ustav SEMINARSKI

LINE SLOBODE I PRAVA-seminarski rad iz ustavnog prava-

Kiseljak, novembar,2011.

SADRAJ:

1. UVOD.3 2. KRATKA HISTORIJA NASTANKA POJMA LINIH PRAVA I SLOBODA.5 3. NASTANAK LINIH PRAVA I SLOBODA... .6 4. LINE SLOBODE I PRAVA.......................................................................................7 5. PRAVO NA LINU SLOBODU, SIGURNOST I DOSTOJANSTVO.......................8 5.1.PRESUMPCIJA NEVINOSTI.....................................................................................9 5.2.PRINCIP LEGALITETA.............................................................................................10 5.3.PRAVO NA PRAVINO I NEPRISTRASNO SUENJE..................................... .11 5.4.ZATITA DOSTOJANSTVA U KRIVINOM POSTUPKU...................................12 6. SLOBODA KRETANJA I NASTANJIVANJA..........................................................13 7. PRAVO NA PRIVATNOST........................................................................................15

7.1.NEPOVREDIVOST STANA.16 7.2 TAJNOST PISAMA, TELEFONSKIH RAZGOVORA I DRUGIH OBLIKA KOMUNIKACIJE.17 7.3.TAJNOST LINIH PODATAKA ......18 7.4.ZATITA PORODICE I BRAKA ..19 7.5.PRAVA DJETETA ....21 8. SLOBODA MISLI I SAVJESTI..22 9. SLOBODA VJEROISPOVIJESTI...23 10.ZAKLJUAK.........................................25 11.LITERATURA....26

1. UVOD

Svi su ljudi roeni slobodni, s jednakim dostojanstvom i pravima. To znai da sve osobe od trenutka roenja posjeduju odreena prava koja se nazivaju ljudskim pravima. Ljudska prava su zagarantovana svakom ljudskom biu na temelju postojanja kao bia. Karakteristike ljudskih prava su: univerzalnost, neotuivost, nedjeljivost i meusobna ovisnost i povezanost. Osnovni principi ljudskih prava su: nediskriminacija i jednakost, participacija i ukljuenost, i odgovornost i vladavina zakona. Osnovna podjela ljudskih prava je na: lina prava i slobode,

2

politika i graanska prava i slobode, i socijalna, ekonomska i kulturna prava. Lina, te politika i graanska prava i slobode se jo nazivaju i pravima prve generacije, dok su socijalna, ekonomska i kulturna prava, prava druge generacije. Tek odnedavno se u ljudska prava poinju ubrajati i pravo zatite prirode i ljudske okoline, te prava kolektiviteta (na primjer, pravo samoopredjeljenja naroda), pravo na razvoj i pravo na mir, koja ine prava tree generacije. 16 meunarodnih konvencija koje su sastavni dio Ustava BiH upravo obuhvataju gore nabrojane grupe ljudskih prava i sloboda.

Sva ljudska prava su usko povezana koliko i neovisna jedna od drugih. Iako ne postoji hijerarhija ljudskih prava, po principu prioriteta postoji podjela na trenutne i progresivne obaveze, to jeste prava. Trenutna su ona prava gdje nema pregovaranja oko raspoloivih resursa bilo ona ljudske, tehnike ili finansijske prirode. Tu drava kao potpisnica sporazuma mora preduzeti hitne i neodlone mjere za rjeavanje situacije kojom se ugroavaju ta prava, a to su sva graanska i politika prava i slobode, pobrojane u Meunarodnom paktu o graanskim i politikim pravima. Progresivna prava su sva druga, dakle ekonomska, socijalna i kulturna prava. Ova posljednja pod odreenim uslovima prelaze u trenutna, a to je u sluajevima diskriminacije, regresije i statusa quo (gdje se ne preduzimaju nikakve mjere za progresivno unapreenje stepena uivanja3

prava). Takoer, kod nekih progresivnih prava, Generalni komentari pri konvencijama odreuju minimum koji se mora zadovoljiti. Na primjer, pravo na obrazovanje je progresivno socijalno pravo, ali njegov minimalni sutinski sadraj je osnovno obrazovanje koje drava automatski obezbjeuje. Sve ove segmente prava i ire, pokuat emo na to bolji i konzizniji nain objasniti, posebno line slobode i prava koje su direktno tema ovog seminarskog rada.1

2.KRATKA HISTORIJA NASTANKA POJMA LINIH PRAVA I SLOBODA

Prvi poznati pravni kodeks doneo je Ur-Namu, kralj Ura, oko 2050. g. p.n.e. U Mesopotamiji je oko 1780. g.p.n.e. donet uveni Hamurabijevzakonik u kojem postoje pravila i sankcije iz dela oblasti enskih,djeijhi prava robova.Persijsko carstvo je u 6. vijeku p.n.e., tokom vladavine Kira Velikog, uspostavilo do tada nezabiljeene principe ljudskih prava.KraljKir Veliki izdao je tzv. Kirov cilindar u kome se, izmeu ostalog, dozvo-ljava slobodno ispovedanje vere i oslobaanje robova.Drugdje, zaeciljudskih, linih prava i sloboda, nalaze se u svim religijskim dokumentimaVeda,Biblije, Kurana i Konfuijevih spisa.Srednji vijek donosi postepen razvoj svesti o linim pravima oveka.1215.godine, engleski kralj Don Bez Zemlje, donosi tzv. Magna Kartu koja muograniava do tada apsolutnu vlast.Taj dokument je postao osnova ustavnog prava u Britaniji.Nekoliko filozofa 17. i 18. veka, kao to su Don Lok,DonStjuart Mil i Hegel, razvili su koncept tzv.prirodnih prava, po kome ljudi pojseduju prava samo na osnovu toga to su roeni. Po njima, prirodna ili kakokau univerzalna prava,1

Trnka, Kasim, Ustavno pravo , Sarajevo: Fakultet za javnu upravu , 2006.

4

priznata

su

svim

ljudima

bez

izuzetka,

bez obzirana

zakon

drave,

pripadnost

etnikoj, religijskoj ili kulturnoj grupi.Krajem 18. vijeka, poslije velikih revolucija u SAD 1776. godine i uFrancuskoj 1789.godine, kao njihov rezultat, donose se prve deklaracije o pravima oveka i graanina koje garantuju neotuiva prava na ivot i slobodu.Bile su to Deklaracija nezavisnosti SAD i Deklaracija prava oveka igraanina u Francuskoj.

3.NASTANAK LINIH PRAVA I SLOBODA

Slobode i lina prava oveka poinju da se uobliavaju u dananjem obliku posle velikih buroaskih revolucija, pod uticajem prirodnopravne teorije.Prirodna prava stiu se roenjem, ali su izraena samo ako se uoblie i reguliu pravnom normom-ustavom.Prve deklaracije o linim, prirodnim pravima oveka smo ve spomenulikada smo govorili o nastanku pojma.Savremene deklaracije donose se tek posle Drugog svjetskog rata.Tek su velike tragedije svjetskih razmjera, kakvi su bili svijetski ratovi,doveledo toga da se formira meunarodna zajednica i da ona pokae zainteresovanost za razvijanje i zatitu linih prava oveka.Do tada su ljudska prava njihov sadraj i garancije i odnos pojedinca i drave, bili iskljuivo stvar unutranjeg prava svake drave.

5

Sazrela je svijest o univerzalnom karakteru ljudskih prava, ona se proirujudopunjuju i tei se ka internacionalizaciji istih,da bi svim ljudima sveta bilazagarantovana.To je dovelo do donoenja prvih univerzalnih konvencija oljudskim pravima koje i danas utiu na sadraj ustava mnogih drava sveta.Na meunarodnom nivou osnovne su Povelja Ujedinjenih nacija, donijeta1945. godine i Opta deklaracija o pravima oveka iz 1948. godine, a na podruju Evrope to je Evropska konvencija za zatitu ljudskih prava iosnovnih sloboda iz 1950.Iako nisu bile pravno obavezujue, deklaracije su bile prvi meunarodni pravni pokuaj da se ogranii ponaanje pojedinih drava i da se one privoleda prihvate obaveze prema svojim graanima u priznavanju njihovih ljudskih, graanskih, ekonomskih i socijalnih prava.

4.LINE SLOBODE I PRAVA

Kriterijum prema kome se ovu grupu svrstavaju slobode i prava je zatita fizikog i duhovnog integriteta ovjeka i njegove privatnosti. Ovo je najstarija grupa sloboda i prava. Prve deklaracije i povelje, a kasnije i ustavi, upravo su titili fiziki i moralni integritet ovjeka, jer je njega najvie ugroavala neograniena dravna samovolja. Na ovim temeljima kasnije su dograivana sva druga prava i slobode. Line slobode i prava imaju temeljni karakter i pripadaju svakom ovjeku kao pojedincu, bez obzira na njegov status u dravi ili bilo koje drugo svojstvo.2 Lina prava i slobode predstavljaju skupinu prava koja pripadaju linosti - pojedincu ili pojedinki - kao ljudskom biu. Kao primjeri linih prava i sloboda su:2


6

pravo na ivot, pravo na privatnost, pravo na imovinu, pravo na slobodu, sloboda kretanja, sloboda nastanjivanja

5.PRAVO NA LINU SLOBODU, SIGURNOST I DOSTOJANSTVO

Ne razmatrajui filozofske i socioloke rasprave o ljudskoj slobodi, njenim uslovljenostima, dometima i ogranienjima, ustavno pravo posebno vodi rauna o tome da dravni organi, budui da raspolau vlau, ukljuujui i fiziku silu, ne ugroavaju i ne ograniavaju slobodu ovjeka shvaenu u bukvalnom fizikom smislu. Najgrublji oblik ugroavanja fizike linosti i dostojanstva ovjeka je njegovo dovoenje u poloaj roba, odnosno nametanje obaveznog ili prisilnog rada. Naalost , ni dananji svijet nije osloboen pojava da se ljudi dovode u poloaj robova. Zato je polovinom XX vijeka, Optoj deklaraciji o pravima ovjeka izriito propisano : Niko ne smije biti dran u ropstvu ili ropskom odnosu; ropstvo i trgovina robljem zabranjuju se u svim njihovi oblicima.Opta deklaracija, kao i Meunarodni pakt o graanskim i politikim pravima propisuju da niko ne moe biti podvrgnut torturi, niti surovim, neljudskim ili poniavajuim kaznama ili postupcima. Ova prava su detaljno razraena u posebnoj Konvenciji protiv torture i drugih7

surovih, neljudskih ili poniavajuih kazni i postupaka koja je stupila na snagu 1987. Godine. Ovom konvencijom drave su se obavezale da e preduzimati sve zakonske, administrativne, sudske ili druge efikasne mjere kako bi sprijeile izvrenje akata torture. Akti torture se moraju sankcionisati kao krivino djelo. Zabranjena je tortura i za vrijeme rata, neposredne ratne opasnosti ili bilo kojih drugih vanrednih prilika.Prava zajamena ovim konvencijama Ustav BiH garantuje svim licima na teritoriji nae zemlje .Posebno znaajnu grupu prava kojom se garantuje nepovredivost tjelesnog integriteta i dostojanstva ovjeka ine ustavne odredbe koje se odnose na krivino pravo i krivini postupak. Tako su jo Habeas corpus actom iz 1679. godine zabranjene svaka samovolja i arbitrarnost u liavanju slobode. Ove garancije su preuzimane i razraivane u brojnim drugim deklaracijama i poveljama i, posebno, u gotovo svim ustavima u svijetu.Zbog najvee vrijednosti slobode i znaaja ovog pitanja, ustavi, pored uobiajene pravne tehnike, detaljno razrauju brojne garancije u sluaju liavanja slobode. Ove garancije, najee, obuhvataju : Presumciju nevinosti Princip legaliteta Pravo na pravino i nepristrasno suenje Zatita dostojanstva u krivinom postupku 5.1 PRESUMPCIJA NEVINOSTI

Prema kojoj se niko ne moe smatrati krivim dok se krivica ne dokae i utvrdi pravosnanom presudom. U toku postupka teret dokazivanja je na tuiocu. To staro pravilo koje ve ima krakter civilizacijske vrijednosti u praksi se, naalost, esto kri, posebno u medijskom izvjetavanju o policijskim istragama i krivinom gonjenju.

8

5.2.PRINCIP LEGALITETA

Princip legaliteta, odnosno princip Nullum crimen sine lege nulla poena sine lege. Samo se zakonom, nikad podzakonskim aktom, mogu propisivati krivina djela i kazne. Niko ne moe odgovarati za djelo koje nije bilo zakonom propisano kao krivino djelo u vrijeme kada je izvreno. Isto tako, kazna ne moe biti tea od one koja je bila propisana u vrijeme izvrenja djela. Niko ne moe biti proizvoljno uhapen osim zbog razloga i prema postupku predvienim zakonom. U trenutku hapenja svako lice mora biti obavijeteno o razlozima hapenja. U najkraem roku mora biti pismeno obavijeteno o optubama koje mu se stavljaju na teret. Lice koje je pritvoreno ili uhapeno pod optubom da je poinilo krivino djelo mora u najkraem roku biti predato sudu, mora mu u najkraem roku biti sueno, ili mora biti osloboeno. Osigurano mu je pravo albe o kojoj se mora odluivati po hitnom

9

postupku. Prilikom pritvaranja pritvoreni mora biti upoznat sa svojim pravima, posebno sa pravom na odbranu, na albu i dr. 3

5.3.PRAVO NA PRAVINO I NEPRISTRASNO SUENJE

U meunarosnim dokumentima i ustavima predviaju se raznovrsne garancije za pravino i nepristrasno suenje, i naroito : Pravo na suenje pred redovnim sudom uspostavljenim zakonom ; Zabrana obrazovanja specijalnih sudova i suenje pred tim sudovima; Nezavisnost suda; Javnost suenja; Pravo na albu: Suenje na jeziku koji optueni razumije; Princip res iudicata, odnosno da nema suenja u stvari koja je presuena i dr.

3


10

Optueni za krivino djelo mora imati dovoljno vremena i potrebne olakice za pripremanje svoje odbrane i mogunost da kontaktira sa braniocem kojeg je sam izabrao. Suenje se mora odrati bez nepotrebnog odgaanja, u razumnom roku se mora okonati i mora se voditi u prisustvu optuenog i njegovog branioca. Optueni ima pravo i na branioca po slubenoj dunosti o troku drave ako sam nije u mogunosti da ga plati. Niko ne moe biti prisiljen da svjedoi protiv samoga sebe. Ako se u albenom postupku dokae nevinost, krivo osueni ima pravo na naknadu tete.

5.4.ZATITA DOSTOJANSTVA U KRIVINOM POSTUPKU

U svim fazama krivinog postupka i na izdravanju kazne sa okrivljenim, odnosno osuenim licima mora se postupati humano i mora se potivati njihovo dostojanstvo. Ve je istaknuto da su zabranjenji svi oblici torture, iznuivanje dokaza i svi drugi oblici nehumanog postupanja ili poniavajueg kanjavanja. U Meunarodnom paktu o graanskim i politikim pravima detaljno se propisuju garancije prava optuenih i osuenih lica. Domae krivino zakonodavstvo te garancije dalje razrauje i precizira. 4

4


11

6.SLOBODA KRETANJA I NASTANJIVANJA

Ova sloboda podrazumijeva pravo graana da se slobodno kreu unutar dravne teritorije, da slobodno biraju mjesto svoga boravitva, kao da slobodno mogu napustiti zemlju i slobodno se vratiti u nju. Rijetki su ustavi u svijetu koji ne garantuju ovo slobodu. ( Izuzetak su ustavi Kine i Kube ). Meunarodni pakt o graanskim i politikim pravima precizira u kojim sluajevima se moe ograniiti ta sloboda. To moe biti uinjeno samo zakonom, i to samo u sljedeim sluajevima : a) ako je to potrebno radi zatite nacionalne sigurnosti, b) zatite javnog reda, c) zatite javnog zdravlja ili morala i

12

d) ako je to potrebno radi zatite sloboda i prava drugih lica. Ovim ogranienjima ne smiju se ograniavati druga ljudska prava. Koliki se znaaj u Bosni i Hercegovini posveuje ovoj slobodi govori injenica da je ona zagarantovana ve u prvom poglavlju Ustava ( lan I. Taka 4 ). Iskustva potvruju da se bez pune slobode kretanja ne moe govoriti ni o drugim slobodama i pravima, ali ni o obnovi ekonomskog i drutvenog ivota i demokratske reintegracije Bosne i Hercegovine. Nacionalistike i secesionistike snage su se najvie opirale realizaciji ove slobode. Zbog toga je, naroito u poetnom periodu provoenju Mirovnog sporazuma, bilo neophodno znaajno angaovanje meunarodnih mirovnih snaga (SFOR) i meunarodne policije ( IPTF ) kako bi se osugurala puna sloboda kretanja. Ustav BiH propisuje : Postoji sloboda kretanja irom Bosne i Hercegovine. Bosna i Hercegovina i entiteti nee ometati punu slobodu kretanja lica, robe, usluga i kapitala irom Bosne i Hercegovine. Nijedan entitet nee provoditi bilo kakvu kontrolu na meuentitetskoj liniji razgranienja. Ustavi u svijetu obino preputaju zakonodavcu da preciznije uredi slobodu kretanja. Neki ustavi posebno navode da politika i druga uvjerenja ne mogu biti razlog ograniavanja slobode kretanja. Meunarodne konvencije i veina ustava izriito zabranjuju protjerivanje svojih dravljana iz svoje zemlje. esto je ograniena i mogunost protjerivanja stranaca. U veini ustava meunarodnih dokumenata, pa tako i u Ustavu BiH, sloboda kretanja je pravo svakog ovjeka i nije vezano za dravljanstvo. Ostvarivanje nekih prava se vee za dravljanstvo ( reim prelaska dravne granice ) ili za prebivalite ( birako pravo ). U zakonodavstvima, rijetko i u ustavu, pravi se razlika izmeu prebivalita i boravita. Prebivalite je mjesto gdje se obavljaju stalne ivotne aktivnosti i za to mjesto je, obino, vezano regulisanje graanskog statusa i ostvarivanje odreenih graanskih prava. Boravite podrazumijeva privremeno zadravanje u odreenom mjestu. To razlikovanje je izriito navedeno u Ustavu vajcarske u kome se propisuje : Posebnim saveznim zakonom e se odrediti razlika izmeu nastanjivanja i boravka i istovremeno utvrditi pravila kojima e prilikom svog boravka u nekom mjestu biti podvrgnuti vajcarci u pogledu svojih politikih i graanskih prava ( lan 47 ).

13

Za prilike u Bosni i Hercegovini znaajno je napomenuti da status izbjeglice ili raseljene osobe ne utjee na prebivalite. Ono ostaje kakvo je bilo prije progonstva. Takoer, za prebivalite je vezano ostvarivanje prava izbjeglica i raseljenih osoba.5

7.PRAVO NA PRIVATNOST

U ostvarivanju humanih odnosa meu ljudima i u nastojanjima da se proiri sloboda svakog ovjeka, pravo na privatnost dobiva sve vei znaaj. Svaki ovjek se najugodnije osjea u svojoj privatnoj sferi, a ona obuhvata dom i porodicu, neometano komuniciranje sa drugim ljudima, tajnost linih podataka i dr. Da bi se, u to veoj mjeri, garantovala privatnost, ustavi propisuju ogranienja za miljenje drave, a pogotovo drugih neovlatenih subjekata, u privatni ivot svakog ovjeka. Naalost, istovremeno sa poveanjem grancija privatnosti razvijaju se razliita informatika, komunikacijska, medijska i druga sredstva pomou kojih se5


14

sve vie zalazi u sferu privatnosti. Zbog toga i pravna zatita mora stalno da prati brz razvoj savremenih tehnologija. Meunarodnim paktom o graanskim i politikim pravima, pa time i Ustavom BiH, garancije prava na privatnost utvruju se na sljedei nain : Niko ne moe biti predmet samovoljnih i nezakonitih mijeanja u njegov privatni ivot, u njegovu porodicu, u njegov stan ili u njegovu prepisku, niti moe biti predmet nezakonitih povreda njegove asti ili njegovog ugleda. Drave potpisnice ovog pakta su se obavezale da e svojim zakonodavstvom osigurati zatitu ovih prava ( lan 17 ). Evropska konvencija o zatitiprava i temeljnih sloboda,koja je starijeg datuma, ipak, dosta iroko propisuje mogunost ograniavanja ovih prava. Tako se u lanu 8. stav 2. utvruje : Javna vlast se ne mijea u vrenje ovog prava osim ako je takvo mijeanje predvieno zakonom i ako je to neophodna mjera u demokratskom drutvu u interesu nacionalne sigurnosti, javne sigurnosti, ekonomske dobrobiti zemlje, spreavanje nereda ili zloina, zatite zdravlja i morala ili zatite prava i sloboda drugih. Pravo na privatnost je kompleksno pravo i ono ukljuuje vie razliitih prava. U skladu s tim potrebno je ukazati na najvanija, o emu e u daljem radu biti govora.

7.1 NEPOVREDIVOST STANA

Ovo pravo titi privatni ivot pojedinca i porodice time to zabranjuje svako neovlateno uznemiravanje ili prodiranje u stan. Ustavi , najee garantuju ovo pravo, preputajui zakonodavcu da precizira uslove ostvarivanja ovog prava i njegova mogua ogranienja. Najea je odredba kakvu sadri Ustav Belgije, koja glasi: '' Stan je nepovrediv , do ulaska u stan moe doi samo u sluajevima predvienim zakonom i na nain koji zakon propisuje'' (lan 10). Vrlo esto ustavi to pravo garantuju zajedno sa drugim srodnim pravima. Tako i Ustav BiH propisuje: '' Pravo na privatni i porodini ivot, dom i prepisku'' (lan II taka 3.f)).15

Zakonom se propisuje da je neovlateno prodiranja u tui stan kanjivo djelo. Njime se propisuju i ogranienja ovog prava, odnosno sluajevi kada se moe ui u tui stan. U demokratskim zemljama samo sud moe odobriti ulazak u tui stan i eventualni pretres stana. To moe biti uinjeno samo na osnovu pismenog naloga i u prisustvu korisnika stana i svjedoka. Bez naloga se moe prodrijeti u tui stan , i to u sluajevima : spreavanja izvrenja krivinog djela, hvatanja uinioca krivinog djela , izvravanja sudske odluke, otklanjanja opte opasnosti i sl. 6

7.2.TAJNOST

PISAMA,

TELEFONSKIH

RAZGOVORA

I

DRUGIH

OBLIKA

KOMUNIKACIJE

Prvobitno , ovo pravo se odnosilo na nepovredivost pisama , telefonskih razgovora i telegrafskih poruka. Razvojem informatikih i komunikacijskih tehnologija ovo pravo se stalno proiruje. Demokratski pravni sistem tite nepovredivost komunikacije i kad su u pitanju ove nove tehnologije. Istovremeno se, meutim , razvijaju savremeni metodi pijuniranja i kontrole ovih komunikacija . U pojedinim ustavima , a najee u zakonima , propisuju se razlozi , uslovi i postupak prema kome se moe ograniiti ovo ustavno pravo.6


16

Takva ogranienja se dozvoljavaju zbog odbrane i sigurnosti zemlje , voenja krivinog postupka i sl. Da bi se izbjegla zloupotreba ovih ogranienja , obino se odluka povjerava najviim dravnim organima , u pojedinim najdelikatnijim sluajevima i efu drave , a vrlo esto se predvia i parlamentarna kontrola organa koji donose odluke o ograniavanju ovih prava , kao i slubi koje to neposredno ostvaruju.7

7.3. TAJNOST LINIH PODATAKA

Organizacija savremenog ivota je nemogua bez razvijene informatike podrke. Veliki broj linih podataka o svakom graaninu nalazi se u slubenim bazama podataka . U kontaktima sa dravnim organima, prosvjetnim, zdravstvenim i drugim ustanovama stalno se deponuje veliki broj linih podataka . Zbog toga se ustavom i zakonodavstvom svakome garantuje sigurnost i titi tajnost tih podataka . Bez saglasnosti lica na koje se odnose, podaci se mogu prikupljati , obraivati i koristiti samo pod uslovima odreenim zakonom.

7


17

Zabranjena je upotreba linih podataka suprotno propisanoj svrsi. Nadzor nad informatikim sistemima i zatita podataka se, takoer, ureuju zakonom.

7.4.ZATITA PORODICE I BRAKA

Prava koja su usmjerena na zatitu porodice i braka u ustavima se pojavljuju jo u drugoj polovini XIX stoljea. Poetkom XX stoljea pojavom druge generacije ljudskih sloboda i prava , socijalno-ekonomskih osnovama braka i porodice posveuje se sve vie panje. Neki autori, zbog toga, ova prava svrstaju u grupu socijalno-ekonomskih prava . Teite ovih prava je na slobodama i pravima linosti i njene privatnosti. U drugoj polovini XX stoljea ova prava dobivaju i meunarodni karakter i zatitu. Tako se u Evropskoj konvenciji o zatiti18

prava i temeljnih sloboda propisuje : '' Od trenutka kada postanu sposobni za brak, mukarac i ena imaju pravo da sklope brak i zasnuju porodicu prema nacionalnim zakonima kojima se regulie ostvarivanje ovog prava'' ( lan 12).

Meunarodni pakt o graanskim i politikim pravima jo preciznije ureuje ova pitanja. Tako se istie: '' Porodica je prirodni i osnovni sastavni dio drutva i ima pravo na zatitu drutva i drave. Pravo na sklapanje braka i osnivanje porodice priznaje se mukarcu i eni kada su odrasli za enidbu. Ni jedan brak se ne moe sklopiti bez slobodnog i potpunog pristanka buduih suprunika. Drave lanice ovog pakta donijee odgovarauje mjere radi osiguranja jednakosti u pravima i odgovarajuim suprunika u pogledu sklapanja braka , za vrijeme braka i kod razvoda braka. U pogledu raskida braka, preduzimaju se mjere radi osiguravanja zatite djece'' (lan 23).

Ustav BiH, takoer, garantuje ovo pravo kao ''Pravo na brak i zasnivanje porodice'' ( lan II taka 3.j)) . Domae zakonodavstvo , odnosno zakoni entiteta , u iju se nadlenost ubrajaju ova pitanja, treba da osigura i dalje razradi garancije koje su date u ovim meunarodnim aktima i Ustavu BiH. Zbog slinosti naeg ustavnog sistema sa ustavnim ureenjem vajcarske, zanimljivo je navesti odredbe Ustava vajcarske koje se odnose na brak i porodicu : ''1. Pravo na brak se stavlja pod zatitu Konfederacije. 2. Nikakva brana smetnja ne moe da se zasniva na vjerskim razlozima, na siromatvu jednog ili drugog supruga , na njihovom ponaanju ili na bilo kom drugom razlogu policijske prirode. 3. Bie priznat kao punovaan u cijeloj vajcarskoj brak zakljuen u jednom kantonu ili u inostranstvu , saglasno zakonima koji su tamo na snazi. 4. ena stupanjem u brak stjee pravo graanstva svoga mua.19

5. Djeca roena prije braka pozakonjuju se brakom koji njihovi roditelji kasnije zakljue. 6. Ne moe biti naplaen bilo kakav iznos za stupanje u brak, niti bilo kakva slina taksa od jednog ili drugog supruga. '' (lan 54).8

7.5..PRAVA DJETETA

Ima veoma mnogo razloga i opravdanja to se u veini drava i u meunarodnoj zajednici posebna panja , iako jo uvijek nedovoljno , posveuje zatiti i brizi o djeci. Najprije , rije je o posebno ranjivoj kategoriji koja do punoljetstva zahtijeva posebnu zatitu porodice, drutva i drave. Od toga kako e se odgajati mlada generacija zavisi budunost svakog drutva, pa i civilizacije u cjelini. Naalost , u mnogim zemljama , posebno u zemljama u razvoju , veliki broj djece ivi u izuzetno tekim uslovima , esto izloeni eksploataciji i zloupotrebama.8


20

Zbog toga se u meunarodnom pravu , od tridesetih godina XX stoljea , poinje posveivati znaajnija panja ovim pitanjima. Nakon drugog svjetskog rata , u svim najvanijim dokumentima o ljudskim pravima, posebna panja se posveuje pravima djeteta i njihovoj zatiti . Koordinisani napori meunarodne zajednice meunarodne zajednice posebno su doli do izraaja usvajanjem Konvencije o pravu djeteta, koja je stupila na snagu 1990.godine. Na osnovu Ustava BiH ova konvencija je sastavni dio i pravnog sistema nae zemlje. Zatita djeteta zasniva se na sljedeim principima i polazitima : porodici, kao osnovnoj jedinici drutva i priodnoj sredini za razvoj i blagostanje djeteta , treba da budu pruene prijeko potrebna zatita i pomo. Radi potpunog i skladnog razvoja linosti , dijete treba da raste u porodinoj sredini , u atmosferi sree, ljubavi i razumijevanja. S obzirom na djetetovu fiziku i mentalnu nezrelost , njemu su potrebni posebna zatita i briga , ukljuujui odgovarajuu pravnu zatitu, kako prije , tako i poslije roenja. Drave lanice se obavezuju da djetetu prue takvu zatitu i brigu koja je prije potrebna za njegovu dobrobit , uzimajui u obzir prava i obaveze njegovih roditelja, zakonskih staratelja ili drugih osoba koje su pravno odgovorne za dijete i s tim ciljem preduzimaju sve potrebne zakonodavne i administrativne mjere. U Konvenciji su opirno i detaljno razraeni meunarodni standardi zatite djeteta koje svojim mjerama treba da osiguraju drave-lanice.9

8.SLOBODA MISLI I SAVJESTI

Ove slobode ubrajaju se u tradicionalne ljudske slobode usmjerene na zatitu duhovnog integriteta ovjeka. To je kompleksna sloboda i u veini ustava se povezuje sa slobodom savjesti, slobodom opredjeljenja , slobodom javnog saoptavanja i iznoenja miljenja , sa slobodom naunog i umjetnikog stvaranja i dr. Neki autori ove slobode smatraju prvenstveno politikim slobodama , pa ih svrstavaju u tu grupu. Nesumnjivo je, da su one primarno line9


21

slobode. Ostvarivanje ovih sloboda svakako je uslov za ostvarivanje drugih, posebno politikih sloboda i prava. Sloboda misli i savjesti je prirodno pravo ovjeka i ona se pravnim normama ne moe ograniavati. Mogue je ograniavanje izraavanja misli i opredjeljenja, pa se zbog toga , u ustavima posebna panja posveuje slobodi tampe , slobodi govora, javnog istupanja i saoptavanja i drugih prava putem kojih se realizuje sloboda misli. Ta povezanost je izraena i u meunarodnim dokumentima o ljudskim pravima. Tako se jo u Deklaraciji o pravima ovjeka iz 1789. godine propisuje : '' Sloboda saoptavanja misli i ubjeenja je jedno od najprioritetnijih prava ovjeka , prema tome svaki graanin moe slobodno govoriti , pisati , objavljivati, s tim to odgovara za zloupotrebu ove slobode u sluajevima predvienim zakonom'' (lan 11).

U meunarodnom paktu o graanskim i politikim pravima ovo pitanje se mnogo preciznije i ire ureuje. Tako se , izmeu ostalog, propisuje : ''Svako ima pravo na slobodu izraavanja , ovo pravo , bez obzira na granice , podrazumijeva slobodu iznalaenja , primanja i irenja informacija i ideja svih vrsta , u usmenom, pismenom, tampanom ili umjetnikom obliku ili na bilo koji drugi nain po slobodnom izboru. Ostvarivanje ovih sloboda obuhvata i posebne dunosti i odgovornosti. Zbog toga, ono moe biti podvrgnuto izvjesnim ogranienjima koja moraju, meutim, biti izriito odreena zakonom , a potrebna su iz razloga : a) potivanje prava i ugleda drugih lica b) zatite dravne sigurnosti , javnog reda, javnog zdravlja i morala '' (lan 19).

Pakt , propisuje da je svako propagiranje rata zakonom zabranjeno , te da je : '' Svaki poziv na nacionalnom , rasnu ili vjersku mrnju koji podtsie na diskriminaciju , neprijateljstvo ili nasilje zakonom (je) zabranjeno.''

22

9.SLOBODA VJEROISPOVIJESTI

Ova sloboda je jedna od tradicionalnih i najstarijih individulanih sloboda ovjeka. Ona je zagarantovana najveim brojem ustava u svijetu, ali i svim najvanijim meunarodnim dokumentima o ljudskim pravima. Ova sloboda je u uskoj vezi sa slobodom misli,savjesti i uvjerenja. Zbog toga se esto tretira u kontekstu ovih sloboda. Dva su bitna aspekta ove slobode privatni i javni. Sastavni dio ovjekove privatnosti jeste da bez ometanja vjeruje i praktikuje svoja vjerska uvjerenja i obrede. Javni aspekt ovog pitanja ogleda se u ustavnopravnom tretiranju vjerskih zajednica i ureivanju odnosa izmeu njih i drave.

Meunarodnim paktom o graanskim i politikim pravima je detaljno razraena ova sloboda i utvrene su garancije za neometano uivanje te slobode. Osnovni cilj svih dokumenata je da jaaju razumijevanje, toleranciju i potivanje slobode vjere i uvjerenja, te nastojanje da se zabrani svaka zloupotreba religije i vjerskih osjeanja. Generalna skuptina Ujedinjenih nacija usvojila je 1981. godine posebnu Deklaraciju o eliminisanju svih oblika netolerancije i diskriminacije na osnovu religije i uvjerenja.

Ta sloboda je Meunarodnim paktom o graanskim i politikim pravima definisana na sljedei nain : '' Svako ima pravo na slobodu misli, savjesti i vjeroispovijesti. Ovo pravo podrazumijeva slobodu ispoljavanja i primanja vjere ili uvjerenja po svom nahoenju , kao i slobodu da tu vjeru ili uvjerenje ispoljava pojedinano ili zajedno sa drugima kako javno, tako i privatno, kroz kult, vrenje vjerskih i ritualnih obreda i kroz vjeronauku '' (lan 18). Pakt zabranjuje bilo kakvu prinudu kojom bi se krila sloboda vjere. Samo zakonom se mogu predvidjeti ogranienja u koritenju ove slobode, i to samo ako su nuna radi zatite javne sigurnosti, reda, zdravlja ili morala , ili osnovnih prava i sloboda drugih. Pravo roditelja je da svojoj djeci osiguraju ono vjersko i moralno obrazovanje koje je u skladu sa njihovim vlastitim uvjerenjima.23

O odnosu drave i vjerskih zajednica u uporednom ustavnom pravu iskristalisale su se dvije osnovne koncepcije: koncepcija sekularne drave prema kojoj su vjerske zajednice odvojene od drave i druga , prema kojoj se jedna ili vie religija proglaavaju dravnim i njima se posveuje posebna briga i prua pomo iako postoji sloboda ispoljavanja i drugih religija.

Ustav BiH, takoer garantuje slobodu misli,savjesti i vjere. Meunarodne garancije vjerskih sloboda su sastavni dio naeg pravnog sistema . Za razliku od Ustava Federacije BiH , koji pretpostavlja odvojenost vjerskih zajednica od drave, Ustav Republike Srpske sadravao je i sljedee odredbe: '' Srpska pravoslavna crkva je crkva srpskog naroda i drugih naroda pravoslavne vjere . Drava materijalno pomae pravoslavnu crkvu , sarauje sa njom u svim oblastima, a naroito na uvanju, njegovanju i razvijanju kulturnih, tradicionalnih i drugih duhovnih vrijednosti '' (lan 28). Odlukom Ustavnog suda iz 2000.godine , poznatom kao ''odluke o konstitutivnosti naroda'', ponitena je ova odredba Ustava RS , jer nije saglasna sa ustavom BiH. Visoki predstavnik je u aprilu 2002.godine,umjesto ove, nametnuo odredbu koja glasi : '' Srpska pravoslavna crkva je crkva srpskog naroda i drugih naroda pravoslavne vjere '' ( Amandman LXXII na ustav RS).10

10. ZAKLJUAK

Lina prava i slobode su demokratski ideali.Cilj koncepta linih prava isloboda je uspostavljanje zajednikih standarda u poloaju ljudi koje trebada postignu svi narodi, kako bi ih svaki pojedinac uivao i doprinosio njihovom uspostavljanju i razvoju.Pojam linih prava i sloboda odnosi se na koncept koji se bazira na idejida sva ljudska bia imaju univerzalna, prirodna prava, nezavisna od pripadnosti dravi, rasi, vjeri ili polu.Postojanje, validnost i10


24

sadraj linih prava i sloboda, poslije dugih rasprava u filozofiji, politikim i pravnim naukama, konano se definie u meunarodnom pravu poslije stravinih svjetskih ratova,sredinom prolog vijeka ido danas se razvija.U nekim zemljama svijeta, demokratija i lina prava i slobode jo uvijek nisu u potpunosti primenjeni a u pojedinim skoro da nema ogranienjaistih.

U preambuli Opte deklaracije o pravima oveka iz 1948. godine kae se:Priznanje uroenog dostojanstva i jednakih i neotuivih prava svih ljudskih bia je osnov slobode, pravde i mira u svijetu. Ova reenica daje ukratko sutinu svih deklaracija i konvencija donijetih

dosada.Deklarativno, veina zemalja sveta prihvata sve meunarodne dokumente.Problem je u njihovoj implementaciji u pravne sisteme i njihovoj primjeni u praksi.Dakle, pravno su line slobode i prava definisane u meunarodnom pravu,kao i u unutranjem pravu velikog broja zemalja.Ona su ustanovljena sa ciljem uvoenja zajednikih standarda u poloaju ljudi koje treba da postignusvi narodi i nacije, kako bi svaki pojedinac i svaki graanin drutva imao sva prava i slobode. Isti taj pojedinac trebao bi teiti da doprinese potovanju iunapreenju ustanovljenih prava i sloboda.

25

26

Documents

ustav SEMINARSKI