1 proizvodna funkcija

Embed Size (px)

DESCRIPTION

as

Citation preview

  • PROIZVODNJAPROIZVODNJA

  • Funkcije u proizvoFunkcije u proizvoddnom nom

    sistemusistemu11

    Komercijalna IR Proizvodnja Prog. I plan. Finansijska Kadrovska

    Preduzee

  • Proizvodna funkcija Proizvodna funkcija 22

    Definicija upravljanja proizvodnjomDefinicija upravljanja proizvodnjom Istorijat upravljanja proizvodnjomIstorijat upravljanja proizvodnjom Proizvodna funkcijaProizvodna funkcija Proizvodnja kao proizvodni sistemProizvodnja kao proizvodni sistem Odluke o proizvodnjiOdluke o proizvodnji ProizvoaProizvoai roba i uslugai roba i usluga

  • Definicija upravljanja Definicija upravljanja

    proizvodnjom proizvodnjom 33

    Upravljanje proizvodnjom u najUpravljanje proizvodnjom u najirem irem smislu bavi se proizvodnjom dobara, smislu bavi se proizvodnjom dobara, odnosno roba i usluga, pa se ona moodnosno roba i usluga, pa se ona moe e posmatrati kao aktivnost, a rezultat te posmatrati kao aktivnost, a rezultat te aktivnosti je proizvod, odnosno roba.aktivnosti je proizvod, odnosno roba.Pod proizvodom ubuduPod proizvodom ubudue e emo emo podrazumevati i robu i uslugu.podrazumevati i robu i uslugu.

  • Definicija upravljanja Definicija upravljanja

    proizvodnjom proizvodnjom 3A3A

    1.1. MenadMenaderi su odgovorni za proizvodnju eri su odgovorni za proizvodnju potrebnih roba ili usluga u organizacijama.potrebnih roba ili usluga u organizacijama.

    2.2. MenadMenaderi proizvodnje donose odluke koje se eri proizvodnje donose odluke koje se odnose na funkciju proizvodnje i koriodnose na funkciju proizvodnje i korienje enje transformacijskih sistema.transformacijskih sistema.

    3.3. Upravljanje proizvodnjom predstavlja proces Upravljanje proizvodnjom predstavlja proces donodonoenja odluka o funkciji proizvodnje.enja odluka o funkciji proizvodnje.

  • Definicija upravljanja proizvodnjom Definicija upravljanja proizvodnjom 3B3B

    U ovoj definiciji postoje tri taU ovoj definiciji postoje tri take koje treba ke koje treba naglasiti:naglasiti:

    1.1. Funkcija proizvodnjeFunkcija proizvodnjeu funkcionalnom smislu,u funkcionalnom smislu, proizvodnja proizvodnja predstavlja ureen skup parova predstavlja ureen skup parova ( X i Y) koji ( X i Y) koji omoguomoguuju realizaciju proizvoda (Y) na osnovu uju realizaciju proizvoda (Y) na osnovu skupa ulaznih veliskupa ulaznih veliina (X). Ovako shvaina (X). Ovako shvaenu enu proizvodnju karakteriproizvodnju karakterie proizvodni ciklus koji e proizvodni ciklus koji predstavlja vreme transformacije X u Y.predstavlja vreme transformacije X u Y.

    Osnovni zadatak proizvodnje kao funkcionalne Osnovni zadatak proizvodnje kao funkcionalne celine jeste da omoguceline jeste da omogui realizaciju odreene i realizaciju odreene vrste proizvoda u odreenim vremenskim vrste proizvoda u odreenim vremenskim periodima sa odgovarajuperiodima sa odgovarajuim kvalitetom uz im kvalitetom uz minimum ulominimum uloenog enog ivog i opredmeivog i opredmeenog enog rada.rada.

  • Definicija upravljanja Definicija upravljanja proizvodnjom proizvodnjom 3C3C

    Osnovni zadatak proizvodnje kao Osnovni zadatak proizvodnje kao funkcionalne celine jeste da funkcionalne celine jeste da omoguomogui realizaciju odreene i realizaciju odreene vrste proizvoda u odreenim vrste proizvoda u odreenim vremenskim periodima sa vremenskim periodima sa odgovarajuodgovarajuim kvalitetom uz im kvalitetom uz minimum ulominimum uloenog enog ivog i ivog i opredmeopredmeenog rada.enog rada.

  • 2. 2. SistemSistem:: 3d3d

    Navedena definicija se odnosi na Navedena definicija se odnosi na transformacijske sisteme koji se transformacijske sisteme koji se bave proizvodnjom roba i usluga. bave proizvodnjom roba i usluga. Samo sistemski pristup omoguSamo sistemski pristup omoguava ava sagledavanje transformacijskog sagledavanje transformacijskog procesa kao i vezu.procesa kao i vezu.

  • 3.3. Odluke: Odluke: 3E3E

    DonoDonoenje odluka je vaenje odluka je vaan element UP. Ovaj an element UP. Ovaj proces origurava osnovu za podelu proizvodnje proces origurava osnovu za podelu proizvodnje na delove koji se zasnivaju na glavnim tipovima na delove koji se zasnivaju na glavnim tipovima odluodluivanja. Tako imamo odgovornost za ivanja. Tako imamo odgovornost za donodonoenje odluka u UP za:enje odluka u UP za:a) kvaliteta) kvalitetb) procesb) procesc) kapacitetc) kapacitetd) zalihed) zalihee) radnu snague) radnu snagu

  • Istorijat upravljanja Istorijat upravljanja

    proizvodnjom UP proizvodnjom UP 44

    UP postoji vrlo dugo, odnostno od kada UP postoji vrlo dugo, odnostno od kada su ljudi posu ljudi poeli da proizvode dobra i eli da proizvode dobra i usluge. No iako se UP mousluge. No iako se UP moe posmatrati e posmatrati jojo iz perioda drevnih civilizacija mi iz perioda drevnih civilizacija mi emo se usredsrediti na poslednjih emo se usredsrediti na poslednjih dvesta godina. dvesta godina. U tom smislu istorijat UP posmatraU tom smislu istorijat UP posmatraemo emo ne hronolone hronolokim redom vekim redom ve prema prema glavnim doprinosima ili tendencijama na glavnim doprinosima ili tendencijama na tom podrutom podruju tako da govorimo o sedam ju tako da govorimo o sedam glavnih podruglavnih podruja koja su imala doprinos ja koja su imala doprinos na UP.na UP.

  • PodruPodruja upravljanja ja upravljanja

    proizvodnjom proizvodnjom 55

    1.1. Podela radaPodela rada2.2. Standardizacija delovaStandardizacija delova3.3. Industrijska revolucijaIndustrijska revolucija4.4. NauNauni studij radani studij rada5.5. Meuljudski odnosiMeuljudski odnosi6.6. Modeli odluModeli odluivanjaivanja7.7. RaRaunariunari

  • Podela rada Podela rada 66

    Rezultira veRezultira veom proizvodnoom proizvodnou i u i tatanonou pomou pomou specijalizacije.u specijalizacije.-- 400g p.n.e. Platon400g p.n.e. Platon--RepublikaRepublikaovek ovek iji je posao sveden na tako iji je posao sveden na tako ograniogranien zadatak mora se isticati u en zadatak mora se isticati u njemu ( njemu ( ivaiva cipela)cipela)-- Stari Grci (radnici specijalizovani Stari Grci (radnici specijalizovani za oza otrenje dleta)trenje dleta)

  • Podela rada Podela rada 77

    Adam Smit Adam Smit prvi ekonomista koji prvi ekonomista koji govori o podeli rada u delu govori o podeli rada u delu Bogatstvo naroda 1776. uoBogatstvo naroda 1776. uoio je da io je da specijalizacija rada specijalizacija rada povepoveava ava output iz tri razloga:output iz tri razloga:

    1) pove1) poveanje spretnosti izvranje spretnosti izvriocaioca2) Izbegavanje gubitka vremena 2) Izbegavanje gubitka vremena zbog menjanja posla zbog menjanja posla3) 3) dodavanje orua i madodavanje orua i mainaina

  • Standardizacija delova Standardizacija delova 88

    -- omoguomoguava lakava laku zamenu delova.u zamenu delova.-- Venecija (kormila ratnih brodova)Venecija (kormila ratnih brodova)-- 1913 H. Ford uveo pokretnu traku 1913 H. Ford uveo pokretnu traku za montaza montau automobila.u automobila.

  • Industrijska proizvodnjaIndustrijska proizvodnja

    NNa a elu Fabrika je direktorelu Fabrika je direktor--menadmenader koji je er koji je odgovoran za odgovoran za poslovanje isteposlovanje iste. Uz njega. Uz njega,,odgovornost snose i ostali menadodgovornost snose i ostali menaderi koji se eri koji se nalaze na mestima za:nalaze na mestima za:

    Kontrolu proizvodnje Kontrolu proizvodnje KvalitetKvalitet Nadzor na proizvodnim linijamaNadzor na proizvodnim linijama ii drdr..

    ..

  • Industrijska proizvodnjaIndustrijska proizvodnja

    Ako bi smo iAko bi smo ili korak dalje, mogli bi li korak dalje, mogli bi smo govoriti o menadsmo govoriti o menaderima na erima na korporacijskom nivou sve do mesta korporacijskom nivou sve do mesta potpredsednika za proizvodnju, ili potpredsednika za proizvodnju, ili ako bismo iako bismo ili na nivo odeljenja, li na nivo odeljenja, pogona mogli bismo govoriti o pogona mogli bismo govoriti o menadmenaderima tog nivoa.erima tog nivoa.

  • UsluUsluna porizvodnjana porizvodnja

    Primeri menadPrimeri menadera usluera uslunih delatnosti sunih delatnosti sumenadmenaderi proizvodnje zaposleni u:eri proizvodnje zaposleni u:

    HotelimaHotelima RestoranimaRestoranima AvioAvio--kompanijamakompanijama BankamaBankama Trgovinama na malo i sl.Trgovinama na malo i sl...

  • UsluUsluna porizvodnjana porizvodnja

    U svakoj od ovih organizacija, U svakoj od ovih organizacija, menadmenaderi proizvodnje odgovorni su eri proizvodnje odgovorni su za ponude usluga, sliza ponude usluga, slino kao i no kao i njihove kolege u industrijskoj njihove kolege u industrijskoj proizvodnji koji izrauju robeproizvodnji koji izrauju robe..

  • SliSlinosti industrijske i uslunosti industrijske i uslune ne

    proizvodnjeproizvodnje

    PovrPovrno gledano, moglo bi se uno gledano, moglo bi se uiniti da industrijska initi da industrijska proizvodnja ima vrlo malo zajedniproizvodnja ima vrlo malo zajednikog sa uslukog sa uslunom. nom. MeutimMeutim, zajedni, zajednika karakteristika tih proizvodnji jeste ka karakteristika tih proizvodnji jeste transformacijski proces.transformacijski proces.

    Industrijska proizvodnja:Industrijska proizvodnja:

    Inputi:Inputi: Outputi:Outputi:

    SirovineSirovine -- materijalna dobramaterijalna dobra EnergijaEnergija -- gotovi proizvodigotovi proizvodi MaterijalMaterijal RadRad KapitalKapital

  • SliSlinosti industrijske i uslunosti industrijske i uslune ne proizvodnjeproizvodnje

    UsluUsluna proizvodnja:na proizvodnja:

    Inputi:Inputi: Outputi:Outputi: SirovineSirovine -- uslugeusluge EnergijaEnergija MaterijalMaterijal RadRad KapitalKapital

  • Osnovni zadatak menadOsnovni zadatak menaderaera

    u proizvodnji jeste upravljanje u proizvodnji jeste upravljanje transformacijskim procesom na efikasan i transformacijskim procesom na efikasan i efektivan naefektivan nain. in.

    U ekonomiji SAD, doU ekonomiji SAD, dolo je do ogromnih lo je do ogromnih promena tako da je oko 80% ameripromena tako da je oko 80% amerikih kih radnika zaposleno u usluradnika zaposleno u uslunim nim delatnostima. delatnostima.

  • Industrijska proizvodnja je i dalje Industrijska proizvodnja je i dalje podjednako vapodjednako vana jer ona je ta koja na jer ona je ta koja mora da obezbedi osnovna dobra mora da obezbedi osnovna dobra potrebna za izvoz i unutrapotrebna za izvoz i unutranju nju potropotronju.nju.

  • Proizvodnja je svrsishodna druProizvodnja je svrsishodna drutvena tvena delatnost u kojoj se odreeni skup delatnost u kojoj se odreeni skup materijalnih elemenata i raznih vidova materijalnih elemenata i raznih vidova energije transformienergije transformie u odreena e u odreena materijalna dobra, koja zadomaterijalna dobra, koja zadovoljavaju voljavaju odreene druodreene drutvene potrebe.tvene potrebe.

    Proizvodnja predstavlja najvaProizvodnja predstavlja najvaniju fazu u procesu niju fazu u procesu drudrutvene reprodukcije, jer je ona materijalna tvene reprodukcije, jer je ona materijalna osnova za funkcionisanje ostalih druosnova za funkcionisanje ostalih drutvenih tvenih aktivnosti. U proizvoaktivnosti. U proizvodnju kao proces ulaze dnju kao proces ulaze odreeni elementi odreeni elementi (inputi(inputi--X) koji treba da se X) koji treba da se transformitransformiu u odreene druge elemente u u odreene druge elemente (outputi(outputi--Y) Y) koji kao proizvodi ili usluge koji kao proizvodi ili usluge zadovoljavaju odreene druzadovoljavaju odreene drutvene potrebe tvene potrebe iskazane na triskazane na triitu.tu.

  • Ulazni elementiUlazni elementi imaju promenljiv karakter imaju promenljiv karakter u toku procesa i vremena. Merne su u toku procesa i vremena. Merne su veliveliine i obiine i obino se izrano se izraavaju u avaju u asovima asovima rada radnika, ili kapacitetima marada radnika, ili kapacitetima maina, ili ina, ili proizvedene koliproizvedene koliine potrebnih sirovina i ine potrebnih sirovina i materijala u toku odreene vremenske materijala u toku odreene vremenske jedinice.jedinice.

  • Izlazni elementiIzlazni elementi su rezultat proizvodnog su rezultat proizvodnog procesa i iskazani su kao proizvodi ili procesa i iskazani su kao proizvodi ili usluge, takusluge, takoe su promenljivog karaktera oe su promenljivog karaktera i imaju karakter toka. Obii imaju karakter toka. Obino se no se izraizraavaju kao broj naturalnih jedinica u avaju kao broj naturalnih jedinica u odreenom vremenskom periodu ili odreenom vremenskom periodu ili novnovanom vrednoanom vrednou.u.

  • Primer izraPrimer izraavanja izlaznih elemenata:avanja izlaznih elemenata:100 000 tona cementa godi100 000 tona cementa godinje (roba)nje (roba)50 000 pansiona dana godi50 000 pansiona dana godinje (usluga)nje (usluga)

    Proizvodi predstavljaju osnovni motiv za organizovanje Proizvodi predstavljaju osnovni motiv za organizovanje proizvoljnih procesa i proizvodnje.proizvoljnih procesa i proizvodnje.Proizvodnja kao proces pa i sistemProizvodnja kao proces pa i sistem momoe se opisati kao e se opisati kao skup ulaznih (X) i izlaznih (Y) tokova razliskup ulaznih (X) i izlaznih (Y) tokova razliite organizacije.ite organizacije.Proizvodnja kao transformacijski procesProizvodnja kao transformacijski proces momoe se e se predstaviti i kao modelski prikaz:predstaviti i kao modelski prikaz:

    E X E X E YE YTransformacijski proces

  • 1.1. Ulazni tokovi Ulazni tokovi ULAZ ULAZ XX u opu optem obliku tem obliku sastoje se iz:sastoje se iz:materijematerijeenergijeenergijeinformacijeinformacije

    2.2. Transformacijski procesTransformacijski proces predstavlja predstavlja transformaciju ulaza (X) u izlaz (Y)transformaciju ulaza (X) u izlaz (Y)

    3.3. Izlazni tokovi Izlazni tokovi IZLAZ IZLAZ YY su proizvodi i su proizvodi i usluge i oni predstavljaju osnovni motiv za usluge i oni predstavljaju osnovni motiv za organizovanje proizvodnje.organizovanje proizvodnje.

  • Osnovni elementiOsnovni elementi ( kada se proizvodnja ( kada se proizvodnja posmatra kao sistem) joposmatra kao sistem) jo su:su:povratna vezapovratna vezaokruokruenjeenjeponaponaanje sistemaanje sistemaVeze izmeu ULAZA i IZLAZA mogu se predstaviti Veze izmeu ULAZA i IZLAZA mogu se predstaviti matematimatematikim modelom.kim modelom.

  • 1.1. X X nn--dimenzioni vektor, dimenzioni vektor, ija svaka komponenta ija svaka komponenta predstavlja kolipredstavlja koliinu odreene sirovine ili materijala u inu odreene sirovine ili materijala u jedinici vremena.jedinici vremena.

    2.2. Rezultati proizvodnog procesa (YRezultati proizvodnog procesa (Y--output) mogu se output) mogu se predstaviti u vidu mpredstaviti u vidu m--dimenzionog vektora, dimenzionog vektora, ije ije komponente oznakomponente oznaavaju koliavaju koliinu dobara odnosno inu dobara odnosno proizvoda i usluga proizvedenih u jedinici vremena.proizvoda i usluga proizvedenih u jedinici vremena.

    Primer izrade stola:Primer izrade stola:

    E Xi E Xi E YiE YiLepakLepakTiplovi Tiplovi

    drveni stodrveni stoVijciVijciPodloPodlokekeLjudski radLjudski rad

    Proizvodni proces

  • MatematiMatematiki, proizvodni procesi se mogu prikazati kao skup ki, proizvodni procesi se mogu prikazati kao skup matematimatematikih transformacija koje skup vektora proizvoda i kih transformacija koje skup vektora proizvoda i usluga, odnosnousluga, odnosnoY=f(x) gde jeY=f(x) gde jef f vektorska funkcija vektorske promenljivevektorska funkcija vektorske promenljiveAnalizom procesa proizvodnje, obiAnalizom procesa proizvodnje, obino se trano se trai optimalno i optimalno rereenje koje se ogleda na iznalaenje koje se ogleda na iznalaenju:enju:

    X X XminXminY Y YminYmin(Y(Y--X) X) MaxMax

  • Industrijska revolucijaIndustrijska revolucija 99

    zamena ljudske snage snagom mazamena ljudske snage snagom maineine-- 1764 James Wat, Parna ma1764 James Wat, Parna mainaina-- benzinski motoribenzinski motori-- masovna proizvodnjamasovna proizvodnja

  • NauNauni studij radani studij rada 1010

    korikorienje nauenje naunih metoda u studiji rada. nih metoda u studiji rada. kola u.m. Rada nastoji da otkrije najbolji nakola u.m. Rada nastoji da otkrije najbolji nain in koristekoristei sledei sledee naue naune principe:ne principe:-- posmatranje sadaposmatranje sadanjeg metoda rada MTO njeg metoda rada MTO (metod trenutnog opa(metod trenutnog opaanjaanja-- razvoj novog metoda pomorazvoj novog metoda pomou nauu naunog nog merenja i analizemerenja i analize-- obuku radnika prema novoj idejiobuku radnika prema novoj ideji-- stalnu povratnu vezu u upravljanju procesom stalnu povratnu vezu u upravljanju procesom rada.rada.

  • Meuljudski odnosi Meuljudski odnosi 1111

    Elton Majo Elton Majo i drugi u Westeru Electrich i drugi u Westeru Electrich Harthornove Studije. Pokret za ljudske odnose Harthornove Studije. Pokret za ljudske odnose istakao je srediistakao je sredinje znanje znaenje motivacije i enje motivacije i ljudskog elementa u oblikovanju rada. ljudskog elementa u oblikovanju rada. Harthornove studije Harthornove studije su pokazale da je su pokazale da je motivacija radnika, zajedno sa fizimotivacija radnika, zajedno sa fizikom i kom i tehnitehnikom radnom okolinom glavni element u kom radnom okolinom glavni element u povepoveanju produktivnosti.anju produktivnosti.

  • Modeli odluModeli odluivanja ivanja 1212

    koriste se za predstavljanje proizvodnog sistema koriste se za predstavljanje proizvodnog sistema pomopomou matematiu matematikog modela.kog modela.

  • RaRaunari za UP unari za UP 1313

    koriste se za koriste se za upravljanjeupravljanje

    -- zalihamazalihama -- terminiranje proizvodnjeterminiranje proizvodnje -- kontrolu kvalitetakontrolu kvaliteta -- sistem prasistem praenja troenja trokovakova -- raraunarom podrunarom podranu proizvodnjuanu proizvodnju Computer asisted design Computer asisted design CADCAD RPO RPO raraunarom podrunarom podrano oblikovanjeano oblikovanje

  • 1414Svaki od sedam navedenih Svaki od sedam navedenih podrupodruja imao je znaja imao je znaajan ajan doprinos za UP, gde su i doprinos za UP, gde su i danas u velikoj meri prisutni danas u velikoj meri prisutni ali u modifikovanoj formi.ali u modifikovanoj formi.

  • Proizvodna funkcija Proizvodna funkcija 1515

    UP predstavlja funkcionalno podruUP predstavlja funkcionalno podruje poslovanja. je poslovanja. Postoje 4 vrste poslovnog upravljanja:Postoje 4 vrste poslovnog upravljanja:a) funkcionalna podrua) funkcionalna podrujajab) metodolob) metodoloka podruka podrujajac) industrijska podruc) industrijska podrujajad) integracijska podrud) integracijska podrujaja

  • Integracijska podruIntegracijska podrujaja

    Industrijska podruIndustrijska podrujaja

    Funkcionalna podruFunkcionalna podruja ja

    MetodoloMetodoloka podruka podruja ja

    Poslovanje i drutvo Strategija korporacije

    Osiguranje Transport

    Bankarstvo Ind. proizvodnjaMaloprodaja

    Marketing UP

    Raunovodstvo FinansijeUpravljaki IS Logistika

    Kadrovi

    Kvantitativne analize

    Naelo opteg menadmentaPoslovno pravo

    Ekonomija

    Organizaciono ponaanje

    Sistemski koncepti