Upload
mateja-mijacevic
View
92
Download
0
Embed Size (px)
DESCRIPTION
txt.
Citation preview
FUNKCIJE USTAVA I PRAVNI AKT
Čl. 5. URH
“supremacija” prava EU – glava VIII. URH
Članstvo u NATO-u
POLITIČKI AKT: promjenjivost/stabilnost
SVRHA:
Izgradnja/jačanje demokr. institucija
Ograničavanje vlasti
Ljudska prava i temeljne slobode
Vladavina prava
FUNKCIJE USTAVA II FUNKCIJE:
Odnos građana sa tijelima državne vlasti/tijelima sa javnim
ovlastima (ljudska prava i slobode)
Ustrojiti državu i “ustavljati” nositelje javnih ovlasti
Temeljna (demokratska) načela političke zajednice
Legitimacija pred međunar. zajednicom
Vladavina naroda, u interesu naroda
Supremacija i izravna primjena
“ustavni identitet”
USTAVNA VLADAVINA I
DEMOKRACIJA I
ODNOS:
vladavina većine, uz poštovanje prava manjine
Suveren nije neograničen: ustav = brana
“ustav” je samo DEMOKRATSKI USTAV:
Djelotvorna, ali ograničena vlast - Svaka vlast je podložna
zlouporabama i greškama
Demokratski ustavni poredak = legitimna vlast
Minimalni prag: periodično i mirno smjenjivanje vlasti izborima
Demokratski ustav se temelji na NARODNOM
SUVERENITETU – predstavnička vladavine i neposredna
demokracija (čl.1. URH)
USTAVNA VLADAVINA I
USTAVNA VLADAVINA
svaka vlast je ograničena ustavom i pravom (“Non sub homine,
sed sub lege”)
Koncept primjenjiv općenito na upravljanje zajednicom
(governance)
Obilježja:
vrhovna vlast pripada narodu narodni suverenitet
Mirna smjena vlasti na izborima
Nadzor ustavnosti i zakonitosti propisa
Nadzor zakonitosti djelovanja tijela javne vlasti
Dioba vlasti
Učinkovita zaštita ljudskih prava i sloboda
Djelovanje“intra vires”
USTAVNA VLADAVINA II
Ustavna vladavina se temelji na:1. Vladavini prava (“rule of law”)
Ustava, zakona i dr. propisa se drže svi: građani i tijela vlasti (čl.3. i 5. URH)
Hijerarhija propisa i demokratski sadržaj (zaštita ljudskih prava i sloboda)
Koncept “Rechtstaat” i “état de droit”
2. Konstitucionalizmu (“ustavnjaštvu”) Skup političkih i pravnih teorija (narodni suverenitet
ograničena javna vlast koja djeluje u interesu naroda)
Sustav ustavnih institucija (ostvarenje ustavne vladavine
dioba i ograničenje vlasti, nazor zakonodavstva, neovisnost sudbene vlasti, decentralizacija/samouprava, zaštita prava i sloboda)
Zbiljski demokratski politički sustav u skladu sa tim načelima i institucionalnim rješenjima
TEORIJE USTAVNE VLADAVINE I
1. Teorija prirodnog prava
Hugo Grotius (1583.-1645.)
Pravo rušenja vlasti koja krši prirodna prava, i zamjene novom
koja djeluje u interesu građana
Deklaracija nezavisnosti (1776.)
2. Teorija društvenog ugovora
Kako nastaje država, koja je njena priroda
Ugovorna osnova
Radi nesigurnog “prirodnog stanja” (bellum omnium contra omnes),
prijenos prirodnih prava na suverena (Hobbes: “veliki Levijatan”)
Hobbes: vladara obvezuju “božji zakoni” – nije moguć “ljudski”
nadzor vlasti; transfer je neopoziv
TEORIJE USTAVNE VLADAVINE II
3. Teorija diobe vlasti (racionalna i odgovorna vlast)
“qui custodies ipsos custodes?” – Locke, Montesquieu (17.-18.st.)
Ne “božji zakoni”, nego institucionalni mehanizmi: jedinstvo
vlasti = tiranija
dioba vlasti (zakonodavna, izvršna, sudbena) – mehanička vs.
američki koncept “checks and balances”
STUPANJ OSTVARENJA USTAVA
Ozbiljenje ustava u svakodnevnom životu (Loewenstein):
1. Normativni ustav
Zadovoljava uvjete ustavne vladavine
Poštuje se i usmjerava političke procese
Idealtip!
2. Nominalni ustav
Većina ustava
Formalno zadovoljava uvjete ustavne vladavine
Želi ga se provesti, ali se u cijelosti ne uspijeva
(svijest o značaju ustava!)
3. Semantički ustav
prikrivanje ne-demokratskog režima