom i mu~enom

gradu koji se ne da i koji u ovom ~inu svoga trajanja

dobija razderane kulise i scenografiju koje smo gledali ikoje se dobro vide na ovim fotografijama. Ranjeni i mrtvi

ljudi na ulicama, o{te}ene i sru{ene gra|evine, vre}e sa

{ljunkom, rupe od granata u asfaltu.“

Dr. Hasan Tijanovi}, predgovor u knjizi “Po~etak biha}ke pri~e”

Biha}ka pri~a

apsolutno je jednaka pri~ama iz

gradova {irom na{e domovine koji su ~inili njen

slobodni dio pod kontrolom Armije R BiH. U Bosanskoj

Krajini bio je jedan Okrug i 5. korpus ~ija snaga je

obranila suverenitet BiH. U legendu suvremene bosa-

nskohercegova~ke historije kraji{nici su definitivno u{lipobjedni~kim pohodom u kojem su oslobodili pet

gradova. Ovog 21. oktobra 5. korpus slavi svoj osam-

naesti ro|endan. Proslavlja se nezasluèno tiho.

Skromnost definitivno nije vrlina. H.A.

8/6/2019 037 Plus [broj 35, 21.10.2010]


21.10.2010.godine poruka 7

! Uzvi{eni Allah u Kur’anu kaè: “... inastojte zasluìti oprost Gospodara svogai dènnet prostran kao nebesa i Zemlja,

pripremljen za one koji se Allaha boje,...’’ U slijede}a tri ajeta Uzvi{eni poja{njavako su oni koji ga se boje i kakva ihnagrada sljeduje: “...za one koji, i kad suu obilju i kad su u oskudici, udjeljuju,koji srd`bu savla|uju i ljudima pra{taju -a Allah voli one koji dobra djela ~ine: i zaone koji se, kada grijeh po~ine ili kad se

prema sebi ogrije{e, Allaha sjete i oprost za grijehe svoje zamole - a ko }e oprostiti grijehe ako ne Allah? - i koji svjesno u grijehu ne ustraju. Njih ~eka nagrada -oprost od Gospodara njihova idènnetske ba{~e kroz koje }e rijeke te}i,u kojima }e vje~no ostati, a divne linagrade za one koji budu tako postupili!’’

Zaista je u ovih nekoliko ajeta Allahd`.{. uputio poruku svim ljudima, svim vjernicima muslimanima, pokazuju}ikako, pored svih dobrih djela kojemogu uraditi u svom kratkom dun-

jalu~kom ìvotu, jedna od najva`nijistvari jeste da uvijek budu spremni dase za svoju gre{ku, a svi ljudi su gre{ni,

pokaju i zatraè oprosta od Allaha d`.{.Naravno, u ovom ajetu se napominje dasu jedni od najboljih ljudi i oni kojiopra{taju drugim ljudima, kako se u

jednoj predaji kaè. “Svi su ljudi gre{nici, a najbolji gre{nici su oni koji semnogo kaju” i zaista u~initi grijeh nezna~i biti lo{ u izvoru ve} samo zna~i da

je ~ovjek postupio po prirodi po kojoj jestvoren. Me|utim, ista ta priroda, istoto nadahnu}e od njega zahtijeva da sepokaje za svoj u~injen grijeh ili da traìoprosta, ako je taj grijeh u~injen premadrugom ~ovjeku. Jedan od najteìh gri-

jeha, {to naàlost danas mnogi ~ine nadunjaluku pa i u na{oj zemlji, jestemi{ljenje da je za kajanje kasno, dapokajanja vi{e nema. Allah d`.{. takvi-ma u Kur’anu kaè: “Reci: ”O robovimoji koji ste se prema sebi ogrije{ili, ne

gubite nadu u Allahovu milost! Allah }e, sigurno, sve grijehe oprostiti; On, doista,

mnogo pra{ta i On je milostiv.” Da bi pokajanje bilo primljeno trebajuse ispuniti neki uvjeti koji su vrlo jed-nostavni. Prvi je da budemo iskrenikada se kajemo, drugi je da napustimogrijeh koji radimo, tre}i da se iskrenopokajemo za u~injeno djelo ili grijeh,~etvrti da se ne vratimo tom grijehu i

jako bitno je da ispunimo vremenskirok za ispunjenje “teube”. Vremenskirok je sve dok du{a ne do|e do grla, svedok sunce ne iza|e sa zapada.Zna~i, Allah d`.{. je dao ~ovjekumogu}nost da ~ini “teubu” u svakom

danu, u svakoj sekundi svoga ìvota,sve do kraja ìvota. I ono {to bih èlionapomenuti kada je u pitanju grijehprema drugom ~ovjeku, trebamo bitispremni oprostiti i drugim ljudima, jerako je Allah d`.{. svoju milost spustiome|u ljude i spreman je da pra{ta,onda i mi moramo shvatiti da je oprost

jedan od na~ina komunikacije me|u vjernicima muslimanima. Kada se~ovjek kaje za u~injen grijeh prema dru-gom ~ovjeku, pored ovih uslova koji suspomenuti, moramo traìti i halala odtog insana.Moramo biti spremni na izvinjenje i natraènje oprosta od onoga kome smozlo ili grijeh u~inili. Tek tada }e onda iostali uslovi biti akobogda ispunjeni itek tada }e Allah d`.{. i nama oprostiti.

Za kraj èlio bih kazati jednu predajuod Boìjeg poslanika Muhammeda a.s:“Zaista se ja, o ljudi, dnevno Allahu d`.{.kajem i za oprost molim po stotinu

puta.” Zaista smo mi samo ljudi koji grije{imo,a Allah d`.{. }e biti taj koji }e na{e gri-

jehe opra{tati.

! Evan|elist Luka govori kako Isussvoje u~enike pou~ava kako valja svag-da moliti i nikad ne posustati. U gradunekom bio sudac, Boga se nije bojao, zaljude nije mario. U tom gradu bija{eneka udovica, dolazila je k njemu i

molila ga za obranu od njenog tuìtelja,no on ne htjede zadugo. Napokon re~eu sebi: “Iako se Boga ne bojim i za ljudene marim, ipak, jer mi udovica ova dodi-

java, obrani}u je da vje~no ne dolazimu~iti me”.

Na to re~e Isus: “ûjte {ta govori nepra- vedni sudac. Ne}e li onda Bog obraniti svoje izabrane koji dan i no} vapiju knjemu? Sve ako i odga|a stvar njihovu,kaèm vam, usta}e ùrno na njihovuobranu. Ali kad sin ~ovje~iji do|e, ho}e li

na}i vjere na zemlji Rije~ Gospodnja”.Draga bra}o i sestre, evo Isus nas pozi-

va da ono {to radimo, radimo ustrajnokao ova udovica {to je dolazila i molila

suca da je obrani. Mi kada se obra}amoBogu nemojmo odmah o~ekivati odnjega odgovor. Mo`da na{a molba i nijeza usli{avanje, mo`da je ona {tetna zanas. Bog zna u datom trenutku {ta nam

je potrebno. Mi budimo od onih koji }eimati vjere u Boga i sugurno }emo odBoga onda i primiti dar. Amin.

Hafiz Adis Baru~i}

@upnik ùpe biha}ke, fra Ivica Mati}

Budimo od onih koji }e imati vjere! Kada se obra}amo Bogu nemojmo odmah o~ekivati odnjega odgovor. Mo`da na{a molba i nije za usli{avanje,mo`da je ona {tetna za nas. Bog zna u datom trenutku {tanam je potrebno

!

Pojam ikonomija u pravoslavnojteologiji jeste veoma bitan pojam kojiozna~ava Boànski plan spasenja tvari i~ovjeka ili Boìji domostroj spasenja.Sama rije~ ikonomija je gr~kog pori-

jekla, dolazi od gr~ke rije~i ikonomikoskao sloènica od dvije rije~i nomoszakon i ikos ku}a, {to u bukvalnomsmislu zna~i: upravljati doma}instvom,ustrojiti dom, domostroj. Svaki onajkoji se brine za svijet Boìji jesteikonom Boìji. U poslanici Titu apostolPavle episkope naziva domoupravitelji-ma (Tit 1,7).Boànska ikonomija (ekonomija) jesteli~no djelo Boìje te prvobitno obuhva-ta vje~ni savjet Sv. Trojice, zatim

stvaranje svijeta vidljivog, tj. materijalnog i nevidljivog duhovnog svijetaan|ela.U svom djelu „Kasijana“ Sv. vladikaNikolaj kaè: “U Ve~nom Savetu Otac i

Duh Sveti saglasno odobrili su Sinu stvaranje svetova za ljubav Sina. I tako jekroz Sina postalo sve {to je postalo. A Sin

Bo ji nazvan je i Logos Bo ji, ili Re~ Bo`ja, tj. izraz Bo`ji; da, Pesma Bo`ja,kojom se javlja veli~anstvo i slava imudrost i ljubav Bo`ja“ (Stoslov Hi{}anske nauke o ljubavi st. 21).Boànska ikonomija obuhvata i isku-pljenje roda ljudskog i spasenje ~itavogsvijeta. Pravoslavnoj teologiji je stranpojam smak svijeta, on ne postoji, jer }ese sva tvar preobraziti za nepropa-dljivost. Svakako postoje op{ti znaciposlednjeg vremena koji prethode tompreobraàju tvari. Neki od tih znakovasu glad, zemljotresi i poplave. Me|utim,

to nije proces koji ne zavisi i od nassamih. Jedan je svetogorac podvi`nik na pitanje kada }e nastupiti posljednja

vremena, odgovorio kada zarastu stazeod ~ovjeka do ~ovjeka.

Svjedoci smo da dana{nja kultura ìvlj-enja sobom donosi otu|enje, u tomeprednja~e velike metropole, pogotovona Zapadu. To otu|enje nije samootu|enje od ljudi, nego i od Boga iprirode. Savremena ljudska ekonomija(ikonomija) je izrazito potro{a~ka. Onaporobljava ~ovjeka i prirodu jednako.

ôvjek jo{ uvijek ne nalazi na~in da jojse odupre, me|utim u prirodi je slikane{to druga~ija. Kao simptom bolesti uorganizmu u prirodi se bune razli~itepojave. Klimatske promjene su rezultat

te i takve ljudske ekonomije. Da ironijabude ve}a ekonomija treba da budebriga za svijet, {to }e re}i za drugog~ovjeka i prirodu. Me|utim, ~ovjek jeskrenuo sa tog puta, i njegova brigaisklju~uje svijet, a uklju~uje samo sebe.Da ne bismo bili pesimisti, jo{ uvijek nije kasno za spasenje. Bog, prviekonom, pozvao nas je da sluìmo svi-

jetu, da se brinemo za svijet. To je

naloìo Adamu i Evi u raju, a preko njihi svima nama. Pozvao nas je da budemoekonomi. Jo{ uvijek nije kasno za to,treba nam samo unutra{nji preobraàjna bolje. Amen! Priredio: Adil JUSI]

Treba nam unutra{njipreobraàj na bolje

Paroh biha}ki Dalibor Neni}

Moramo biti spremni na izvinjenje! Pored svih dobrih djela koje ljudi mogu uraditi u svomkratkom dunjalu~kom ivotu, jedna od najva`niji stvari jeste

da uvijek budu spremni da se za svoju gre{ku, a svi ljudi sugre{ni, pokaju i zatraè oprosta od Allaha d`.{.

! Boànska ikonomija(eko-nomija) jeste li~no djeloBoìje, te prvobitno obuhvata

vje~ni savjet Sv. Trojice, za-tim stvaranje svijeta vidljivog,tj. materijalnog i nevidljivogduhovnog svijeta an|ela.Savremena ljudska ekonomi-

ja (ikonomija) je izrazitopotro{a~ka. Ona porobljava~ovjeka i prirodu jednako.

8/6/2019 037 Plus [broj 35, 21.10.2010]


21.10.2010.godinedosje8

! O vremenu nastanka Kulen -Vakufa dodanas nema pouzdanih historijskihpodataka. U historijskoj literaturi postojipodatak da je ova kasaba osnovanapodizanjem dàmije sultana Ahmeda I(1603.-1617.god.), pod nazivom DìsriKebir ( Veliki most), ali nije navedena god-ina nastanka. Prvo spominjanje Kulen-Vakufa u historijskim izvorima datira iz1700.godine. Tada je odlukom Porte izCarigrada nare|eno Halil-pa{i da ga pro{irii utvrdi. Na osnovu ovog dokumenta ne

moè se sa sigurno{}u utvrditi da je natom lokalitetu ve} postojalo naselje.Krajem februara 1713. godine Porta jenaredila veziru Ahmed-pa{i da organizujepervoz deset topova i potrebnog broja |u-ladi i baruta iz beogradske dèbhane (vo- jnog skladi{ta oru`ja i municije) u novopo-dignutu tvr|avu Dìsri Kebir ( Kulen-Vakuf).U osmanskim dokumentima iz tog vreme-na Kulen- Vakuf se naziva Dìsri Kebir {tona turskom jeziku zna~i Veliki most.

Ovaj grad se jo{ od tridesetih godina XVIIIstolje}a neslu`beno nazivao PalankaMahmut-pa{e Kulenovi}a. Mahmut-pa{a

je tada u ovom gradu sagradio dàmiju i zanjeno odràvanje ostavio je vakuf (zadu`binu, zakladu; pokretnu i nepokret-nu imovinu) po kojem je ovo mjesto kasni-

je i nazvano Kulen-Vakuf.Grad je nastao na umjetno stvorenomotoku uz lijevu obalu rijeke Une, tako da jeuz same gradske bedeme tekla. Una i njenumjetno prokopani rukavac. Na taj na~in je

ovaj grad pored ~vrstih bedema imao i vodeni odbrambeni pojas.Na gradskim bedemima su bila ~etvera

vrata i dvije tabije (isturene kamene utvrdegdje su bili smje{teni topovi).Na isto~noj strani bedema bila je Hori}atabija. Na zapadnoj strani je bila ]emalo-

vi}a tabija. Jedna od glavnih gradskih vratabila su na velikom mostu, a druga poredgradske dàmije.Ostala dvoja sporedna vrata, bila su na

isto~noj i zapadnoj strani grada, u nepo-srednoj blizini tabija.Gradskom vojnom posadom zapovijedao jeaga }ehaja (pomo}nik) ostrovi~kog kape-tana.Iz isprava {erijatskog suda, pisanih u dru-goj polovini XVIII stolje}a, moè se zaklju~itida je Kulen - Vakuf tada bio u sastavuBosanskog pa{aluka, Kli{kog sandàka iNovoselskog kadiluka.

! Kula Radetina nalazi se na jednomstrmom i nepristupa~nom uzvi{enju zapad-no od sela ]orali}a kod Cazina.Prvi put se spominje u historijskim izvorima

1563. godine, kao vlasni{tvo plemi}keporodice Kobasi}a, koji su tada bili gospo-dari grada Brekovice kod Biha}a. To je srednjovjekovni grad s visokomokruglom kulom na stijeni iznad pe}ine, iz

koje izvire potok Radetina. U kulu se ulazikroz pe}inu i to je od njenog postanka bio

jedini prilaz.Sam prilaz ovoj kuli je zarastao u `bunje i

zelenilo.Kula Radetina je sluìla kao karaula(straàrnica). Ovu funkciju je imala i u vri-

jeme osmanske uprave.

Stari gradovi Unsko-sanskog kantona (10)

! (Na podru~juUnsko-sanskogkantona do

danas su u ve}oji manjoj mjerisa~uvani slijede}istari gradovi:Biha}, Bilaj(Bjelaj), Bisovac,Bosanska Krupa,Bosanska Otoka,Brekovica, Bu im,Cazin, âvnik

(Dobro Selo),ôvka, Havala,Hresno, Iza~i},Jezerski,Kamengrad,Kami~ak, Klju~,Kula Radetina,Kulen Vakuf, MalaKladu{a, Mutnik,Obrovac, Ora{ac,Ostrovica,Ostroàc,Pe}igrad,Podzvizd, Ripa~,Rmanj, Sokolac,Stari Majdan,Stijena, {turli},Todorovo, Tràc,

Velika Kladu{a,

Vrnogra~ i Vrnogra~ kodsela ]ukova.

Ve}ina ovihgradovasmje{tena je utakvom ìvopi-snom prirodnomambijentu da binjihovom

restauracijom onipostali prava turi-sti~ka atrakcija.)

Kulen Vakuf i Kula RadetinaPi{e: Dàfer MAHMUTOVI]

Kulen Vakuf

Kula Radetina

8/6/2019 037 Plus [broj 35, 21.10.2010]


21.10.2010.godine reportaà 9

! Zadnja tre}ina oktobra bila je pravo zimska. Prvo danimaona dosadna “rosulja”, a ondaledena vedrina. Uskoro }e i sni-

jeg. Kao i uvijek, na op}uradost djece i tugu njihovih

roditelja. Vi{e zabrinutost jertreba nabaviti puno toga, a

para nema. Kod nas se kaè, konema para, nek’ slu{a radio. I

vremensku prognozu.Kad smo ve} kod toga, da

kaèmo da malo ljudi zna da jeprva meteorolo{ka stanica naprostoru BiH postavljena ubiha}kom naselju Zavalje

1867. godine. Ostalo je zapisa-no da su meteorolo{ka mjere-nja u na{oj zemlji zapo~ela u

vrijeme Austrougarske, 80-tih

godina 19. vijeka. Vojska je, za

svoje potrebe, nakon Biha}apostavila 1879. godine meteo-rolo{ke stanice u Sarajevu,Mostaru i Tuzli.

Mreà

meteo stanica

Nakon toga, 1892. i narednihgodina, bosansko-hercegova-~ka zemaljska vlada organizujeprili~no gustu mreù meteoro-

lo{kih stanica, opremljenu pre-ma tada{njim standardima, aformira se i centralni zavod u

Sarajevu. Sarajevo i Mostar po-stale su stanice I reda, BanjaLuka, Travnik, Biha} i Tuzla IIreda, a sem ovih postojalo je i68 stanica III reda. Od tada se

krenulo i sa redovnim godi-{njim publikovanjem rezultataosmatranja i mjerenja iz mreèmeteorolo{kih stanica. Najve}i

doprinos u uspostavi meteoro-lo{ke slu`be u BiH dao je FilipBalif koji je, sem nastojanja daodrì kontinuitet u radu osma-

tra~ke slu`be, u~inio mnogo ina iskori{tavanju podataka uprakti~ne svrhe. Kao rezultatnjegovog rada nastala je i karta

prosje~nih padavina. Meteo-rolo{ka slu`ba je bez ve}ihprekida funkcionisala do 1914.

godine.U godinama do Drugog svjet-skog rata bilo je dosta pote-{ko}a u radu osmatra~kih slu-`bi i vrijedno je istaknuti samo

reorganizaciju meteorolo{keslu`be i decentralizacija po kli-matskim podru~jima, tako da jeured u Beogradu preuzeo

nadle`nost nad teritorijem BiH.Tokom Drugog svjetskog ratagotovo kompletna mreà mete-orolo{kih i hidrolo{kih stanica

je uni{tena. Vlada FNRJ 1947.godine donijela je odluku oobjedinjavanju hidrologije imeteorologije u jedinstvenu

hidrometeorolo{ku slu`bu. Nataj na~in formirana je Upravahidrometeorolo{ke slu`be i

Savezni hidrometeorolo{kizavod i hidrometeorolo{kizavodi po republikama biv{edràve, a izme|u ostalih iRepubli~ki hidrometeorolo{ki

zavod SR BiH. Na po~etku

agresije na BiH 1992. godine, veliki broj stanica je prestao sa

radom, jedino su Sarajevo iSanski Most, koji je bio u ruka-ma agresora, u kontinuitetu

vr{ile osmatranja i mjerenja i u

ratnom periodu. Zavod je dobiostatus Meteorolo{kog zavodaBiH odlukom Vlade u junu1992. godine. Bosna i

Hercegovina je postala puno-pravni ~lan Svjetske meteoro-lo{ke organizacije (WMO) 30.

juna 1994. godine.

Otkud fraza

Aktom Vlade F BiH 1997.

godine, osnovan je Federalnimeteorolo{ki zavod, koji je2007. tako|er aktom Vlade FBiH preimenovan u Federalnihidrometeorolo{ki zavod.

Toliko o bosanskohercegova-~kom meteorolo{kom histori-

jatu. Zgrada biha}ke meteoro-lo{ke stanice, koja nije mijen-

jala izgled do danas, sagra|ena je 1951. godine na poznatom

biha}kom brdu Bori}i. Intere-santno je re}i da je godinu

dana ranije zabiljeèna najvi{adnevna temperatura u ovomkraju. Ta~nije 5. jula 1950. go-dine, zabiljeèna je maksima-

lna apsolutna temperatura od41,2 stepena Celzijusa. Apso-lutna minimalna temperaturazabiljeèna je 17. februara

1956. godine, kada je zabilje-èno - 29,2 stepena Celzijusa.

Zbog geografskog poloàja na-

{a stanica je jedna od najva- `nijih u na{oj zemlji, kaè

Fikret Be~i}, ili na{ Fi}o,deùrni operater, te dodaje damu je u po~etku ovaj posao biodinami~an. A u stvari se svodi

na biljeènje podataka i nakonizra~una uz pomo} formula,njihovo uno{enje i proslje|i-

vanje u sabirni centar u

Sarajevu gdje }e se upotrijebitiza izradu prognoze.I za kraj jedna zanimljivost.Obavezno pra}enje vremena

zbog izrade prognoze, uveo jelegendarni Bonaparta nakon

velikih gubitaka koje je pretrpi-

la njegova flota. Glavnu krivicusvalio je „na lo{e vremenskeprilike“. Eto otkud i otkadpoteè ta gubitni~ka fraza.

Halid ALIJAGI]

Hidrologija plus meteorologija jednako hidrometeorologija

Na Zavalju prva

stanica u BiH! Zgrada biha}ke meteorolo{ke stanice, koja nije mijenjala izgled do danas, sagra|ena je 1951. godine! Maksimalna apsolutna temperatura od 41,2 stepena Celzijusa zabiljeèna je 5. jula 1950. godine. Apsolutnaminimalna temperatura zabiljeèna je 17. februara 1956. godine, kada je zabiljeèno - 29,2 stepena Celzijusa

! Kad u Biha}u kaète“idemo u Bori}e”, ta~no sezna da se poziv odnosi nabrdo obraslo borovima ispodkojeg se nalazi Gradski sta-dion. To mjesto je legendapo mnogo ~emu. O neka-da{njem izleti{tu ovog putasamo usput, jer tema jemeteorolo{ka stanica kojase nalazi na ovom brdu.“Savez boraca NOR-a Biha-}a podiè ovaj spomenik.Na ovom mjestu je odràn

veliki narodni zbor oslobo-

|enih dijelova Bosanske

Krajine 13. decembra1942. godine, na kome je

govorio najve}i sin i u~itelj na{eg naroda Josip Broz

Tito. Tada je izvr{ena smo-tra Prve biha}ke omladi-

nske partizanske ~ete koja je poloìla zakletvu pred

vrhovnim komandantomNOV i POJ, drugom Titom”.Stoji na spomen-plo~i gorena vrhu brda. U kakvom jestanju najbolje pokazujefotografija. Sramota!

Bori}i, biha}ka legenda

8/6/2019 037 Plus [broj 35, 21.10.2010]


21.10.2010.godinekrajinom10

! Prekinuta je 20. redovna sjedni-ca Op}inskog vije}a BosanskiPetrovac, kako bi bila odràna

vanredna sjednica zbog uklanja-

nja kranova i ostale opreme iz DIP“O{trelj”. Ova fabrika je prije ratabila nosilac razvoja ove op}ine.

Vanredna sjednica trebala je biti

poku{aj spre~avanja otu|ivanjaimovine DIP O{trelj. No, izuzi-manje imovine ove firme, stvar jedràve, ta~nije izvr{nih sudskih

rje{enja.Radi se o pravosna`nim sudskimrje{enjima po osnovu nenapla}e-

nih potraìvanja radnika DIPO{trelj od 1996 - 2002. godine,kada je ova fabrika privatizirana.Op}inska adminstracija, na ~elu sana~elnikom Erminom Hajderom u

vi{e navrata je aktuelizirala statusDIP O{trelja i Noviteta, firmi kojesu nekada hranile BosanskiPetrovac. Cilj je bio da se one,zakonskim aktivnostima dràve

vrate ugasloj privredi BosanskogPetrovca. Me|utim, stvarnostizgleda suprotno.

Sprije~itiotu|ivanje imovine

S vanredne sjednice OV odaslana

je poruka ogor~enja pona{anjem Agencije za privatizaciju USK koja je svojim ne~injenjem dovela doove situacije. Od Agencije se traì

da aùrira postupak kodnadle`nog suda o raskidu ugovo-ra, a od Vlade i Skup{tine USK dase nakon raskida ugovora DIP

O{trelj i Novitet vrate lokalnojzajednici na upravljanje.

Agencija za privatizaciju USK je ufebruaru ove godine podnijela

sudu prijedlog za odre|ivanjemjere osiguranja zabrane otu|e-nja, optere}ivanja ili raspolaganja

imovinom DIP O{trelj protiv DOO“Krnjeu{a” i Senada Ibrahimpa-{i}a zbog poku{aja otu|enja ioptere}enja imovine ove firme jernisu izvr{ene kupoprodajnim

ugovorom preuzete obaveze. Agencija je podnijela i tu`bu zaraskid kupoprodajnog ugovora oprodaji 67 posto kapitala DIP

O{trelja. Da podsjetimo, DOOKrnjeu{a i Ibrahimpa{i} potpisalisu 2002. godine kupoprodajniugovor s Agencijom za privatizaci-

ju USK kao i aneks 2005. godine.

Kupci nisu izvr{ili kupoprodajneobaveze ni u produènom roku.Umjesto 4,045.000 novih ulagan-

ja uloìli su 286.006 KM. Uz

preuzimanje postoje}a 164 radni-ka trebali su zaposliti i novih 115

radnika, {to nije u~injeno.Tako|e nije ispunjena stavka o

godi{njem izvozu od 2,8 milionaeura po osnovu ugovora s be~komfirmom GTH Handelsges m.b.H.No, postoji i tu`ba Senada Ibra-

himpa{i}a i DOO Krnjeu{a protiv Agencije za privatizaciju USK,navodno, zbog toga {to je u po~e-tnom bilansu DIP O{trelj prika-

zano 2,4 miliona manje kapitala.

Brojne sudskeizvr{ne presude

Agencija za privatizaciju zatraìla je osim povrata imovine fabrike i

da Registar vrijednosnih papiraFBiH izvr{i prenos 67 posto vrijed-nosti kapitala DIP O{trelj stuènika na AP USK, odnosno

Vladu USK, kao titulara dràvnog

kapitala.Danas je vrlo te{ko ocijeniti pravostanje stvari s imovinom ovognekada prosperitetnog preduze}a

i simbola Bosanskog Petrovca.Jasno je jedino da privatizacijanije uspjela, da postoje me|usob-ne tu`be kupaca i Agencije za pri-

vatizaciju USK. Uklanjanje krana

iz kruga DIP O{trelja i drugeimovine pokazuje da postojesudske izvr{ne presude. Koliko jetakvih, da li osim biv{ih radnika i

drugi povjerioci imaju nenapla-}ena potraìvanja - zna}e se u

narednom periodu.U februaru ove godine objavljen je

i podatak da DIP O{trelj dugujePIO na ime nepla}enih obaveza806.355 KM. Nekada{nji kupacDIP O{trelj Senad Ibrahimpa{i}

vi{e ne ìvi u BiH, nego u Be~u,gdje ima firmu.Od ulaska novih vlasnika u firmunije i{lo kako valja, a u ljeto 2004.

godine radnici DIP “O{trelj” izBosanskog Petrovca poslije neusp-

jelih pregovora sa ve}inskim vla-snikom Senadom Ibrahimpa{i}em

o dinamici isplate ~etiri zaostaleplate i doprinosa, te pla}anje mi-nulog, no}nog, prekovremenog i

rada neradnim danom, stupili suu generalni {trajk. Uporedo snepla}anjem pla}a, ve}inski vlas-nik nije izvr{avao ostale kupopro-dajne obaveze.

Vanredna sjednica Op}inskog vije}a Bosanski Petrovac

Op}ina traì povrat

DIP O{trelja i Noviteta! Na imovinu nekada{njeg nosioca razvoja“pravo polaù” radnici na osnovu pravosna`nihsudskih rje{enja zbog nenapla}enih potraìva-nja u periodui 1996-2002. godina, a me|uso-bno se tuè Agencija za privatizaciju USK-a, teDOO Krnjeu{a i njen vlasnik SenadIbrahimpa{i}. Op}insko vije}e od Agencije setraì da aùrira postupak kod nadle`nog suda oraskidu ugovora, a od Vlade i Skup{tine USK da se nakon raskida ugovora DIP O{trelj i

Novitet vrate lokalnoj zajednici na upravljanje.

! U Velikoj Kladuši su potpisani ugovori za obnovu irekonstrukciju sedam stambenih objekata na podruèjuove opæine.

Za èetiri korisnika objekti æe biti izgraðeni prema siste-mu “kljuè u ruke”, dok æe trojici korisnika biti isporuèen

graðevinski materijal za sanaciju stambeno - porodiènogobjekta.

Tender za odabir izvoðaèa radova za èetiri korisnika uskladu sa Zakonom o javnim nabavkama BiH provest æeFederalno ministarstvo raseljnih osoba i izbjeglica, agraðevinski materijal za tri korisnika bit æe isporuèen

odmah nakon potpisivanja ugovora, što æe izvršitidobavljaè kojeg je odabralo Federalno ministarstvo.Federalno ministarstvo raseljnih osoba i izbjeglica zajed-no sa Opæinom Velika Kladuša zaduèno je za imple-

mentaciju ovog projekta, a sredstva su obezbijeðena ubudètu F BiH.

! Zavr{eni su 17. Knjièvni susreti “Stazama djetinjstva”Bosanska Krupa u organizaciji JU “Gradska biblioteka”Bosanska Krupa. Tokom tri dana organizirani su brojni

programski sadràji: promocije knjiga, okrugli stolovi,predavanja, izlo`be i predstave - u sklopu kojih su sepredstavili u~esnici razli~itih generacija, te eminentnistru~njaci u oblasti kulture i obrazovanja.

Promovisane su knjige „Stazama djetinjstva“ (odabranepri~e pristigle na konkursu za najbolju neobjavljenupri~u pro{le godine), u izdanju JU “Gradska biblioteka”Bosanska Krupa i “Djetinjstvo u bosanskohercegova~koj

pri~i” autorice prof. dr. Ra{ida Kadri}.Tokom susreta uprili~ena je i izlo`ba knjiga Izdava~keku}e “Bosanska rije~” Tuzla, kao i kulturno-zabavni pro-

gram u kojem su sve posjetioce, naro~ito mali{ane izosnovnih {kola, zabavljali ~lanovi sarajevskog Dje~ijeghora “Princes krofne”.

! Najprometnije ulice u starom gradskom jezgru

Bosanske Krupe, {to zubom vremena, {to velikim brojem prekopavanja bile su u stanju kada saobra}anje ponjima predstavlja opasnost za sve u~esnike u saobra}ajui prevozna sredstva. Upravo se privode kraju radovi na

rekonstrukciji ovih gradskih sobra}ajnica.Radi se o Ulici generala Izeta Nani}a, od Gimnazije do

Policijske stanice i Ulici mar{ala Tita, od Policijske stan-ice do Op}inskog suda. Ovim ulicama dnevno prolazi

vi{e od hiljadu automobila i jo{ ve}i broj pje{aka. Njimase najbrè dolazi do administrativnog sredi{ta gdje suzgrade op}ine, suda, bolnice, komunalno i elektro-pre-duze}e i Dom kulture. Tokom rekonstrukcije ovih ulica

ura|ena je potpuno nova kanalizaciona mreà, mreàza oborinske vode, popravljene sve ostale instalacije,izmje{ten dio telefonskih kablova a postavljeni novikablovi za gradsku rasvjetu.

U duìni ne{to ve}oj od 600 metara pro{ireni su ipoplo~ani trotoari, a kada se tokom ove sedmice postavinova rasvjeta i uradi horizontalna saobra}ajna signa-lizacija ovo }e biti jedan od najljep{ih dijelova grada,

koji je dobio potpuno nov izgled. Rekonstrukcija ulicafinancirana je iz op}inskog budèta s blizu 300.000 kon-

vertibilnih maraka.

Prema rije~ima Armina Halitovi}a, na~elnika op}ine ve}na prolje}e }e uslijediti nastavak sanacije u UliciPatriotske lige, od zgrade Policije do drvenih mostova iStarigradskoj ulice koja }e s dijelom ulice Patriotske ligepretvorena u pje{a~ku zonu. A. MESI]

Velika Kladuša

Obnova sedampovratnièkih kuæa

Knjièvni susreti “Stazama djetinjstva”

Promocije i

izlo`ba knjiga

Bosanska Krupa

Rekonstruisanenajprometnije ulice

8/6/2019 037 Plus [broj 35, 21.10.2010]


! Malo je mjesta na kojima sepriroda toliko razigrala da je

stvorila ljepotu koja odu{evlja- va. Me|u takvim je svakakoMartin Brod. Ovdje kao da se s

vodama Une i Unca natje~u isedra i {uma i cvijet. Jedanodu{evljeni posjetilac je rekaokako je Martin Brod preslikaraja. Da li je pogrije{io? Nikone zna, a da je lijepo to spoznasvako ko posjeti ovaj kraj.U “raj” se stiè makadamom.Bar iz Biha}a. Asfalt prestaje uKulen Vakufu. Nastavlja seispred Martin Broda ka Drvaru.Svi ostali su makadamski.Dràvna granica ne prati Unu,

pa se u selo Osredci ne moè sna{e strane. Put je presjekla

granica pa se za svaku posjetumora angaìrati Dràvnagrani~na slu`ba. Njeni pripad-nici traè dozvolu od komandi-ra policije u Srbu.

Zatajila dràvaJo{ 2005. godine Martinbro-|ani su se obra}ali i PedijuE{daunu s molbom da se otvorigrani~ni prelaz Doljani. Kolikooni znaju taj “doma}i zadatak”dobio je Mladen Ivani},tada{nji ministar inostranihposlova. Pet godina poslije,prelaza nema ni na vidiku.

Nada je nacionalni par.Podru~je od Srba do Biha}atrebalo bi da se “otvori” za tur-izam. Kada }e to biti?- I kada bude nisam optimista.

Nemamo garancije da }e do}i dointenzivnijeg zapo{ljavanjalokalnog stanovni{tva. Turizam

na sada{njem nivou ne omogu-}uje egzistenciju. Turistima osim prirodnih ljepota nemamo {tadrugo ponuditi. Istina, ribolovni

revir je u funkciji, ali bolje danije. Dnevna dozvola za stranedràvljane iznosi 85 konvertibi-lnih maraka, a za doma}e goste

je 40 KM jeftinija. Za tolikinovac ribolovac moè zadràti samo jednu ribu. Skupo i des-timuliraju}e. Ove godine nije

bilo turista kao prethodnih. U

Martin Brodu i svim naseljenimmjestima na podru~ju mjesne zajednice se preìvljava. Zapo-

sleno je desetak ljudi, zdravstvo, {kolstvo, ugostiteljstvo, trgovina

i ribogojili{te, kaè MilanRadi}, predsjednik Mjesnezajednice Martin Brod.

Putevi, putevi...Pri~u o hidrocentrali na Uncu,u Martin Brodu nikada nisuprevi{e shvatali ozbiljno. Ovda-{nji ljudi su vjerovali da te me-galomanske èlje pojedinacane mogu pro}i, jer je naukaprije pola stolje}e rekla da ovokra{ko podru~je ne moè pod-nijeti akumulaciju. Jezero bi

jednostavno iscurilo u podze-

mlje. Gdje bi izbila ta ogromnakoli~ina vode niko ne zna.Rizik je ogroman, a nikakozajedno ne idu nacionalni park

i ogromna hidrocentrala.Egzistenciju stanovni{tvo osig-urava poljoprivredom za vla-stite potrebe. Nemaju ni sred-stava, ni snage ni povr{ina zaproizvodnju trì{nih vi{kova.Do zamaha turizma glavnapreokupacija su im putevi, a

vi{e se nadaju nego {to vjerujuda }e èljeznica ponovo dopri-nositi i njihovom ekonomskomrazvoju.- Imamo 50-60 kilometaramakadamskih puteva koje bi

trebalo obnoviti i odràvati do

trenutka kada i na njih do|e red za asfaltiranje. Mi smo povrat-ni~ki kraj, a to nam je mana.

Op}ina i kanton, pa i Federacija

prepustili su nas dràvi. Mo`dato i ne bi bilo lo{e, da mi direkt-

no komuniciramo s nadle`nimdràvnim organima. Dodu{e, to~inimo kada nudimo projekte,ali kada se ne{to odobri onda

novac za realizaciju ide op}ini ilikantonu i tu nastaje zastoj,tvrdi Radi}.Za odràvanje tolikih kilometa-ra makadamskih puteva opra-

vdano je zaposliti dva, tri puta-ra. Ali, niko se na osje}a nadle-`nim i obaveznim. Jedino suzadovoljni odràvanjem proho-

dnosti u zimskim uslovima.U arhivi Mjesne zajednice ~ekaprojekt sanacije i pro{irenjaputa od Martin Broda doBobolju{ca i prema VelikomCvjetni}u. êka }e jo{ jer jo{nije utro{eno 50 hiljada KM,koje je odobrilo Ministarstvoizbjeglica i socijalne politike

Vije}a ministra BiH. Zapelo je uZavodu za prostorno ure|enjeop}ine Biha}. êka se izved-beni projetak.

Midhat KALIMAN

21.10.2010.godine naselja 11

Mjesna zajednica Martin Brod

Znati ìvjeti od ljepote! U “raj” se stiè

makadamom. Bar iz

Biha}a. Asfalt

prestaje u Kulen

Vakufu. Nastavlja

se ispred Martin

Broda ka Drvaru.

Svi ostali su

makadamski.

Dràvna granica ne

prati Unu, pa se u

selo Osredci ne

moè s na{e strane.

Put je presjekla

granica pa se za

svaku posjetu mora

angaìrati Dràvna

grani~na slu`ba.

! Martin Brod, Palu~ci, Veliko iMalo O~ijevo (zaseok Luka)

Veliki i Mali Cvjetni}, Osredci,Bobolju{ci, Trubar i Gornji

Ti{kovac. U teritorijalnonajve}u mjesnu zajednicu

biha}ke op}ine vratilo se dvijetre}ine predratnog stanovni{tva. Procjenjuje se da

na ovom podru~ju ìvi izme|u370 i 400 stanovnika.

Naselja

Milan Radi}

8/6/2019 037 Plus [broj 35, 21.10.2010]


8/6/2019 037 Plus [broj 35, 21.10.2010]


u centru 1321.10.2010.godine

i~i}a i Pintari}a 2003. godi-ima oko 4.185 hektara. Ove

me srazmjerno su male unosu na ukupne povr{inema u BiH, ali predstavljajuàn resurs ~ije bi pove}anjelo izuzetni zna~aj za ukupnivoj ovog kraja.

tomi kesten naodru~ju USK-a

omi kesten kao vrsta drveta, atenova {uma kao posebnagetacijska jedinica, obra|enasvjetskoj literaturi u velikom

u radova. Na podru~ju BiH,aro~ito USK-a koje se smatranim od najbogatijih podru~ja,

drvo nije dovoljno istraèno.

konomskog aspekta kesten jeeresantan zbog toga {tozbje|uje sirovinsku bazu zansku industriju. Pored togaè se primijeniti kao

gra|evinski materijal, u drvopre-ra|iva~koj industriji, a naro~ito

je iskoristiv kao namirnica ibogat izvor hranljivih tvari.Pitomi kesten rano donosi prveplodove koji sadràvaju 83 postougljikohidrata, 2,7 masti, 6,4du{ikovih spojeva, 5,5 neugljiko-

hidratnih tvari i 2,4 pepela.Pored konzumiranja pe~enih ikuhanih, od plodova se moèdobiti bra{no od kojeg u zemlja-ma sredozemlja prave kruh. Plodsadrì i dosta vitamina B, a vita-mina C ima jednako kao ulimunu. U li{}u ima vitamina K,pa se od prokuhane vode ukojem je ono bilo lije~e bronhi-

jalne astme i oboljenja plu}a.Ulje iz plodova ima raznovrsnuprimjenu u medicini naro~ito zastoma~na oboljenja. Ekstrakt izkestenove kore dobar je za zaus-

tavljanje proljeva. Jedininedostatak je teà probavljivost.

Oplemenjivanjedoma}e sorte

Prije desetak godina uRasadniku [PD “Unsko-sanske

{ume” u Cazinu zasa|ene su ku-ltivisane sadnice visine 1,5 meta-ra, koje su donesene iz Toskaneu Italiji, s ciljem oplemenjivanjadoma}e sorte. Pored sadnicadonesene su i kalem-gran~icekoje su kalemljene na jednogo-di{nje izbojke u izdana~koj {umipitomog kestena na podru~juCazina. Pokazno kalemljenjeizveli su stru~njaci iz Italije, azatim radnici [PD-a koji supro{li stru~ni seminar. Kale-mljenje se vr{i svake godine i {iripodru~je oplemenjenih kestena.

Tehnika koja se primjenjivalazove se “kalemljenje u rascjep”,kod koje je najbitnije da podlogaodgovara debljini kalem-gran~ice. Metoda pospje{ujebrè spajanje i daje ve}i procentprimanja. Plemke kultivara seuzimaju zimi, vezuju se usnopi}e, stavljaju u polietilenskekese i ~uvaju do kalemljenja nakonstantnoj temperaturi do~etiri stepena Celzijusovih. Kaopodloga koriste se jednogodi{nji

izbojci iz panja. Da bi podlogabila potpuno spremna potrebno

je tokom jeseni uraditi golu sje~una povr{ini koja je predvi|ena zakalemljenje. To se radi napo~etku vegetacije, mart - april,a kalemljeno mjesto se pri-~vr{}uje elasti~nom gumenomtrakom i premazuje kale-marskim voskom. Koristi se ster-ilisani kalemarski no`, te ga kodprelaska na drugi kalem trebasterilisati plamenom upalja~a.

Halid ALIJAGI]

vanje doma}e vrsteRije~ “marun” obi~no ozna~ava veliku ople-enjenu sortu pitomog kestena nastalu cije-enjem plemkama maruna, kestena dube-a. Ima ga mnogo u Hrvatskoj po obroncimake, najvi{e u okolici Lovrana, Opatije i Mo-eni~ke Drage, pa se u ovim krajevima jo{ziva i “lovranski marun”. Plod pitomog kes-na spada u obilje`ja Parka prirode U~ka, tenalazi i na njegovu logotipu. Oko zna~enjama “marun” postoje razmimoilaènja u

ma~enju, a zanimljivo je spomenuti da se uliji pod tim imenom podrazumijeva posebnarta sa plodovima odli~ne kvalitete ~ija stablavrlo zahtjevna i manje produktivna u odno-na “obi~ne” kestene.du}i da pitomi kesten cvjeta kasnije od svihsta vo}aka, po~etkom ljeta kada p~elemaju dovoljno pa{e, on je u to vrijeme goto-

vo jedini izvor peluda i nektara, pa ga p~elarismatraju zna~ajnom medonosnom biljkom.Drvo kestena ili kestenovina nalazi razli~ite

primjene, te se od njega izra|uju kolci za vino-grade, poljoprivredne alatke, poku}stvo, a jo{se koristi kao cijenjeno gra|evinsko drvo.Ba~ve izra|ene od kestenova drva u Francu-skoj i Italiji vrlo su cijenjene i traène za ~uva-nje vina i piva. Od listova pitomog kestena, auz dodatak limunske kiseline, moè se pripra- viti ukusan napitak kao zamjena za ruski ~aj.

Marun

! “Na{e gospodarstvo je upisano u registar ekolo{kih proizvo|a~a prehrambenih proizvoda pod rednim brojem 237, rje{enja Ministarstva poljoprivrede, {umarstva i radnog gospodarstva (MPS). Smjestilo se na

obroncima Medvednice, u selu Luk{i}i. Na{i su se djedovi bavili poljoprivredom a mi smo shvativ{i da je zemlja izvor ìvota preuzeli tutradiciju. Danas posjedujemo vlastitu

{umu pitomog kestena. @elite liuìvati u plodovima netaknute

prirode probajte na{ kesten”, izme|uostalog stoji u reklami hrvatske pri-

vatne firme OPG Ferina.Ova uspje{na privatna firma bavi se

ekolo{kom proizvodnjom kestena i seoskim turizmom. Danas je kon- vencionalna proi-zvodnja poljoprivrednih i pre-hrambenih proizvo-da zna~ajan one~i{}iva~ okoli{a, pitke vode, tla i zraka. Prehrambeniproizvodi iz ekolo{ke proizvodnje, kontrolirani su i nose posebniznak, {to potro{a~ima daje sigurnost i ulijeva povjerenje u proizvodi sustav. Prelazak s konvencionalne na ekolo{ku proizvodnju nijelagan niti jednostavan. Ekolo{ka proizvodnja definirana je zakonimai propisima s osnovnim ciljem za{tite zdravlja i ìvota ljudi, za{titeprirode i okoli{a i za{tite potro{a~a. Ova proizvodnja se razvila izbiolo-{ko-dinami~ke jo{ u prvoj polovici XX. stolje}a, no najve}epromjene dogodile su se 80-tih godina kao reakcija na nepovoljneutjecaje sna`ne nekontrolirane industrijalizacije i razvoja konven-cionalne poljoprivrede.

Ekolo{ka proizvodnja i seoski turizam

Primjer uspje{ne firme

! Pitomi kesten (Castanea sativaMill.) se uobi~ajeno posmatrakao sastojina {umskih listopad-nih populacija drveta. Raste itamo gdje druge vo}ne vrstete{ko uspijevaju. esto je samot-njak. Prate}e populacije drveta iindikatori mogu}nosti gajenja subukva, hrast i breza. Dobro jezapaziti da kesten ne podnosi tlabogata kalcijumom za razliku od

vo}nih vrsta kojima ~ak trebadodavati kalcijum karbonat zapopravku svojstava tla. No,najva`nija je njegova prehram-

bena i ljekovita mo}.Ljekovita vrijednost cvijeta, lista,kore i ~ak spoljne oblogeploda(jeìca) kestena vi{e jepoznata u narodnoj nego ofici-

jalnoj medicini. Rijetko se natrì{tu moè prona}i medproizveden od cvjetnog nektara,tamnoùte boje, vrlo sladak ipomalo oporog ukusa. Cvijet jeizda{na pa{a za p~ele po~etkomljeta kada vi{e nema drugogmedonosnog bilja. Zbogsadràja tanina list (kao i kora i

jeìca) sluì za spravljanjeadstringentnih farmakolo{kihpreparata (materije koje imaju“steù}e” svojstvo). Vitamin K povoljno djeluje na fiziolo{kepokazatelje koagulacije krvi

(interesantno je da narod koristilist u prevenciji i sanaciji izvjes-nih promjena na jetri). List se umje{avini (pola-pola) samaj~inom du{icom (Thymus ser-

pyllum) u vidu ~aja koristi kaosredstvo za lak{e iska{ljavanje iolak{avanje disajnih tegoba(raspon primjene je vrlo {irok:od blagih upala sluzokoè `dri-

jela pa do sti{avanja napada velikog ka{lja). Za preporuku jekori{}enje ~aja lista u slu~ajustoma~nih oboljenja.Do sada se znalo da je pitomi ke-sten vrlo djelotvoran u lije~enjuupaljenih vena, a s obzirom nato da u sebi sadrì malo natriju-ma, preporu~uje se u ishranibubre`nih i kardiovaskularnih

oboljenja. U gastronomiji se odkestena pripremaju razne supe,~orbe, pirei, dodaci jelima teposlastice. Plod je vrlo ukusan ipe~en, i kuhan. Bra{no od keste-

na, zbog svoje lake probavlji- vosti, pogodno je u ishrani iscr-pljenih, starih osoba i djece.Kruh napravljen od kestenovogbra{na ugodnog je mirisa, sla-tkog okusa i dugo ostaje fri{ak.Kesten ima prednost u odnosuna ìtarice jer djeluje bazi~no te

je pogodan u ishrani oboljelih odreumatskih bolesti i gihta.Kestenovo bra{no se dobije tako{to se s kestena skine spoljna,tamna ljuska te se potopi u toplu

vodu u kojoj treba da stoji dok seunutra{nja sme|a opna ne budemogla lako olju{titi. Tada seopere i ostavi na su{enju. Zatimse usitni mikserom i to je to.

era, ritmi~kih grupa i estrad-mjetnika, zatim, izlo`ba sta-rukotvorina, narodni ru~ak

esnike programa i goste, teaju tombola.

manifestacija izvanredno jea}ena i ubrzo je dobilaunarodni karakter. Zbogljnih vremenskih uvjetaogodi{nja je bila rekordna,0 posjetilaca, a naodi{njoj se usprkos lo{em

menu pojavio skoro isti broj.a~ac je izgradio svoj brend ioznatljivost po {ljivi, Mostare{nji i vinu, a eto Krajina biorala u~initi s kestenom.

end

Pitomikesten Prehrambena i ljekovita mo}

8/6/2019 037 Plus [broj 35, 21.10.2010]


21.10.2010.godine14

8/6/2019 037 Plus [broj 35, 21.10.2010]


21.10.2010.godine dru{tvena hronika 15

! Za{to laèmo? Otkud ta potreba za laganjem, zaizmi{ljanjem? Da li da se izvu~emo iz nekog proble-ma, da izbjegnemo ne{to, da ne povrijedimo nekog?[ta god da je razlog, svi laèmo.Ne postoji osoba koja uvijek govori istinu i samoistinu, ma koliko se u to zaricala. Nebitno je da li jeto sitna, bezna~ajna la`, koja je sama sebi svrha, ilineka krupna, neoprostiva. Sve su to ipak samo laì.Za{to nam se ~ini da je ponekad lak{e izre}i la` iizbje}i istinu?Znam da i ja ponekad “zaobi|em istinu” u situacija-ma kad nekoga ne èlim povrijediti. Nekad i neslaèm. Samo malo ublaìm istinu. Na pitanje pri-

jateljice kakva joj je frizura tako umjesto da kaèm

da mi se uop}e ne dopada odgovorim da je dobra, alida mi se ona stara vi{e svi|ala. Nije to ni neka la`,ne}e ona nikog povrijediti. Jednostavno je kaèmoda bi ublaìli istinu. Ali za{to to? Za{to jednostavnone kaèmo ono {to mislimo? Naravno, bojimo sereakcije drugih.

A gdje je la` tu je i strah od prijekora, kazne, strah dasmo u~inili ne{to lo{e i neprimjereno. Naj~e{}i razlogza izgovaranje laì je strah da ne budemopovrije|eni i potreba da se za{titimo od psihi~ke ifizi~ke boli. Ljudi laù kad se osje}aju ugroèno i kad

vjeruju da im je jedina opcija za izlaz la`. Laù da biizbjegli sukobe, a onda se uvaljuju u jo{ ve}e nevoje.One su poput domina, jedna povla~i drugu. Kadaistina izi|e na vidjelo, eskaliraju i ve}i sukobi nego{to bi bili prije izre~ene laì. Me|utim, pred

nevoljom se i la` ~ini kao neka vrsta prve pomo}i.Kako god bilo, la` samo produbljuje ili odlaè prob-lem, nikako ga ne rije{ava.La` je sasvim prirodna pojava, pokoja bezazlena la`ne}e nikom na{koditi. Bez obzira na to dok obilazi-mo istinu, osje}amo nelagodu i krivnju. Na{e tijelonas po~ne izdavati i ta nelogoda se manifestuje krozbezazlene kretnje kao {to su ~e{kanje nosa, trljanjeo~iju, usana, prikrivanje usta, nervozno popravljanje{minke ili igranje sa kosom. Tako|er nastojimoizbje}i direktan pogled, o~i u o~i sa sugovornikom.Strah da budemo uhva}eni u laì ~ini nas nervoznimte nas tjera u drugu la`, pa u tre}u i tako se stvaraza~arani krug. Vi{e se ne moèmo sjetiti {ta smorekli, a {ta ne.Laganje je poput kockanja. Svakog puta kada laète,kockate se sa povjerenjem drugih osoba i rizikujete

da ga izgubite. A povjerenje je osnova svake uspje{ne veze, bilo prijateljske, rodbinske, ljubavne...Povjerenje je blago koje se daje i prima. Nikad ga neuzimajte zdravo za gotovo i sjetite se toga kad godste u isku{enju da izgovorite la`. Mirela POPR@ENOVI]

Psiholog odgovara na va{a pitanja

Ako pri~a nedrì vodu...

Pi{e: Mirsad SELMANOVI]

! Vojska je instrument u rukamapolitike, koja kreira njene karak-

teristike i upotrebu u miru i ratu.Kreiranje karakteristika vojskezavisi od pretpostavki u kojim }euvjetima biti upotrijebljena ueventualnom ratu. Vojske svihdràva svijeta imaju svoj mirno-dopski, naj~e{}e vrlo mali, i ratni,

vrlo veliki dio, odnosno kontin-gent. Radi za{tite zajedni~kihinteresa neke dràve su stvorilezajedni~ku vojnu organizaciju.Pokazalo se na primjeru NATO-pakta da ovakve vojne snagemogu efikasno djelovati premapostavljenim ciljevima.Rat je definiran kao najkomplek-

snija dru{tvena pojava i proizvod je nemogu}nosti politi~ara daprobleme rje{avaju miroljubivimmetodama i sredstvima. Zato je inajjednostavnija definicija rata da

je on produènje politike nasilnimputem. Kada se problemi ilibolesni apetiti politi~ara nagomila-

ju do kriti~ne ta~ke mogu}nostimirnog rje{enja problema, tadaaktuelna politika poteè za svojimnajgrubljim i najrazornijim instru-mentom - oruànom silom, odnos-no vojskom. Tada se uklju~uju svipotencijali (ljudski i materijalni),zavisno od postavljenog politi~kogcilja i strategije koju definira

aktuelna politi~ko-dràvna vlast.

Dejtonski sporazumU zavisnosti od su{tine problemaili bolesnih ambicija, dolazi do

velikih stradanja ljudi i razaranjamaterijalnih dobara, da bi se svena kraju zavr{ilo za pregova-ra~kim stolom, uz posredovanjenekog tre}eg ili bez njega.Naj~e{}i posrednici su predstavni-ci UN-a ili utjecajni politi~ari ve}ihzemalja. Sve se ovo doga|a bezobzira na to da li je jedna stranaporaèna ili je ishod nerije{en, ilisu ostali neostvareni ciljevi obje

strane, uz obostrane materijalne inematerijalne {tete.Rat u Bosni je 1995. godine prek-inula me|unarodna zajednicaDejtonskim sporazumom.Dejtonski sporazum (Op}i okvirnisporazum za mir u BiH) je dogov-oren u Dejtonu (SAD) 21. novem-bra 1995. godine, dok je potpunosklopljen i verificiran u Parizu 14.decembra 1995. godine na bosan-skom, hrvatskom, srpskom iengleskom jeziku. Potpisnici spo-razuma su bili: za Bosnu iHercegovinu Alija Izetbegovi}, zaRepubliku Hrvatsku dr. FranjoTu|man i za Saveznu Republiku

Jugoslaviju Slobodan Milo{evi}.Mnogi vojnici, naro~ito oni sa

visokim vojnim obrazovanjem, aposebno oni koji iz rata izi|uuspje{ni, po~nu umi{ljati da su oni

rje{avali ili rije{ili ono {to nijemogla politika. Tada se naj~e{}epo~nu baviti politikom. Pojava dase profesionalni vojnici/~asnici u

tzv. dubokom miru opredjeljuju zapoliti~ki anga`man vrlo je maloizraèna.Postoji op}e mi{ljenje da je politi-ka izazov za sve ljude, te na tajizazov nisu imuni ni ljudi s viso-kom vojnom naobrazbom, poseb-no ako su se dokazali kao dobri

vojni rukovodioci u ratu. Povijest je puna primjera koji pokazuju dase po prestanku ratnih dejstavadosta ljudi vojne naobrazbe,aktivnih ratnih aktera, po~injebaviti politikom i obna{ati visokepoliti~ke i dràvni~ke funkcije. [tose dublje zalazi u mir, ta pojava

i{~ezava i sve je manje izraèna.Niì ~asni~ki i do~asni~ki kadar serijetko upu{ta u bavljenje poli-tikom zbog same prirode ste~enihznanja, vje{tina i navika. Ljudi s

vojnim obrazovanjem su, po prav-ilu, veliki patrioti i moralno ~vrsteli~nosti, osim malog broja izuzeta-ka. Moralna ~vrstina, patriotizam,znanje i sklonosti mogu se sagle-dati analizom {kolovanja, vojnekarijere i pona{anja svakog pojed-inca u ratu. Postoji vi{e, ali dva suosnovna razloga zbog kojih ljudi s

vojnom naobrazbom odlu~uju dase profesionalno bave politikom iprihvate politi~ke funkcije. Prvi

razlog je uspje{nost u organiziran- ju i rukovo|enju borbenim dejstvi-ma, koja su po svojoj prirodi

veoma kompleksna, posebno akose radi o dejstvima {irih razmjera.U tom slu~aju ih okupira misao dau miru mogu utjecati na {irok dijapazon aktivnosti ~ija je osnovapolitika, te po~nu aktivno raditi natome da se u nju uklju~e.

Nedostatak pozitivnih

politi~kih ideja

Zbog uspje{no izvedenih borbenihdejstava, posebno onih s minimal-

nim gubicima, postanu popularniu narodu, {to im donese veliki brojglasova pri izboru za obna{anjeneke od politi~kih funkcija. Usvom politi~kom radu naj~e{}e sekoriste tezom - kad smo mogli uratu, moèmo i u miru, nastoje}itako motivirati {to vi{e ljudi zarealizaciju zami{ljenih aktivnosti,a time osigurati dovoljan brojpristalica. U nedostatku pozitivnihpoliti~kih ideja, a u cilju potrebnepodr{ke, po~inju provla~iti teze oeventualnim neprijateljima i mo-gu}em ratu. Sve to rade u cilju osi-guranja dovoljne potpore okruè-nja za opstanak na funkciji ili eve-

ntualno promaknu}e na vi{ufunkciju.Drugi razlog je izazov da seoprobaju u demokratiji, s ciljemhumanog pristupa obavezama za

bolje sutra. U ratu vide stradanjaljudi i proklinju politiku koja jedovela do toga da nije problemerije{ila mirnim putem. Oni koji seiz ovoga razloga uklju~e u politikusvojim saradnicima name}upove}anu dozu odgovornosti i

ta~nosti prema obavezama. Svimsvojim bi}em }e se zalagati, bezikakvih kalkulacija, da do strada-nja vi{e ne do|e. U ovom slu~ajumogu zanemariti neke demokra-tske principe i djelovati sa vi{eautokrati~nosti.Kod odlu~ivanja za bavljenje poli-tikom dosta veliki utjecaj na ljude

vojne naobrazbe imaju oni kojiubrzavaju i u~vr{}uju takvuodluku, a da onaj ko odlu~uje ozamjeni sopstvene vojne profesijepolitikom nije potpuno svjestan ukakav se posao upu{ta. Naj~e{}ebudu iskori{teni za dobijanjeglasova u korist stranke ~iji su

~lanovi, a zatim budu gurnuti namarginu politi~kih de{avanja.Umjesto njih, odlu~uju uglavnomoni iz sjene. Takvi, uglavnom, nisuuspje{ni, a sve manje }e biti onihkoji su ih podstrekavali. Sigurnone mogu napraviti dugoro~nekvalitetne politi~ke poteze.Slu{aju}i one iz sjene, napravit }edosta pogre{nih poteza, posebnoako su na visokim politi~kimfunkcijama. Ljudi iz sjene obi~noimaju nekih hipoteka, ina~e bi setrudili za li~ni anga`man na razn-im funkcijama. To ne zna~i da netreba slu{ati i uvaàvati i prih-

vatati ideje i prijedloge zvani~nihsaradnika. Kao i kod svih drugihprofesija, i kod ove profesije pos-toje oni sa bolesnim ambicijama,devijantnim karijerizmom, veza-ma u politici, nepotizmom itd.Ljude s vojnim zvanjima i obrazo-

vanjem biraju na visoke politi~kefunkcije naj~e{}e u onim zemlja-ma koje imaju spoljnih iliunutra{njih problema.U takvim zemljama su poluvojnireìmi i traju tek toliko da se izb-

jegne anarhija i dobije vrijeme zakvalitetnije odnose i procese.Ukoliko nisu najbolje namjere,onda ti reìmi mogu duè potra-

jati, a njihova promjena ~estodolazi nedemokratskim sredstvi-ma, dok je pad politi~arafunkcionera veoma bolan.

(Nastavi}e se)

Feljton: Profesija i politika (20)

! La` je sasvimprirodna pojava,

pokoja bezazlenala` ne}e nikomna{koditi. Bezobzira na to dokobilazimo istinu,osje}amo nelagodu i krivnju.Na{e tijelo nas po~ne izdavati ita nelogoda se manifestuje krozbezazlene kretnje kao {to su~e{kanje nosa, trljanje o~iju,usana, prikrivanje usta, nervozno

popravljanje {minke ili igranjesa kosom.

Vojnici i politika! Rat je definiran kao najkom-pleksnija dru{tvena pojava iproizvod je nemogu}nosti poli-ti~ara da probleme rje{avajumiroljubivim metodama i sred-stvima. Mnogi vojnici, naro~itooni sa visokim vojnim obrazovanjem, a posebno oni koji iz

rata izi|u uspje{ni, po~nuumi{ljati da su oni rje{avali ilirije{ili ono {to nije mogla politi-ka. Tada se naj~e{}e po~nubaviti politikom. Pojava da seprofesionalni vojnici/~asnici utzv. dubokom miru opredjeljujuza politi~ki anga`man vrlo jemalo izraèna.

8/6/2019 037 Plus [broj 35, 21.10.2010]


21.10.2010.godine037 extra16

! U pri~i o turskoj sapunici, modernoj verziji[eherzade, najljep{e ljubavne pri~e ikad napisane, ~ijaekranizirana verzija ve} danima plijeni pa`njugledalaca {irom regiona, nemogu}e je ne spomenuti iulogu [eherzadine prijateljice Benu Ataman, nesretnozaljubljene u Onurovog prijatelja Kerema.Ulogu lijepe Benu dobila, dobila je mlada turska glu-mica Ceyda Duvenci.Ceyda Düvenci turska je glumica ro|ena 16.aprila1977. godine u Bursi u Turskoj. Najpoznatija je poulozi Bennu Ataman u turskoj seriji Hiljadu i jednano}, Ceyda je k}i poznatog turskog glumca IsmailaDüvenci Düvenciya. On i Ceydina majka Emerald

Düvenci mnogo su ulagali u k}erino obrazovanje.Nakon osnovne, srednju {kolu Ceyda zavr{ava uIstanbulu. Godine 2000.godine, udaje se za KaanaGirgina, da bi 2002.godine od njega razvela. Drugi seputa udala 17. kolovoza 2008. godina za Engina

Akgüna. S Bergüzar Korel, kolegicom sa seta Hiljadu i jedne no}i sada je u korektnim odnosima. No nije uvijek tako bilo. Naime Ceyda i Bergüzar Korel, done-davno su bile suparnice.Lijepa crvenokosa glumica bila je u vezi sa turskimbaletanom Tanom Sagturkom, koji ju je kasnijeostavio, jer se zaljubio u Berguzar. Ta ljubav nije potra-

jala, jer se Berguzar zaljubila u Halita Ergenca, u seriji Onur Aksal.Na malim ekranima najbolje prijateljice, a privatnosuparnice. Iako je bila me|u zvanicama na vjen~anju

Halita i Berguzar, lijepa Turkinja izjavila je da je nesmatra prijateljicom. Cijeli serijal satkan od ljubavnihpri~a, kako onih na privatnom, tako i onih zapo~etihna snimanjima ove popularne serije, zasigurno je i

jedan od razloga zbog kojeg je ova sapunica pobralatoliki uspjeh!

! Sva tri nastavka Sumraka dosad

ukupno su zaradila dvije milijardedolara. Parodija na vampire,

Vampires Suck, samo je u prvomtjednu prikazivanja zaradila 20milijuna dolara.Serije Okus krvi i Vampirskidnevnici pravi su hit i po trenutnojzaradi su iznad nekad najgledani-

je Obitelji Soprano. Okus krvizaradio je izme|u 50 i 75 milijunadolara, a Vampirski dnevnici od100 do 125 milijuna dolara plus200 milijuna od prodaje DVD-a.Soundtrack Sumraka postao je hiti prije nego se na{ao u prodaji, aotada je prodano vrtoglavih 50

milijuna kopija sa zaradom oko 50milijuna dolara.

Vampiri su inNa kostimima i svemu vezanomuz likove iz Sumraka zara|eno jeoko 500 milijuna dolara, a vjerujese da je sli~na zarada i od stva-r~ica s logom iz serije Okus krvi.[to se ti~e knjiga, Anne Rice je jo{1976. godine zapo~ela pisati o

vampirima, ali u to vrijeme nijebilo toliko pisaca koji se bave tomtematikom. Stephenie Meyer jepodigla njihovu popularnost, a izanje je ve} kolona autora koji pi{uo krvopijama i zara|uju vi{e nego

odli~no. Cijela izdava~ka djelat-nost o vampirima u posljednje jedvije godine vrijedila 1,6 milijardidolara!Dodjela Teen Choice Awards tre-bala bi se zvati - Vampire Choice

Awards, pi{u u {ali Amerikanci, jerna ovogodi{njoj dodjeli ovenagrade odrànoj u Los Angelesu,“Sumrak” saga, te serija “Vampi-rski dnevnici” odnijeli su najvi{enagrada.“Sumrak” saga odnijela je nagra-du u ~ak dvanaest kategorija,uklju~uju}i i onu za najbolji SFfilm. Tako je gotovo svaka zvijez-

da iz sage “Sumrak” ku}i oti{la sanagradom u obliku daske za sur-fanje. O pobjednicima je odlu~i-

vala publika od 13 do 19 godinastarosti.Serija “Vampirski dnevnici” odni-

jela je pobjedu u sedam kategorija.Za sve fanove ovog ànra, bilo upisanoj ili ekaranizovanoj verzijipreporuka da, ako to ve} nisuu~inili pogledaju ili pro~itaju i “

Vampirske dnevnike”. Ne{topoput “Sumrak” sage, ali druga-~ije, ne}e vas razo~arati.

Vampirski dnevniciSerijal “Vampirski dnevnici”,zapo~inje romanom “Bu|enje”,~ija je aurtorica L.J.Smith.

Napisani po~etkom devedesetih,

“Vampirski dnevnici” tek danasstje~u nove oboàvatelje, zahvaljuju}i iznimnom uspjehu tele- vizijske serije koju su nadahnuli.“The Vampire Diaries” je pri~a oEleni Gilbert, srednjo{kolki u

Mystic Fallsu. Elena je ostala bezroditelja u stra{noj prometnojnesre}i, te sad ìvi sa svojimbratom Jeremyjem kod poprili~nomlade tete Jenne. Prva epizodakre}e sa po~etkom {kolske godinete upoznajemo ljude sa kojima seElena druì, me|u njima suBonnie Bennett, Caroline Forbes iMatt Donovan. Bonnie navodnopotje~e iz loze vje{tica, baremtako tvrdi njezina baka, dok jeCaroline glavna navija~ica i gla-

vna “plavu{a” u {koli, a ujedno ik}er {efice policije. Stvari sezakompliciraju kada se u grad

vrate Stefan Salvatore, kojitako|er ide u srednju {kolu, tenjegov brat Damon, koji su oboji-ca, a {ta drugo nego vampiri?!The Vampire Diaries serija je kojase temelji na romanima Lise JaneSmith, autorice mnogih tinejdè-rskih horror, fantasy i romanti~nihpri~a, a one se ve}inom proteù utrilogije ili serijale. Tako je i The

Vampire Diaries trilogija knjiga“The Awaking”, “The Struggle” i“The Fury”, nakon kojih je iza{la i

~etvrta knjiga “Dark Reunion”.Priliku da upoznate Elenu i Ste-fana u njihovu izvornom izdanjusada imate i vi! Zavirite na stra-nice dnevnika prve gimnazijalkekoja je u razredu zatekla vampira!

Vampiri vladajuBenu i [eherzadasuparnice

“The Hobbit”, film koji se radi poromanu ~uvenog JRR Tolkiena, mogaobi postati najskuplji film ikada snimljen.Naime, o~ekuje se da }e biti utro{enonajmanje 500 miliona dolara, objavio je

“Daily Telegraph”.Film “The Hobbit”, koji opisuje doga|ajekoji su se zbili prije radnji prikazanih utrilogiji “Gospodar prstenova”, koju jereìrao Peter Jackson, mogao bi ko{tati

200 miliona vi{e nego tre}i dio filma“Pirati s Kariba”, koji se jo{ smatranajskupljim filmom snimljenim do sada.Naime, prema pojedinim izvje{tajima,tro{kovi snimanja filma “The Hobbit”

ko{tat }e duplo vi{e nego snimanjecijele trilogije “Gospodar prstenova”.Prema pisanju “Telegrapha”, tro{kovi suporasli uslijed nekoliko godina ka{njenjas po~etkom snimanja, {to je uglavnom

bilo uzrokovano pravnim sporovima.Kompanija “New Line Cinema”, kojapolaè prava na trilogiju, a samim timei na snimanje filma “The Hobbit”, dugose sporila s kompanijom MGM koja ima

prava na distribuciju filma. U me|uvre-menu, posljednji preìvjeli sin autoraromana, Christopher Tolkien, vodio jedugotrajan spor sa producentimaprija{njih filmova.

On je na sudu u Los Angelesu tvrdio damu producenti duguju 150 miliona

dolara na osnovu ugovora o prodajifilmskih prava. Tolkien je zaprijetio da}e povu}i filmska prava na knjigu“Hobbit” ukoliko ne dobije ve}i udio.

Pripremila: Sandra DEDI]

1001 no} - manija

! Lijepa crvenokosa glumica bila jeu vezi sa turskim baletanom TanomSagturkom, koji ju je kasnijeostavio, jer se zaljubio u Berguzar.Ta ljubav nije potrajala, jer seBerguzar zaljubila u Halita Ergenca,u seriji Onur Aksal

“Vampirski dnevnici” rameuz rame sa “Sumrak” sagom

! Prema pisanjima ameri~kih medija, èlite li bitipopularni i zaraditi, budite vampiri, jer je izra~u-

nato da su te krvopije na filmovima, serijama,knjigama i pjesmama samo u posljednje dvijegodine zaradile vrtoglavih sedam milijardi dolara

Najskuplji film svih vremena

Za Hobita 500 miliona dolara

8/6/2019 037 Plus [broj 35, 21.10.2010]


21.10.2010.godine preneseno 17

! Ima ve} dosta godina da seslavni redatelj Lordan Zafrano-

vi} primio snimanja serije oJosipu Brozu Titu. Neki od pro-tagonista filma u me|uvre-menu su i napustili ovaj svijet,~ime su njihova svjedo~anstvasada jo{ i dragocjenija.Zavr{noj epizodi sada se nazirekraj, a Nedjeljni Jutarnjiekskluzivno je dobio priliku dabaci pogled na Zafranovi}evubebu. Stoga svi oni kojima jenedavni razo~aravaju}i doku-mentarac Antuna Vrdoljakaostavio gorak okus u ustima,

skepsu neka ostave po strani.Jer, Zafranovi}eva ideja bila jeda se pri~a o “najve}em sinuna{ih naroda i narodnosti” ispri~a na jedini na~in kojizaista drì vodu: pustio je oneljude koji su mu bili najbliì dapri~aju.

Svjedoci testamenta

- @elimo pokazati Titovu intim-nu pri~u. O njemu svi imajuneko mi{ljenje. Heroj ili zlo~i-nac, on je svakome ne{to. Ali, on

je prije svega bio, kao svi mi,~ovjek od krvi i mesa. Mo`damalo posebniji, pametniji, brì,

sposobniji, karizmati~niji... I to je ono {to ljude zanima. Intiman pogled u ~ovjeka koji je obiljeìo jednu epohu. A to nam mogu pruìti samo ljudi koji su tuepohu stvarali i proìvljavali za-

jedno s njim - pri~a Zafranovi}.Dakle, Tito ovdje i nije glavnilik. Glavni likovi su njegoveène, ljubavnice, sekretarice,drugovi i suborci. Ljudi koji utrenutku dok su pri~ali ukameru vi{e nisu imali {toizgubiti. I zato Zafranovi} usvojim rukama ima pravo,pravcato blago.

Sastanak u Parizu

Sada ve} pokojna Herta Haas,èna koja nije mogla prije}ipreko Titove nevjere, predkamerom je pri~ala o njihovuprvom susretu, o njegovu foli-ranju, o usponima i padovima.I vi{e nego ikada otkrila jekoliko je lako bilo zaljubiti se uStarog. Od jednog takvognjezinog prisje}anja, vjerujem,svakoj }e se èni stegnuti srce.Susrela se s njim potajno uParizu. Kontrole su bile posvu-da. U posjet je dolazio engleskikralj, rizik je bio prevelik da se

taj dan zadràvaju u gradu.Nasumce su izabrali mjesto uokolici Pariza za njihov prvi izadnji zajedni~ki izlet.“Bio je to Saint Germain. Ne{to

{to se rije~ima od ljepote nemoè opisati. To su bili takvi

parkovi, tu se li{}e sastajalo. Nije bilo nikakvih obaveza, nije se moralo ni{ta pisati... Imali smo naprosto vremena da samo pri~amo. Uve~er smo se vratili u Pariz, kralj je oti{ao, parada je zavr{ila. Tog Saint Germaina sje}ali smo se zauvijek. I kad je Pariz ve} bio pod okupacijom, govorili smo da }emo, kada jednog dana bude slobodan, sig-urno i}i tamo. To je bio najljep{idan u na{em ivotu.” Eto. A takvih svjedo~anstava,

razmi{ljanja i sje}anja ima jo{mnogo. Neka su tu`na, neka susmije{na, neka vrlo intimna.Ovdje vam ekskluzivno donosi-mo neka od njih.

Herta Haas

Titova tre}a supruga koja jepreminula u oùjku ove godineO prvom susretu:“Stigla sam u Pariz. Nisam se

snalazila. Dvije drugarice s fakulteta, obje ljevi~arke, poma- gale su mi da se sna|em u gradu. Tito je svaku ve~erdolazio k njima da mu tipkajuono {to bi on preko dana

napisao. Nije na mene ostavioneki naro~it dojam. Odmah mi

je bilo jasno da je iz partijskogrukovodstva u Parizu. I napros-to mi je bio suvi{e elegantan.

Mislila sam si ’Aha! To je jedanod onih koji partijske paretro{e.’ Rekla sam si - dr`’ se naodstojanju...” Po~etak druènja:“... meni i kolegicama preporu-~io je koncert Zbora Crvenearmije. Sva sam bila u euforijiod tog koncerta. To je bilo najlje-

p{e {to sam ikada vidjela i ~ula. Ne{to predivno. Atmosfera

neopisiva. Nakon koncerta one su oti{le na svoju stranu, a ja na svoju... Tito je rekao da }e meotpratiti do metroa. Kaè: ’Ajde,

{ta bi bilo da jo{ malo sjednemou kafanu? Vidim da si ti jo{ odeuforije sva crvena, pa da malo

popri~amo?’ Dva sata smo sjediliu kafani. Do posljednjeg metroa.

Ja sam njemu pri~ala o svemu {to se doga|a u Zagrebu, a onmeni o Sovjetskom Savezu, i to,naravno, sve ono {to je lijepo unjemu. A ja to gutam i gutam...U me|uvremenu sam ga i anali-

zirala. Pa kaèm sama sebi:’êkaj! Da ja nisam mo`da u

prvoj ocjeni pogrije{ila? ôvjekima najobi~nije konfekcijsko odi-

jelo, ni{ta ho{taplerskog... Imanajobi~nije cipele iz radnje, najo-bi~niji {e{ir. Moj prvi utisak je,

dakle, bio neto~an. ôvjek jenaprosto po prirodi elegantan.Ume odijelo da nosi, ume {e{irda nosi. I tako izgleda izaziva~ki

zgodan. Ali ni{ta tu nije pretjer-ano. Ipak, jo{ uvijek me smetalo

{to pu{i Moravu. To je bilanajskuplja cigareta tada. A ja

sam si mislila: ’Mi skupljamo tucrvenu pomo} za partiju, a ovidrugovi pu{e najskuplje ciga-rete!’ Ali, kad sam i ja kasnijeu{la u taj ilegalni ìvot, onda je imeni postalo jasno kako je i to

va`no. Kako ti ne moè{ izgle-dati elegantno, a pu{iti Savu. To

jedno s drugim ne ide...” Kako ga je otkantala:“Ve} nakon dva, tri dana po~eo

se vidljivo udvarati. Pa sam janjemu rekla: ’Zna{ {to? Janisam do{la u Pariz kako bihimala neke ljubavne avanture.

Ja sam htjela vidjeti Pariz i savtaj {pektakl Svjetske izlo`be’.

Rekla sam mu i da imammladi}a u Sloveniji koji jebolestan od tuberkuloze... I on jena to rekao: ‘Prihva}am’. Kad

smo se oprostili, rekao mi je: ‘Dobro je da ide{...’ A ja si mis-lim: ‘[ta sad to zna~i?’. A on:

‘Zna{, osje}am da bi se mogao

stra{no zaljubiti u tebe, a to nije za revolucionara. Revolucionarmora biti potpuno slobodan. Tekonda moè raditi punom

snagom’. Ja na to nisam ni{taodgovorila. Rastali smo se,

poljubili i ja sam oti{la u svojdom, a on se vratio u grad...” Ponovni susret. Sudbonosni:“Do|e meni Leo Mates i kaè da

sutradan u podne moram biti narijeci, u parki}u koji je preko putahotela Park. Rekla sam mu da nemogu, da imam ispit. Poku{ala

sam ga nagovoriti da ide on ili da {alje nekog drugog. Nije htio.

Rekao je da moram ja. I jesam. Mimo volje. Kada sam u 12 satido{la u park, imala sam koga

vidjeti: bio je to Stari. Mi smo sitako pali u zagrljaj... Bilo je o~itoda tu vi{e nema natrag...” Kako je njezina majka gledalana njihovu vezu:“Moja majka je ostala udovica sa37 godina i uìvala je gledaju}imene u sre}i. Vidjela je kako se onodnosi sa mnom, kakva je to bila

pa`nja. Vidjela je kako bi mi se zasjajile o~i kada bi bacio pogledna mene. I to naravno jednumajku moè najvi{e smiriti...

Rekla mi je: ’K}eri, kad ti je dano

da bude{ sretna, uìvaj u sre}i’.” Kada je odlu~ila ostaviti Tita jer

ju je po~eo varati sa svojomsekretaricom:“Starom sam rekla da èlim i}i

u Sloveniju. On je rekao da za to

nema razloga. Rekao je ‘Izme|unas se ni{ta nije promijenilo. Mi}emo poslije rata nastaviti tamo

gdje smo stali’. Ali, ja sam ipak èna i osje}ala sam da to nijetako. Pa na kraju i to da se

previ{e zbliìo sa svojom sekre-taricom Zdenkom. To je i zadnjikurir znao...”

Olga Humo

Bila je Titova prevoditeljica isekretarica nakon Zdenke.“Trebali smo se susresti s Chu-rchillom u Napulju. êkali smo

ga. Ali, ne dugo. Tito je stra{no vodio ra~una da ne ispadnemo

ni slabiji, ni da se pravimo ne{to {to nismo... Ostao mi je u sje}anju taj Churchillov pogled.Gledao je Tita stra{no radozna-lo. Da vidi tog ~uvenog gerilskog

vo|u... A on nije volio da nas zovu gerilcima. ’Kakva gerila, mi smo redovna vojska. Oslobo-dila~ka...’ Churchill mi je poslijetoga poslao zlatni lanac smedaljonom, a u njemu je pisaloOlgi Humo od Winstona Chur-chilla, Napulj, 1944. (pla~e).

Vanda Novosel

Zagreba~ka ilegalka, Antifa{i-

sti~ki front èna.O Titu:“Bio je jako lijep ~ovjek. Te crtelica... To je ostalo do starosti.

Imao je prodorne, plave o~i koje su uvijek znale {to misli{. Takvi su ljudi posebni. Imaju ono ne{to {to vas privu~e. Ulijevaju vam povjerenje. Ja sam imala pov- jerenja u njega. I mislila sam si: ‘Vidi{. Ti tom ~ovjeku moè{ svere}i. I ni{ta se ne}e dogoditi. Nekidrugi }e te izbaciti, iz SKOJ-a...,ne smije{ im ni{ta re}i. A ovom

smije{ sve. On te razumije. On se smje{ka. On je ~ovjek.” O Titovoj nevjeri:

“Herta mi je rekla da èli oti}i. Nisam bila ni za, ni protiv. Bilomi je jasno za{to to èli. Ja samdosta pronicljiva. Kad sam do{la

gore u vrhovni {tab, cijela

situacija mi je bila potpuno

jasna. Bilo mi je jako te{ko. Ne samo zato {to mi je Herta bilabliska. Pa naravno da sam vid-

jela (da je Tito varao Hertu sa sekretaricom, op. a.). Nego {ta.Odmah. Kako sam prolazila

pored njegove kabine i vidjela daima {iri krevet nego {to mutreba. I Zdenku... Odmah mi jebilo jasno.” [to ju je razo~aralo:“Revoltiralo me da smo mi tamoubijane, a oni se tu ène s novi-ma. To nisam mogla podnijeti.

Ali sam {utjela. [to sam mogla?”

Mi{o Broz

Jedino dijete Tita i Herte,ro|en je 1941. godine. Tijekomrata nije bio s roditeljima, nego

je bio smje{ten u raznimobiteljima u Zagrebu.Kada je prvi put vidio oca:“Sje}am se dolaska na aerodromu Zemunu. Kada smo sletjeli,rekao mi je: ’Vidi{ tamo dole

skupinu ljudi? E pa tamo ti jetata’. Par sati kasnije su meodveli u Bijeli dvor, u Titovuradnu sobu. Znam samo da samdo{ao i raportirao mu da se nje-

gov sin Mi{a javlja. Sa{ili su miu [ibeniku i malu uniformu. Za

mene je to bio veliki {ok. Naime,to ~itavo vrijeme rata ja sam u Zagrebu dosta mijenjao obitelji.Svaki put kad bih do{ao u nekuobitelj, nanovo bi mi rekli: ’To ti

je tata, to ti je mama’... I sadkad sam do{ao u Beograd,nisam bio siguran da mi je to

zaista tata. Pa sam ga za svaki slu~aj uvijek zvao ’Ej, ~uj ti!’, dami ne bi sutra rekli nije ti totata, nego netko drugi...” Kada je upoznao mamu:“Mamu sam prvi put vidio kad

je poslije oslobo|enja Trsta do{lau Beograd. Bila je u uniformi. Ja

sam bio bolestan u krevetu i

nave~er, kad je ona do{la i nag-nula se da me poljubi, ja sam od

straha pobjegao pod krevet. Nisam znao tko je sada to...”

Jutarnji list Zagreb

Kako je zavodio, volio i varao mar{al Broz

Svjetski ekskluziv: Prvi smo vidjeli serijuo Titu kakvog dosad nitko nije znao!

8/6/2019 037 Plus [broj 35, 21.10.2010]


21.10.2010.godine037 extra18

! Kao krunu vrele muzi~ke ponu-de krajem oktobra izdvajamo nast-up Natalie Peris. Svoj }e ponovninastup u Biha}u odràti29.10.2010. godine, u petak, spo~etkom u 20:00 sati u klubu“Olympico”. Za DJ pultom uzNatalie Peris poznate house hitove

vrtit }e resident kluba DJ Mirel54.Poklonici hous-a s pravom se radu-

ju, a ostale podsje}amo ko je Na-talie. Pored ljepote krasi je zavidnamuzi~ka naobrazba i uspjeh nasvjetskim dance ljestvicama.Natalie Peris ro|ena 7.11.1986.

godine u Vancouveru, Kanadi, jo{se od malih nogu odlu~ila posveti-ti muzici kada je za 5. ro|endanod roditelja dobila svoj prvi klavir.Muzi~ko obrazovanje stekla je u{koli Vatroslav Lisinski gdje seopredjelila za klavir i zbor, te Rock

Akademiji - za gitaru i skupnomuziciranje. Dugi niz godina nas-tupa kao frontmen raznih rock i

jazz bendova. Potom radi zaokretu svojoj karijeri gdje se okre}eelektronskoj muzici. Prvim sin-glom Dance with you kojeg jesnimila za DJ-a i producentaJerry-a Ropera oborila je svjetske

dance ljestvice.Natalie je imala ~ast djeliti stagesa cjenjenim umjetnicima poputKelly Rowland, Ce Ce Rogers,

Andree Britton, Inuse Dawude...Muzi~ki stil po kojem je prepoz-natljiva je house, bilo onaj komer-cijalni koji, kaè, naj~e{}e pjeva nagaàma ili progressive house itrance, kojima je u posljednje vri-

jeme sve vi{e posve}ena.- Moj ozbiljni muzi~ki put po~eo je

prije tri godine. Moram priznati da prije toga nikad nisam mislila da}u se ikad baciti u elektroni~ke vode. No, onda je do{la primamlji-

va ponuda producenta Glenna Morrisona za suradnju, koji mi jeuskoro postao i menadèr i povezao s nekoliko uglednih muzi~kih

imena - prisje}a se 23-godi{njaNatalie svojih po~etaka, koji su

vezani za suradnju sa sjajnimkanadskim producentom PaulomKeeleyem, s kojim je snimila hit“Disco Belle”, koji je ve} u prvojsjednici dobio podr{ku vrha svjet-skih DJ-eva i visoki plasman naBeatportovoj progressive housetop-ljestvici.[ta jo{ nakon ovog ìvotopisa re}i,osim - ne propustite!

Vodi~ kroz skora{nje evente

! Film “Cirkus Columbia” reditelja Danisa Tanovi}a usubotu uve~er vidjet }e publika Abu Dhabi FilmFestivala.Film bh. oskarovca uvr{ten je u glavni takmi~arskiprogram ovog festivala i u konkurenciji je za nagradeza najbolji film i najbolja gluma~ka ostvarenja.Publici Abu Dhabi Film Festivala film “CirkusColumbia” }e predstaviti reditelj Danis Tanovi}.Nakon svjetske premijere na 16. Sarajevo film festi-

valu, gdje je i osvojio Nagradu publike, “CirkusColumbia” je ostvario uspje{an festivalski ivot.

Tanovi}ev film prikazan je na presti`nom festivalu u Veneciji gdje je osvojio nagradu Film budu}nosti.Potom je prikazan na festivalima u Torontu, SanSebastianu i Bejrutu, gdje je nai{ao na izuzetne reak-cije publike, a na Festivalu slovenskog filma uPortoroù “Cirkus Columbia” je nagra|en priznanjem

“Vesna” za najbolju scenografiju.Uporedo s festivalskim ìvotom, film je imala priliku vidjeti i publika u nekoliko bh. gradova, a ~ekamo gau biha}kom kinu “Una”.

Ime i prezime:

Adresa i telefon:

Kupone sa zaokruènim prijedlogom slati /ili

dostaviti u redakciju 037Plus/ na adresu: JP RTV Biha}, Krupska bb, 77000 Biha}.

P R I J E D L O G :

KUPON ZA TOP LISTU

ELLY Bii SHOW

"

1. Erogene zone - Live in BKC

2. Van Gogh - Meni nije ni do ~ega

3. Zabranjeno pu{enje - Ustanova

Film

“Cirkus Columbia”u takmi~arskomprogramu Abu DhabiFilm Festivala! Nakon svjetske premijere na

16. Sarajevo film festivalu, gdje je i osvojio Nagradu publike, “Cirkus Columbia” je

ostvario uspje{an festivalski ivot

Natalie Peris ponovno

u klubu “Olympico”

! “Utrka” izme|u ~etiri njema~kagrada oko organizacije “festivalasvih festivala” ovih dana jezvani~no zavr{ena. Iako su mnogitipovali na Berlin “ìri” je nakon

vije}anja donio neopozivuodluku. Grad doma}in 56. poredu “Eurosonga” bit }eDusseldorf, objavila je sjevernon-

jema~ka radijska i televizijskaku}a NDR, prenosi BBC.Podsje}amo, na ovogodi{njem ta-kmi~enju za najbolju pjesmu Evro-pe slavila je njema~ka predstavni-

ca Lena s pjesmom “Satellite”, tenajve}u evropsku muzi~ku mani-festaciju dovela u svoju zemlju.U konkurenciji za doma}ina bili sugradovi Berlin, Hamburg,

Hannover i Dusseldorf.“Dusseldorf - 12 poena”, kazao jeLutz Marmor, voditelj staniceNDR, objaviv{i tako da }e se polu-finale 10. i 12 maja, te finale 14.maja 2011. odràti u Areni Espirit,

upravo u tom njema~kom gradu.Ni poslovi~no “hladni” Nijemcinisu ostali imuni na “eurosongmaniju”. Grozni~avo se priprema-

ju za taj veliki trenutak i ve} sad

kaù da }e to biti nevi|en spek-takl koji }e u organizacionomsmislu nadma{iti sve dosada{nje.Moram priznati da kao veliki fan“festivala svih festivala” i ja sli~noo~ekujem. Kad je u pitanju na{a“Eurosong kuhinja” za sada nemanikakvih informacija. Nadamo se

da }emo imati dostojnog pred-stavnika na{e dràve koji bi naskona~no mogao dovesti u sam fes-tivalski vrh bez nacionalnih“klju~eva” i sli~nih stvari koje namobi~no pokvare gu{t. Te{ko, ali

ipak, ko zna.. Mo`da je i na tomplanu ovo po~etak godine promje-na. U svakom slu~aju, pratit }emo,i naravno objaviti na vrijeme.Neka ivi “Eurosong”!

! Unija studenata Univerziteta uBiha}u i ove se godine pobrinulada studenti zaborave na brojneneda}e barem jednu no} u godini(o njima sad ni rije~i).. U svojstvuorganizatora pripremila je tradi-cionalnu zabavu “Bruco{ijadu” zastudenate svih ~lanicaUniverziteta u Biha}u.- Cilj ove manifestacije jeste dadamo podr{ku i poèlimo dobro-do{licu novoupisanim studentima

na Univerzitet u Biha}u, poja{nja-

vaju organizatori.Ove godine za dobru muzikuzaduèn je pobjednik show-a“Zvijezda moè{ biti ti” AdnanNezirov, i njegov prate}i bend. Uzbogat repertoar zabavne ali i naro-dne muzike, dobra zabava ne}eizostati, sigurni su u Uniji, a ni mine sumnjamo... Tradicionalna“Bruco{ijada” odràva se u disko-teci “Planet Bistro”. Kao svakaprethodna generacija, i ova sada-

{nja populacija bruco{a imat }e

priliku doìvjeti ne{to posebno {toostaje u pam}enju za sva vremena.Svojevrsna “inicijacija” na sre}unije ni sli~na onim kakve imamopriliku vidjeti u inostranim filmovi-ma na tu temu. Do zatvaranjaovog broja naàlost nismo mogliutvrditi kako je ta~no pro{la ovazabava, ali sigurni smo, njenimakterima je bila nezaboravna. Zatodragi na{i bruco{i, sve najbolje

vam èlimo u predstoje}em studi-

ranju... Ra~unamo na vas!

“Planet Bistro”

Tradicionalna “Bruco{ijada”

Eurosong 2011. }e se odràti u DusseldorfuNijemci odlu~ili

8/6/2019 037 Plus [broj 35, 21.10.2010]


21.10.2010.godine 037 extra 19

Poruke zvijezda 21.10. - 28.10.

Ljubav: Pripazite jer vam nemirni crv uglavi ne}e dati ba{ mira. Mogli biste seuvaliti u nevolje s partnerom zbog tajnih{aputanja i porukica s jednom novomosobom. Neke od èlja koje imate ipak

ne}ete mo}i ostvariti bez posljedica po svoju stalnu vezu. Na dru{tvenom planu bit }e promjena, ali da biza vas one bile pozitivne, morat }ete prihvatiti nekenove ljude u svoj ìvot.Posao: Poslovno }ete biti pomalo ekscentri~ni, alikao i uvijek bit }ete odgovorni. Nemojte dozvoliti svo-

jim emocijama da vam se pretjerano upli}u u posao.Spremaju vam se i neke novosti za koje }ete moratipokazati prili~no strpljenje. Sve }e biti u redu, alinemojte pucati na sitnicama.Zdravlje: Malo ste ugroèni svojom nervozom alibudete li redovito vje`bali ne bi trebalo biti nikakvihproblema.

! OVAN - (21.03. - 20.04.)

" DJEVICA - (22.08. - 22.09.) #[KORPIJA - (23.10. - 22.11.)

$ BLIZANCI - (21.05. - 20.06.)

& BIK – (21.04. - 20.05.)

Originalni tjednihoroskop 037astro

Ljubav: Ovo je odli~no razdoblje za pobo-lj{avanje odnosa s voljenima osobama.Va{ vladar Merkur koji prati Sunce u Vagidat }e vam èlju za istraìvanjem roman-

ti~nih prilika. Svoje misli podijelite s ljudima koji vasrazumiju. Neki od njih mogli bi vam pomo}i na na~inkoji ne moète niti pretpostaviti. Budite iskreni.Posao: Ovo je pozitivno poslovno razdoblje u kojem}ete imati puno koristi, ali samo ako dobro zavrneterukave. Pred vama se otvaraju neke kreativnemogu}nosti, tako|er pod utjecajem Merkura. Kad jenovac u pitanju morat }ete biti malo pa`ljiviji.Provjerite dobro sve ugovore koje potpisujete jer sumogu}e zabune i nesporazumi koji bi se mogli obiti

vama o le|a. Budite oprezni i vrijedni i nitko vamne}e mo}i ni{ta lo{e.Zdravlje: Op}enito je sve u redu.

Ljubav: Niste ba{ zadovoljni svojim

ljubavnim ìvotom. îni se kako je najbo-lje za vas povu}i se u samo}u i razmotri-ti {to zapravo èlite od svog partnera,

imali ga ili ne. Poslije }e vam biti puno lak{e donijetipotrebnu odluku. Poku{ajte partneru pristupiti nadiplomatski na~in, bez previ{e zahtjeva. Strpljenje }e

vam se isplatiti iako to sad ne vidite.Posao: Privatni ìvot mogao bi vam malo patiti zbog poslovnih ambicija koje imate. Ostanite fleksibilni iprilagodljivi jer ovaj period u poslovnom smislu ne}ebiti ba{ jednostavan. Neke stvari }ete morati uzeti usvoje ruke ako mislite da ne{to treba odraditi.Nemojte dozvoliti nikome da vas navodi svojomslatkorje~ivo{}u. Slijedite svoje misli i instinkt.Zdravlje: Vi{e nego ikad, potrebne su vam pozitivnemisli.

Ljubav: Rasprave o novcu i seksu moglebi pokvariti va{ mali obiteljski raj. Svatkood partnera èli najbolje onom drugom,

ali gleda kroz svoju prizmu dok ogromna planetarnaenergija koja dolazi u va{em smjeru podiè tenzije.Ako niste potpuno iskreni jedno prema drugome

moglo bi do}i do nesporazuma i sukoba. Jupiter uRibama i dalje je va{ an|eo za{titnik koji }e vampomagati u komunikaciji. Vjerujte sebi i partneru.Posao: Slijedite svoj instinkt ~ak i kad vam se ~ini da

vas vodi u krivom smjeru. Neke stvari nisu vam vidljive u ovom trenutku, ali uskoro }e postati jasni- je. Retrogradna Venera u [korpionu daje vam snageza istraìvanje nekih pravaca na koje ranije ne bisteniti pomi{ljali. Mogu}e su neke iznenadne promjenepa budite spremni na razne opcije.Zdravlje:Potrebno vam je vi{e odmora i ljen~arenja.

Ljubav: Nemojte samo zanemarivati svojeunutarnje potrebe radi posla i sve }e biti uredu. Kad je ljubav u pitanju ne}ete mo}isve dràti pod kontrolom kako ste navikli,

ljubav jednostavno ne funkcionira na taj na~in. Dajtednevnu rutinu u osobnom ìvotu i imat }ete vremena zauìvanje u plodovima rada.Posao: Prilike vam se niù pred nosom, ali morate bitiodlu~ni koju }ete uzeti kako ne bi zalutali me|u beskra-

jnim opcijama. U komunikaciji nastojte biti {to otvoreni- ji i iskreniji. Nemojte koristiti previ{e kratica jer bi onemogle biti uzrok nesporazuma i lo{ijeg poslovanja negoste navikli. Kreativnost vam je poja~ana pa se nemojtebojati iskoristiti je za unapre|enje posla.Zdravlje: Zbog poja~anog stresa mogli biste osjetitipromjene na bubrezima.

Ljubav: Ovih dana morate semalo kontrolirati. RetrogradnaVenera u va{em znaku ~ini vasneumjerenima kad je u pitanju

zadovoljavanje vlastitih potreba u bilo kojemsmislu. Imate potrebu za ve}om slobodom ineovisno{}u koju ako ne izrazite na nekina~in ne}ete mo}i vi{e kontrolirati.Poku{ajte se dogovoriti s partnerom jer bisteu protivnom mogli upropastiti ne{to lijepo {to

ste s te{kom mukom stvorili.Posao: Nije zlato sve {to sija. To je posebnoistinito kad su u pitanju posao i nekretnine.Dinami~ni i agresivni Mars i Jupiter u sanjivimRibama daju vam energiju potrebnu dau~inite sve {to treba na pravi na~in. Nemojtesamo popustiti svojoj lakomosti i zagristi naprvi mamac lake zarade. Nemojte zaboravitina ljude koji su bili uz vas i kad nije bilo ovako.Zdravlje: Sve je odli~no.

Ljubav: U privatnom smislu,kona~no dolazi do olak{anja. Nekestvari su se posloìle na svojemjesto i moète odahnuti. Trigon

planeta koji slijedi bit }e odli~an ljubavni pot-icaj za vas. Bit }e vam samo bolje, zato sesada moète kona~no opustiti i posvetiti sebii svom fizi~kom izgledu.Posao: Retrogradna venera u [korpionudonosi vam zanimljivo razdoblje za financije.Nemojte se povoditi uzre~icom "lako do{lo,lako pro{lo". Ekstravagancija i bahatost ovaj

put }e vam samo odmagati. Mars u [korpi-onu te Jupiter u va{em znaku donose vamrazdoblje u kojem se morate posvetiti svojim

vje{tinama te ih bolje iskoristiti u poslovnomsmislu. Morat }ete se malo promovirati akoèlite poslovno napredovati.Zdravlje: Mogu}e su prolazne glavobolje.

Ljubav: Naglasak planeta na privatnomìvotu nastavlja se. Imate sna`nu potre-bu za nekom promjenom i ve}om slo-bodom. Zbog toga bi neki od vas mogli

prekinuti i duge ozbiljne veze. Bit }ete napeti i ako jeu pitanju po~etak nove veze. Ovo je vrijeme testira-nja osobe s kojom ste. Budite prizemni i nemojteo~ekivati ~uda od drugih koja ni vi ne moète u~initi.Posao: Promjene na poslovnom planu koje su prije

najavljene sada bi se trebale po~eti realizirati. Iako vas obi~no treba smirivati kad je posao u pitanju,ovaj put samo naprijed! Dajte sve od sebe i zgrabite{to se moè. Pripazite na tro{kove koje imate. ini sekako ste u zadnje vrijeme skloniji ekscentri~nim za-bavama koje iziskuju puno vi{e novaca nego imate.Zdravlje: Pripazite malo na mokra}ne kanale.

'STRIJELAC - (23.11. - 21.12.)Ljubav: Zbog va{eg djetinjastog pristupa kojim svima mamiteosmijeh na lice ne}e vam nedo-stajati oboàvatelja. Dare`ljivi

Jupiter, va{ vladar, u Ribama dat }e vamnekoliko prilika za flertove zbog kojih }eteostati bez pokoje no}i odmora. Prou~ite {to

vam se nudi, neke od prilika mogle bi biti idugoro~nije nego mislite.Posao: Trudite se susti}i promjene koje su

krenule, ali idete krivim putem. Ne moètekontrolirati svaki aspekt koji se doga|a oko

vas. To bi vas moglo dovesti u problemelo{ije komunikacije koji ipak imaju posljedicekad je posao u pitanju. Neke stvari i spozna-

je }ete morati zadràti za sebe bez obzirakoliko rado biste se pohvalili pred drugima.Zdravlje: Pripazite {to jedete.

( VAGA - (23.09. - 22.10.)

Ljubav: Naglasak na ljubavnom i privatnom ìvotunastavlja se. Mogu}e su ve}e promjene ~ak i dra-mati~ni preokreti odigrate li otvoreno svoje karte.Venera, va{ vladar, retrogradna u intenzivnom i

zavodljivom [korpionu utjecat }e na vas na na~in da }ete bitipohotniji nego ina~e. To bi vas moglo dovesti u nepriliku spartnerom ako nije pored vas svake sekunde. Privla~nost s

jednom osobom bit }e prejaka da biste odoljeli.Posao: Izgledno je pove}anje prihoda nekim dodatnimposlom ili iznenadnim dobitkom na igrama na sre}u. Bit }ete

vrlo dru{tveni i svojim sjajem }ete privla~iti ljude i na poslovnojrazini ne samo seksualnoj. Ako ste ambiciozniji, isplati vam seriskirati i pogurati neke svoje ideje i misli na poslu. Nemojtesamo zaboraviti da uz ve}a prava obi~no dolaze i ve}e obveze.Zdravlje: Potrebno vam je vi{e vremena jer }e vas jakaenergija iscrpiti sama od sebe.

) LAV - (21.07. - 21.08.)

* RIBE - (19.02. - 20.03.)

Prirodne brojeveod 1 do 9rasporediti u lik tako da sa ve}poredanim brojevimane do|e do ponavljanja,ni u jednom retku nistupcu, dijagonali, kao ni ukvadrati}ima unutar lika.

8 4 5

3 2 7 6 9 1

5

6 1 3 4 8

3 6 8 2

4 2

1 7 9 4

2 5 1

3 6 7

DERVIŠ

MUSLIÆ ZEMLJI[NA

MJERA

SPRAVA ZAMJ.GUST.TE^NOSTI

MJESTO UMA\A-RSKOJ

PUNO SESLIKATI

ODBACITI(RIJE[ITI)SE NEKOGILI NEÊG CRTICA

HARATI,PLJA^KATI

VRSTAGRA\.

MATERI-JALA KO NJ I S ILAZ ITI

RADIOVAL

STAVITI UAREST,

ZATVORITI

MIS[ARMA

USK

BRISATI

OTIRAÊMURE\AJ ZASTARTOV.

ITALIJA

OSOBAKOJA VR[IDRESURU

RANIJAMIS BiH,

IRMA

RIJEKA UINDIJI

TINKTURAZA APETIT UZVIK: ]A

TRIJEM

UMJE-TNOST /fr./ SKANDIN.

MU[KO IME

ASTATIN

STRANOMU[KO IMEPREDAVA^

U [KOLI

JEDANANTIBIOTIK

SARAJEVO

UPI[ITENJ.E.

PRAVITITRASU AUSTRIJA

ENERGIJA

SELENU]I RASTE-

NJEM UNE[TO

NEUGODANDOGA\AJ

BEZGLAVAC /gr~ki/

STRANO@ENSKO

IME

AMPERUGLED,DOSTO-

JANSTVO

AM. POLI-TIÂR, DIN

PESNICA

MU[KOIME

UDRUGAOBRTNIKA ITRGOVACA

MORSKAPJENA

NOVÂNAJEDINICA U

TAJLANDU

+ RAK - (21.06. - 20.07.)

, VODOLIJA - (20.01. - 18.02.)Ljubav: Sunce koje dolazi do krajaVage kona~no vam donosi period ukojem sebe trebate staviti ispreddrugih. Budite malo ponosni na

sebe i svoja postignu}a. Obaveze premaobitelji i voljenima osobama vjerojatno }e vasko~iti u tome, ali nemojte se dati lako. Ima

vremena i za njih i za vas. Ono najva`nije jeda budete iskreni prema sebi koliko god mo-ète, tako }ete biti iskreni i prema drugima.Posao: Ako ste ulagali u svoje znanje i napre-

dovali, sada vam se to moè pokazati koris-nim u poslovnom smislu. Ne samo ovajtjedan, nego i naredne tjedne uìvat }ete uplodovima svog rada. Bilo bi idealno kad bistemogli oti}i na manji odmor i proìvjeti to pu-nim plu}ima. Sigurno vam ne}e biti dosadno.Zdravlje: Mogli biste se osje}ati iscrpljeno ibez energije.

- JARAC - (21.12. - 19.01.)

Ljubav: Velike su {anse da }e sepozitivno ljubavno razdoblje i da-lje nastaviti. Morat }ete se malo

vi{e posvetiti svom partneru ibolje oslu{kivati {to vam govori, ali ne}e bitinekih ve}ih problema ili trzavica. Komunika-cija }e biti malo usporena pa }ete se moratimalo vi{e osloniti na svoje slu{ala~kesposobnosti. Neke stvari zadrìte za sebe.Posao: Sunce i Merkur u Vagi koji }e seuskoro pridruìti Veneri u [korpionu donose

vam dane u kojima bi vam najbolje bilodovr{iti sve poslove koje ste zapo~eli i ostavilipo strani. Posvetite se i sre|ivanju financija.Jupiter vam donosi pregr{t novih mogu-}nosti, pogotovo kad su u pitanju u~enje iputovanja. Pripazite samo kad su u pitanjuugovori. Obavezno dobro ~itajte sitna slova.Zdravlje: Mogu}i problemi sa srcem iprobavom.

8/6/2019 037 Plus [broj 35, 21.10.2010]


21.10.2010.godine20

mali oglasi mali oglasi mali oglasi mali oglasi mali oglasi

! Renoviran stan od 92 metra kvadratna u Biha}u i garaù prodajem ili mijenjam za manji. Telefoni: 061/483-448 i 061/144-086.! Iznajmljujem poslovni prostor u centru Biha}a; 70 metara kvadratnih: telefoni:

061/394-494 i 061/604-024.! Prodajem ku}u-visoka prizemnica, nova gradnja, Ulica bosanskih {ehida 56;

GSM: 061/833-343.! Izdajem poslovni prostor u centru grada povr{ine 100 metara kvadratnih; pogodan za

sve djelatnosti; telefon: 00387(0)62/ 288-909.! Prodajem sadnice ivice {im{ira; Hatinac kupali{te, Biha}; telefon: 061/710-820.! Izdajem garsonjeru za jednu ili dvije osobe u uèm centru grada; telefon: 061/137-549.! Prodajem namje{ten stan od 40 metara kvadratnih s drvarnicom na Ozimicama II - 3.

sprat; cijena 1.500 konvertibilnih maraka metar kvadratni; telefon: 063/518-201.! Prodajem {iva}u ma{inu Bagat 555 kabinet i TA pe}, tri KW; telefon: 037/ 351-979 i

062/ 673-124.! Prodajem trosoban stan 74 metra kvadratna s kuhinjom; drugi sprat s grijanjem,

kablovskom i klimom; cijena 120.000 KM; telelefoni: 350-727 ili 061/ 142-664.! Kupujem stan do 35 metara kvadratnih. Isplata odmah. Telefon: 063/845-926.! Iznajmljujem studentima i srednjo{kolcima stan s centralnim grijanje i posebnim ulazom.

Telefon: 061/374-145.! Izdajem poslovni prostor u centru grada povr{ine 100 metara kvadratnih; pogodan za

sve djelatnosti; tel: 00387(0)62/288-909.! U predgra|u Bosanskog Petrovca prodajem ku}u sa dva sprata u ispravnom stanju i dva

pomo}na objekta, na oku}nici od 2.200 metara kvadratnih; telefon: (037) 881-593.! Povoljno prodajem spava~u sobu: leàj plavi 210x160 i ormar trokrilni klizni, telefon:

062/298-499.! Povoljno prodajem ku}u u Gati, kod Bushela, s poslovnim prostorom pogodnim za

gra|evinski materijal; tel: 037/ 370-032, 062/394-996 i 061/137-556.! Izdajem dvije jednokrevetne sobe za studentice sa centralnim grijanjem, poseban ulaz,

telefon: 037/223-841.! Povoljno prodajem medicinski krevet sa madracem sa elektri~nim podiza~ima, pogodan

za starije i nepokretne osobe. GSM: 061/798-265.! Prodajem osam dunuma zemlji{ta u Lohovu; telefon: 063/570-483.! Renault-Kangoo; 2006. godina 1.2 - 16 V; klima; daljinsko zaklju~avanje; multi volan;

kuka; nosa~i... Telefon: 062/524-968.! Prodajem u Sarajevu namje{ten jednosoban stan; 31 metar kvadratni; op{tina Centar;

naselje Vi{njik; odli~na lokacija; telefon: 061/849-489.! Izdajem jednosoban stan u Hatincu u Biha}u. Informacije: 037/310-236.! Prodajem jednosoban stan, 38 metara kvadratnih, Ozimice II; telefon: 061/ 755-663.! Prodajem 10 sobnih vrata bez {tokova, bojler Kon~ar 80 L i manju termo pe}.

GSM: 062/890-030.! Izdajem namje{ten jednosobni stan; Ulica 502. vite{ke; pogodan za studente i samce;

telefon: 061/805-715.!

Mijenjam plac na moru u Karlobagu za stariju ku}u u Biha}u ili okolini Biha}a; telefon:00385/91-159-19-57.! Izdajem namje{ten trosoban stan u centru grada za studente i u~enike; telelefoni:

061/872-970 ili 061/368-068.! Prodajem eljezne gatre za za{titu poslovnih prostora: izloga 1 kom. (1,80 x 1,60 m),

prozora 2 kom. (1,50 x 0,95 m) i vrata 1 kom. (2,05 x 1,05 m); informacije: cerova~kabrda 110 i telefon: 037/351-989.

! Izdajem dvokrevetne s kuhinjom i jednokrevetne sobe, s zasebnim ulazom u bliziniPedago{kog fakulteta; telefon: 061/970-713.

! Prodajem potpalu; cijena gajbe od banana 6,00 KM; ku}na dostava; telefon: 061/036-668.

! Prodajem ku}u u Gati, pored glavne ceste, s poslovnim prostorom za trgovinu gra|evin-skim materijalom; telefon: 037/370-032, 062/394-996 ili 061/137-556.

! Kotao za rakiju, 120 L u kompletu. Cijena po dogovoru. GSM: 061/436-940.! Prodajem renoviran stan 92 m2 + garaù na Ozimicama I ili mijenjam za manji stan u

Biha}u ili Sarajevu. Informacije: 061/483-448, 061/144-086.! Iznajmljujem sobe za studentice u uèm centru grada s centralnim grijanjem. Cijena -

povoljna. Informacije na telefon: 061/970-713.

! Izdajem sobe za studente, centralno grijanje. Informacije: 061/699-476.! Iznajmljujem dvije dvokrevetne namje{tene sobe za studentice, sa centralnim grijanjem,

kablovskom, telefonom... telefon: 227-671.! Prodajem ku}u na tri etaè, iz zgrade MUP-a u Biha}u, s centralnim grijanjem; 10x8

metara, 600 metara kvadratnih oku}nice; telefoni: 037/370-032 ili 062/394-996.! Prodajem dva dunuma u Vedrom Polju; vlasni{tvo 1/1, cijena po dogovoru; informacije

na telefon: 00385-99-553-71-22.! Traìm momka pravoslavca iz inostranstva izme|u 38 i 43 godine, isklju~ivo za brak.

Telefon: 065/220-988.! Povoljno prodajem elektri~nu motornu pilu McCULLOCH, MAC 14-H5, 350 mm, 220 V,

5-9A, 1.200 W, 3,3 kg. Telefoni: 061/155-841 ili 037/223-881.! Prodajem plac 1071 m2 za stambeno-poslovne objekte uz cestu sa licem 25m.

Repu{ine, Biha} - preko puta HRM. Telefon: 351-318 zvati od 16h.! Izdajem studenticama dvokrevetne sobe s centralnim grijanjem, kablovska TV, veliki

dnevni boravak s kuhinjom. Cijena povoljna. Telefoni: 037/370-032 ili 062/394-996.! Prodajem p~ele u A@ ko{nicama, kante za med i drugu p~elarsku opremu.

Telefoni: 037/312-298 i 061/982-977.! Prodajem auto prikolicu nosivost 1 tona, sanduk 200x107 cm. Telefoni: 037/312-298 i

061/982-977.! TV projektor za prodati. Skytronic, star 15 mjeseci; radio oko sto sati; lampa izdrì 6.000

sati, TV - Tuner; pc - priklju~ak. Telefoni: 037/370-032 ili 062/394-996.! Prodajem ugaonu garnituru s foteljom i spava}u sobu u dijelovima.

Telefoni: 037/361-081 i 063/187-330.

mali oglasi mali oglasi mali oglasi mali oglasi mali oglasi! Povoljno prodajem upravlja~ku kutiju “CONRAD” sa sedam uti~nica-prekida~a i zvu~nike

sa subvuferom. Telefoni: 061/155-841 ili 037/223-881.! Iznajmljujem jednosoban stan za studenta/studenticu; telefon 314-150.! Povoljno prodajem muzi~ku liniju “Goldstar”. Telefoni: (037) 223-881 ili 061/155-841.! Prodajem ku}u, iza MUP-a; 10x8 m; tri etaè; centralno grijanje; 600 metara kvadratnih

oku}nice; povoljno; telefone: 037/370-032 ili 062/ 394-996.! Izdajem studenticama stan na Ko{evskom brdu u Sarajevu; 34 metra kvadratna; telefon:

061/465-950.! Prodajem Hyundai Getz 1.1 GL SOCH; godi{te 2006.; pre{ao 31.000 km; registrovan do

20. matra 2011. godine; telefon: 065/ 900-447.! Izdajem nov namje{ten stan u blizini avkunovi}a benzinske pumpe; telefoni:

0043-660-521-03-01 ili 061/849-559.! Povoljno prodajem set stoli}a (kombinacija drvo-staklo); tri komada razli~ite visine;

Telefon: 061/155-841 ili 037/223-881.! Izdajem stan za studentice ili u~enice srednjih {kola. Stan se nalazi kod katoli~ke crkve.

Sve informacije na tel: 066/159-653 ili 062/183-491.! Izdajem jednokrevetnu i dvokrevetnu sobu sa zasebnim kuhinjama, kupatilima i ulazom

(apartmani) u Biha}u; Ulica Safeta Krupi}a bb u blizini Ekonomske i Medicinske {kole,Pedago{kog i Pravnog fakulteta; telefoni: (037) 311-901 i 061/801-933, zvati od 16 do22 sata.

! Prodajem ma{ine za stolariju talijanske marke; cijena po dogovoru. Telefoni: 063/147-998 ili 061/882-691.

! Prodajem kolor televizor; ekran 56 cm, malo kori{ten, njema~ki i nov pi{tolj na plin-automatik, nekori{ten s ra~unom; telefon: 065/389-819.

! Prodajem 12 dunuma pored Une. Cijena po dogovoru; telefoni: 062/372-134 i

037/226-719.! Opravka i montaà namje{taja i kuhinja (novih i starih), zamjena baglama; telefon:

063/062-012.! Iznajmljujem poslovni prostor povr{ine 37 metara kvadratnih u Ulici biha}kih branilaca br.

5, s lijeve strane odmah poslije mosta. Telefon: 061/463-103.! Prodajem, iznajmljujem, mijenjam ku}u u Bosanskom Novom za stan u Biha}u.

Informacije na telefon: 061/394-323.! U uèm centru Biha}a izdajem studentima stan s centralnim grijanjem; telefon:

061/394-323.! Prodajem dvosoban stan od 53 metra kvadratna; naselje Ozimice I, TO-9 IV sprat, tele-

fon: 061/965-408.! Prodajem trosoban stan u “Kineskom zidu” u Biha}u, s balkonom i podrumom; renovi-

ran; telefon: 062/ 956-037.! Prodajem plac u Golubi}u 3.000 metara kvadratnih, 20 metara obale Une; atraktivna

lokacija; telefon: 062/ 956-037.

JP “RADIO TELEVIZIJA BIHA]” d.o.o. Biha}

Tekst oglasa:

.....................................

......................................................

......................................................

......................................................

......................................................

.......................................................

Krupska bb, 77000 Biha} Telefon: 037/226-688Fax: 037/226-866

KUPON ZA BESPLATNE MALE OGLASE

Kupon za

besplatne male oglase

po{aljite po{tom ili

dostavite li~no na adresu:

Marketing slu`baRTV Biha}

Krupska bb,

77000 Biha}

Oglasi do 15 rije~i!

8/6/2019 037 Plus [broj 35, 21.10.2010]


sport 2121.10.2010.godine

! @enski odbojka{ki klub“Preminger” Biha} u tre}empremijerliga{kom kolu moraose zadovoljiti samo jednim

bodom. Odbojka{ice Radnikaiz Bijeljine pobjedom 3:2 usetovima, odnijele su puni pli-

jen iz Biha}a.Dramati~na utakmica izjed-na~enih timova prelomljena jetek pred kraj odlu~uju}eg,petog seta. Go{}e iz Bijeljinebolje su otvorile me~ i povele s2:0 (25:22, 25:16) u setovi-ma. Upornost doma}ih odbo-

jka{ica isplatila se u tre}em i~etvrtom setu (25:21, 25:22),pa su se Bi{}anke vratile ume~.Radnik je odlu~uju}i set, prije

svega, zahvaljuju}i dugogodi-{njem premijerliga{kom iskustvu,rije{io u svoju korist rezultatom

15:11. Najbolje u doma}imredovima bile su Sivi}, Lipova~a iDàfi}. Solidnu partiju pruìla je i

rezervna igra~ica ErnaTurni}.“Duel izjedna~enih timova pripao je go{}ama. Ne bi bilo

nezasluèno i da je bilo obrnu-to. Kasno smo se probudili i zaigrali onako kako znamo.

Peti set je igra ìvaca, a budu}ida je Radnik mnogo iskusnijaekipa ishod je i o~ekivan”,rekao nam je po zavr{etkuutakmice doma}i trenerZlatan Ibuki}.U ~etvrtom kolu Bi{}ankegostuju kod Hercegovca uBile}i. Uprava i stru~ni timnajavljuju dobru igru i drugugostuju}u pobjedu. Neopho-dan je uspjeh u Bile}i, kakobi se pripremila {to bolja

atmosfera u i oko tima, pred duels viceprvakinjama Bosne iHercegovine Kulom iz Grada~ca.

! Judo klub Una je me|u najtrofejnijijim sportskimkolektivima na ovim prostorima. Biha}ki dùdisti ovo supotvrdili i rezultatima na Desetom jubilarnom Zagreb

openu, u vikendu iza nas. Harun Sadikovi} je osvojiosrebro u kategoriji preko 90 kilograma, a Hadis Rami}bron~anu medalju u kadetskoj konkurenciji do 90 kilo-grama.Kvalitetu zagreba~kog Judo kupa posvjedo~ila jekonkurencija od 502 takmi~ara i 55 klubova iz Austrije,Ma|arske, Rusije, Slova~ke, Slovenije, Srbije, Ukrajine,Hrvatske i BiH. Tre}i ~lan Judo kluba Una Haris Memi},zbog dva poraza, ostao je bez plasmana u juniorskojkonkurenciji. Nastup biha}ke trojke, pozitivno je ocijen-

jen od stru~nog tima, koji je takmi~are predvodio uZagrebu.Sadikovi} i Rami} su i rezultatima u Zagrebu prezentiraliogroman potencijal i reprezentativnu kvalitetu. Aktuelniprvaci dràve u svojim konkurencijama pokazali su sprem-nost za izazove, koje donosi nastavak sezone. Trener FikretBe~i} je najavio kvalitetan rad i naporne treninge, {to je pre-

duslov za sve uspje{ne sporta{e.

! Vitali Klitscho je u O2 Areni u Hamburgu peti putodbranio naslov svjetskog prvaka te{ke kategorije, verz-ija WBC. Ukrajinac je savladao Shannona Briggsa,nakon 12 rundi odlukom sudija na poene. Me~ je odsamog po~etka bio “jednosmjerna ulica”, budu}i da jeKlitschko dominirao u svim aspektima borbe.Briggs se pokazao ~evrstim borcem, ali ipak nemanajvi{u klasu, kojoj svakako pripada ukrajinski bokser.Stru~njaci prognozirali nokaut ve} u ranoj fazi borbe, pa

je Amerikanac Briggs nadma{io sva o~ekivanja.Kona~na odluka sudija: Victor Manuel Cervantes120:107 - Klitschko, Anek Hongtongkam 120:105 - Kli-tschko i Guido Cavalleri 120-107 - Klitschko. Jednogla-sno, pojas je ostao u vlasni{tvu Vitalija Klitschka.

Vitali je bio dominantan za svoju 41. pobjedu u karijeri.U karijeri su ga pobijedili jedino Lenox Lewis i Chris

Byrd. Shannon Briggs je poraèni {esti put u svojoj kar-ijeri, a borba u Hamburgu je bila 59. u njegovoj karijeri.Mla|i brat Vladimir Klitschko u decembru brani titulesvjetskog prvaka u verzija IBF, IBO, WBO. Izaziva~ je ve}poznat, Britanac Dereck Chisore.

Premijer liga BiH za odbojka{ice

Bi{}ankama bod protiv

Radnika iz Bijeljine

Biha}ki dùdisti nastavljaju s uspjesima

Bokserska dominacija bra}e Klitschko

! Dramati~na utakmica izjedna~enih timova prelomljena je tek pred kraj

odlu~uju}eg petog seta. Radnik je odlu~uju}i set, prije svega, zahvalju-

ju}i dugogodi{njem premijerliga{kom iskustvu, rije{io u svoju korist

rezultatom 15:11.

Tabela enske odbojka{ke Premijer lige

1. Jedinstvo 3 3 0 9:0 9

2. Kula G 2 2 0 6:1 6

3. Jahorina 3 2 1 7:4 64. Radnik 3 2 1 8:6 6

5. Gacko 2 2 0 6:3 6

6. Bosna 3 1 2 6:6 4

7. Preminger - Biha} 3 1 2 5:7 4

8. Hercegovac 3 1 2 4:8 2

9. Tuzla 3 0 3 1:9 0

10. Glasinac 3 0 3 1:9 0

Rezultati 3. kola: Jahorina - Glasinac 3:1,

Jedinstvo - Tuzla 3:0, Bosna - Hercegovac

2:3, Preminger Biha} - Radnik 2:3, Gacko

- Kula G - nije odigrano.

mParovi 4. kola: Hercegovac - Preminger

Biha}, Radnik - Jedinstvo, Glasinac - Tuzla,

Kula G - Bosna, Jahorina - Gacko.

! Op}ina Cazin i Sportski savezpomaù 17 najtalentovanijihsportista. Sportskim - studentskimstipendijama po rezultatskom kri-teriju, teì se napretku cazinskogsporta.. U pro{loj godini najusp-

je{niji su bili stonoteniser Isak Abdagi} i {ahistkinja Ajla Topi}.Njihovi rezultati nagra|eni su inajvi{im stipendijama.

Dobitnici stipendija: Isak Abdagi}, Adem Ljubijanki}, Ajla Topi},Jasmina âtakovi}, HarisHalilovi}, Ilijas Veli}, FahrudinPorobi}, Haris Haski}, Almir

Tatarevi}, Sajdina Durdì},Elma Draganovi}, ElvedinBegi}, Senadin Kli~i}, Belma]orali}, Melisa Por~i}, AjnaTopi} i Sabina Kli~i}.U narednoj takmi~arskoj godinio~ekuje se veliki napredak mladih sportista, a stipendije suim barem minimalna razvojnapomo}. U Sportskom savezu

op}ine Cazin istakli su zadovoljstvo rezultatima u pro{lojgodini, a i odnos i saradnja sasportskim kolektivima poma-knuta je na vi{i nivo.

Dvije medalje na“Zagreb openu”

Vitali odbranio titulu WBC prvaka

! Harun Sadikovi} osvojio srebro u kate-

goriji preko 90 kilograma, a Hadis Rami}

bron~anu medalju u kadetskoj konkure-

nciji do 90 kilograma

Stipendije talentovanim cazinskim sportistima

Stonoteniseri i {ahistkinje najve}e nade

Isak Abdagi}

8/6/2019 037 Plus [broj 35, 21.10.2010]


21.10.2010.godinesport22

! Podgrme~ nije imao ve}ih problemau duelu osmog kola Druge ligeFederacije BiH protiv Radni~kog izRip~a. Sanjani su slavili 4:0. Posao im jebio i olak{an, budu}i da su gosti izRip~a igrali ve}i dio utakmice s igra~emmanje. Podgrme~ je i dalje jedina ekipas maksimalnim u~inkom, a ima i naje-fikasnije napada~e.Brekovica je novom doma}om pobje-dom pobjegla iz donjeg dijela tabele.Nakon rezultatske krize na startu prven-

stva, nogometa{i iz Brekovice zaigrali sukako se od njih i o~ekuje. Bratstvo nas-tavlja “potjeru” za liderom. Pobjeda ugradskom derbiju protiv Sloge. Efikasanme~ zadovoljio je apetite bosanskokrup-skih nogometnih zaljubljenika.

ABC je iznenadio Mutnicu. Dobro do{lagostuju}a pobjeda 2:0. Strijelci za ekipuLeona êlana bili su Pajazetovi} i

Ajdinovi}. Jedini remi pro{log vikendaodigrali su Mladost iz Vrnogra~a i@eljezni~ar. Doma}i su poveli pogotkomLevi}a, a bod @eljezni~aru obezbijedio

je Kova~evi}. Vitez nakon odli~nog starta posustaje.Poraèni su na doma}em terenu odMladosti iz Polja rezultatom 2:1. Osmokolo je donijelo 19 golova na {est utak-

mica. Gosti su uzeli sedam bodova uzdvije pobjede i remi. Derbi idu}eg kolaigra se u Rip~u, gdje Radni~ki do~ekujeBratstvo. Brekovica gostuje u Vrnogra-~u kod ABC-a, a Mladost u Polju do~e-kuje Podgrme~.

! Puno se vi{e o~ekivalo od derbija{estog kola Prve nogometne lige USK-a.Borac iz Iza~i}a je lak{e od o~ekivanog,pobijedio Slogu iz Vrka{i}a 5:0. Igra~iSloge su podbacili, pa derbi nije imaoneizvjesnosti i takmi~arskog naboja.Ovom pobjedom Iza~i}ani su se vratili ugornji dio tabele.Omladinac iz Pokoja je pobjedom u

Velagi}ima kod Bajera preuzeo vrh

tabele. Nastavljena je dobra igra izprethodnih kola i opravdana {ampions-ka ambicija. Bak{ai{ nakon slabijegstarta, igra sve bolje. U ovom kolu bodprotiv neugodnog protivnika Rudara iz

Kamengrada. To je bila i najefikasnijautakmica sa {est pogodaka.Una nije imala priliku za popravni,nakon poraza u pro{lom kolu. Ostroàcnije doputovao na utakmicu, pa }e onabiti registrirana kao pobjeda Une 3:0.]orali}i su pobjedom na doma}emterenu protiv Omladinca iz Sanice,uhvatili priklju~ak s vode}im timovima.U ~etiri utakmice {estog kola postignu-

to je 18 golova, a gosti su odnijeli ~etiriboda. Najinteresantniji dueli u idu}emkolu su Omladinac iz Pokoja i Bak{ai{,te gostovanje ]orali}a kod Sloge u

Vrka{i}u.

Druga liga Federacije BiH u nogometu

Rezultati 6. kola: Borac - Sloga 5:0, ]orali}i - Omladinac (S) 2:1, Una -Ostroàc - nije odigrano, Bajer - Omladinac 75 1:3, Bak{ai{ - Rudar 3:3.Slobodna Gomila.

Parovi 7. kola: Rudar - Borac, Omladinac 75 - Bak{ai{, Ostroàc - Bajer,Omladinac (S) - Gomila, Sloga - ]orali}i. Slobodna Una.

Rezultati 8. kola: Brekovica - Klju~ 2:1, Podgrme~ - Radni~ki 4:0, Mladost (V) -@eljezni~ar 1:1, Vitez - Mladost (P) 1:2, Bratstvo - Sloga 3:2, Mutnica - ABC 0:2.

Parovi 9. kola: ABC - Brekovica, Radni~ki - Bratstvo, Klju~ - Mladost (V), Sloga -Mutnica, Mladost (P) - Podgrme~, @eljezni~ar - Vitez.

Tabela Prve nogometne lige USK-a

1. Omladinac 75 6 5 0 1 21:5 152. Una 5 4 0 1 30:6 123. Rudar 6 3 2 1 15:19 114. Borac 5 3 1 1 14:7 105. ]orali}i 5 3 1 1 15:9 10

6. Gomila 5 2 0 3 6:9 67. Omladinac (S) 5 2 0 3 6:11 68. Sloga 5 2 0 3 4:10 69. Bak{ai{ 6 1 2 3 9:20 5

10. Bajer 6 1 0 5 7:19 311. Ostroàc 4 0 0 4 2:9 0

Tabela Druge nogometne lige FBiH

1. Podgrme~ 8 8 0 0 33:7 242. Bratstvo 7 6 0 1 22:8 183. Vitez 8 4 1 3 16:13 134. Mladost (P) 8 4 1 3 14:14 135. @eljezni~ar 8 3 1 4 12:11 10

6. Radni~ki 8 3 1 4 6:10 107. Sloga BO 8 3 0 5 14:17 98. Mutnica 8 3 0 5 12:18 99. Brekovica 7 3 0 4 8:17 9

10. ABC 8 2 2 4 5:6 811. Mladost (V) 8 2 1 5 7:10 712. Klju~ 8 2 1 5 8:18 7

Podgrme~ lakoprotiv Radni~kog

Prva nogometna liga USK-a

! Brekovica drugom uzastopnom

pobjedom pobjegla iz donjeg dijelatabele, a Bratstvu pripao derbi

protiv Sloge iz Bosanske Otoke

Borac neumoljivu derbiju ! Omladinac iz Pokoja

pobjedom u Velagi}ima kod

Bajera preuzeo vrh tabele

Derbi kola: ! Borac - Sloga " 5:0

8/6/2019 037 Plus [broj 35, 21.10.2010]


sport 2321.10.2010.godine

! Biha}ki nogometni zaljublje-

nici pro{log vikenda nisu vidjeli dopadljiv i atraktivan nogo-met. To je ipak brzo zabora-

vljeno, s obzirom da je Jedi-nstvo trijumfom protiv Slavenaiz @ivinica, zadràlo druguprvoliga{ku poziciju.Napada~ka formacija Benjami-na Klju~anina, na po~etkuutakmice stvarala je velikeprobleme gostuju}im nogome-ta{ima. Mirvi} je imao nekolikoprilika na startu, ali “ni{anskesprave” nisu bile pode{ene.Bolja igra “crveno-bijelih” uprvom poluvremenu rezulti-

rala je vode}im golom Dizda-revi}a ve} u 16. minutu utak-mice. Krilni igra~ Jedinstvaodli~nim driblingom oslobodiose svog ~uvara i uputio neo-branjiv udarac prema Le~i}u.

Najljep{u akcijupomogao Selimovi}

Kako se prvi dio utakmice bliìokraju i Slaven je bio sve opasni-

ji. Salihovi} je ipak, samo neko-liko puta zagrijao ~uvara mreèJedinstva Abdihodì}a. Drugopoluvrijeme donijelo je slabiji

tempo. Kada ve} nije uspio Mi-rvi} iz nekoliko poku{aja, gol-getersku ulogu preuzeo jenajbolji igra~ Jedinstva u dosa-da{njem dijelu prvenstva Mirzaâki}. Najljep{u akciju na uta-kmici pomogao je Selimovi}, arealizacija je pripala igra~komlideru Jedinstva...Ni gosti iz @ivinica nisu bilibezopasni. U 87. minutu lucid-na akcija napada~ke trojke,koju zavr{ava Salihovi} za 2:1.

Nakon utakmice u biha}komtaboru zadovoljstvo. U prviplan je stavljena ofanzivnaigra... Veliki broj prilika. I nara-

vno zasluèna pobjeda.Mirza âki} je najavio i gosto-

vanje u Sarajevu kod SA[K-a.“Do{lo je vrijeme i za gostuju}upobjedu. U ovoj sezoni nismoimali sre}e na strani. Nekolikoputa smo bili blizu bodova, aline{to bi uvijek krenulo krivimputem. Na pro{lom gostovanju

u Konjicu, igrali smo jednu odna{ih najboljih utakmica, aizgubili smo 2:0. Proma{ili smo

veliki broj prilika. Mo`da je vrijeme da nam se to sve vrati,ba{ u Sarajevu”, rije~i su, ovesezone izvrsnog âki}a.

Izvanredni dvojac- Dedi} i [abi}

Kraji{nik je u Velikoj Kladu{iprekinuo seriju slabijih rezulta-

ta, pobjedom protiv Gradine iz

Srebrenika 3:0. Pobjedu suobezbijedili igra~ utakmice

Alen Turbi} s dva gola i gostuju}i igra~ Ahmetovi}, koji jepogodio vlastitu mreù.Ponovo su, u plavom dresu,najbolji bili Alen Dedi} i Ernest[abi}. Sve akcije su kretale odovog dvojca, pa su upisali i po

jednu asistenciju.Gosti su imali nekoliko prilika,no prva “rukavica” Kraji{nika

Armin Me{anovi}, napokon jeuhvatio pravu formu.Pulenima Fahrudina [ehi}a sli-

jedi gostovanje kod “fenjera{a”

Omladinca. Ukoliko se prikaèigra kao protiv Gradine, Velikokladu{ani bi mogli i donovih gostuju}ih bodova.Cazinska Krajina poraèna jena gostovanju u âpljini. Cazi-njani nisu imali {ansi protiv kandidata za vrh tabele. Ostalisu na minus tri i s dva porazaza redom, ponovo se pribliìliopasnoj zoni. U Cazinu za

vikend gostuje Rudar iz Ka-knja, a pobjeda se name}e kaoimperativ. Pripremio:

Muhamed SADIKOVI]

Prva nogometna liga Federacije BiH

Do{lo vrijeme i za pobjedu na strani

- Jedinstvo s dvije uzastopne doma}e pobjede sa~uvalo drugupoziciju na tabeli Prve lige Federacije. Kraji{nik u Velikoj Kladu{i

prekinuo seriju slabijih rezultata. Krajina posrnula u âpljini

Ekipa Krajine nakon dva dostuju}a poraza do~ekuje Rudar iz Kaknja

Tabela Prve lige Federacije Bi H

1. GO[K 10 6 3 1 14:4 212. Jedinstvo 10 6 1 3 14:10 193. âpljina 10 6 1 3 21:18 194. Kraji{nik 10 5 2 3 13:9 175. Bosna 10 5 2 3 15:13 176. Radnik 10 3 5 2 10:8 147. Iskra 10 4 2 4 14:15 148. SA[K 10 4 1 5 16:17 139. Igman 10 4 1 5 12:13 13

10. Slaven 10 4 1 5 10:14 1311. Ora{je 10 4 0 6 13:15 12

12. Krajina 10 3 2 5 10:12 1113. Rudar 10 2 5 3 11:14 1114. Gradina 10 3 2 5 11:21 1115. Gora`de 10 3 1 6 14:13 1016. Omladinac 10 3 1 6 12:14 10

Rezultati 10. kola:Jedinstvo - Slaven 2:1,Kraji{nik - Gradina 3:0,âpljina - Krajina 3:0,Radnik - GO[K 1:1,Rudar - Ora{je 2:1,Bosna - Omladinac 3:1,Igman - SA[K 3:1,Gora`de - Iskra 1:1.

Parovi 11. kola:SA[K - Jedinstvo,Krajina - Rudar,Omladinac - Kraji{nik,

Iskra - Radnik,Ora{je - Bosna,GO[K - Igman,Slaven - âpljina,Gradina - Gora`de.

8/6/2019 037 Plus [broj 35, 21.10.2010]


Documents

037 Plus [broj 35, 21.10.2010]