Upload
anonymous-wdalvwjxa
View
227
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
8/11/2019 0_ThSci2013 05_JANIC_DEDOVIC_11_3_2014
1/13
THERMAL POWER OF SMALL SCALE MANUALLY FED BOILER
by
Todor V. JANICa*, Sasa M. IGIC
b, Nebojsa M. DEDOVI C
a, Dari jan B. PAVLOVI C
a, Jan J.
TURANa, Aleksandar D. SEDLARaaUniversity of Novi Sad, Faculty of Agriculture, Novi Sad, Serbia
bUniversity Business Academy, Faculty for Economics and Engineering Management, Novi Sad,
Serbia
This study reviews test results of the combustion of prismatic soybean straw
bales used as fuel in manually fed boiler with nominal thermal power of 120
kW. The influence of the of the volume flow rate (150, 220, 290, 360 and 430
m3 h
-1) of the inlet air and share of the flue gas recirculation (0%, 16.5%
and 33%) fed to the boiler furnace was continuously monitored. Directmethod was used for determination of the boiler thermal power.
Correlation between boiler thermal power and bale residence time was
developed and simple empirical correlation has been derived. General
conclusions are as follows: the increase of the flow rate of inlet air fed to the
boiler furnace has as a consequence decrease of the bale burning time and
increase of the boiler thermal power. Share of the flue gas recirculation of
16.5% increases bale residence time and decreases average boiler thermal
power in all regimes except in the regime with inlet air flow rate of 220 m3h
-
1
. In regime with 0% flue gas recirculation boiler thermal power was greaterthan nominal in regimes with 360 and 430 m
3 h
-1 inlet air flow rates. In
regimes having inlet air mass flow rate of 290 m3h
-1boiler thermal power is
equal to the nominal power of 120 kW.
Key words: boiler,thermal power, soybean straw combustion, inlet air
1. Introduction
Korienje biomase kao energenta u Srbijinije novost.Pored drvne biomase u
poljoprivrednim regionima za produkciju energije od uvek su korieni ostaci poljoprivredne
proizvodnje. Najee se za produkciju energije koriste biljni ostaci ratarske poljoprivredne
proizvodnje i to: wheat, rye, barley, oats, soybeen and rapeseed straw and cornstalk [1 - Brki, Jani i
Igi, Thermal science]. It is a cheap and available fuel, but its utilization is linked to the problems of
its collection, form preparations, transportation and storage [2 - Oka monografija].
U zavisnosti od naina energetske valorizacije, biomasa ostatakaratarskih kultura u Srbiji se
najee priprema u formi malih i velikih etvrtastih ili rol bala, poto je to najjeftiniji nain
pripremanja biomase koja se koristi za produkciju energije (3 - Dodi, 2012, 4 - Zeki).
Balirana biomasa se u Srbiji uglavnom sagoreva u toplovodnim kotlovima, pri emu su kao
najbrojniji i najrasprostranjeniji posebno interesantni kotlovi nominalnih toplotnih snaga od 50 do 120
kW sa ravnim nepokretnim reetkama za sagorevanje.Navedeni kotlovi se najee koriste u
sistemima za zagrevanje stambenih, proizvodnih i poslovnih objekata, u industriji i dr. i touglavnom u
8/11/2019 0_ThSci2013 05_JANIC_DEDOVIC_11_3_2014
2/13
2
ruralnim podrujima(5 - Repi, Thermal science), tj.na mestima gde se raspolae veim prostorom za
skladitenje biomase, kao biogoriva. Ne postoje precizni podaci o broju takvih kotlova koji se koriste
u Srbiji, poto je pored fabrike proizvodnje veliki broj kotlova proizveden od lokalnih majstora. Na
osnovu grubih istraivanja autora pretpostavka je da se u Srbiji u eksploataciji nalazi preko 5.000
kotlova u kojima se kao energent koristi biomasa, ukupno instalisane snage od preko 300 MW.Iako se u razvijenijim zemljama koriste kotlovi veih energetskih efikasnosti, tj.standardi
koriene opreme i korienog biogoriva su znatno napredniji, za prostor Srbije unapreenje
konstrukcije i naina rada toplovodnih kotlova sa ravnom nepokretnom reetkom toplotnih snaga do
120 kW je od sutinske vanosti. Rasprostranjene konstrukcije kotlova sa ravnom nepokretnom
reetkom retko kada prelaze toplotne snage od 500 kW i bez obzira na snagu imaju znaajnih
problema u radu (6 - Jani SPT). Meu najizraenijim problemima u radunavedenih kotlova se mogu
navesti velika variranja u intenzitetu produkovane toplotne snage, esta termikapreoptereenja
loinog prostora, nagla pothlaivanja loita (prilikom ubacivanja bala biomase), emisijom dimnih
gasova sa velikim sadrajem nesagorelih jedinjanja (CO, H2, CH4i dr) koji povremeno imaju visoke
temperature (preko 650oC), posebno kada se eli postii to vea izlazna toplotna snaga kotlovskog
postrojenja. Pored navedenog poseban problem pri radu kotlovskih postrojenja u kojima se sagoreva
biomasa nastala u procesima poljoprivredne proizvodnje predstavlja topljenje pepela na relativno
niim temperaturama, to dovodi do zaepljavanja otvora za dovoenje primarnog vazduha i samim
tim do nepotpunog ili ak nemogueg sagorevanja biomase (7 - Turanjanin, Thermal science )
Toliko loih pokazatelja u radu kotlova ima za posledicu smanjenja veka eksploatacije
postrojenja, znaajno smanjenje energetske efikasnosti rada, tj.znaajno vei utroak biogoriva,
emitovanje dimnih produkata sagorevanja sa nedozvoljeno propisanim koncentracijama CO, H2, CH4,
NOx, a i dr. (8 - Obaidullah ). Time se ee javlja potreba za novim investicijama pri kupovini
novog kotla, eksploatacija postrojenja je znaajno skuplja, odravanje tee, a zagaivanje radne i
ivotne sredine mnogo izraenije.
Svesni toga da e se u Srbiji jo dugi niz godina i dalje koristiti kotlovska postrojenja sa
ravnom nepokretnom reetkom snaga do 120 kW izvrena su ispitivanja sa ciljlem da se u to veoj
meri utvrde zavisnosti i meuzavisnosti uticajnih faktora na proces sagorevanja balirane biomase i
donesu zakljuci kojim bi se unapredio rad navedenih postrojenja.
Istraivanja u ovom radu su usmerena na definisanju korelacije izmeu izlazne toplotne
snage i koliine i sastava vazduha za sagorevanje balirane sojine slame kod njihovog sagorevanja u
toplovodnom kotlovskom postrojenju sa ravnom, nepokretnom i vodom hlaenom reetkom.
Dobijeni rezultati se mogu koristiti za poboljanje tehnologije rada kotlovskog postrojenja(naina i dinamike loenja i dodavanja vazduha za sagorevanje), uvoenje automatizacije u radu
takvih postrojenja i poboljanje njihovih konstrukcionih reenja.
2. Boilerplant and measuring points
Ispitivanje uticaja koliine i sastava vazduha za sagorevanje na izlazne toplotne snage je
vreno na runo loenom toplovodnom kotlu nominalne snage od 120 kW. Kotao je prikazan na slici 1
zajedno sa najvanijom merno-regulacionom opremom sa kojom su vreni eksperimenti.
Kotao (3) je kutijasti, izraen od kotlovskog lima (bez amotnog ozida)koji je obloen sa
termo izolacijom debljine od 50 mm. Posmatrano po vertikali kotao ima etiri funkcionalne celine
8/11/2019 0_ThSci2013 05_JANIC_DEDOVIC_11_3_2014
3/13
3
koje se meusobno nadovezujui to: pepeljaru, loite, komoru za sekundarno sagorevanje (volatila) i
dimne cevi za konvektivnu razmenu toplote izmeu dimnih produkata sagorevanja i vodenog plata
kotla. Pepeljara je dimenzionisana tako da omoguuje celodnevni rad kotla u nominalnom
kapacitetu.U pepeljaru je postavljena perforirana cev (2) za dovod vazduha za sagorevanje u loite u
nadpritisku centrifugalnim ventilatorom (1).Loite je dimenzija 600x800x1100 mm. Biomasa sesagoreva na ravnoj, nepokretnoj i vodom hlaenoj reetki izraenoj od cevi prenika 60,3 mm , koja se
nalazi po celom preseku loita. Gornji svod loita je u vodenom platu, a nazadnjem delu ispod
otvora za ulaz dimnih produkata sagorevanja u komoru za dogorevanje volatila su popreno
postavljene tri cevi kroz koje protie voda. Cevi su postavljene da bi se ojaala konstrukcija kotla i
pospeilo meanje dimnih produkata sagorevanja sa preostalim vazduhom, tj. kiseonikom. U komori
za dogorevanje se razvija plamen i postiu vie temperature kojima se ne izlae pepeo sagorevane
slame i smanjuje opasnost njegovog topljenja. U veim radnim optereenjima plameni front ulazi do
oko 1/4 dimnih cevi i vri njihovo dobro ienje od pepela. U dimne cevi gasoviti produkti
sagorevanja ulaze iz prednje skretne komore i u njima se vri konvektivna razmena toplote izmeu
dimnih produkata sagorevanja i vodenog plata kotla. Izlaskom iz dimnih cevi dimni produkti
sagorevanja dolaze u sabirnu komoru na ijem kraju se nalazi odvodna cev za recirkulaciju dimnih
produkata sagorevanja. Nakon toga dimni produkti sagorevanja prolaze kroz dimnjau, dimnjak i
odlaze u atmosferu.
Figure 1:Boiler plant of manufacturer "Ekoprodukt" from Novi Sad with the measuring and
regulation equipment
(1fan of air for combustion, 2- tube of air for combustion, 3-hot-water boiler, 4- chimneys, 5-
chimney, 6- tube of racirculation flue gas, 7- valve of racirculation flue gas, 8- standard orifice
flow meter, 9- differential pressure transmitters,10- probe for temperature measuring,11- sensor
for pressure measuring, 12-ultrasonic water flowmeter, 13- flue gas analyzer)
Recirkulacija dimnih produkata sagorevanja se realizuje preko dimne cevi (6), ventila za
regulaciju obima recirkulacije (7) i blende za merenje protoka recirkulisanih dimnih produkata
sagorevanja (8). Dimna cev (6) se zavrava na ulazu u ventilator vazduha za sagorevanje (1)
8/11/2019 0_ThSci2013 05_JANIC_DEDOVIC_11_3_2014
4/13
4
ostavlljajui dovoljno mesta za ulaz i sveeg - okolnog vazduha. Meanje i delom predgrevanje
okolnog vazduha i recirkulisanih dimnih gasova se obavlja u radnom kolu ventilatora.
Na elu kotla nalaze se vrata pepeljare, loita i gornje komore za sagorevanje i razmenu
toplote (slika 2), a na zaelju kotla dimnjaa sa klapnom za priguivanje protoka dimnih gasova .
Rashlaena voda ulazi na zadnjem vodenom platu kotla, prolazi kroz reetku za sagorevanje, bonimi zadnjim kanalima i izlazi zagrejana na prednjem gornjem delu kotla.
Eksploatacija kotla se zasniva na runom ubacivanju bala biomase ili nekog drugog vrstog
goriva u kotao sa uestalou kojom bi se obezbedila eljena temperatura u grejnom sistemu. Kotao je
predvien da radi u sistemu prirodne promaje (za ta je potrebno imati odgovarajui dimnjak) ili da se
vazduh za sagorevanje ubacuje ventilatorom kroz dovodnu perforiranu cev koja prolazi kroz vrata
pepeljare i nalazi se ispod reetke za sagorevanje, kao to je u ovim ispitivanjima uraeno.
Fig 2: The hot water boiler at the time of research with functional parts:ashtray, furnace,
secondary combustion chamberand the flue gas tube
Navedena konstrukcija kotla je predviena da se u njoj sagorevaju male etvrtaste bale
biomase, preporuene vlanosti do 25%. Takoe, navedeni kotao bi trebao da radi u grejnom sistemu,
maksimalnih temperatura do 110oCsa akumulatorom toplote koji bi omoguio da se biomasa u kotlu
sagoreva maksimalnim intenzitetom.
Prilikom sagorevanja bala biomase postoji vie faktora koji odreuju mogunost postizanjaeljene izlazne termike snage i nain opsluivanja kotlovskog postrojenja. Meu najuticajnijim
faktorima se mogu navesti: konstrukcione karakteristike kotla i dodatne opreme, vrsta, vlanost i
sabijenost bala sagorevane biomase, koliina, sastav i nain raspodele vazduha za sagorevanje, kao i
koliina i "snaga" ara od prethodno sagorevane bale.
Poto balirana biomasa prikupljlena sa njiva nije gorivo standardizovanih karakteristika za
pravilnu eksploataciju kotla neophodno je kotao konstrukciono primeriti oekivanim zahtevima, a
njegovo opsluivanje vriti na nain kojim e se u to veoj meri umanjiti negativni uticaji sagorevane
biomase. Naprimer, ako se sagorevaju bale biomase poveanih vlanosti nove bale se u loite moraju
ubacivati kada u loitu ima dovoljno ara koji e omoguiti prvo suenje, a zatim i potpalu ubaene
bale, pri emu je kod vlanijih bala velikih gustina neophodno bar jednom rastresti balu posle nekoliko
8/11/2019 0_ThSci2013 05_JANIC_DEDOVIC_11_3_2014
5/13
5
minuta od njenog ubacivanja u loite kotla. Kod bala biomase manjih vlanosti i gustina navedeno
nije potrebno initi. U svakom sluaju opsluivanje kotla je arno, to uslovljava itav niz
negativnosti, kao to su: neravnomerno sagorevanje, razliita potreba za koliinom vazduha za
sagorevanje (koeficijentom vika vazduha), neravnomerno produkovanje toplotne snage, izuzetno
neujednaen sastav dimnih produkata sagorevanja sa veim koncentracijama ai, CO i drugihnesagorelih produkata i dr.
Zbog svega navedenog, a u elji da se eliminiu mnogi faktori koji bi doveli do pogrenih
zakljuaka, eksperimenti u ovim istraivanjima su raeni u pojedinanom reimu u kojem su mnogi
uticajni faktori eliminisani ili su odravani na konstantnom nivou.
U cilju utvrivanja uticaja koliine i sastava vazduha za sagorevanje na produkovanu
toplotnu snagu kotlovskog postrojenja pored ostalog je mereno: protok, temperatura i pritisak vazduha
za sagorevanje, temperatura izlaznih dimnih produkata sagorevanja i njihov sastav, protok i
temperatura recirkulisanih gasova, kao i protok, temperatura i pritisak ulazne i izlazne vode grejnog
sistema. Mesta za postavljanje mernih sondi su prikazana na slici 1.
3. Materials and methods
3.1. Soybean straw characteristics
Kao materijal u radu su odabrane male etvrtastebale sojine slame. Sojina slama se u Srbiji
znaajno koristi kao biogorivo, poto se soja gaji na povrinama od preko 130.000 ha. Forma malih
etvrtastih bala slame je odabrana iz razloga, to se moe direktno ubacivati u predvieni tip
eksperimentalnog postrojenja.
Slama je balirana odmah posle etvei na njivi je izabrano 250 bala indentinih dimenzija i
mase, a samim tim i stepena sabijenosti, tj. gustine (9- Igi PhD). They were stored in a warehouse
near the boiler plant so they were not exposed to additional climate effects, which helped in preserving
their quality and prevented from deterioration of the content, shape and the level of compactness.
U fiziko-hemijskom pogledu sojina slama zadovoljavaju veinu zahteva za primenu kao
biogorivo. Poto su bale sojine slame prikupljane sa iste parcele gde je gajena ista sorta, na zemljitu
slinih karakteristika i pri uzgoju su koriene indentine agrotehnike mere (norme ubrenja,
hemijskog tretiranja i dr.) smatralo se da e se sa etiri uzorka postii reprezantativni pokazatelji
elementarne i tehnike analize sojine slamekoja je korienja za realizaciju eksperimenata. Prosene
vrednostiizabranih pokazatelja su prikazane u tabeli 1.
Table 1: Characteristics of soybean as a fuel
Component Unit Value
Podaci o balama slame
Dimenzije bala (m) 0.35 x 0.5 x 0.8
Masa bala (kg) 11
Gustina bala (kg/m) 78.57
Elemental chemical analysis
Carbon (%) 42.32Hydrogen (%) 5.57
8/11/2019 0_ThSci2013 05_JANIC_DEDOVIC_11_3_2014
6/13
6
Sulphur (%) 0.17
Nitrogen (%) 0.34
Oxygen (%) 37.24
Chlorine (%) 0.76
Ash (%) 4.1Moisture (%) 9,5
Technical analysis
Gornja toplotna mo (kJ/kg) 15.757
Donja toplotna mo (kJ/kg) 14.029
Volatile matters (%) 71,73
Navedeni pokazatelji su odreivani u Laboratoriji za termotehniku i procesnu tehniku na
Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu, Laboratoriji Naunog instituta za ratarstvo i povrtarstvo iz
Novog Sada i laboratoriji Termoelektrane-toplane Novi Sad.
3.2. Metod istraivanja
Primenjeni nauni metod istraivanja se baziraona naunom metodu matematiko-statistike
analize na osnovu kojegje mogue utvrditi uticaj koliine i sastava vazduha za sagorevanje na proces
sagorevanja malih etvrtastih bala sojine slame (disperzionom analizom), analitiki oblik tih uticaja
(regresionom analizom), kao i znaaj tih uticaja na posmatrani proces (koeficijentima korelacije i
determinacije) (10- Jani PhD).
U radu je predvieno praenje koliine i sastava ulaznog vazduha za sagorevanje i stepena
recirkulacije, kao veoma znaajnih faktora koji utiu na proces sagoranja balirane sojine slame, tj.
produkovanu termiku snagu eksperimentalnog postrojenja. Ostali faktori, iji je uticaj izraen u
procesu sagorevanja, su se odravali na konstantnom nivou.
Izabranom metodom istraivanja se u to veoj meri teilo pribliavanju stvarnim,
eksploatacionim procesima sagorevanja da bi dobijeni rezultati imali to veu primenljivost u praksi.
Svesni ogranienih mogunosti izbora faktora i opsega u kojima se mogu analizirati
odreeno je da sepromena protoka vazduha za sagorevanje posmatra na 5 nivoa (150, 220, 290, 360 i
430 m3/h), a stepen recirkulacije dimnih produkata sagorevanja na 3 nivoa (0, 16,5 i 33%).
Procentualni udeli dimnih produkata sagorevanja se odnose na ukupnu zapreminu vazduha za
sagorevanje (smee okolnog vazduha i recirkulisanih dimnih gasova).
Prema planu istraivanja eksperimenti su izvoeni u minimalno tri ponavljanja. Nakon
ubacivanja nove bale slame ukljuivan je sistem za automatsko prikupljanje podataka sa postavljenih
sondi. Svi podaci su beleeni svakih 5 sekundi. Jedino je gasoanalizator ukljuivan 30 sek posle
poetka sagorevanja bala slame zbog toga to je na poetku sagorevanja bala uvek bila izrazito visoka
koncentracija CO koja je blokirala rad gasoanalizatora. Prikupljeni podaci su odmah prikazivani
dijagramski i u sluaju veeg odstupanja eksperimenti su izvoeni i vei broj puta, dok se nisu dobili
rezultati sa ijim su se prosenim vrednostima dalje vrile disperzione i regresione analize.
I pored kontinualnog loenja eksperimenti u kojem su bale sagorevane izvoeni su
pojedinano. To je bilo neophodno da bi se koliina i "snaga" ara, kao jednog od najuticajnijihfaktora na dimamiku sagorevanja pokuao u to veoj meri odravati na konstantnom nivou. Takoe,
8/11/2019 0_ThSci2013 05_JANIC_DEDOVIC_11_3_2014
7/13
7
pojedinanim obavljanjem eksperimenata omogueno je adekvatno definisanje vrednosti poetnog
koeficijenata vika vazduha. Pored toga, praenjem sagorevanja jedne bale omogueno jepraenje
opadanja produkovane toplotne snage kotla do relevantnih vrednosti koje su bile ograniene
vrednostima sadraja kiseonika u produktima sagorevanja, tj. maksimalno postavljenim koeficijentom
vika vazduha. Pretpostavka je da je tada u loitu kotla preostala slina nesagorela masa bale.Preklapanjem dobijenih dijagrama mogue je odrediti optimalnu uestalost loenja bala u razliitim
reimima rada kotlovskih postrojenja, rad kotlovskih postrojenja pri niim koeficijentima vika
vazduha, to e poveati efikasnost postrojenja.
Measuring methods are in accordance to SRPS EN 303-5:2007 standards and DIN 4702 in
boiler thermal power determination. Boiler thermal power was determined using a direct method [19],
i.e. by measuring volume of water supply and by measuring the water temperature at boiler entrance
and exit points. A detailed overview (measuring codes, bale dimensions, instrument names, measuring
ratio) is also given in [21,22]. During the experiments, boiler thermal power was determined based on
Equation (1) [23]
(1)where: P - is the boiler thermal power[kWth],w- is mass flow of water through the boiler [kg h
-1], cp-
is specific heat of water [kJ/kg K], tow- is boiler outlet water temperature [K]and tiw- is boiler inlet
water temperature [K].
Iako recirkulacija gasova nije predviena u osnovnoj konstrukciji kotlovskog postrojenja u
radu se pored uobiajenog rada kotla pokuao sagledati i njegov rad kada se sa vazduhom za
sagorevanje ubacuje i deo recirkulisanih gasova. Takav nain radaje interesantan sa vie aspekata, kao
to su: predgrevanje vazduha za sagorevanje, sniavanje temperature sagorevanja, smanjenje emisije
NOx, ali je osnovna hipoteza za ispitivanje bila da se sa uvoenjem recirkulisanih gasova u proces
sagorevanja moe uticati na izlaznu termiku snagu kotlovskog postrojenja i njegovu efikasnost rada.
3.3. Statistical analysis
Experimental data have been processed using nonlinear regression analysis (software
packages Mathematica 6 and Statistika 10 were used [19-21].The compatibility of analytical
formulation for presenting measured data is checked using the following tests: (1) t-test examines the
regression coefficients significance; (2) checking of the level of reliability of dependable variables,
shown by the coefficient of reliabilityR2for the chosen independent variables and the compatibility of
the regression line to the results [17].
This paper presents the analytical approach and expression for correlation between boiler
thermal power and bale residence time, for all regimes tested and all values of the flue gas
recirculation ratios (0%, 16.5% and 33%). Average values of three times repeated experiments
uraenih u razliitom vremenufor each regime tested are used for analysis.
4. Results and discussion
8/11/2019 0_ThSci2013 05_JANIC_DEDOVIC_11_3_2014
8/13
8
The average times necessary for bales total burnout, as well as the average values of boiler
thermal power during the whole combustion process are presented in tab. 3. Range of standard
statistical error of average boiler thermal power is presented, also.
Table 1: Values of the measured bale burn out time and average boiler thermal power
Degree ofrecirculation
Boiler operating regime [m3h
-1]
150 220 290 360 430
Average time when
bale totally burnt (s)with standard error (%)
0% 1258 713 670 453 400
16.0% 1335 642 763 532 427
33% 943 667 587 480 348
Average boiler therm.power (kW) with range
of standard error (%)
0% 75.66 92.24 113.12 96.63 112.94
16.0% 69.33 85.06 88.98 97.72 111.21
33% 72.32 77.48 95.01 97.49 114.94
General conclusions are: 1) due to increase of inlet air flow rate to the boiler firebox bale
combustion time decreases and boiler thermal power increases, 2) for all regimes (except for the
regime of 220 m3
h-1
), flue gas recirculation of 16.5% gives higher bale residence time and smaller
average boiler thermal power, 3) at recirculation ratio 0%, average boiler thermal power is the largest
in regime 290 m3 h-1, 4) comparing recirculation of 16.5 and 33%, it can be seen that last one provides
higher boiler thermal power, but almost certainly this is achieves by the reduced energy efficiency.
Implementation of the flue gas recirculation not only reduce of nitrogen oxides emission
(although this is partially achieved), but also makes bales burnout time longer, and affects boiler
thermal power (and energy efficiency). As it can be seen from (tab. 3), these effects are only partlyachieved.
4.1 Boiler thermal powerexperimental data and analytical approach
Our first task was to express boiler thermal power as a function of air flow rate and bale
residence time. According to fig. 3, for higher air flow (360 and 430 m3 h1), experimental data should
be approximated by exponential function Exp((xa)2) which is symmetric with respect to line x = a
and its graphical interpretation suits to normal distribution (parameter a is time when maximum
thermal is achieved). Also, according to Fig. 3: a) higher volume ( or mass?) air flow rate v implies
higher maximum boiler thermal power P (so the function Exp((xa)2) should be multiplied by air
flow rate v and regression coefficientband we obtain bvExp((xa)2); b) also, higher volume air
flow v makes total burnout time krshorter and graph becomes narrower. Finally it is proposed that
function bvExp((c(xa)/kr)2) can properly approximate experimental data at regimes with larger
volume air flow rate. Regression coefficients a, band care useful for graph corrections according to
experimental data. For smaller volume air flow rates (220 and 290 m3
h-1
), experimental data can be
approximated by function vsin((xb)/kr), with the same arguments as stated above. Finally,
analytical form of the empirical correlation between boiler thermal power and bale residence time for
different operating regimes can be, according to detailed analysis given in [5], formulated:
8/11/2019 0_ThSci2013 05_JANIC_DEDOVIC_11_3_2014
9/13
9
( ) ( ) (2)
Here, b1, b2,..., b7are regression coefficients given in tab. 4, 5 and 6, is the bale residence
time,P- is the boiler thermal power[kWth], v - is volume air flow rate [m3h
-1] and kr- is the time when
thebales are totally burnt[s].
Table 4: Estimation of empirical regression coefficients and analysis of variance of equation (2), norecirculation
Level of confidence: 95%, Determination coefficient:R2= 90.58%
Estimate t-test Confidence interval
b1* 44.7503 54.55 (43.139 , 46.362)
b2* 0.3392 58.09 (0.328 , 0.351)
b3* -2.3073 -57.02 (-2.387 , -2.228)
b4* 264.8410 60.81 (256.286 , 273.394)
b5* 0.1272 34.11 (0.120 , 0.135)
b6* 3.7176 40.96 (3.539 , 3.896)
b7* 411.0314 45.24 (393.190 , 428.873)
*significant coefficients at significance level of P
8/11/2019 0_ThSci2013 05_JANIC_DEDOVIC_11_3_2014
10/13
10
b1* 47.2398 60,33 (45.701 , 48.778)
b2* -0.0575 -14,68 (-0.0652 , -0.050)
b3* -4.0827 -12,62 (-4.718, -3.447)
b4* 179.1803 33,65 (168.718 , 189.643)
b5*
0.2129 43,29 (0.203 , 0.223)b6
* 2.0180 50,60 (1.940 , 2.096)
b7* -77.9528 -12,62 (-90.084 , -65.822)
*significant coefficients at significance level of P
8/11/2019 0_ThSci2013 05_JANIC_DEDOVIC_11_3_2014
11/13
11
Fig. 5: Correlation between boiler thermal power
and bale residence time, experimental data,
recirculation 16.5%
Fig. 6: Correlation between boiler thermal power
and bale residence time, model (1), recirculation
16.5%
Fig. 7: Correlation between boiler thermal power
and bale residence time, experimental data,
recirculation 33%
Fig 8: Correlation between boiler thermal
power and bale residence time, model (1),
recirculation 33%
Experimental data and empirical correlation (2) for two other recirculation values can
be seen in fig. 5, 6, 7 and 8. If the flue gas recirculation of 16.5% (or 33%) is used, total bale
burnout time is longer, but average thermal boiler power is smaller comparing to regimes with
zero recirculation (tab. 3).
4.2. Maximum boiler thermal power and energy efficiency
To determine compliance between analyzed regimes and nominal boiler power, it is
necessary to find out at what time, starting from the moment of bale feeding, the maximum boiler
thermal power is attained. Maximum boiler thermal power and corresponding time necessary to
achieve maximum power are presented in tab. 7 for all regimes that have been investigated.
Table 7: Time of reaching the maximum thermal power
Degree of Boiler operating regime [m3h
1]
8/11/2019 0_ThSci2013 05_JANIC_DEDOVIC_11_3_2014
12/13
12
recirculation 150 220 290 360 430
Time necessary toreach maximum
thermal power (s)
0% 435 415 520 385 325
16.5% 880 630 485 505 375
33% 840 465 505 465 275
Maximumthermal power
Pmax(kW)
0% 94.05 108.12 120.02 126.42 138.6116.5% 74.57 78.55 103.24 101.91 127.01
33% 71.66 98.56 110.49 116.28 122.56
Boiler attains maximum power in the first half of the time period necessary for total burnout
of the straw bale. In regimes with air flow rates 150 and 220 m3 h
1 and with zero recirculation
maximum power is smaller than the nominal one (120 kW for 290 m 3h-1). In regime with 290 m3h-1
air flow rate maximum thermal power of boiler is identical with nominal power of 120 kW. In regime
360 and 430 m3h-1, maximum boiler thermal power is greater than the nominal one. It follows that
those regimes are not appropriate for this specific boiler design, since thermal power greater than
nominal one can cause damage of the boiler in exploitation.
In regimes with low air flow rates, implementation of the recirculation give significantly
worse conditions for combustion of soybean straw bales, leading to the diminishing of the boiler
thermal power. Recirculation of 16.5%, for high air flow rates has positive impact on the conditions or
straw combustion, due to the preheating of the inlet air. Favourable combustion conditions enable
higher maximum boiler thermal power and higher boiler efficiency comparing to the case when there
is no recirculation. Extremely high recirculation of 33%, did not give positive results, as it was
expected. For this level of recirculation better parameters of bale burning are obtained at higher air
flow, also. It is most probable that such results can be explained by the positive influence of air
preheating on combustion of soybean straw bales. Generally, it can be concluded that recirculation of
33% is not adequate and should be avoided. Using higher air flow regimes are desirable when
recirculation is 16.5%.
5. Conclusion
The results obtained by detailed testing of the boiler in real exploitation and presented in the
paper show that the optimal operating regimes are obtained when the air flow rate through the firebox
reaches 220 and 290 m3 h
-1respectively, and with zero recirculation.Recirculation of
33%hasdeterioratedcharacteristicsof the boiler.
Average boiler thermal power ranges between 75.66 and 113.12 kW if there is no flue gas
recirculation. Boiler thermal power ranges between 69.33 and 111.21 kW with 16.5% recirculation
and from 72.32 to 114.94 kW with 33% recirculation.
The presented empirical correlation can be considered as valid for the given boiler plant and
the conditions under which the experiment was conducted. The analytical approach applied and
obtained empirical correlation can be used for different engineering purposes. Apart from giving the
basic information on soya straw bale combustion that can be used to obtain higher boiler thermal
power and plant energy efficiency in real operating conditions, results can be applied in the course of
the design of future plants, as well as for the reconstruction and for automatization of the existing
power plants.
8/11/2019 0_ThSci2013 05_JANIC_DEDOVIC_11_3_2014
13/13
13
Acknowledgement
This paper was financed by the Ministry of Science and Technology, the Republic of Serbia, Grant no.
III 42011, 2011-2014.
References
[1] Brki, M., Jani, T., Igi, S., Assessment of species and quantity of biomass in serbia and
guidelines of usage, Thermal Science, 16(2012)1, 79-86
[2] Oka, S., Jovanovi, Lj., Combustion Cycle and Combustion Lines of Biomass, in: Biomassa
Renewable Energy Source (Eds. S. Oka, Lj. Jovanovi), Monograph (in Serbian), Yugoslav Society
of Thermal EngineersVina Institute of Nuclear Sciences, Belgrade, Serbia and Montenegro,
[3]Dodi, S., Zeki, V., Rodi, V., Tica, N., Dodi, J., Popov, S.,The economic effects of energetic
exploitation of straw in Vojvodina,Renewable and Sustainable Energy Reviews,
16(2012)1, pp. 397403
[4] Zeki, V., Rodi, V., Jovanovi, M., Potentials and economic viability of small grain residue use as
a source of energy in Serbia, Biomass and bioenergy, 34(2010)12, pp. 17891795;
[5] Repi, B., Daki, D., Paprika, M., Mladenovi, R., Eri, A., Soya straw bales combustion in high-
efficient boiler, Thermal Science, 12(2008)4, 51-60
[6] Jani, T., Brki, M., Igi, S., Dedovi, N, Lazi, R., Upravljanje sagorevanjem balirane biomase u
toplovodnim kotlovskim postrojenjima , Savremena poljoprivredna tehnika, 36(2010)4, pp. 366-
372
[7] Turanjanin, V., urovi, D., Daki, D., Eri, A., Repi, B., Development of the boiler for
combustion of agricultural biomass by products, Thermal Science, 14(2010)3, 707-714[8]M. Obaidullah, M., Bram, S., Verma, V., K., De Ruyck, J., A Review on Particle Emissions from
Small Scale Biomass Combustion, International Journal of Renewable Energy Research- IJRER,
2(2012)1, pp. 147-159
[9] Igi, S., Impact of Sort and Condition of Baled Straw, Incoming Air Quantity and Composition on
Boiler Energy Efficiency, Ph. D. thesis., University of Novi Sad, Novi Sad, Serbia, 2008
[10] Jani, T., Combustion kinetics of wheat straw, Ph. D. thesis., University of Novi Sad, Novi Sad,
Serbia, 2001
http://www.sciencedirect.com/science/journal/13640321http://www.sciencedirect.com/science/journal/13640321http://www.sciencedirect.com/science/journal/13640321http://www.sciencedirect.com/science/journal/13640321