200909 Zene i Poduzetnistvo

8/6/2019 200909 Zene i Poduzetnistvo

1/48

UNAPREENJE KVALITETAIVOTA ENA

KROZ PREDUZETNITVO

mr. sc Almir PetekEkonomski fakultet u Sarajevu

Sarajevo, 2009.


2/48

Unapreenje kvaliteta ivota ena krozpreduzetnitvo

Izdava: Friedrich-Ebert-StiftungZa izdavaa: Helmut Kurth

Lektura: ejla Hasanovi

Korice: Yolanda Consolani

tampa: Amosgraf d.o.o.

Tira: 500 Primjeraka

Sva prava zadrana od strane:

Friedrich-Ebert-Stiftung


3/48

PREDUZETNICE I PREDUZETNITVO

Preduzetnice i preduzetnitvo se uglavnom usvakodnevnom ivotu povezuju sa privatnim biznisom,ali ovi pojmovi su znatno iri. Preduzetnitvo predstavlja poseban nain razmiljanja, vee se za privatnuinicijativu i akciju, i nije karakteristika samo biznisa.

Ne postoji samo jedna definicija preduzetnica i preduzetnitva, tanije postoji mnotvo definicija. Moese rei da je preduzetnitvo sposobnost da se radi vie iefikasnije od konkurenata ili sposobnost kreiranja,odravanja i razvoja uspjene i isplative organizacije.

Preduzetnica se, s druge strane, iroko definie kaoorganizator posla, osoba koja ima duh i kreativnost,posjeduje i vodi firmu i nosi se sa rizicima.

Takoer se moe rei, da je preuzetnica osoba koja jehrabra da preuzme rizik da bi sopstvenu ideju pretvorila ustvarnost.

Osobine preduzetnice mogu biti steene i uroene. Onoto bi trebalo da krasi osobu koja pokree biznis, izmeuostalog, je:

- vizija,- posjedovanje znanja i vjetina,- hrabrost,- fleksibilnost,


4/48

- samopouzdanje,- odlunost,

- energija,- dosljednost,- optimizam,- komunikativnost i snalaljivost,- inicijativa,- inovativnost i kreativnost,- orijentacija ka rezultatima,- timski rad i- stalno uenje.

Za potrebe ove broure preduzetnicama e se smatrati iosobe koje zapoljavaju same sebe, kao i osobe kojezapoljavaju druge. Na fokus je na mikro i malimpreduzeima.

SAVREMENI SVIJET I PREDUZETNITVO

Moe se slobodno rei da se trina ekonomija bazira na preduzetnitvu. Privatna inicijativa pokazala senajuspjenijim pokretaem ekonomske aktivnosti,razvoja i napretka. Svake godine se pokree sve vie ivie novih biznisa. Veliki broj ovih biznisa propadnenakon prve godine, ali se sljedee godine pojavljujeveliki broj novih, i tako stalno iz godine u godinu. Rast preduzetnitva u posljednjim decenijama je rezultat promjene cjelokupnog poslovnog okruenja, rapidnomrazvoju informacionih tehnologija to utie na lakeupravljanje, manjim potrebama za poetnim kapitalom irazvoju uslunog sektora.


5/48

Samo u Evropskoj uniji, godinje se registruje 1,2miliona novih preduzea. Oko 23 miliona ljudi u

Sjedinjenim Amerikim Dravama vodi sopstveni biznis.Oko 92% posto svih preduzea u Evropskoj uniji sumikro preduzea sa prosjekom od dva zaposlena popreduzeu. Prema nekim statistikama 45% ljudi uEvropskoj uniji i 61% u SAD eli voditi svoj biznis.

Od 1980-ih godina, broj ena preduzetnica u svijeturaste, posebno u zemljama u razvoju i ruralnimpodrujima.

U Kanadi i Njemakoj postoji vie od milion preduzetnica. U vedskoj ene pokreu 28% od novihbiznisa. U Junoj Koreji ene su vlasnice i rukovode 36%svih firmi. U Velikoj Britaniji 26% od ukupnog broja preduzetnika su ene, a 28% u Sjedinjenim Amerikim

Dravama.

ta su specifinosti preduzetnica? Prema nekimistraivanjima u svijetu, karakteristike preduzetnica uodnosu na preduzetnike su sljedee:

- preduzetnici uglavnom imaju vie godina iskustvaod preduzetnica,

- veina preduzetnica ima radno iskustvo prijepokretanja posla,

- veina preduzetnica je u braku i ima djecu,- veliki broj preduzetnica pokree poslove sa

svojim muevima,- veliki broj preduzetnica potie iz preduzetnikih

porodica,


6/48

- biznisi koje pokreu ene uglavnom imaju manjezaposlenih od mukaraca,

- preduzetnice uglavnom pokreu uslune biznise,- preduzetnice vie brinu o drutvenim i okolinskim

obavezama od preduzetnika.

Sportskim rijenikom se moe rei da Bosna iHercegovina daleko zaostaje u ovoj preduzetnikoj trci,iz mnotva razloga koji e biti predstavljeni u nastavku.

Voenje posla i jeste sport i trka, stalna trka u kojojmorate trati da biste stajali na mjestu. Cijeli svijet je jedno trite i svi sudionici na tritu moraju igrati poodreenim pravilima. Gdje god ivjeli i ime god se bavili, suoeni ste sa globalnom konkurencijom isituacijom da je ponuda uvijek vea od tranje. Mikro imale firme se bore sa velikima, nastojei da uzmu svoj

dio trita i u toj borbi moraju da budu inovativne,drugaije, energinije i upornije. Stoga, ako elitepokrenuti biznis, kao preduzetnica morate imati znanja o biznisu, makar elementarna, morate stalno uiti,saraivati sa drugima i stalno se prilagoavati tritu.Sam osjeaj u poslu nije dovoljan.

PREDUZETNITVO U PRAKSI

Razliiti su razlozi zato ljudi pokreu svoj posao. Nekiljudi imaju dobre ideje (mada ideje jesu potreban, ali i nedovoljan uslov za uspjeh). Neki ele iskoristiti svojtalenat, neki ele nezavisnost i slobodu, neki da se


7/48

dokau sebi i svojoj sredini, neki da izgrade status, dapreive dok neki to rade zato to i drugi rade.

Zabluda je da svi ljudi mogu biti preduzetnici, kao i da susvi preduzetnici uspjeni. Mnogi ljudi misle da se morateroditi kao preduzetnik, ali to nije tano. Sigurno je da egenetski faktori, talenat ili odrastanje u odreenomokruenju pozitivno utjecati na osobu, ali za uspjeh je potrebno jako puno ulaganja i potrebna su odreenaznanja.

U osnovi pokretanja sopstvenog posla lei sposobnost prihvatanja rizika. Ne postoji posao bez rizika. Rizikpostoji i kada radite za nekoga, a ne samo kad pokreetesopstveni posao. Rizik koji prihvatate pokretanjem poslamora biti minimiziran, mora biti kalkulisan. Ne smijete prihvatati rizik po svaku cijenu. Kako smanjiti rizike

biti objanjeno u nastavku.

Samo pokretanje posla je jedan dio preduzetnikog procesa. Prije samog pokretanja, potrebno je mnogoodgovora na bezbroj pitanja. U suprotnom, pokretanje posla postaje kockanje koje se uglavnom zavravapropau.

S druge strane, samo pokretanje posla nije problem.Svako, ko ima barem minimum sredstava, moe pokrenuti sopstveni biznis, ali problem poinje nakonregistracije posla i preuzimanja obaveza. Stoga smo svisvjedoci mnogim propalim poslovima i mnogimopravdanjima da su drugi krivi za to. Posao se ne pokreezato to to i drugi rade, ili zato to ste oajni zbog toga


8/48

to ne moete nai posao ili ste izgubili postojei. Dobrorazmislite, problemi sa neuspjenim poslom mogu postati

puno vei nego to mislite.

Moe se rei da posjedovanje dovoljne koliine novca zapokretanje posla nije dovoljan preduslov za uspjeh. Loeideje ili loe prilike ne moete novcem nainiti boljim. Sdruge strane, ako nemate novca, ali smatrate da steprepoznali dobru priliku i imate dobar plan, sigurno etedoi do novca. Postoje banke, mikrokreditneorganizacije, prijatelji, rodbina, itd. Ali za to moratezadovoljiti neke preduslove koji e isto biti objanjeni unastavku.

Biznis koji se pokree treba posmatrati kao ivo bie dijete iji ste roditelj. Biznis koji se stvara zahtijevapanju, energiju i ulaganje. Niko drugi ne moe razvijati

posao za Vas. Zato se morate pomiriti s tim da etesigurno morati raditi vie i da se Va poduhvat zasniva naVaoj energiji i entuzijazmu, ali i kontroli. Kao dijete biznis raste, ukljuujte i nove ljude svoje zaposlenike,sa kojima ete dijeliti odgovornost. Traite dobresaradnike i cijenite ih. Nemojte se pretvarati samo ukontrolora, koji ljubomorno uva steeno, nego seposvetite razvoju postojeeg i stvaranju novih poslova.Mnogi e rei da nije problem uspjeti, ali je problemuspijevati. Voenje posla nije aktivnost, to je proces.Stalno se treba pratiti ta se deava unutar i vanpreduzea i tome se prilagoavati. Ne dozvolite da Vastrenutni uspjeh opije. Konkurencija nikad ne spava, akupci ne ele da trpe, oni za svoj novac trae maksimum.


9/48

Kada pokrenete svoj posao, nemojte misliti da stenezavisni i da ste gospodar svog posla. Osim kupaca, koji

su pravi gospodari Vaeg preduzea, tu su i preduzea sakojima saraujete (dobavljai sirovina, alata, rezervnihdijelova, male trgovine i veletrgovine koje kupuju Vae proizvode i prodaju ih dalje, banke, mikrokreditneorganizacije, osiguravajue kue, raunovoe, advokati, prevoznici, pediteri, itd), ali i ljudi koje zapoljavate.Klju uspjeha je razvijanje odnosa sa svima i todugoronih odnosa. Koliko je jaka ova mrea, toliko je jak i Va biznis. to imate pouzdanije partnere izaposlene, to ste uspjeniji. Zabluda je da moete raditisve sami. Razvijajte odnose sa drugima i angaujte drugekoji e posao obaviti bolje, a Vi se posvetite svom poslu,odnosno onome to je Vaa specijalnost. Ne moete jednako dobro poznavati i proizvodnju i pravo iraunovodstvo ili biti u istom trenutku na vie mjesta.

Stoga, uspjene firme angauju i konsultuju druge i zatosu fleksibilne i efikasne.

Samo pokretanje biznisa nije dovoljno da se obogatite.Mnogi ele da se obogate preko noi. Takvi sigurno neeuspjeti. Pomirite se s tim da ete moda dugo raditi prijenego se rezultati pojave. Veoma esto neete imatiredovne prihode. Bitno je da vjerujete u svoj posao i dase prema poslu ponaate odgovorno, gledajui samo dugirok.

Naravno, ne treba gubiti nadu i nakon neuspjelog pokuaja. Neuspjeh jednog posla nije kraj. Nakonneuspjeha, potrebno je ponovo sagledati situaciju i noveprilike i pokuati ponovo.


10/48

Veoma esto se istie stres u vezi sa preduzetnitvom imnogi ljudi kau da ne mogu prihvatiti stres i stoga ne

pokreu sopstvene poslove. Stres postoji svugdje i nemoe se vezati za preduzetnitvo.

USPJENO POKRETANJE BIZNISA

Tenja za napretkom i uspjehom izloena je stalnojopasnosti od gubitka i propasti, to preduzetnice trebainiti racionalnim i efikasnim.

Pokretanje biznisa i njegovo voenje je jedna slika savie elemenata koji se moraju uklopiti da bi se ostvariokrajnji cilj - zarada-profit i rast.

Ciljevi

Vjetine

Resursi

Prilike

Profiti

Rast


11/48

Voditi uspjean biznis znai kupcima nuditi robe i uslugekoje oni ele, po prihvatljivim cijenama za obje strane.

Kupci moraju znati za nas, odnosno moramokomunicirati sa njima putem raznih medija (TV, radio,novine, asopisi, internet, plakati, broure) ili lino. Sdruge strane, moramo znati ta kupci ele da bismo im seprilagoavali i od njih prikupljali informacije. Na ovajnain kupci e biti zadovoljni i kupovae vie od nas(postae lojalni kupci), a mi emo imati veu zaradu profit. Naredna slika prikazuje jednostavan trini sistem.

Uz ranije navedene osobine preduzetnica sljedeielementi opredjeljuju uspjeh poduhvata:- poslovna prilika (ideja + okruenje + vizija),- analiza trita informacije,- marketinka orijentacija biznisa i- poslovno planiranje.

Prodavai/

Proizvoai

KupciRobe-usluge

Novac

Komunikacije

Informacije


12/48

Poslovna prilika

Osim linih osobina, preduzetnica mora imati ideje.Meutim, sama ideja nije dovoljna. Biznisi se nezasnivaju na idejama, nego na prilikama. Niko neefinansirati ideje, nego prilike. ta je razlika izmeu idejei prilike? Prilika je ideja koja je analizirana i smjetena ustvarni kontekst okruenje. Recimo da elite otvoritiprodavnicu odjee u nekom mjestu od 30.000 stanovnikai planirate prodavati odjeu poznatih marki. Da li je ovoideja? Da, ali da li je i prilika? U tom smislu potrebno jeuraditi istraivanje trita i sagledati ideju u stvarnomkontekstu. Koliko ljudi kupuju odjeu, koja je kupovnamo stanovnitva, koliko su spremni kupovati odjeupoznatih marki, itd? Tek tada moete spoznati da li je taj biznis isplativ ili ne. Ako da, moete rei da imatepriliku. Istih principa se drimo i za pekaru, plasteniki

uzgoj povra, uzgoj pilia, fabriku sokova ili bravarskuradnju. Ono to nam se naizgled ini interesantnim nemora biti ostvarivo u praksi. Veoma esto ljudi kauimam odlinu ideju, ovim se niko ne bavi. Samim timto se niko time ne bavi, ne znai da je to odlina stvar.Moda se niko time ne bavi jer je ve razmiljao o tome ishvatio da to nije atraktivan i obeavajui posao. Analizatrita je dakle najbitniji i nezaobilazan preduslov zauspjeh, ali i jedan od najboljih izvora ideja.

Ideje dobijamo iz raznih izvora:- Praenjem potroaa: ta kupuju, u kojim

koliinama, kako kupuju, kada kupuju, od kogakupuju, kakve su im navike, ta nedostaje na


13/48

tritu, ta misle o trenutnoj ponudi na tritu, tabi eljeli, itd.

- Praenjem trita: trendovi, vijesti, konkurencija,internet, itd.

- Razgovorom sa prijateljima, kolegama,komijama, saradnicima, itd.

Ve je reeno da nas interesuje samo dugi rok. Oni kojimisle samo o kratkom roku, ne treba da pokreu posao.Svaka preduzetnica treba da ima viziju. Vizija je ono toelimo ostvariti. To je mjesto na koje emo doi akobudemo dobro radili posao. Sve to radimo u svom poslu je u funkciji ostvarenja vizije. Oni koji misle o dugomroku, nee dozvoliti da ih problemi ili izazovi u kratkomroku ometu u ostvarenju vizije. Vizija treba da inspirie imotivie i da oslikava ono to moemo ostvariti. Dakle,vizija oslikava nae dugorone ciljeve. Ukoliko se

okolnosti mijenjaju i mi trebamo mijenjati nae ciljeve.

Uspjeni ljudi se prilagoavaju svom okruenju.Zamislimo da smo bili najuspjeniji proizvoa VHSvideo rekordera na svijetu ili filmova za fotoaparate. tae se desiti sa nama ako se ne prilagodimo tritu koje semijenja, ako ne prepoznamo da ljudi ele DVD player-e idigitalne kamere? Postajemo najvei igrai na malenomtritu. Uspjene firme e stalno pratiti ta se deava itome se prilagoavati. Ne budite zaljubljeni u svoju idejuili svoj proizvod ako analiza situacija pokazuje suprotno.Trite se nee prilagoditi Vama, nego se Viprilagoavate tritu. Ako kupci neto ele u crvenoj boji, nemojte troiti vrijeme da ih ubjeujete da kupeplavo.


14/48

Neki od primjera biznisa pokrenutih od ena preduzetnica:

Analiza trita

Znaaj analize trita je ve istaknut. Analiza trita jeaktivnost koju preduzetnice u Bosni i Hercegoviniuglavnom zanemaruju ili je rade parcijalno. Analizatrita se ne smije zanemariti. Ona je i polazna i zavrnataka u procesu pokretanja i voenja biznisa. Analizatrita je stalni proces i svako preduzee bi moralo, uskladu sa resursima kojima raspolae, kreirati sistem kojie stalno generisati informacije o tritu.


15/48

Analiza trita je, jednostavno reeno, prikupljanje ianaliza podataka sa trita (kupci, konkurencija,

okruenje) sa ciljem donoenja odreene odluke u veziodreenog / odreenih istraivakih problema.

Kako se moe organizovati istraivanje trita? Nainaima vie, a koji e biti koriten, zavisi od sredstavakojima se raspolae, vremena, prirode problema, itd.Prije nego se pone sa istraivanjem, mora se jasnodefinisati ta se eli saznati. Istraivanje je planskaaktivnost.

U praksi se koriste metode:- ispitivanja i- posmatranja.

Ispitivanje je najei vid istraivanja i u svakodnevnom

ivotu se esto zove anketiranjem. Dakle, kreira se nizpitanja (u obliku upitnika) koja se postavljaju ispitaniku(lino, telefonski ili putem pisma, telefaksa ilielektronske pote) i onda se sakupljeni odgovorianaliziraju i dobijaju se informacije koje nam slue dadonesemo odreenu odluku.

Veoma esto se ne koristi strukturirani upitnik, nego sesa ispitanicima razgovara u vezi odreenih tema, vieneformalno i na taj nain se dobije vie kvalitativnihpodataka.

Vano pitanje je koga pitati? Zavisno od potrebnih podataka i problema pitaemo kupce, budue kupce,dobavljae sirovina, trgovce, prevoznike, itd. Razliite


16/48

grupe uglavnom pitamo razliita pitanja na razliitenaine.

Najskuplji nain prikupljanja podataka je lini kontakt,ali je zato i najbolji. Kroz lini kontakt se kreira povjerenje, ali se i dobija fleksibilnost u smislu damoemo dobiti dodatne informacije od ispitanika ilimoemo dati dodatna pojanjenja ispitaniku.

Najneefikasniji nain komunikacije sa ispitanikom jedopisnim putem. Ukoliko ispitaniku aljete pisma, e-mail, telefaks, morate oekivati da ete imati jako malinivo odgovora. Praksa pokazuje da je uspjeh ako dobijetevie od 5% odgovora.

Telefon se po efikasnosti nalazi izmeu linog kontakta idopisne komunikacije. Prednost mu je brzina, jer ne

morate ii do svakog ispitanika, ali je nedostatak to neznate s kim razgovarate (kao i ispitanik), tako da je teezadobiti povjerenje.

Pretpostavimo, da elimo poeti biznis proizvodnje iprodaje suhomesnatih proizvoda. U tu svrhu treba ispitatitrite da bismo utvrdili nivo tranje za tim proizvodima ida utvrdimo da li postoji prostor na tritu za nas. Daelimo ispitati, koga bismo pitali i kakva pitanja bismopostavljali?

Sigurno bismo pitali sadanje kupce suhomesnatihproizvoda, koje bismo pronali u supermarketima, trnimcentrima, pijacama, itd. Koliko njih bismo pitali?Onoliko koliko mislimo da bi bilo reprezentativno.


17/48

U ovom sluaju, pitali bismo barem 50 ispitanika umjestu u kojem bismo planirali prodavati proizvode. to

je proizvod specifiniji i to je ire podruje, vei je brojispitanika. to vie ljudi pitate, imaete bolje informacije.

Postavljali bismo sigurno neka od sljedeih pitanja:- Koliko se troi suhomesnatih proizvoda u

odreenom periodu (sedmica, mjesec, godina,itd.)?

- Koji faktori utjeu na kupovinu proizvoda (cijena,pakovanje, promocija, marka proizvoda)?

- Lojalnost kupovine odreenih proizvoda?- Ocjena snabdjevenosti na tritu?- Sklonost kupovini domaih proizvoda?- Koliko ima lanova domainstva? itd.

Ukoliko postoje uzorci za probu, ponudite ih ispitanicima

i pitajte za miljenje.

Ono to je vano znati je da se ispitanici ne pitajudirektno lina i osjetljiva pitanja (dob, prihodi, itd.) i dase ne postavljaju sugestivna pitanja (da li se slaete ili dali biste kupili?).Isti je princip istraivanja i za raunovodstveni servis, zakrojaku radnju, pekaru, itd.

Osim komunikacije sa ispitanicima, veoma esto sekoristi i metoda posmatranja. Jednostavno, ljudi se posmatraju u stvarnim situacijama (razgledanje,kupovina, potronja, itd). Ljudi uglavnom ne znaju da ihse posmatra i onda se ponaaju onako kako se inaeponaaju. Pretpostavimo opet proizvodnju suhomesnatih


18/48

proizvoda. Moete u supermarketu stati pored rashladnevitrine i pratiti koliko ljudi prilazi, koliko se zadravaju,

koje vrste proizvoda i marke najvie kupuju, kakorazgledaju proizvode na policama, itd. Na ovaj nain sedobije jako puno korisnih informacija, ali podaci omotivima i stavovima (zato se neko ponaa na odreeninain) se mogu dobiti samo kroz ispitivanje.

Osim podataka koje prikupljamo ispitivanjem ili posmatranjem, da bismo dobili cijelu sliku, koristimo isve raspoloive objavljene podatke iz drugih izvora:statistiki zavodi, privredne komore, biblioteke, raznasaoptenja, internet, itd.

Dakle, kvalitet nae odluke zavisi od kvaliteta prikupljenih podataka. Nemojte se iznenaditi i kada odispitanika ujete neto drugaije od onog to Vi mislite.

Opet ponavljamo, ne zaboravite da Vi zavisite od kupaca,a ne oni od Vas i morate ih sluati.

Bez analize trita, makar i na ogranienom brojuispitanika, nemojte ulaziti u biznis. Kada pokrenetebiznis, stalno istraujte, istraujte i istraujte.

Zapamtite, najvaniji resurs Vaeg biznisa suinformacije.


19/48

Marketing orijentacija

Da bismo danas uspjeli moramo biti marketinkiorijentisani. Pod marketingom se danas uglavnompodrazumjeva reklama, ali to nije u potpunosti tano.

Marketing predstavlja neto puno ire. Marketing jeposlovna filozofija koja je nastala zbog razvoja situacijena tritu tokom proteklih decenija:- kupci su sve zahtjevniji, oni odluuju gdje e i kako

potroiti ograniena sredstva kojima raspolau,- jaka konkurencija ponuda je vea od potranje i

potrebno se stalno boriti za panju kupca i- promjene u okruenju su veoma brze.

Marketing se, jednostavno reeno, ogleda u tome da seispitaju potrebe kupca (analiza trita), kreira proizvod ili

usluga koja e zadovoljiti tu potrebu, privue panjakupca, odnosno obavijestimo ga da postoji na proizvodili usluga (kroz promociju), definiemo cijenu koju bikupac mogao da plati i kupcu omoguimo da doe doproizvoda na mjestu koje mu odgovara. Nakon to kupac prvi put kupi proizvod ili uslugu, trebao bi nastavitikupovati, odnosno postati nam lojalan, to i jeste nakrajnji cilj.

Jedna od greaka koje se esto prave je da se proizvodpravi i nudi svakome ko eli da ga kupi. Nisu svi kupciisti i nemaju iste potrebe i sklonosti. Stoga treba prepoznati ko su nai kupci i za njih praviti proizvod.Fokusiranjem na potrebe odreenih grupa se moe


20/48

ostvariti vei profit zarada, nego nuenjem istogproizvoda svima.

S obzirom da je ponuda na tritu uvijek vea od tranje,morate biti drugaiji od konkurenata koji nude iste ilisline proizvode. Ako niste u stanju da se diferencirate,neete biti u stanju da ostvarite uspjeh u dugom roku.Dakle, morate biti drugaiji, ali kako? Na bilo koji odsljedeih naina:

- superioran i stalan kvalitet proizvoda,- kroz svoju marku,- kroz pakovanje i dizajn,- kroz ljubaznost osoblja,- kroz nie i povoljnije cijene,- kroz distribuciju proizvoda: iroka pokrivenost,

lini kontakt, dostava, itd.- kroz dodatne usluge: servis, dostava, garancija,

itd.- kroz promociju i oglaavanje,- kroz ambijent prostora, itd.

Nemojte misliti da e se Va proizvod prodavati zato toste jeftiniji od ostalih. Isto, nemojte misliti da e se proizvod prodavati sam od sebe zato to je kvalitetan.Kupci ele vie za svoj novac i kupie proizvod od onogako im daje vie vrijednosti. Na primjer, cijene mogu bitinie, ali prodaja nee rasti jer ste daleko od drugihponuaa (kupci moraju doi do Vas). Ili cijena je nia,ali su Vai prodavai nemotivisani i pretpostavimoneljubazni, tada prodaja nee rasti jer kupci ne ele da senerviraju za svoj novac. Ali suprotno, kupci e kupitiskuplje proizvode, ako im se nudi neto dodatno, na


21/48


22/48

nita posebno niti novo i to kupac oekuje kao normalno.Stoga je jedini nain za uspjeh na dinaminom tritu

stalno diferenciranje ponude od ponude konkurencije ikupcu treba obeati manje, a isporuiti vie. Stoga semoe rei da je danas konkurencija sve manje cjenovna,a sve vie necjenovna, tj. cijena je bitna, ali ne mora bitiodluujua. Strunost i ljubaznost prodavaa, dostava imontaa proizvoda ili obezbjeen brz i kvalitetan servissu stvari koje su kupcu uglavnom bitnije od nie cijeneproizvoda. Naalost, uglavnom ujemo samo mi znamoda je na proizvod dobar, mi smo jeftiniji i to nam jenajbitnije, itd.

Oznaavanje proizvoda markom je bitan faktor uspjeha,ali se mora voditi rauna da bez standardnog kvalitetanema niti uspjene marke, niti uspjeha preduzea.Proizvod mora imati stalan kvalitet i u ponedjeljak i u

srijedu i u nedjelju. Marka proizvoda ini dio imovinekompanije (brand equity) i vea poznatost marke kupcudirektno poveava vrijednost proizvoda. Radite narazvoju marke svojih proizvoda, makar kroz geografskoporijeklo (kao to danas imamo vodu iz Tenja, krompiriz Glamoa ili Fojnice, itd.).

Pakovanje proizvoda, osim zatitne funkcije, ima iinformativnu funkciju i zahvaljujui pakovanju seprivlai panja kupca, posebno kod roba iroke potronjekojih ima mnotvo na policama. Pakovanju proizvoda,kao i marki proizvoda, treba posvetiti posebnu panju.Nemojte biti orijentisani samo na utede i trokove, zatouloite novac u razvoj pakovanja i angaujte strunjakekoji e Vam u tome pomoi. Dobro pakovanje privlai


23/48

panju, ali loe pakovanje odbija potroaa. Nezaboravite da kupci imaju mogunost da biraju.

Osim proizvodnje proizvoda, moemo se baviti inuenjem usluga. Usluge ne moemo opipati iliskladititi, veliki je znaaj onoga to doivimo (naprimjer usluge frizera), oznaavanje markom je oteano,itd. Stoga marketingu usluga treba posvetiti posebnu panju i potrebno je to je vie naglaavati opipljivekarakteristike usluga (ambijent u prostoru gdje se uslugeobavljaju, boje, muzika, odjea zaposlenih, istoaprostorija, itd.).

Cijena je novani izraz vrijednosti proizvoda. Cijenamora biti tolika da pokriva trokove proizvodnje. Usuprotnom ete propasti.

Morate imati fleksibilnu cjenovnu politiku. Sigurno je daete proizvode morati prodavati i sa odgodom plaanja.Kupci koji plaaju odmah bi trebali imati popust (kasaskonto), obino 2-3%. Kupci koji kupuju vie bi takoetrebali imati nie cijene. Trebate imati u vidu da imate isezonske popuste. Koristite popuste na cijenu i kadaprodaja ide slabije. Bolje je proizvode prodati jeftinije iimati novac na raunu, nego imati zalihe i novac vezan urobama.

Bez promocije kupci ne bi znali da postoji proizvod kojie zadovoljiti njihovu potrebu. Elementi promocije kojise koriste za komunikaciju sa kupcima su:


24/48

- oglaavanje ili ekonomska propaganda (popularnozvana reklama) putem TV-a, radija, novina, asopisa,

jumbo plakata,- unapreenje prodaje kroz nagradne igre, snienja

cijena, poklon pakovanja (npr. dva za jedan), itd,- lina prodaja,- direktni marketing putem interneta, kataloga, pote,

itd,- odnosi s javnou.

Razlog to se marketing poistovjeuje sa reklamom je tajto je oglaavanje najvidljiviji i najee koritenielement promocije. Koje od ovih elemenata ete koristitizavisi od toga ta elite ostvariti (prodaja, informisanje,podsjeanje), vrste proizvoda, karakteristika trita,raspoloivih sredstava, itd. Treba imati na umu da jeoglaavanje aktivnost koja ima dugorone, kumulativne

efekte i korisna je za graenje imida, dok je unapreenje prodaje kratkotrajna, trenutna aktivnost i njome se ni ukom sluaju ne gradi imid.

Naalost, promociji se ne posveuje duna panja, niti jeovo planska i ciljana aktivnost naih preduzea.Promocija se vri uglavnom ukoliko se ostvari odreeninivo prodaje i budet se uglavnom kreira kao procenat od prodaje, zanemarujui injenicu da je prodaja rezultatpromocije. Uglavnom se ide na niskobudetne varijante upromociji, ne koriste se strunjaci za promociju i ne vodise rauna o izboru medija za prenoenje poruke, to jeveoma bitno radi dosega ciljnog trita. esto se,naalost, moe uti nemamo novca za to, nama to netreba, za nas svi znaju, itd. Druga velika greka se


25/48

pravi u izboru medija. Ne mora se oglaavati uvijek krozTV ili novine ili radio. Razmislite gdje se nalaze Vai

kupci i ta oni sluaju/gledaju/ele. Moda je bolje samouraditi promociju u dva trna centra ili podijeliti 300kataloga ili zalijepiti 100 plakata, nego plaati oglase unovinama ili na TV-u. Pretpostavimo da proizvodite iprodajete neki proizvod samo u Zenici. Koristiti medijekao to su dnevne novine koje se distribuiraju u cijelojBiH je neisplativo. Zato? Zato to e oglas vidjeti i onikoji ne ive u Zenici, a i za njih ste platili oglas. To znaida se trebate i u promociji prilagoditi ciljnoj grupi, kao iciljevima koje elite ostvariti. U ovom sluaju, tajtampani medij biste koristili (u kombinaciji sa drugimmedijima), samo ako elite poveati upoznatost u cijelojBiH.

Ne zaboravite da je puno jeftinije za Vas drati panju

stalnog kupca, nego stalno privlaiti nove. Praksa kae daje ak i pet puta jeftinije. Lojalan kupac e stalnokupovati Va proizvod i njemu ne morate stalno nuditiproizvod (kroz oglaavanje i unapreenje prodaje), to jeVama jeftinije. Zadovoljan kupac e Vas daljepromovisati. Zadovoljan kupac je Va najbolji oglas, alimoe biti i najgori. Praksa pokazuje da e zadovoljankupac svoje zadovoljstvo prenijeti na 9 ljudi, anezadovoljan svoje nezadovoljstvo prenijeti na 20 i vieljudi. Dobar glas daleko se uje, a lo jo dalje. Morateraditi i na izgradnji svog imida u javnosti (mediji,potroai, dobavljai, banke, itd). Potroai cijenepreduzea koja brinu o svojoj sredini, o zajednici u kojojdjeluju, o svojim kupcima. Dobavljai cijene one koji suredovni i pouzdani platie. Banke takoe. U dugom roku


26/48

e Vam se razvoj imida sigurno isplatiti. Niko ne eliraditi sa onima koje prati lo glas.

U svijetu je sve vei znaaj marketinga putem interneta. Njegova prednost je da moete nastupati sa svojomponudom bilo gdje u svijetu, tokom 24 sata dnevno, svihsedam dana u sedmici. Preduslov za to je postojanje webstranice. Internet je s druge strane nepresuan izvorinformacija i izvrsno sredstvo za komunikaciju i prodaju, posebno za male biznise. Koliko je naih preduzeashvatilo znaaj interneta i koliko njih ima svoje webstranice? Nivo koritenja Interneta za ove namjene odstrane naih kompanija je jo uvijek nizak. Postojanjeweb stranice u razvijenom svijetu je nunost, ne stvarprestia.

Distribucija, kao element marketinga, se odnosi na izbor

kanala prodaje i na samu fiziku distribuciju. Kod robairoke potronje, uglavnom se koriste posrednici veleprodavci i maloprodavci. Svi oni ine dio marketingsistema kompanije i od njihovog odnosa prema kupcuzavisi i uspjeh kompanije. Neljubazan prodava u Bihauza kompaniju iz Tuzle moe unititi sve dobro definisanei zamiljene marketing planove u dugom roku.


27/48

Suada Tatarevi, Barevo Jajce

Od 2002. godine proizvodim, zajedno sa muem, med imatinu mlije. Mi smo povratnici u Barevo i od 2000. godinesmo razmiljali ta proizvoditi i kako. Poeli smo sa dvijekonice, a sada ih imamo 60. Sve smo finansirali iz svojihizvora. Puno smo uili u hodu i sada imamo razvijenu

proizvodnju i prodaju. Uili smo od drugih proizvoaa, italismo puno, koristili internet. Proizvode prodajemo pojedincimau Jajcu i Sarajevu. Imamo stalne kupce, ali i stalno traimo

nove. Planiramo iriti proizvodnju i poeti prodaju utrgovinama.

Kako e kupac postati lojalan? Samo ako je zadovoljan,odnosno ako mu se isporui vrijednost i to takva da onsmatra da je kupovinom proizvoda ili usluge dobio vienego je platio.


28/48

Imid

preduzea

Kvalitetzaposlenih

Dodatneusluge

Kvalitet

Vrijednost zakupca

Cijena

Trokovivremena

Trokovienergije

Trokovinerava

Trokovi zakupca

Zadovoljstvokupca


29/48

Emira Slobodinski Jajce

Od 1999. godine vodim trgovinu na malo Tonex u Jajcu.Trgovinu smo pokrenuli, jer smo imali dobru lokaciju zaovakav objekat nalazimo se pored kole i crkve. Sredstva za

poetak biznisa smo posudili od roaka. Asortiman trgovine jestandardan za ovaj tip objekta. Imam stalne dobavljae iuhodane odnose sa njima i to mi puno znai u poslu. Nemamopis radnog mjesta u firmi radim sve i nastojim biti to

ljubaznija sa kupcima, jer se oni stalno vraaju. Sada imamdvoje zaposlenih i planiram uskoro pokrenuti i fast-food.

Problem koji sada osjetim u poslu je utjecaj recesije i padtranje.

Poslovanje preduzea je pod utjecajem okruenja u komedjeluje:

- mikrookruenje svi oni sa kojima je preduzeedirektno povezano: kupci, dobavljai, posrednici,javnost i konkurenti (mikrookruenje).

- makrookruenje pravno, ekonomsko, socijalno,demografsko, politiko, tehnoloko okruenje.

Morate znati da se na mikrookruenje moe utjecati, amakrookruenju se mora prilagoavati i uglavnompreduzee ne moe utjecati na njih (npr. visina kamatnihstopa, kultura, razvoj tehnologije). Stoga, bavite seunapreenjem svoje mikroekonomske pozicije i ne


30/48

iscrpljujte se na pokuajima mijenjanja onog to je vanVae moi. Preciznije, borimo se za kupca i za njegovu

lojalnost i prilagoavajmo se okruenju.Stoga, razloge neuspjeha preduzea ne treba traiti tolikou okruenju (iako postoje oteavajui elementi), nego uodnosu prema svom sadanjem i potencijalnom kupcu,kao i unutranjoj efikasnosti. Niko kupce uvoznihproizvoda nije prisilio da ih kupuju, niti ih moe prisilitida ih prestanu kupovati. Kupac za svoj novac elimaksimum i spreman je da plati ak i viu cijenu ako eza nju dobiti vrijednost.

Kako je ve navedeno, nije problem prodati proizvodkupcu, problem je stalno mu prodavati proizvod. Gradite povjerenje kod kupaca, ispunite njihova oekivanja,potujte njegove elje, gledajte ih kao partnere i stavite ihna prvo mjesto, nagraujte ih za vjernost, pomaite im,

pomaite drutvo u kome ive ili jednostavno uradite sveono to radi cijeli svijet, koji je ve davno shvatio prednosti marketinga. Ako Vi to ne radite, uvijek imaneko ko e to raditi!

Ili objanjeno kroz svima blizak primjer: Da bi sadanjikupac keksa Kra poeo kupovati i nastavio kupovatikeks Klas Sarajevo (ili Va keks), morate mu ponuditi ukrajnjem sluaju barem isto to mu je nudio Kra.Cijena? Bitna, ali ne odluujua...


31/48

Poslovno planiranje

Poslovni plan je pisani dokument koji sadri opis onogato se eli realizovati kroz posao, kao metodeostvarivanja oekivanih rezultata.

Poslovni plan je cjelovit dokument koji daje detaljan opisulaganja i oekivanih rezultata, kao i slijed aktivnosti zaostvarivanje rezultata.

Planiranjem se smanjuje rizik neuspjeha. Moda ete veodmah vidjeti da projekat nije isplativ. Moete vidjeti i sakojim problemima se moete suoiti i ve odmah datimogue odgovore i rjeenja. Dakle, plan namomoguava:

- da bolje razmislimo o mogunostima,- da bolje sagledamo korake koje emo preduzeti,

- da slijedimo pravac koji smo zamislili,- da kontroliemo rezultate,- da uoimo potencijalne probleme i mogua

rjeenja- da bolje koristimo svoje kapacitete,- da se bolje pozicioniramo u odnosu na okruenje.

Poslovni plan se veoma esto (pogreno) posmatra samokao sredstvo za dobijanje kreditnih ili drugih sredstava.Ako elite biti uspjeni, ne smijete ga posmatrati tako.Poslovni plan treba posmatrati kao kompas zapreduzetnicu.


32/48

Poslovni plan, osim za preduzetnicu, slui i potencijalnim poslovnim partnerima, bankama, mikrokreditnim

organizacijama, leasing kuama, itd.

Plan mora biti potpun, saet i jasan. To nije opirandokument, moe sadravati samo nekoliko stranica, alimora dati odgovore na pitanja kao to su:

- ta je predmet investiranja,- ko je nosilac biznisa,- kakve su trine mogunosti: analiza trita,

kupci, konkurencija, proizvod, cijena, promocija,distribucija,

- koji je oblik organizacije biznisa,- potrebe za kadrovima zaposlenima,- koje resurse trebamo: zemljite, objekti, oprema,

kadrovi, sirovine, energija, usluge, itd,- lokacija obavljanja biznisa,

- aspekt zatite okoline,- period implementacije,- procjena ulaganja i kako ih obezbjediti,- kakvi su finansijski efekti investicije: prihodi,

rashodi, profit zarada, gotovinski tokovi.

Treba znati da postoje razliite forme poslovnog plana,na primjer neke banke imaju sopstvene obrasce. Bitno jerei da su u osnovi svi planovi isti, samo se razlikujeoblik. Svi planovi moraju dati odgovore na gorenavedena pitanja.

Ukoliko ne moete sami napisati plan, angaujte onogako e napisati plan na bazi Vaih inputa - informacija.


33/48

KAKO REGISTROVATI BIZNIS

Zakon nalae registraciju biznisa. Registracijomdjelatnosti postajete obaveznik plaanja poreza i drugihdoprinosa, koje su definisane zakonima. Dakle, prije pokretanja biznisa nuno je da se veoma dobroinformiete o obavezama koje preuzimate registracijom.Morate znati da i proces gaenja preduzea zahtjevaodreene korake definisane zakonima, tako da se odmahu poetku trebate informisati o tome.

Sve neophodne informacije o registraciji i obavezamakoje preuzimate moete dobiti u optinama i sudovima,od pravnika advokata, raunovoa, kao i u poreskimispostavama, zavodima zdravstvenog i penzionogosiguranja u Vaem mjestu, privrednim komorama, kao iod drugih preduzetnika/preduzetnica.

Svoj biznis registrujete kao fiziko ili pravno lice.Fizika lica se registruju u optini, a pravna u sudu(optinski ili kantonalni).

U optini se registruju fizika lica: kuna radinost, poljoprivredna djelatnost, zanatska djelatnost (krojai,tradicionalni zanati, izrada suvenira, itd.), dopunskadjelatnost (za one koji su ve negdje zaposleni) isamostalna privredna djelatnost (trgovine, usluge,prevoz, itd.).

U sudu se registruju pravna lica: drutva ogranieneodgovornosti (d.o.o.), dionika drutva (d.d.), itd.


34/48

Slubenici u optinskim slubama za privredu e Vasposavjetovati kako se registrovati u optini i ta Vam je

potrebno. U svakom sluaju ete morati prikupiti sljedeedokumente: zahtjev, potvrdu o poslovnoj sposobnosti,potvrdu o nepostojanju zabrane za obavljanje djelatnosti,upotrebna dozvola za poslovni prostor (ili ugovor ozakupu), dokaz o dravljanstvu, dokaz o strunoj spremi,potvrda o nepostojanju poreske obaveze, za prevoznikedjelatnosti kopija vozake i saobraajne djelatnosti idokaz o zaposlenju (ako se registruje dopunskadjelatnost). Kompletirana dokumentacija, sa taksama, sepredaje u optinu.

Registracija u sudu je donekle kompleksnija. Radi jednostavnosti veoma esto registraciju obavljaju pravnici advokati, ali i Vi sami moete prikupitidokumentaciju. Potrebna dokumentacija: zahtjevi, odluka

o osnivanju, statut, potvrda o poloenom depozitu, kopijadiplome direktora, kopija line karte, izjava da nemateobaveze prema bankama i uvjerenje o nepostojanju poreskih obaveza. Takoe se plaaju takse, kao ioglaavanje u Slubenom listu. Poloeni depozit sluisamo kao dokaz Vae poslovne sposobnosti i ovimdepozitom moete raspolagati (kupovina sirovina,opreme, itd.).

Morate imati otvoren bankovni raun. U kojoj banci eteotvoriti raun zavisi od Vas i Vae procjene trokova banke. Moete imati raune i u vie banaka. Takoemorate izraditi peat.


35/48

Nakon registracije dobijate identifikacioni broj i poreskibroj, vrite registraciju zaposlenih, itd.

PRONALAZAK FINANSIJSKIH SREDSTAVA

Da biste pokrenuli biznis, potrebna su Vam finansijskasredstva.

Finansijska sredstva moete obezbjediti iz sopstvenihizvora ili pozajmicom. Mogue je obezbjediti sredstva ikombinacijom ovih izvora. Takoe, treba razmotriti ivarijantu partnerstva sa drugim osobama i udruivanjemideja i sredstava.

Iako su u Bosni i Hercegovini relativno dugo egzistiralirazni donatori koji su obezbjeivali donacije za

pokretanje biznisa, ne treba se fokusirati na donaciju kaosredstvo finansiranja biznisa.

Ono to je potrebno istraiti su sredstva koje obezbjeujuoptine, kantonalna i entitetska ministarstva, slube zazapoljavanje i drugi kao podrku osnivanju preduzeima(za mlade, za ene, za demobilisane borce, za ugroenegrupe, za starije, itd.).

Sredstva moete obezbjediti iz kredita, mikrokredita iusluga najma (leasing).

Bitno je znati da sve finansijske institucije zahtjevaju plan, kao i sredstva obezbjeenja u sluaju neplaanjapreuzetih obaveza (iranti, imovina, itd.).


36/48

Kao naknadu sve finansijske institucije naplaujuugovorenu kamatnu stopu, kao i naknadu za obradu

kredita (uglavnom u procentu od ukupnog iznosazaduenja, od 1-2%). Za odreene zajmove ugovara se igrejs period (vrijeme prije poetka otplate zajma).

Ono to je bitno znati je da se ne smijete uputati ukreditne ili leasing aranmane bez dobre procjene i plana.Istraite koja opcija finansiranja Vam najvie odgovara(kamatna stopa, rokovi vraanja, nain obezbjeenja,itd.).

Potpisom ugovora sa finansijskim institucijamapreuzimate obavezu otplate posuenog novca i kamate uodreenom periodu na odreeni nain. Razmislite dobroda li ete biti u stanju plaati dospjele rate.

U sluaju problema koji se mogu desiti tokom periodaotplate, traite pomo od finansijera savjetovanje,mogunost reprogramiranja kredita, itd.

I nakon pokretanja posla ete imati potrebu zafinansijskim sredstvima (za razvoj, kupovinu opreme,poslovnih prostora, obezbjeenje garancija, itd), tako dase Va odnos sa finansijskim institucijama produava istoga morate imati dobru kreditnu istoriju, odnosno bitiuredan platia, da biste imali dobrog partnera za razvojsvog biznisa.


37/48

auevi Amira, Sarajevo

Bavim se ivanjem i prodajom posteljine, prekrivaa, zavjesa.Oko 50% proizvoda koje prodajem sama ijem. Radim sama,sedam dana u sedmici, bez dana godinjeg odmora od 1998.godine. Jednostavno elim da imam i nije mi teko da radim.Posao sam pokrenula od svog novca, a planiram proiriti

proizvodnju i uzeu kredit od mikrokreditne organizacije.Kupiu nove etiri maine za proizvodnju jorgana. Svako koeli raditi, mora se puno angaovati, uzdati u sebe i raditi 24

sata. Mora se nauiti razmiljati i sluati ta kupci ele. Morase imati kvalitet, u suprotnom nema uspjeha.

UPRAVLJANJE FINANSIJAMA

Stalno pratite finansije u svom preduzeu. Finansijskoplaniranje se odnosi na projekciju finansijskih izvjetaja

koji oslikavaju oekivani finansijski rezultat, ali i sluekao sredstvo kontrole:- bilans novanih tokova gotovine,- bilans uspjeha i- bilans stanja.

Va biznis mora imati dovoljno novca za pokrivanjetekuih obaveza (rauni za energiju, sirovine, plate, itd.).


38/48

Stoga je finansijsko planiranje jedan od kljueva uspjeha.Imajte uvijek na raspolaganju strunu osobu koja e Vam

pomoi da planirate i upravljate finansijama. Da li e tobiti neko koga ete zaposliti ili ete koristiti kao vanjskogsaradnika (raunovodstveni servis), svejedno je. Kako se posao razvija, sve e Vam biti tee pratiti sve aspekteposlovanja.

Ukoliko preduzeu nedostaje novca, morate razmotritiopcije zaduivanja kod banaka, rasprodaje zaliha iliprodaje dijela opreme, itd.

Vodite rauna o trokovima. Pogrena procjena trokovavodi loijim poslovnim rezultatima. Trokovi koje morateimati u vidu su: trokovi materijala i sirovina, trokoviopreme, trokovi zemljita, trokovi rada, trokoviusluga, porezi, kamate, nepredvieni trokovi, itd.

Vaa obaveza je voenje poslovnih knjiga, to moete povjeriti i raunovodstvenom servisu. Na kraju godineiskazujete rezultate poslovanja kroz godinje bilansestanja i uspjeha.

UPRAVLJANJE KADROVIMA

Zaposleni su jedan od najvrednijih resursa Vaeg biznisai od njih direktno zavisi uspjeh preduzea.

Prije nego zaposlite nekoga, morate procijeniti da li Vamzaista treba novi zaposlenik. Timski rad je danasnezamjenjiv, stoga vodite rauna koga zapoljavate, ali ikako graditi timski duh.


39/48

Zapoljavanjem radnika, odnosno zakljuivanjemugovora o radu na odreeno ili neodreeno vrijeme,

radnik stie odreena prava i obaveze. Zaposleniku kaonaknadu za rad isplaujete neto platu (ono to seisplauje zaposleniku), a na neto platu obraunavaju sedoprinosi i obaveze (bruto iznos).

Ono o emu morate voditi rauna je sljedee:- treba odabrati najbolje (kvalifikovane) kadrove

koji e zaista ostvariti korist preduzeu,- zaposlenika primite na probni rad,- treba motivisati kadrove, imajui u vidu da plata

nije jedini motivator,- treba raditi na socijalizaciji i lojalnosti kadrova i

razvoju timskog duha,- treba nagraivati uspjehe i raditi na razvoju

kadrova,

- treba unapreivati kadrove.

Ukoliko imate potrebu za angamanom osoba na privremenim ili povremenim poslovima, moete ihangaovati u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima.

PRAVNI ASPEKTI POSLA

Jedna od bitnih karakteristika voenja biznisa je to to suodnosi ureeni zakonima i propisima, kako domaim,tako i meunarodnim (za izvozne poslove).

Poznavanje prava je kljuno za uspjeh. Nepoznavanje prava nije opravdanje. Stoga se za sve nedoumice isavjete treba obratiti strunim osobama pravnicima.


40/48

Bitno je znati da se pravne stvari uglavnom dokazujupisanim izjavama ugovorima. Koliko god bili sigurni u

valjano obavljanje posla, sa svojim partnerima traitepotpisivanje ugovora (o prodaji, o zajmu, o kupovini, onabavci opreme, o izgradnji zgrade). Puno je jeftinije upoetku definisati odnose kroz pisani ugovor, negokasnije imati skupe i duge sporove.

Kada zakljuujete ugovor o prodaji bitno je definisati predmet ugovora (roba sadanja ili budua, koliina ikvalitet), cijenu, prava i obaveze ugovornih strana.

Ugovore sa inostranim partnerima (i kod kupovine i kod prodaje) nikad ne zakljuujte dok se ne konsultujete sa pravnicima, kao i prevoznicima pediterima, zbogspecifinosti meunarodnih trita i propisa koji reguliute oblasti (razne konvencije, INCOTERMS klauzule,

rjeavanje sporova, itd.).

Kod izvoznih poslova se obavezno konsultujte sa bankama radi obezbjeenja plaanja (na primjerdokumentarni akreditivi).

Imajte na umu da je jeftinije ne prodati proizvode nekompartneru nego imati probleme sa naplatom ili sporovima,posebno u meunarodnom pravu.


41/48

POTREBA ZA CJELOIVOTNIM UENJEM

Nedostatak znanja o preduzetnitvu i uspjenom pokretanju biznisa je ogroman problem sa kojima sesuoavaju mnogi budui preduzetnici/preduzetnice uBosni i Hercegovini.

Ne morate imati ekonomistu da biste pokrenuli biznis, aliete veoma brzo shvatiti da postoji puno stvari kojemorate znati i znanja koja morate unaprijediti.

Investicija u Vae obrazovanje i obrazovanje zaposlenihe Vam se viestruko isplatiti. Koncept koji trebateusvojiti i koji se koristi u cijelom svijetu je konceptcjeloivotnog uenja (life-long learning). Evropska unija je kao jedan od prioriteta za razvoj malih i srednjihpreduzea definisala obrazovanje i obuku.

Mnoge organizacije u Bosni i Hercegovini (fakulteti, privredne komore, razvojne agencije, donatorskeorganizacije) se bave organizacijom raznih kurseva iobuka, koje traju od jednog dana do vie mjeseci, uraznim oblastima: poslovno planiranje, prodaja,marketing, finansije, sposobnost prezentacije, itd. Nekikursevi su ak i besplatni. Stalno pratite informacije o programima edukacije koji se organizuju. Stoga,pronaite vrijeme da se edukujete i da dopunite svojaznanja u raznim poslovnim disciplinama.


42/48

Edukacija ena lanica neformalne mree preduzetnica, u organizaciji Friedrich-Ebert-Stiftung i Viktorija 99 Jajce, u Travniku 2009. godine


43/48

POTREBE ZA SAVJETODAVNIM USLUGAMA IUMREAVANJEM

Najgori su oni koji ne znaju ta ne znaju.

Veoma esto ete imati potrebu za savjetima. Nemojte dabjeite od toga, pitajte za savjet. Ako je potrebno platiti,platite, jer su savjetodavne usluge investicija, ne troak.

Postoje razne organizacije, ali i pojedinci, koji Vammogu pomoi, kao to su:

- razvojne agencije,- optinske slube za privredu,- privredne komore,- udruenja poslodavaca,- nevladine organizacije,- konsultantska preduzea,

- pojedinci konsultanti.Koliko god Va biznis bio za Vas veliki, on je mali ukontekstu cijelog trita. Stoga se nastojte uvezivati sadrugima. Rad zajedno e sigurno dovesti do manjihtrokova nabavke, promocije, distribucije itd. Zajedno stejai.

Ako Vi proizvodite 100 kg meda i Va prijatelj proizvodi100 kg meda, kao pojedinci ste mali. Ali zajedno proizvodite 200 kg meda i lake ga je prodati, ostvaritibolju cijenu, uslove, lake je transportovati, promovisati,itd.


44/48

DA BISTE IZBJEGLI RAZOARENJE...

Izbjegnite sljedee:- biti voena samo svojim osjeajem, ne

informacijama- nemati viziju,- ne planirati prije pokretanja posla, odnosno ne

sagledati sve bitne elemente posla,- ne istraivati trite i ne prilagoavati mu se,

- ne potivati kupce i ne pratiti stalno njihovepotrebe,- ne biti drugaiji od konkurenata,- ne koristiti marketing orijentaciju,- ne potivati svoje saradnike i zaposlene i ne

odnositi se prema njima kao jednom odnajvrednijih resursa,

- nemati finansijskog savjetnika i ne voditi rauna o

finansijama,- nemati pravnog savjetnika,- ne angaovati eksperte kada se za to ukae

potreba,- ne razvijati odnose sa kupcima, dobavljaima,

posrednicima, javnosti,- ne voditi rauna o praenju efikasnosti i

rezultatima,- ne unapreivati svoja znanja i vjetine i- gledati samo kratak rok.


45/48

Mali web-adresar:

Naziv

organizacije

Mjesto Aktivnosti Web adresa

Agencija zarazvoj malih isrednjihpreduzeaRepublikeSrpske

BanjaLuka

Umreavanje ipodrka

www.rars-msp.org

Aldi Gorade EdukacijaPoslovnosavjetovanjeIstraivanja

www.aldi.ba

AquariusOgilvy doo

BanjaLuka

Uslugepromocije

www.aquariusogilvy.com

AsocijacijaEDA

Biha EdukacijaPoslovnosavjetovanje

www.edabih.org

BAS program(BusinessAdvisoryServices)

Sarajevo Pomo ufinansiranjusavjetodavnihusluga

www.bas-bih.ba

BusinessStart-upCentre

Zenica EdukacijaPoslovnosavjetovanjePoslovniinkubator

www.bsczenica.org

Ekonomskiinstitut

Sarajevo Savjetodavneusluge

www.eis.ba

EmAM BCGdoo

Sarajevo PoslovnosavjetovanjeRaunovodstvene usluge

www.emam.ba

EUTAC Sarajevo Edukacija www.eutac.baFabrika doo Sarajevo Usluge

promocijewww.fabrika.com

GfK doo Sarajevo Istraivanjetrita

www.gfk.ba

Link Mostar Edukacija www.linkmostar.org


46/48

PoslovnosavjetovanjeKreditne linije

Podrunaprivrednakomora BanjaLuka

BanjaLuka

EdukacijaPoslovnosavjetovanjeUmreavanje

www.komorars.ba

Podrunaprivrednakomora Doboj

Doboj Umreavanje www.komorars.ba

PREDA-PD Prijedor EdukacijaPoslovnosavjetovanjePoslovniinkubator

www.preda.rs.ba

PrimeCommunications doo

BanjaLuka

Odnosi sjavnou

www.prime.ba

PrismResearch doo

Sarajevo Istraivanjetrita

www.prismresearch.ba

PrivrednakomoraBijeljina

Bijeljina Umreavanje www.komorars.ba

PrivrednakomoraIstonoSarajevo

IstonoSarajevo

Umreavanje www.komorars.ba

Privrednakomora KS

Sarajevo EdukacijaPoslovnosavjetovanjeUmreavanje

www.pksa.com.ba

PrivrednakomoraRepublikeSrpske

BanjaLuka

EdukacijaUmreavanje

www.komorars.ba

Privrednakomora TK

Tuzla EdukacijaPoslovnosavjetovanje,Umreavanje

www.kpktz.ba

PrivrednakomoraTrebinje

Trebinje Umreavanje www.komorars.ba


47/48

Privrednakomora USK

Biha EdukacijaPoslovnosavjetovanjeUmreavanje

www.pkusk.com

RazvojnaagencijaCIDEA BanjaLuka

BanjaLuka

Edukacija www.cidea.org

Razvojnaagencija EDABanja Luka

BanjaLuka

Poslovnosavjetovanje

www.edabl.org

Razvojno-preduzetnikicentar InkubatorLipnica

Tuzla Poslovniinkubator

www.rpctuzla.ba

RegionalnarazvojnaagencijaARDA

BanjaLuka

PoslovnosavjetovanjeUmreavanje

www.ardanw.org

RegionalnarazvojnaagencijaNERDA

Tuzla EdukacijaPoslovnosavjetovanjeUmreavanjeKreditno-garantni fond

www.nerda.ba

RegionalnarazvojnaagencijaREDAH

Mostar EdukacijaPoslovnosavjetovanjeUmreavanje

www.redah.ba

Regionalnarazvojnaagencija REZ

Zenica EdukacijaPoslovnosavjetovanjeUmreavanje

www.rez.ba

RegionalnarazvojnaagencijaSERDA

Sarajevo EdukacijaPoslovnosavjetovanjeUmreavanjePoslovniinkubatorKreditno-garantni fond

www.serda.ba

Revicon doo Sarajevo Poslovno www.revicon.info


48/48

savjetovanjeFinansijske ipravne usluge

RevSar doo Sarajevo PoslovnosavjetovanjeUsluge revizije

www.revsar.info

Taldi Tuzla EdukacijaPoslovnosavjetovanje

www.taldi.ba

Vanjskotrgovinska komoraBiH

Sarajevo EdukacijaUmreavanje

www.komorabih.ba

Mikrokreditne organizacije

Naziv mikrokreditne

organizacije

Web adresa

EKI www.eki.baLOK micro www.lok.baMI-BOSPO www.mi-bospo.orgMikra www.mikra.baMikro Aldi www.mikroaldi.orgMikrofin www.mikrofin.comPartner www.partner.ba

Prizma www.prizma.baSinergija plus www.mkdsinergijaplus.orgSunrise www.microsunrise.baene za ene International www.womenforwomen.orgLider www.lider.ba

Documents

200909 Zene i Poduzetnistvo