10 Zlata Derossi

7/22/2019 10 Zlata Derossi

1/20

Z. Derossi : Pjesme Ante Starevia Senj, zb. 23, 209-228 (1996)Z L A T A D E R O S S I

PJ ESME ANTE STAREVIA1 8 2 3 . - 1896.U povod u stote obljetnice smrti Oca Dom ovine 1

Zlata Derossi UD K:88 6.209 Starevi, A.Ante Starevia 8 Izv orn i z na ns tv en i lanakHR 2300 0 Zadar Ur.: 1996-08-08

O ivo tu i djelu toga velikana hrvatske prolosti , koji je jo i dan as iv posvojim ideja ma i osvaja svojim iskrenim rodoljubljem, svojim prkosom i svojomdosl jednou, pisalo se i pie se mnogo, uz mnogo pojedinost i i uz anal izunjegovih ideja i njegove uloge u hrvatskom kulturnom, knjievnom i povijesnomivotu. Pogotovo se pie danas, u slobodi, kada se mirno moe pristupiti njegovimhrabrim idejama o pravu na samostalnu dravu i ivot bez tutora i gospodara.Njegov poetski rad , meut im, os tao je donekle u s jen i n jegovih pol i t i kihrasprava, lanaka i eseja , a pogotovo je nedovol jno osvi jet l jen njegov rad nast ihovanoj sat i r i . U ovome radu nastoj i se osvi jet l i t i i ta s t rana bogatogaStarevieva stvaralatva, kako bi se za Starevie pjesme nalo mjesto u hrvatskojpoezi j i n jegova doba i odredi lo po osobnoj prosudbi znaenje Starevia kaopjesnika za na dananji kulturni i knjievni trenutak.

Starcvieve se pjesme tematski i po pristupu motivima mogu podijeliti udvije velike grupe: lirske pjesme, koje je objavljivao na poecima svogapjesnikog djelovanja, i satirine pjesme, koje je objavljivao u svojim zrelimgodinama, kada su njegovi pogledi na ivotina hrvatsku opu problematiku bilive potpuno formirani u svojoj beskompromisnosti, jasnoi i doreenosti.1 Starevi je u jednom di jelu svojega ivota povezan i sa Senjom. Naime, godinu1845. on je proveo na senjskom sjemenitu, a to je ujedno bilo i vrijeme kada se svojimst ihovima poeo javl jat i u hrvatsko j knj ievnost i . Kao jedn a od najznaajni j ih l inost ihrvatske kulture i politike i kao "senjski ak" on je zasluio da mu se u povodu 100.obljetnice smrti i na stranicama Senjskoga zbornika posveti nekoliko stranica.

209


2/20

Z . Derossi : Pjesme Ante Starevia Senj, zb. 23, 209-228 (1996)Uavi u knjievnost, Starevi je bio posve nacistu s time to svojimknjievnim ostvarenjima eli postii. Osjeajui se dijelom je dn oga doba u kojemu

su ilirska ideja i ilirski zanos proeli svu hrvatsku mladost, on se prikljuio tomoduevljenju, koje je odgovaralo i njegovim godinama i njegovu rodoljublju. 2 Usvojoj opirnoj studiji o Anti Stareviu Drechsler navodi Stareviev opisatmosfere i raspoloenja ilirske mladosti, koji se i kasnije moe nai kodStarevievih kritiara jer ivo opisuje i ivahni stil ivota mladih hrvatskihrodoljuba kojima je i sam pripadao. Napisao ga je Starevi u Hrvatskomkoledaru za godinu 1858. tako plastino i svjee da jednostavno osjeamo dahpoleta i duh toliko karakteristian svakoj zdravoj mladosti, svakom zdravomnarataju. Ti isti ljudi, hrvatski aci i studenti, koji su hrvatskoj knjievnosti dalibiljeg zrelosti, ozbiljnosti i iskrenog rodoljublja, troili su viak svoje energije nanain koji u sebi nosi karakteristike svake mladosti, svakog vremena, pa isvakoga naroda na pragu svoga buenja i osvjeivanja:"Ovih mladia bijae pun grad, svaki zakutak, puna svaka krma, - oni suza sve znali, oni su sve mogli.Ako su koga htjeli istui, makar ga deset straah u kui uvalo, oni su gaizmamili i isplatili.Ako im se koji krmar zamjerio, oni su ga u vlastitoj njegovoj krmi izbili isve mu posudje potrupali, pa makar bilo ne znam koliko gosti, ne bijae moguedjakom na kraj stati.Njih se svatko bojao kao ive vatre i ujedno svatko ih je lijepo gledao,svatko ih je ljubio.Oni bi smutnju zametnuli gdje, kad i s kime bi im se porailo, a to ne izzloe, nego samo da se iskau, da prue od sebe znak ivota." 3U takvoj dakle atmosferi i mladi, dvadesetdvogodinji Starevi poinjesvoj pjesniki rad, ukljuen na neki nain u rijeku ilirskih pogleda i ideja koje supokretale nau mladost etrdesetih godina devetnaestoga stoljea. Njegove pjesmetoga doba pokreu iste misli, isti motivi i isti pogledi kao i itavu tu probuenugeneraciju. On pjeva i formalno na isti nain pa u njegovim pjesmama toga dobanema ni originalnosti motiva, ni originalnosti u nainu oblikovanja stihova. Onesu dio jednoga doba koje je isticalo potrebu intelektualnoga doprinosa, esto ianonimnoga, pa tako i Starevi, poput mnogih suradnika tadanjih dvaju glavnihasopisa: Danice iZore dalmatinske izabire za sebe pseudonim koncipiran kao

2 "Za ilirstva ne bijae drugo nego da bude ilir ili madaron." Ante STAREVI,Djela II, Zagreb, 315.3 Branko DRECHSLER, Dr. Ante Starevi. Knjievna studija iz doba apsolutizmaBachova, Kolo, Zagreb, 1912, 359-360 .

210


3/20

Z. Derossi : Pjesme Ante Starevia Senj, zb. 23, 209-228 (1996)anagram: A. V. Rastevi. Pod tim imenom objavljuje i svoje prvjence. Ipak,treba napomenuti da neto slabiju pjesmu Liko gatanje, koja je inae idejni iformalni pandan njegovim ostalim pjesmama iz 1845., objavljuje uBakoj vili.4U Dan ici horvatskoj, slavonskoj i dalmatinskojza godinu 1845. 12. travnjaizlazi njegova prva pjesmaSan i istinauz m otto:Snu i sriei, o gospoje,Nemoj nikad vierovati,Ako eli lice tvoje,Rui slino viek da cvati.5To je njegov vlastiti m oto, potpisan s R..., koji ujedno odreuje i osjeajeto ga pokreu i utjecaje kojima se, moda i svjesno, podvrgava. U njima sejavljai uzviko gospoje, esto ponavljan u nekoliko njegovih prvih pjesama, nastao podutjecajem stare dubrovake knjievnosti, kojom se zanosio njegov narataj. Tajutjecaj obiljeuje i itavu pjesmu koja ujedno svojom jednostavnom i jasnom,jednoznanom simbolikom i rodoljubnom porukom nosi sve oznake manje ili vieuspjelih stihova toga do ba. U njoj je alcgorino d ao sliku svojih elja i strahova uslici dvaju snova, lijepoga i runoga: U lijepom rairile su se granate kronjeslavske lipe pune gnijezda s kojih se uju ugodne pjesme, u runom, "sried snanajgorega", slavna majka u tamnici uzalud zove u pomo. Mladenaka je javaoptimistina, tu je prizor "m ile jav e", idealne sloge, dom ovine o basjane ljubavljusvoje djece i ljubavlju pjesnika, koji pjeva naivno, ali toplo:Pae moja dua ti si,Ja bez tebe nit po sebi.Tim naivnim stihovima kakve e Starevi s godinam a sazrijevanja posveodbaciti, on ispovijeda ljubav prema Hrvatskoj, koja e se kao crvena nitprovlaiti u njegovu stvaralatvu, liena naivnosti, opora i gruba, ali ne manjeiskrena, ne manje jaka, ne manje dobronamjerna. On je doista ivio i radio uduboku uvjerenju da ostvaruje svoje osobu samo kroz rodoljublje i da jerodoljublje najvea vrednota koju ovjek u sebi nosi na svom ivotnom putu. Isluio je tom rodoljublju itavim svojim biem.Drechsler u svojoj ve spomenutoj studiji navodi jo i pjesmu Odgovor,tiskanu uDanici 184 5., obrazla ui da se Starev i kao mladi klerik sak rio izavrlo neodreen oga pseudon ima X da bi izrazio svoje ljubavne osjeaje.6 Kako jeStarevi te iste godine objavio dvije ljubavne pjesme Tuba iDva sunca, podprepoznatljivim pseudon imom A. V. Rastevi, teko je vjerovati da bi se ba u

4 Baka vila, 1845, 5-7.5 Danica horvatska, slavonska i dalmatinska, Zagreb, 1845, 15, 57-58 .6 B. DRECHSLER, nav. d j . , 365.211


4/20

Z. Derossi : Pjesme Ante Starevia Senj, zb. 23, 209-228 (1996)toj pjesmi nastojao posve sakriti iza neodreeno ga X. to se tie mo tiva i forme tepjesm e, ona se posve uklapa u stil versifikacije karak teristine za ono doba pa jevrlo teko na temelju slinih elemenata tono odrediti autorstvo.Ubrzo nakon Sna i javeobjavljena je i pjesma prigodnicaVjerni podlonicipremilostivomu svomu kralju Ferdinandu V.1 Svake se godine uDanici netkojavio za kraljev roendan i pjevao njemu u ast. Kako Drechsler u svojoj studijinavodi, to bi inili slijedei devizu Aula est pro nobis (Dvor je uz nas),8 aliStarevia potiu na velianje kralja i neki drugi motivi, koje e kasnijerazraivati u svojim brojnim raspravama i politikim spisima. nje ,n aime, iznadsvega potivao povelje, ugovore i zakone. Takav odn os prema zakonu predoujetakoer konstantu njegovih razmatranja. Piui u Slobodi 1883. o odnosuHrvatske prema Austriji i Ugarskoj, on istie da su Hrvati kraljeve koji nisu bilihrvatske krvi izabrali svojom slobodnom voljom, ne odriui se pritom nikadasvoje samostojnost i .9 S takvim dakle stajalitem Stare vi velia i kraljaFerdinanda V., i njegova se glorifikacija ne moe shvatiti ni kao poltronstvo nikao manjak hrvatskoga rodoljublja. Ferdinand je za njega i hrvatski kralj, bezobzira na to to Starevi u Austriji gleda izvor zla za hrvatski narod i bez obzirana to to je on itav svoj ivot posvetio borbi protiv tuina , dakle i Austrije. Ipakse ne moemo oteti dojmu da je Starevi u svojoj prigodnici i pretjeravao,iznosei osjeaje koji mu nisu bili svojstveni.

Moemo i dodati da u toj pjesmi Starevi na neki nain slijedi ilirskepog lede, u kojima emo esto nai i crtu austrofilstva.Iste godine Starevi objavljuje jo dvije pjesme: Dva sunca10 i Tuba11 .One su niknule iz krila hrvatske ljubavne p oezije a napisane su u maniri nae staredubrovake knjievnosti. To su jednostavne pjesmice sa stereotipnom frazom,koja odie ljubavlju za staru hrvatsku knjievnost.Teko je rei jesu li te pjesme nastale iz pravoga i iskrenoga ljubavnogdoivljaja jer o tome nema svjedoanstva, meutim, strogo nasljedovanje gotovihkalupa i opa mjesta ipak upuuju da se Starevi tek okuavao u versifikaciji, aliipak ostao samo na podruju pukog oponaanja.Na poetku druge godine izlaenja Zore dalmatinske, dakle poetkom1846., objavljuje Starevi u tom asopisu pjesmu Lianin Zori dalmatinskoj. Toje jo doba k ada je Starevi bio u kolu ilira pa je i ta pjesma u znaku velianja

7 Danica..., 1845, 15, 61-62 .8 B. DRECHSLER, nav. dj . , 361.9 Ante STAREVI, Misli i pogledi. Matica hrvatska, Zagre b, 1971, 79.10 Danica..., 1845, 26, 101 .11 Danica..., 1845, 48 , 189.

212


5/20

Z . Deross i : Pjesme Ante Starevia Senj, zb. 23, 209-228 (1996)majke Slavije i ilirstva, kukanja nad neslogom, poziva na slogu, stereotipnihsimbola sunca i zore i naivnoga ilirskog zanosa.

Mo gli bism o, osvrnuvi se na ovih nekoliko Starevievih pjesama, rei daone predouju jednu, i to vrlo kratkotrajnu fazu u razvoju Starevia kao pjesnikai kao ovjeka. Mladenaki polet iliraca povukao je za sobom i mladoga Stareviau svoj vrtlog, iz kojega se Starev i vrlo brzo otrgao, formiravi svoj vlastiti izrazkao rezultat svoje jake individualnosti i svojih jasnih, sazrelih pogleda.Formalni pomak na bolji, dotjeraniji stih vidi se ve 1846. u njegovojnajboljoj lirskoj pjesmi Podertini Solina, koja je ulomak iz vee pjesme, ali ucjelini nije nigdje objavljena. Pjesma je kao ulomak izala u Zori dalma tinskoj1846.12 a u njoj je Starevi inspiriran ostacima rimskog koloseuma u Solinu.Njegove ruevine podsjeaju ga na staru hrvatsku slavu. Pjesma se doimasnagom izraza, iskrenou doivljaja i toplinom lirskoga ugoaja:Oj jesi li to ti, moj Soline,Nedobitan koj si perkosioLukavtini svih Gerkah smionih,I svoj sili Rima ohologa.Je li ovo danas stanje tvoje,Tvoja monost, tvoja veliina?Cijela je pjesma napisana u potresnim uzdasima: Vajme meni... Jao mojSoline..., u pitanjima bez odgovora:Gde sam bedan, to je oko menel... Gde supesme slavodobitnikah... Gde mno hrabrih tvojih je sinova... i u usklicima tugei jadikovanja , vajme i jao. Un ato toj rastuenosti pjesm a ne djelujesentimentalno, nego izaziva slikom sruenoga slavnoga grada asocijacije natragiku vlastite povijesti. Dubravko Jcli u njoj pronalazi snani biljegromantizma i byronovsku atmosferu, a to je obiljeje primijetio i Josip Horvat usvojoj knjizi o Anti Starcviu.13 Ipak treba napomenuti da ona ima elementenarodne tubalice oplemenjene dotjeranou izraza, izglaenou melodioznogstiha, konkretnim slikama i snanom izraajnou. U svakom sluaju, to jenajbolja Starevicva lirska pjesma i oiti dokaz njegova pjesnikog talenta.Sigurno je u tome razlog da je ponovn o objavljena 1908. (dakle kada je S tarevive bio mrtav), uHrvatskoj slobodi pod naslovom Pisma podertini Solina.14Vjerojatno se ve u njegovo doba ta pjesma snano dojmila itatelja, pa FranjoTuri Lianin u Dan ici ilirskoj pie pjesmu Razvalinom Solina15 , motiviran

12 Zora dalmatinska, Zad ar, 1846, 2, 16.13 Jos ip HORVAT, Ante Starevi, Matica hrvatska, Zagreb , 1940, 76.14 Hrvatska sloboda, Zag reb, 1908, 92.15 Danica..., 1849, 124.

213


6/20

Z . Deross i : Pjesme Ante Starevia Senj, zb. 23, 209-228 (1996)ident inim osjeaj ima, i proet is tom tugom, koja se ipak mijea i s opt imist inimraspoloen jem:

Plaem tvoju sudbinu, Soline,Vrieme izpra sve tvoje krivine,Slavni grade slavnoga plemena,Dok po goram mile piesni svoje,Slavske vile slavskom rici poje,Bit e spomen od tvoga imena.Ista raspoloenja i is te asoci jaci je na sudbinu vlast i toga naroda, a l i u posvedruga i jem ri tmu i s t ruktur i s tiha susre em o i u Kran jcvievo j p jesm i No naforu:16

Ko pusto groblje slave pokop anePo kojem miso na uzdahu prsi,Preda mnom die stupe raskliman e,Preda mnom stere polomljene kri.Kad Kran jevi k l ie : Al i mi forum neoplakan znamo, onda on iz raavaistu misao i isti osjeaj koji se krije i u Starevievim stihovima:

A ti teci, vodico studena,Peri kosti ilirskih junakah,Brii suze razeviljenih majkah,jauk zasluaj mile bratje moje.Kranjevi i Starcvi , dva barda hrvatske knjievnost i , dva zal jubl jenika uH r v a t s k u , d v i j e s n a n e o s o b n o s t i - a l i j e d n a m i s a o , j e d a n o s j e a j , j e d n oraspolo enje Kri t iar i, m eutim , Stareviev ut jecaj na Kran jevievu poezi ju nespominju, premda uvi jek is t iu is tovjetnost nj ihovih poli t ikih pogleda. Ipak, kadprom otr imo i Tur ievu pjesmu Razvalinom Solina i Kranjevievu pjesmu No naforu, ne m o em o se ote ti dojmu da su plod inspi rac i je Sta reviem i n jegovo muspjelom al i malo spominjanom pjesmom Poderani Solina, koja ima sve elementeprave , i s t inske poez i je , nepa tvo renog i produ bl jeno g os jeaja i osob no g iz raza .U fazu razvijanja Starcvicva vlastitoga stiha mogli bismo uvrstiti i pjesmuOdziv od Velebita,11 i ako u n joj ima op ih mje s t a S t a r cv iev ih p r e thod n ihpjesama i i l i rske poezi je i narodne pjesme, a u njoj jo uvi jek ima cr ta i l i rskena ivnost i . Tu je obveza tna jednostavna , lako prepozna t l j iva s imbol ika : zvi jezda imjesec , s imbol i na js ta r i jega hrva tskog grba , ze len i bor koj i se v i je nebu podoblake , s imbol jakos t i Je la ia bana , predvodnika hrva tskoga naroda , od kojega

16 S i lv i jc S t rahimir KRANJEVI, Pjesme, Pet s tol jea hrva tske knj ievn ost i ,Zagreb, knj . 60, 30-32.17 Danica..., 1848, 20, 81-83.

214


7/20

Z . Derossi : Pjesme Ante Starevia Senj, zb. 23, 209-228 (1996)se oekivalo da e za svoju dom ovinu izboriti bolje i ljepe da ne, vijenac koji serazvija na vrhu bora, sokolsko gnijezdo, jata sivih sokolova, sve su tojednostavne slike koje simboliziraju okupljanje oko Maia bana. Stareviu je tajoblik i izraz posluio da odredi svoj odnos prema Jelaiu u burnoj godini 1848.Ka o iskreni rodoljub on u Jelaiu gleda vou hrvatskoga naroda koji e ujedinitiLiku i Krbavu, Dalmaciju do Dubrovnika, Hrvatsku "bar do Une rijeke",Slavoniju do "Bosne ponosne", Kranjsku do "Ljubljane grada" i tajersku do"graca bijeloga". Bez obzira na to to e nakon 1848. slijediti potpuno otrenjenjei shvaanje da su Hrvati po tko zna koji put prevareni i "nagraeni" za svojuodanost Bachovim apsolutizmom, Starcvi u toj pjesmi iznosi i neke svoje mislikoje pripadaju u crvenu n it njegova stvaralatva, i proznoga i poetskog . Njegov aslika velike Hrvatske predouje viziju koja je pred Starcvievim oima lebdjela uvitezovievskom stilu kroz cijeli njegov ivot. Iako je kao realan ovjek iznosio ivrlo skromne zahtjeve u pogledu veliine hrvatske drave za koju je bitno da jeslobodna, a ne da je velika, ipak on ve u to doba misao o velikoj Hrvatskojsuprotstavlja idejama Vuka Stcfanovia Karadia o "Srbima svima i svuda", ailirsko ime zamjenjuje hrvatskim.Starevieva Hrvatska dakle sve izrazitije postaje njegova jedina ljubav ijed ini sm isao ivota i rada, a osjeaj kojim izraava svoje domoljublje djelujeiskreno i duboko proivljeno. U pjesmi naziremo i prve znakove ozbiljne kritikeaustrijskoga reima u pogledu stanja u Vojnoj krajini i bijednoga poloajahrvatskih graniaraSunce nae, skoro nam ograni,Majko naa, djece se spomeni,Mili brate, smiluj se na bedne,Na robove, biedne graniare.Smiluj nam se, pomozi nam, bane,jer smo, ote, u nevolji tckoj."Starevicvi stihovi u kojima apostrofira teak ivot hrvatskog krajinika inehotice nameu usporedbu s pjesmom Graniaru kojoj N estor Boroevi uZoridalmatinskoj1846. izrijekom rtvuje hrvatskoga graniara za austrijske interese:18Zato, care, ti se ne boi,to hiljada za teb' mre,I, veselo ide u boj,Neusmiu dok kerv vre,Jer graniar ljubi svogCara blagog premilog.

18 Zora dalmatinska, 1846, 19, 145-1 46.

215


8/20

Z. Derossi : Pjesme Ante Starevia Senj, zb. 23, 209-228 (1996)Oito, Starevi je ve na neke hrvatske probleme gledao malo drugaijimoima od svojih suvremenika. Kad govorimo o njegovoj pjesmi Odziv odVelebita, moramo naglasiti da je u njoj doao do punoga izraaja Starevievosjeaj za narodni stih, pa njegovi stihovi teku u toj pjesmi iznimno lagano,mekano, melodiozno i glatko:

tosokolijedno gniczdo grade,Jedno gniezdo za sve sokolove,Ono ti je jedna domovina,Samojedna za svu brau nau,Koju e nam sakupiti bane,Pobratime, Dalmalin Dragije,Dobri glasi, pobratime dragi,Dobri glasi, a bolje ti biloBor zeleni koga si vidio,BauLici s onkraj Velebita,Ono ti je naa kruna svietla,I gospodar od zemlje Harvatske,Slavonic i sve Dalmacic:Onotije Jclai Josipe,Sada bane nae domovine.

Nakon 1848. Starevi vie nije pisao lirske pjesme. Nastupile su godineapsolutizma, ilirci se povlae, dolaze nova vremena. To je doba Starevievadefinitivnog prekida s ilirstvom, s iluzijama, s lirizmom, doba kada je on vepotpun o formiran kao protivnik Bea i Austrije i kao snan a individualnost koja usvakom pogledu ivi svoj vlastiti i intelektualni i politiki i knjievni ivot,slijedei samo svoje vlastite poglede.I u daljnjem ivotu Starevi e na drugi nain, praktinije, ustajati u imehrvatskih krajinika i traiti za njih pravo i pravednost, a iznad svega da se Vojnakrajina vrati u okrilje Hrvatske. I tako nastaje razdoblje velike Starevievepolitike borb e, u kojoj je sve, pa i svoj versifikatorski rad, podredio interesim asvoga naroda u skladu sa svojim shvaanjem politikoga angamana. Promotrimoli i prvu, lirsku fazu Starevieva rada, zapazit emo d aj e on i u tim svojim prvimstihovima, izuzevi dvije ljubavne pjesme, bio kako se to kae, angairanipjesnik, ali njegova individualnost jo tada nije u potpunosti dola do izraaja.Govorei o svojemu shvaanju uloge knjievnika u ivotu jednoga naroda,on kae:"Pokazati itatelju istinu i neistinu, lepo i runo, dobro i zlo, plemenito isramotno, korislno i kodljivo, pravo i krivo: to je sve to se od pisca moeoek ivati. Ja u se ili toga dcrat, kako m ogu, ili u m uat i m irovat...216


9/20

Z . Derossi : Pjesme Ante Starevia Senj, zb. 23, 209-228 (1996)Ne piem o za u godit itateljem, neg o piemo da ljude, koji mogu i hoe zloostavit i na do bro p ristati, od on oga na ovo krenem o."19Oito, Starevi je u prvom redu pred sobom imao utilitarnu zadauknjievnoga djela i toj je zadaci sluio. U satiri on je naao prikladan nain daodrazi problematiku svoga vrem ena kroz prizmu svojih po litikih stavova i svojeosobnosti.Druga polovica 19. stoljea zapoela je Bachovim apsolutizmom, koji jetrajao deset godina i nastojao uguiti hrvatski politiki ivot. Ilirci nestaju spolitike scene ili trae nove putove i ekaju pogodni trenutak za nove akcije.Pojaavaju se tenje za zbliavanjem Srba i Hrvata pa se u tom smislu trebatumaiti Beki dogovor nekolicine hrvatskih kulturnih radnika koji se zajedno s

Karadiem dogovaraju o zajednikom jeziku. Meu njima bio je i IvanMaurani, Stareviev politiki protivnik. Nakon Bachova apsolutizma nekolikoje d esetljea bilo u znaku po litikih borbi u kojima su se narodnjaci priklanjaliAustriji, madaron i Peti, a Starevi, osnovavi Stranku prav a, nastojao kroz njuuvjeriti Hrvate da nemaju to traiti ni od Bea ni od Pete, nego ii svojimvlastitim putovima i izgraivati samostalno vlastitu sudbinu.To je u najkraim crtama bit hrvatskoga politikog ivota Starcvievihzrelih godina, ivota koji je naao snaan odjek u Starevicvoj satiri. Pozabavitemo se Starevicvom satirom u stihovima, premda se ona po m islima kojima jeproeta ni najmanje ne razlikuje od njegove prozn e satire, dapae , ona je s njomesto i izmijeana.Kad se govori o toj satiri, onda treba razjasniti neke pojmove koje Stareviupotrebljava da bi ozn aio svoje politike protivnike i nega tivne pojave koje je uhrvatskom drutvu uoio. Tu je u prvom redu pojam slavoserb iserboslav,koji jenajfrckvcntnija rije njegove satire je r je slavoserb, od no sno serboslav najvieizloen meti Starevieve satirine otrice. Tko su ti slavoserbi - serboslavi?Starevi ih ovako opisuje:20 "Oni su suanjska pasmina, skot gnjusniji od ikojegadrugoga. Uzmimo u oveku tri stupnja saverenstva: stupanj ivotinje, stupanjrazbora i stupanj uma, duevnosti. Slavoserbi nisu podpuno dostignuli ni najnijistupanj, a iz njega nemogu se dignuti. Oni ncimaju svest; ovi neznadu kao ljudiitat; njih se nikakav nauk ne prima; oni ne mogu biti bolji ni gorji nego-li su; onisu, izuzev okretnost i prepredenost koje daje vebanje, svi u svemu posvejednaki, oni o sebi, bili siti, bili gladni, nemogu muat ni lajat, mirovat ni skakat,nego se u svemu vladaju kako im njihovi pastiri odredjuju."

" Ante STAREVI, Pisma Magjarolacah (3. dio), Suak, 1878, 295-296 .20Pisma Magjarolacah, VII-IX.

217


10/20

Z . Derossi : Pjesme A nte Starevia Senj, zb. 23, 209-228 (1996)"Ovo je smctjc suanjah Europe, Azije i Afrike. Nu svi su Slavoserbi zasuanjstvo, za svako zlo, za svaku hcru, po naravi onako, kako n.pr. sve svinje

za blato. Da se sbroje sve opaine svih zloinah Lepoglave, one ne bi dale tripos totk a opain ah to ih u potaji snu je i u sgodi ini najbolji, najpo tenijiSlavoserb. A ko to neete dcrati za nedvojben u istinu, vi se budete vazda n alazitiprevarenimi."Kritiari Starevievih djela slau se u shvaanju da on pod pojmomslavoserba i serboslava nije mislio na narod nego na politiku kategoriju. To suJugoslaveni i zakanjeli nerealni ilirski zanesenjaci, poltroni, protivnici hrvatskihnarodnih interesa, s luge Bea i Pete, l judi okupljeni oko Jugoslavenskeakademije znanosti i umjetnosti. Za njega su i Maurani i Strossmayer i Rakijednako slavoserbi kao i oni pripadnici srpskoga naroda koji su se radije priklonilituinu nego Hrvatima i koji su u svakom reimu traili oslonac za svojeprotuhrvatsko djelovanje.Glavne su mete Starcvicve satire, dakle, Maurani, Strossmayer, Raki,koji su po njegovu miljenju glavni krivci svih hrvatskih nevolja onoga doba,zatim narodnjaci i madaroni, politiki prevrtljivci madarolci kako ih on zovespajajui dvije rijei Madar i Tirolac u jednu, reimski prirepci, borci za svojeinterese, ljudi koji ne osjeaju problematiku svoje zemlje i ne ive njezin ivot. Uzto iba Starevi i sve mane hrvatskoga javn og ivota druge polovice 19. stoljea,kako ih je on gledao i doivljavao u svojoj borbi, kojoj je jedno sredstvo bila isatira. emu se god rugao, to god ibao i kritizirao, on uvijek uzdie steklie,pripadnike svoje Stranke prava, nazvane tako po estini borbe, nemilosrdnimistupima i ljutnji kojom su napadali svoje neprijatelje.Starevi je objavio u hrvatskim asopisima tek nekoliko pjesama, dostastihova u asopisuZvekan, koji je sam ureivao i ispunjavao sadrajem, a najviemu je stihova ukomponirano o njegovo izvanredno djelo Pisma magjarolacah.Poeo ih je objavljivati u svom ve spomenutom Zvekanu, a kasnije su izala ikao zasebna knjiga.

to je god dakle kritizirao u proznim dijelovima Pisama magjarolacah, toemo susresti i u njegovim satirinim stihovima, bez obzira na to jesu li objavljeniu zasebnim pjesmama ili su tek uklopljeni u proznu cjelinu.Mnotvo je mana Starevi naao u hrvatskom drutvu i dosta se Hrvatanalo pod udarom njegova satirinog pera: kolebljivi znaajevi, Jugoslavenskaakademija kao glavni neprijatelj Starevievih ideja, tzv. nainci, odnosno pristaeNarodne stranke, koji su nazivom svoje stranke izbjegavali hrvatsko ime, a timeodredili na neki nain i program svoje stranke, Austrija i politiari koji vjeruju dae austrofilstvo spasiti Hrvate pred maarskim presizanjima, ilirsko zanese-218


11/20

Z . Derossi : Pjesme Ante Starevia Senj, zb. 23, 209-228 (1996)njatvo, jugoslavenski nerealizam, lana idila jugoslavenske sloge, poltronstvo iivot podreen traenju materijalnih koristi.

Te teme varira Starevi na bezbroj naina, uvijek iz nekoga drugog kuta,uvijek uvjeren da nikad nije dosta ibati zla hrvatskoga ivota. U pjesmiSveslavjanah zlatno doba21 ruga se slavenstvu i prikazuje ga u slici lane, stoga ismijene idile:Mesto kie padala cicvara,Mesto krupe slaninski zavojci,Mesto snega utipci, kobase,Mesto rose slador osviao,Mesto mraza sir, skorup i kvargel.Sava tekla devetverstnim vinom,Drina, Bosna, kliparom, ganicom,Lika m aslom, a Vrbas ocvircim,Kupa lojem, a Cetina mlekom,Pelinkovcem Vuka i Korana,a korenkom Una i Mrenica,sladoledom Dobra i Orljava,a Bojana medom i skorupom.Dunav salom, a Neretva uljem...

A onda tu sliku jo pojaava idilom u odnosima, parafrazirajui starozavjetne biblijske stihove (Iz 11,1-10 :Brat ljubezan mi biae mali,raca vuku milena sestrica,brat roeni Slaven magaretu.Medved s kujom u kruke hodao,lija s tukcem razbrajala zvezde,aba s rodom stila kalendare,piple s orlom ivalo blazine,za viletom zec plesao polku,vuksjanjetom jednu kapu imo,slovin i uk iste naoale.Osobito ljut na Maurania, on mu ne osporava samo vrijednost njegovapolitikog rada, nego se obruava i na moral njegove smrti Sma il-age en gia:engi-agu, koj zahteva pravo,Sretno ubi stotina junakaIz zasjede i proskurom jaka;Iva naki opjevao vraki.

21 Prvi put objavljena u Hervatu, Zag reb, 1869, ovdje citirani odlom ci iz Hrvatskogprava, Zagreb, 1897, 48 5.

219


12/20

Z . Deross i : Pjesme Ante Starevia Senj, zb. 23, 209-228 (1996)Tu je osobito jaka poruga u aluziji na prieivanje prije boja (proskura -znai pries t), u kojoj je iznesena m isao o licemjerju Ma uranieva kranstva.

Govorei o tom epu u 3. sv. svojih djela, on ga u tolikoj mjeri osuuje da ganaziva sablanjivim.Pravai oito Maurania nisu ni voljeli ni cijenili. Narugao mu se i AnteKovai u svojoj travestiji Smrt babe Cengikinje, posveenoj "rodoljubo-narodnjaka novoroenici g. 1880.22Sluge zove Iva baneusredkule jakesvoje,a na trgu Markovome:Ajte amo sluge moje,stekliad mi izvedite,tono sam ju uhapsiti daoa po svome Mateku fikalu...

Starevi u svojoj ironiji esto suprotstavlja steklie i njihov moral, njihovosiromatvo i potenje slavoserbima, serboslavima, slavjanima, Jugoslavenima,hrvato-srbima i drugim neprijateljima puna eluca:to imaju steklike nitarije?Zna se,nego li se kae, prije:Gospo Vilo, to vi najbolje znate:Prazne eluce, uplje rukave, gole gnjate.

Takv i stihovi, lagani ritmom , oteali ironijom i porugo m, teku opom injui ioptuujui u svim Starevievim satirinim pjesmama.U njima je Starevi progovorio snagom svoje jake individualnosti ,porugom ogorenoga seljaka, a ironijom intelektualca, bujicom steklikogogorenja, bogatstvom hrvatske rijei, a iznad svega snagom svoga talenta.Isticao je da je pisanje dunost i tu je dunost ispunjavao zduno, svim svojimsrcem. U uvoduPisamaM agjarolacah23on kae:Dcrim bo da ovek koji sudi da neto zna to drugi neznadu, a bilo bi impotrebno ili koristno znati, ima derzanstvo govorit, pisat, dok se ne osvedoi daoni za njegov nauk nem are." Pa ipak, unato tom , ve spomenutom utilitarizmu,unato shvaanju da kao rodoljub na svaki nain i u svakom obliku mora naroduotvarati oi, unato svemu tome, Starevi je bio i umjetnik, ili tonije, iznadsvega umjetnik. Ponio je iz rodnoga kraja ist govor koji se u koli izbrusio, ugenima je nosio liki smisao za alu, svojevrsnu liku duhovitost pa iako je ona22 Ante KOVAI, Smrt babe Cengikinje, u: Antologija hrvatskog humora, Zagreb1975 , 199.23 Nav. dj., VI.

22


13/20

Z. Derossi : Pjesme Ante Starevia Senj, zb. 23, 209-228 (1996)bila sredstvo za ciljeve koji s umjetnou nemaju veze, kon ani sud o Starev iununo u sebe ukljuuje i mora ukljuiti i estetski element kao vrhunsko mjerilo zaocjenu neije knjievne vrijednosti. Starevieve satirine pjesme mogu izdratisvaki objektivan estetski sud.Tak vo m iljenje o Stareviu nisu imali svi njegovi kritiari. Josip H orva tmisli da su njegovi satirini stihovi klimavi, da mu je humor suh i ne izazivasmijeh",24 ali ima i kritiara koji o vrijednosti Starevieve satire imaju drugaijemiljenje. Bla Jurii npr. kae da je "Starevi prvi kod nas njegovao satiruvisokoga literarnog stepena."25 Ta satira, meutim, nije jo dovoljno n i svestran oosvijetljena pa veina kritiara prelazi preko njegovih satirinih stihova tek snekoliko ovlanih opaanja.Po emu i ime Starevievi stihovi mogu podnijeti i strog, znanstvenpristup i svestranu ocjenu? Ima u njima dosta elemenata koji dokazuju i pokazujuda je Stareviev stih nicao iz dubokoga, n epresunoga izvora i da su mu sredstvakojima se sluio da se naruga, da ironizira, psuje, kritizira, ljuti se, napada, ujeda,grize, pa i vrijea koga je po njegovu miljenju vrijeati trebalo, bila neiscrpna. Iznjih se oitava i snaga mrnje, i snaga ljubavi, i smisao borbe, i tragika hrvatskepovijesti, i smisao rtve, i komika lanih ideala i politiki vrtlozi u koje smo biliuvueni, i mnotvo sitnih dua kojima smo (da se narugamo) bili obdareni, i naesvae, i nae tenje, g otovo bismo m ogli rei, sva tragika i komika na e pro losti,ali i nae sadanjosti, jer Starevi nije prestao biti moderan, biti suvremen.Govorei dakle o estetskim elementima Starevieve satire trebamoistaknuti obiljeja po kojima je Starevieva satira dio tzv. lijepe knjievnosti,obiljeja koja zadovoljavaju i estetske kriterije. Tu je u prvom redu izvanrednalakoa kojom Starevi gradi stih. On nema nikakvih problema da jednu misaoopirno razradi, uvijek jednako svje, dosjetljiv i duhovit. Rije u njegovu perupostaje rob, postaje sluga i ini to njezin gospodar hoe. Moemo to npr.ilustrirati Starevievim varijacijama rijei Moskva kao simbola slavenskogazanosa i njihova uvjerenja da im iz majice Rusije stie spas za sve narodnenevolje26 Je li Moskva pokvarena smokva;II joj pravo ime Kvasom;...Sveslavjanah zlatno doba)

On dalje razrauje uzvikKvas smo\pa se ruga to tu dolaze dvass ,a ondadalje varira:24 Josip HORVAT, nav. dj . , 294.25 Bla JURII, Starevi ideolog u: Ante STAREVI, Misli i pogledi, 16.26 Sveslavjanah zlatno doba, Hrvatsko pravo, 485.

221


14/20

Z . Derossi: Pjesme Ante Starevia Senj, zb. 23, 209-228 (1996)SI. 1. Dr. Ante Starevi

Moskva, smokva, kvassmo ili kvasom?...Tu dva csa biti ne moraju:Govorimo Kva-s-smo, a ne kvasom.Etimolog tue fonetika.Izkvassmo stvara Starevi nove rijei: kvasomci, smokvari, moskvari, itako se neum orno ruga i igra.Drugi put alu gradi na kontrastu, pa prekrasnoj slici triju pupoljakaslavenstva na jednoj grani suprotstavlja nesmiljenu porugu:Za drugu se ne znalo razliku,do:Slav beznog, dvonog ili vienog.Sve meu se blizanatvo jednako,pa bila mu stopa razcepana,ili mu bio poplat cclokupan,pa hodio niice, uzgoru.Starevi je majstor dosjetke i paradoksa, npr.:Evo k meni zgurcne starice,Uz dvijekrive jojedva mie se.U koljena moe se poljubit,Valjda tuna srp je progutnula...Kad ju ne bi pokrivali dronjciKroza nju bi svjetlost prolazila.27Mogli bismo dugo jo nabrajati primjere svjeine Starevieva stiha inarodske duhovitosti, ali potrebno je prije svega naglasiti da Starevi pokazuje u27 Najnovija davorija, c it . iz knj ige: Ante STAREVI, Misli i pogledi, 170.

222


15/20

Z . Derossi : Pjesme Ante Starevia Senj, zb. 23, 209-228 (1996)svojim stihovim a i neke crte koje potpuno izmiu pravilima u gradnji stiha, rijei,sintagme i reenice, pa i na taj nain svoga slugu - rije iskoritava za porugu ismijeh, razbijajui rije u d va dijela, od kojih jedan dolazi na kraj jedn oga stiha, adrugi na poetak drugoga:

Steklii ne mogu Jugoslavena oslaBit kod praktina posla.Nego emo radit za Jugoslaviju,I jo veu Sveslaviju.Makar Hrvato-SrbijuIli Srbo-Hrvatiju...Naka stranka nije slaBa, kao kakova stara baBa, ni luda kao beDai, da e biTi siromana, a ne boGata, dok praktina buDe.vrst je jugoslavenski sinkao kakov vrst klin...28Katkada je Starevieva dosjetka u premjetanju prijedloga s njegovauobiajenog m jesta, pa ga ovjek trai po reenici i spon tano si postavlja pitanje:Kako se samo dosjetio ?

Neima svetu na ovom stvora,Gusenice od, svetog do Izidora,Neima svetu ovome na due,Bilo m ertve, bilo da pue;neima svetu na ovom luaka,Verujte vi meni, kako ni mudraka,Stckliaod,jugoslavenskog do akademika,Onomu smert i pakao, ovomu ast i dika...

A u pjesmi Nad Hrvati29 on je opet svje i nov: ovdje izostavlja dio rijeikad je v e oito o emu se radi:Bog gaentaj,to tu biva,to se radi, to se misli:Taj se klanja, taj sakriva,Ti mudruju, ti se stisli.A za sve to koja pla?Da malo tko ima g a ...Pa u istoj pjesmi malo dalje:

28 Pisma Magjarolacah, cit . prema: Ante STA RE VI, Misli i pogledi, 122-123.29 Zvekan, Zagreb, 1867, 1, 1.

223


16/20

Z . Derossi: Pjesme Ante Starevia Senj, zb. 23, 209-228 (1996)To rog blejidaje stado,Suhoparno daje mastno,Vrbovina da je nado,Mest - lopatatda jeastno,Da je mlado staro kaDa je zlato, prnjak, la.

To je rimovan stih, ali ujedno na neki nain i slobodan, nekonvencionalan,osloboen pjesnike stege, s reenicom bez potivanja pravopisa i pravopisnihpravila, s uvijek novim iznenaenjima u izboru rijei, u bogatstvu paradoksa ikontrasta, u novim obratima, u apsurdima, u ironiji i sarkazmu. To je otimanjestezi poetike ovjeka koji nita u ivotu nije volio tako kao slobodu u svemu.Starevi je ovdje jedinstven, nepredvidiv, neponovljiv, uvijek nov, moderan uoblikovanju stiha, originalan u iskoritavanju snage rijei. Mogli bismo gausporediti s Ogdcnom Nashom, amerikim knjievnikom koji se rodio poetkom20.st., dakle u vrijeme kada je Starevi ve n ekoliko godina bio mrtav, a koji jesvjetsku slavu stekao svojom dosjetkom, koja se u prvom redu oitovala unepotivanju jezinih zakonitosti, dapae u igranju njima, u razbijanju okovapravilnosti, u hrabrosti da stavi u nominativ to treba doi u akuzativ, da rijeimadoda slova i slogove, da prebaci prijedlog gdje mu nije mjesto, da okreneznaenja. Npr.

ak u Tibetivi lama,Nema tata,Nema mama...Nema desni,nema zubi,Ne zna pastaPa u tubi..Zato,zarez,Kaem svim,Idem naemDruim s njim.30

Naravno, tako su i ekspresionisti i futuristi i dadaisti svojim stihom razbijalisve zakonitosti gramatike i jezika, ali Starevi je u tom bio kod n as nov, sam, datako kaemo pretea jedne nove pjesnike slobode. Tako danas u nas rijepodinjavaju svojoj ali i dosjetki Svevlad Slamnig i Pajo Kaniaj, svaki na svojnain, ali svaki razbijajui strukturu rijei i iznenaujui smjelou slobodesvojega izraza:30 Og d e n NE , tihovi i smena smea, BIGZ, Beograd, 1977, 9.

224


17/20

Z . Derossi : Pjesme Ante Starevia Senj, zb. 23, 209-228 (1996)Slamnig:ubili su ga ciglama: crvenim ciglama,crvenu, mrlju su, prekrili, priglama,

iz svega se, izvuko, samo, repi.otpuzo, pa se: uvuko, u zid,u zid, uzi, duzi...31Ili isti pjesnik:Po ploniku se ljud za ljudom reda...32A Kaniaj u stilu Ogdena Nasha:dodekriipelenliicuclavaepadneplaceszidiriikahlicpii.33Ali to je bezazleni humor, humor samo zbog smijeha i ale, iz njega prtibezazlena radost, dok je iz Starevievih stihova izbijao prkos pomijean sa

estinom i napisan da nekog a uvrijedi i zaboli. Starevi ih je zapravo na pisao usvojoj tuzi i zato kad se na njima smijemo, osjeamo i gorinu nad vlastitimnedostacima i pogrekama.Zaokruujui pjesniki, i lirski i satirini Stareviev rad, moramo seosvrnuti i na one dijelove njegova stvaralatva koji bi se slobodno mogli uvrstiti utzv. pjesme u prozi. Takav je npr. njegov kratki lanak objavljen u asopisuHervatska 1871, pod naslovom Hcrvatska domovina, koji s poetskim zanosom ipjesnikim rjenikom iznosi prednosti hrvatske domovine i svoju ljubav premanjoj: "Narod hrvatski imade domovinu najpogodniju u Evropi. Zemlja mu nosiobilno darova naravi - kad ne bi deraina otimala preveliki dijel muke njegove...Narod hrvatski ima u svojoj zemlji toliko rijeka...Narod hrvatsk i ima more M orejadransko tako rei na vratima Istoka.. . U naroda hrvatskog... vjenalo sejunatvo s umom. Srce jako, um bistar." 34 Rasporedimo li te reenice u stihove

31 Zlatna knjiga hrvatskog pjesnitva, Zag reb, 1970, 65 1.32 Antologija hrvatskoga humo ra, 52.33 Pjesma Od doe do smrti, u: Antologija hrvatskog humora. Od doseljenja Hrvatado najnovijih debata, Zagreb, 1975, 210.34 Hervatska, Zagreb, 1871, 39, ci t . prema: Ante STAREVI, Misli i pogledi, 19.

225


18/20

Z . Deross i : Pjesme Ante Starevla Senj, zb. 23, 209-228 (1996)

SI. 2. Sajmeni dan na Velikoj placi. Snimak oko 1930.prema oitom pjesnikom ritmu koji se u njima krije, dobit emo pravu, modernupjesmu u slobodnom stihu.Ipak, taj lirizam, koji emo susresti na pojedinim mjestima u Starevievojprozi, isto tako kao ni onaj lirizam koji je dao peat prvim Starevievimpjesmama iz 1845., nije bitno obiljeje njegova knjievnog rada. On se oitonajbolje osjea i oito najbolje uspijeva u satiri, ali je i ta podijeljenost izmeulirizma i satire, bez obzira na prevagu satire, sastavni d io Starevieve osobno stipune kontrasta i iznenaenja.Jezik sveukupnog Starevieva stvaralatva, pa tako i njegovih pjesama, sjedne je strane rezultat njegova podrijetla u kraju gdje se govori lijepo, isto ijasno,a s druge strane rezultat je njegovih izgraenih poimanja o funkciji jezika uknjievnom djelu."to se tie naina pisanja, jezika , izgovaranja, j a se derim, koliko znam imogu, nae osamstogodinje knjige, i s te brazde nebudem nikada skrenuti.Osvedoen sam da Slavoscrbi bez razloga neroku i nebleje; da su oni na toprim orani, d aj e sverha njihovu poslu nagerditi i time om raziti hervatski jezik...226


19/20

Z . Derossi : Pjesme Ante Starevia Senj, zb. 23, 209-228 (1996)Dakle, ja u pisat tako da me itatelj razumi i da mu nevredjam uho, ako muje ikoliko otesano ter preve neklapa."35Starevieva ekavicadalekoje od ekavice srpskoga jezikainije nastala podnjezinim ni najmanjem utjecajem. Ona je rezultat njegova prosvjedovanja protivBekog dogovora u kojemu su predstavnici Hrvata, meu kojima je bio Muranii Demeter, zajedno sa Srbima potpisali dogovorozajednikom knjievnom jezikukojemu e podloga biti ijekatina. U svemu neobianiosamljen, uvijek prkosan,on je na taj nain reagirao na nerealne dogovore dviju strana, od kojih jedna,hrvatska ve tada nastupa inferiorno pred slavljenim Vukom StefanoviemKaradiem. Ta ekavtina u svom izrazu potpuno odgovara hrvatskom jeziku, uzelemente staroga hrvatskog jezika osobito u uporabi nastavka -ahu genitivumnoine. Treba spomenuti da je Starevi obradio Razvod istarski iz godine1325.,pisan akavtinom, koja u pojedinim dijelovima Istre ima mnogo ekavskihelemenata. Pod dojmom jezika toga staroga hrvatskog dokumenta,bioje uvjerenda se hrvatski jezik prvotno razvijao upravo na ekavtini.Starevi je bio osebujan ovjek, koji je pruao otpor svim konvencijama.On je brzo i otroumno osjetio sve zamke ilirskog zanosa i ilirske ideologije inapustio ih je poavi novim putovima ostajui na njima dosljedno do krajaivota. Nametnuo se svom narodu svojom postojanou, snagom svoga znaaja,djelovanjem, rtvom, ravnim putem kojim je iao ne obazirui se ni na koga i nertvujui svoje ideje i ideale ni zato.Zato jeizazivao divljenje i oboavanje, zatoga je Kumii nazvao Ocem Domovine, zato je Otac Domovine ostao za sve

Hrvate do danas. Njegovi pogledi i danas su moderni, on je bio vizionar koji jegledao daleko u budunost i ivio za tu budunost. Ali on je bio i ovjek punsuprotnosti, koja je obiljeilainjegovo stvaralatvo. ovjek koji je promicao istui pravilnu hrvatsku rije, znao se s njom i te kako poigrati razbijajui njezinegotove i nepromjenljive kalupe. ovjek koji je u sebi nosio toplu ljubav zaHrvatsku i za nju ivio, uvijek se znao rugati Hrvatima,pa jei u svojim satirinimpjesmama grubo progovorio protiv svih hrvatskih mana, pa i nekih tadanjih, a idananjih, hrvatskih knjievnih veliina. ovjek koji je pred sobom imao vizijuvelike Hrvatske, suprotstavljene idejama velike Slavije, Jugoslavije ili Vukovevelike Srbije, bio bi zadovoljan daje doivio slobodu makarina malim hrvatskimprostorima. Liriarisatirik, njeanigrub, intelektualac i ujedno priprosti seljak,modernistitradicionalist, ovjek logike i apsurda, udaljen od svih,aopet utopljenu samo sredite bujnoga hrvatskoga politikog i kulturnog ivota, ostavio je zasobom veliko djelo. U to se djelo uklapaju i njegovi stihovi, pa ako smo poli odnepretencioznoga naslova ovoga rada (Starevieve pjesme), da bismo vidjelikoliko te pjesme mogu podnijeti kritiki sud,kolikoje s njima dao i koliko nam jes njima ostavio, sada moemo doi do zakljuka da je njegov svestrani talent

35 Pisma Magjarolacah, VII-VIII.

227


20/20

Z . D e r o s s i : Pjesme Ante Starevia S e n j , z b . 2 3 , 2 0 9 - 2 2 8 ( 1 9 9 6 )obiljeio i njegove pjesme njegovom jakom individualnou i osebujnou. Stogamoemo s punim pravom rei: Starcvi je bio i pjesnik. Iako se njegove lirskepjesme ne istiu ni originalnou motiva ni poetskom nadahnutou, njegovaPodertina Solina moe izdrati i strog kritiarski sud, a njegove satirine pjesmepo svojoj snazi i originalnosti izraza pripadaju meu naa najbolja satirinaostvarenja.

LiteraturaB r a n k o D R E C H S L E R , Dr. Ante Slarevi. Knjievna studija iz doba apsolutizma Bachova ,Z a g r e b , 1 9 1 2 .A n t e S T A R E V I , Misli i pogledi, Z a g r e b , 1 9 7 1 .J o s i p H O R V A T , Ante Slarevi, Z a g r e b , 1 9 4 0 .B l a J U R I I , Starevi ideolog, u : A n t e S T A R E V I , Misli i pogledi, Z a g r e b , 1 9 7 1 .T o m i s l a v L A D A N , Ante Starevi dravnik, govornik, knjievnik), Z a g r e b , 1 9 7 0 .M i r j a n a G R O S S , Povijest pra vake ideologije, Z a g r e b , 1 9 7 3 .

DIE LIEDER VON ANTE STAR EVI(1823- 1896)Anllich des 100. Gedanktags seines TodesZ u s a m m e n f a s s u n g

I n d i e s c m A r t i k e l w i r d d i e G c s t a l t d e s k r o a t i s c h e n S c h r i f t s t e l l e r s u n d P o l i t i k e r sA n t e S t a r e v i d a r g c s t e l l t . Z w e i G r u p p c n s e i n e r L i e d e r , d i e l y r i s c h e n u n d d i e s a t i r i s c h e n ,w e r d e n a n a l y s i e r t , u n d e s w i r d b c t o n t , d a A n t e S t a r e v i i n e r s t e r L i n i e e i n s a t i r i s c h e rD i c h t c r w a r . D i e M c i n u n g e n d e r K r i t i k e r w e r d e n k r i t i s c h o r r t e r t .A u f g r u n d d e r A n a l y s e d e r V e r s e n v o n A n t e S t a r e v i w i r d f c s t g e s t e l l l , d a d i e s e rS c h r i f t s t e l l e r s e i n T a l e n t b e s o n d e r s a u f d e m G e b i e t d e r s a t i r i s c h e n L i e d e r g e z e i g t h a t , u n dd a d i e s c r T e i l s e i n e r A r b e i t m i t i n d i v i d u e l l e n Z i i g e n , l e b e n d i g e r S p r a c h e , U r s p r i i n g l i c h -k e i t , F i n d i g k e i t , B i t t e r n i s u n d r i i h r e n d e r L i e b e z u K r o a t i e n g e k e n n z e i c h n e t i s t .THE POEMS OF ANTE STAREVI(1823- 1896)On the Hundredth Anniversary of Death of the "Father of our Homeland"

S u m m a r yA b o u t t h e l i f e a n d w o r k s o f t h i s g r e a t m a n o f t h e C r o a t i a n p a s t , w h o h a s b e e n

a l i v e e v e n n o w b y h i s i d e a s a n d w h o s u b d u e s b y h i s f r a n k p a t r i o t i s m , h i s s p i t e a n d h i sc o n s i s t e n c y , h a s b e e n a n d i s a s y e t w r i t t e n v e r y m u c h w i t h q u i t e a l o t o f d e t a i l s a n da n a l y s i s o n h i s r o l e i n t h e C r o a t i a n c u l t u r e , l i t e r a r y a n d h i s t o r i c a l l i f e . I t h a s e s p e c i a l l yb e e n w r i t i n g d o w n n o w , i n f r e e d o m , w h e n o n e m a y q u i e t l y a p p r o a c h h i s c o u r a g e o u s i d e a so n t h e r i g h t t o a u t o n o m o u s s t a t e a n d l i f e w i t h o u t t u t o r s a n d b o s s e s . H o w e v e r , h i s w o r k o np o e t r y h a s r e m a i n e d s o m e h o w o v e r s h a d o w e d b y h i s p o l i t i c a l d e b a t e s , a r t i c l e s a n d e s s e y s .I l h a s s p e c i a l l y b e e n i n s u f f i c i e n t l y e l u c i d a t e d h i s w o r k o n v e r s e d s a t i r e . T h a t i s w h y t h eau thor i s m ak ing e f fo r t s in th i s work to e luc ida te a l so tha t pa r t o f S ta rev i ' s r i ch c rea t ivew o r k , t o f i n d f o r h i s p o e m s s o m e p l a c e i n t h e C r o a t i a n p o e t r y o f h i s t i m e a n d t o d e c i d eb y p e r s o n n a l j u d g e m e n t t h e m e a n i n g o f S t a r e v i a s p o e t f o r o u r p r e s e n t - d a y c u l t u r a l a n dl i t e r a r y m o m e n t .

228

Documents

10 Zlata Derossi