Bosnjacka romanticna knjizevnost

  • View
    732

  • Download
    8

Embed Size (px)

Transcript

BH. KNJIEVNOST U AUSTROUGARSKOM PERIODU TEMA: PREPORODNA KJIEVNOST

UVODOkupacija Bosne i Hercegovine od strane Austro Ugarske godine 1878. prestavljala je veliku politiku promjenu u historiji ove zemlje, koja je otvorila krupne drutvene, ekonomske i kulturne procese u njoj. Ovi procesi su u poetku nejednako zahvatali pojedine narodne zajednice u ovoj oblasti da bi se negdje na prelazu iz 19. u 20. stoljee sustigli kod sviju u relativno izjednaenom ritmu graenskog formiranja. Jer nova uprava je ostavila na snazi feudalne kmetovsko-posjednike institucije, dok je istovremeno otvorila sve brane talasu kapitalistike ekspanzije. Prema pojedinim narodima u Bosni i Hercegovini i pored obeane ravnopravnosti, ona je postupala nejednako i razliito u pojedinim fazama radi odreenih unutranjih politikih ciljeva, nastavljajui na poseban nain stanje podvajanja. Osjeaj bosanstva koje je zatekla kao nit svjesti o nekadanjoj samostalnosti srednjovjekovne bosanske drave i kao oznaku religiozne pripadnosti o poznijim vremenima turske vladavine nova uprava je slubeno pretvorila do dolaska Benjamina Kallaya za zajednikog ministra financija 1883. godine u racionalnu ideologiju, za koju e se politiki aparat zalagati punih dvadeset godina. Svi ovi faktori svojevrsno su utjecali i na razvoj kulturnog i knjievnog ivota u ovom vremenu, zajedno sa momentom historijskog zakanjavanja, koji e biti prevazien tek u prvoj deceniji 20. stoljea. A naporedno s tim trajao je i dalje, dinamini dodir triju, sa jevrejskom etriju, civilizacija i kultura, koji je Bosnu i Hercegovinu za zapadni svijet, prema kome je ona bila ire otvorena od 1878. inio neobinom, egzotinom, dok je za domae stvaraoce prestavljao uzbudljiv i osoben izvor kjievnih motiva. Kulturni aspekt politikog ivota prestavljala su nacionalna drutva. Pored itaonica koje i kod Srba i kod M uslimana i kod Hrvata traju iz orvih godina austrougarskog razdoblja, pored nekoliko pjevakih drutava, - kao sredite drutvenog okupljanja i organizovanja kulturnog i prosvjetnog ivota Srbi osnivaju PROSVJETU 1902, Muslimani GAJRET 1904. godine i Hrvati NAPREDAK takoer 1904. godine, te Jevreji LA BENEVOLENCIJU.

1

U okviru ovih institucija razvijae se u toku cijelog ovog razdoblja prosvjetna aktivnost, buenje interesovanja za literaturu i druge vidove knjievnog ivot, a sve sa ciljem razvijanja nacionalne samosvjesti, kao to je to bilo i u drugim junoslavenskim sredinama pedesetak godina ranije.

Knjievni ivot se, meutim, koncentrira prirodno oko asopisa, a budui da su posebne knjige u to vrijeme samo rijetki imali sreu da izdaju, stranice asopisa su prestavljale i glavni knjievni prostor tadanjih pisaca. Historija knjievnih asopisa stoga uveliko prestavlja i historiju knjievnog ivota u ovom razdoblju. U asopisima su se na svojevrstan i knjievno usavren nain nastavljaju nacionalno knjievni tokovi iz bliih vremena turske vladavine, tako da knjievno stvaranje u njima sadri osnovicu stilsko motivskog i emocinalno psiholokog kontinuiteta sa starijim tradicijama, a u isto vrijeme pokazuje i stalnu liniju knjievnog uspona i usavravanja i oslonjanja na knjievno iskustvo razvijenijih junoslavenskih literatura. U rasponu austrougarske vladavine izlazilo je u Bosni i Hercegovini osamaestak listova i asopisa dueg ili kraeg vijeka, posebno ili veim dijelom otvorenih za knjievno stvaranje, i organiziranih uglavnom na nacionalnoj osnovi. Osim toga, u ovom razdoblju je uhvatila maha jo jedna kulturno prosvjetna edicija starinskog oblika, u kojoj su objavljivani ni knjievni prilozi. To su bili kalendari koje su izazvaki ne samo pojedina nacionalna i vjerska kulturnaprosvjetna drutva, pojedine izdavake knjiare, pojedinci, nego i sama austrougarska uprava. U njima je objavljeno mnogo vrijedne knjievne grae, koja je na ovaj nain lake dopirala do italaca nego putem asopisa. Programsko usmjeravanje ovih asopisa kretalo se od zabave i nauke do literature, to samo po sebi govori i o drutvenim i duhovnim osnovama shvatanja knjievnosti u njima. 1

1

Mushin R., Pregled knjievnosti naroda Bosne i Hercegovine, SOUR Veselin Maslea, Sarajevo, str. 115117.

2

KNJIEVNO STVARANJE HRVATAPoetak hrvatske asopisne djelatnosti u Bosni i Hercegovini, a time i hrvatskog knjievnog ivota u razdoblju austrougarske vladavine, vezan je za knjievno kulturni rad don FRANJE MILIEVIA. ivot ovog ovjeka koji se u mnogome poistovjeivao sa svojim radom nastavljao je sudbine franjevakih knjievnika iz predhodnih stoljea i prestavljao je bitnu strukturnu vezu izmeu starije hrvatske knjievne tradicije i onog hrvastkog stvaranja koje e se razvijati u novim okolnostima austrougarske vladavine. Najvanije djelatnost Franje Milievia su listovi koje je izdao u okviru svoje tamparije. Njegov Hercegovaki bsiljak pojavio se u septembru 1883. godine kao prvi povjesno knjievni list u Bosni i Hercegovini. Mada na poetku nije isticao nacionalnu boju, treba shvatiti u kontekstu daljeg Milievievoog rada da je ovaj list sa svojom knjievnom graom imao buditi narodni duh i posticati mlade snage na knjievno stvaranje. Uz latinika bilo je u njemu i irilikih tiva. Bosiljak hercegovaki je donosio lanke i priloge iz oblasti zabave i pouke, kao to e to initi i itav niz bosanskohercegovakih listova poslije njega. U njemu su se povremeno objavljivane narodne umotvorin, te prijevodi zabavnih i pounih tiva ponajvie s njemakog i italijanskog jezika. U vie nastavaka donosio je, na primjer, prijevod Nevoljnika od Viktora Hugoa. Postepeno se meutim, ali sporedino javljaju u ovom listu i domai pisci najee poezijom ispjevanom u narodnom nainu te lirikom. Kada mu je zbog jedne politike vijesti oduzeta dozvola za izdavanje ovog lista, on je nakon dva mjeseca 1884. godine pokrenuo Novi hercegovaki bosiljak, nastavljajui staro ureivako usmjerenje pod imenom novog lista. Od 1885. godine javlja se u ovom listu i prvi domai hrvatski pjesnik Ivan Milievi. U trideset i petom broju za godinu 1885. Milievi mijenja nazivog ovog lista u Glas Hercegovaca. Meu pripovjedaima ovog lista javljaju se i domai hrvatski pisci: Ivan Milievi, A. Krimpotovi, Ivan Zovko i drugi. Od godine 1888. do 1896. izdao je za hrvatsko itateljstvo franjevac Josip Boinetri sveske asopisa NOVI PRIJATELJ BOSNE tampane u Senju i Zagrebu nastojei da se ovim asopisom zbirkom osloni na tradiciju Ivana Franje Jukia.

3

asopis NADA pokrenut 1895.godine izdavan od strane Zemaljske vlade, sadravao je namjeru da knjievnom i kulturnom radu u Bosni i Hercegovinu da orjentaciju u skladu sa smjernicama austrougarske politike, da bude nosilac imanentnog bosanstva te da istiskuje i suzbija utjecaje hrvatskih i srpskih knjievnih asopisa. Izmjenu planirane sadrine i usmjerenosti ovog asopisa izvrio je njegov djelotvorni urednik Silvije Strahimir Kranjevi, svojim knjievnim ureivanjem Nade okupljanjem tada najpoznatijih knjievnika na Slavenskom jugu, te dizanjem umjetnike razine asopisa na visok, sa tenjom da knjievnost oslobodi praktinih angamana i uini je to svrhovitijom sebi. Kvalitetnom knjievnom saradnjom, koju je podsticao Kranjevi, Nada je postigla ugledan znaaj u savremenom knjievnom ivotu junoslavenskih zemalja, a likom svoga knjievnog urednika Kranjevia te brojnou hrvatskih knjievnih saradnika ona je u historiji knjievnosti dobila znamen hrvatskog asopisa u Bosni i Hercegovini.Kranjevi je u Nadi djelotvorno razvio literarnu i estetsku dimenziju, svodei jedan rukovac modernih knjievnih strujanja suvremenih junoslavenskih knjievnosti na prelomu stoljea i u ovom asopisu, i dajui mu u isto vrijeme i prilog svoga gorostasnog pjesnikog duha kao krupnu knjievnu odrednicu. Nada je Kranjevievom zaslugom nainila irok otvor za pogled iz Bosne i Hercegovine u knjievni svijet Evrope i otvorila svoje stranice tekovinama evropskih literatura koje su u mnogome oploavale i estetski oblikovale moderne junoslavenske knjievnosti a uz njih i knjievni ivot Bosne i Hercegovine. 2 Prvo godite Nade prestavljalo je period opreznosti i oklijevanja mnogih junoslavenskih pisaca u odnosu prema ovom asopisu, s domaim prilozima Kranjevia, J. Milakovia, T. Alaupovia, N. Ostojia, J. Duia, Mihajla Milanovia, Jovana Ivanievia, Boidara Nikainovia, S. Baagia, R. Kapetanovia, E.Mulabdia, Osmana Aziza, i sa redovnim piscima izvan Bosne i Hercegovine: Trnskoga, F. iia, Jeretova, abia, Livandia, Iblera, Tresi- Paviia, Begovia, Srepela, Matoa, te L. Kostia, M. Cara, D. Ilia, Gregorevia i drugih.

2

Muhsin, R., Pregled knjievnosti naroda Bosne i Hercegovine, SOUR Veselin Maslea, Sarajevo, str.118.

4

Pored svega ustruavanja ipak, moe se rei nali su se na stranicama NADE odmah u poetku prestavnici raznih knjievnih generacija. Ve u toku drugog, treeg i etvrtog godita Nadi pristupaju i Nazor i Mihovil Nikoli,i alski i Draenkovi, Leskovar, Kozarac, Novak, Harambai, Milan Marajanovi, Krnie, Nehajev, te Lagari, Pejinovi, ipiko, Stankovi, Proti i drugi. Od godine 1899. list knjievnih saradnika i dalje se poveava da bi se u 1900. godini u Nadi okupili svi tada najpoznatiji hrvatski pisci, uz mnoge poznate srpske i gotovo sve muslimanske pisce.od poetka 20. stoljea pa do 1903. godine kada je ovaj asopis prestao izlaziti, ovaj asopis je prestavljao knjievna strujanja i glavne hrvatske pisce svoga doba, a i mnoge znaajne knjievnike iz drugih iz junoslavenskih knjievnosti u mjeri mogueg odziva njihove saradnje. Neki od bosanskih, hrvatskih pisaca toga vremena ve ranije su bili formirani u bosanskohercegovakim listovima prije Nade ili u Hrvatskim asopisima izvan Bosne i Heregovine. Tako da su u svome knjievnom biu nosili tragove ilirstva ili pravatva i knjievne utjecaje od Maurania i bosanskih iliraca preko enoe i Harambaia ili hrvatskih realistikih pisaca. Ivan Maurani je pokretanje Nade zatekao kao uoblienog knjievnika i ve opredjeljenog za stvaranje u knjievnoj zajednici sa Osman Nuri Hadiem. Ali on je jo poeo samostalno knjievno stvarati prije nego je uao u ovu knjievnu simbioz,