ODBOR ZA ZAKONODAVSTVO HRVATSKOG SABORA 3399 Na temelju svoje nadlenosti iz lanka 59. Poslovnika Hrvatskoga sabora i zakljuka Hrvatskog sabora od 22. listopada 2010. godine, klasa: 140-01/10-01/02, urbroj: 6511-10-16, Odbor za zakonodavstvo Hrvatskog sabora na 105. sjednici odranoj 9. studenoga 2010. godine, utvrdio je proieni tekst Zakona o mirovinskom osiguranju. Proieni tekst Zakona o mirovinskom osiguranju obuhvaa Zakon o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, br. 102/98) te njegove izmjene i dopune objavljene u Narodnim novinama, br. 127/00, 59/01, 109/01, 147/02, 117/03, 30/04, 177/04, 92/05, 43/07, 79/07, 35/08, 40/10, 121/10 u kojima je naznaeno vrijeme njihova stupanja na snagu. Klasa: 021-17/08-02/105 Zagreb, 16. studenoga 2010. Predsjednik Odbora za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora Emil Tomljanovi, dipl. iur. v. r. ZAKON O MIROVINSKOM OSIGURANJU (proieni tekst) I. OPE ODREDBE lanak 1. Sustav mirovinskog osiguranja u Republici Hrvatskoj ine: 1) obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti, 2) obvezno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane tednje, Odredbom lanka 44. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., u toki 2. dio teksta brisan. 3) dobrovoljno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane tednje. lanak 2. (1) Ovim Zakonom ureuje se obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti. (2) Obvezno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane tednje i dobrovoljno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane tednje uredit e se posebnim zakonima. Odredbom lanka 44. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., u stavku 2. dio teksta brisan.

(3) Obveznim mirovinskim osiguranjem na temelju individualne kapitalizirane tednje bit e obuhvaeni osiguranici mlai od 40 godina ivota. Stopa doprinosa za to osiguranje ne moe biti manja od 5% od osnovice za plaanje doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti. Odredbom lanka 44. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., u stavku 3. dio teksta brisan. lanak 3. Osiguranicima se na naelima uzajamnosti i solidarnosti obvezno osiguravaju prava za sluaj starosti i invalidnosti, a lanovima njihovih obitelji prava za sluaj smrti osiguranika, odnosno korisnika mirovine. lanak 4. Obvezno se osiguravaju prava na: 1) starosnu mirovinu, 2) prijevremenu starosnu mirovinu, 3) invalidsku mirovinu, 4) obiteljsku mirovinu, 5) najniu mirovinu, 6) osnovnu mirovinu, 7) profesionalnu rehabilitaciju, 8) naknadu zbog tjelesnog oteenja, 9) naknadu putnih trokova u svezi s ostvarivanjem osiguranih prava. lanak 5. (1) Prava iz mirovinskog osiguranja neotuiva su osobna materijalna prava, ne mogu se prenijeti na drugoga niti se mogu naslijediti. Dospjela novana primanja koja nisu isplaena do smrti korisnika mogu se nasljeivati, a novana primanja iza korisnika koji nema nasljednika pripadaju Republici Hrvatskoj, odnosno dravnom proraunu. Odredbom lanka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 92/05, stupio na snagu 31. prosinca 2005., u stavku 1. dodan dio teksta. (2) Prava iz mirovinskog osiguranja ne mogu zastarjeti, osim dospjelih a neisplaenih mirovina i drugih novanih davanja u sluajevima odreenim zakonom. (3) Ukinut. Odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske od 17. oujka 2010., Narodne novine br. 40/10, ukinut stavak 3.

(4) Primanja na osnovi mirovinskog osiguranja mogu biti predmet ovrhe i osiguranja u skladu sa zakonom. (5) Ukinut. Odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske od 17. oujka 2010., Narodne novine br. 40/10, ukinut stavak 5. lanak 6. Za ostvarivanje prava radnika, poljoprivrednika, obrtnika i drugih osiguranih osoba utvrenih ovim Zakonom osniva se javna ustanova Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (u daljnjem tekstu: Zavod). Odredbom lanka 44. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., djelomino izmijenjen lanak 6. lanak 7. (1) Republika Hrvatska, jedinice lokalne uprave i samouprave, jedinice lokalne samouprave, poslodavci i Zavod stvaraju uvjete za provedbu prevencije invalidnosti i osiguravaju zatitu invalida rada, vojnih invalida i drugih osiguranih osoba glede njihova osposobljavanja za rad i zapoljavanje. (2) U provedbi mjera prevencije invalidnosti kao to je sanacija radne sredine, higijenski uvjeti rada, zatita na radu i drugo, iji su nositelji jedinice lokalne uprave i samouprave, jedinice lokalne samouprave, poslodavci i druge pravne osobe, surauje i Zavod. Ta se suradnja ostvaruje ugovaranjem sadraja i oblika prevencije invalidnosti i sudjelovanja u osiguranju sredstava za ostvarivanje ugovorenih mjera prevencije invalidnosti, u skladu s opim aktom Zavoda. lanak 8. Sredstva za mirovinsko osiguranje osiguravaju osiguranici, poslodavci, drugi obveznici plaanja doprinosa odreeni zakonom i Republika Hrvatska. Odredbom lanka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., djelomino izmijenjen lanak 8. lanak 9. (1) U postupku ostvarivanja prava iz mirovinskog osiguranja osigurava se dvostupnost rjeavanja u Zavodu, kao i sudska zatita prava. (2) U postupku rjeavanja o pravima iz mirovinskog osiguranja primjenjuju se odredbe Zakona o opem upravnom postupku, ako ovim Zakonom nije drukije odreeno. II. VRSTE OSIGURANJA I OSIGURANE OSOBE A. OSIGURANICI 1. Obvezno osiguranje lanak 10.

(1) Obvezno su osigurani: 1) radnici i s njima, prema posebnim propisima, izjednaene osobe, Odredbom lanka 44. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., u stavku 1. djelomino izmijenjena toka 1. 2) osobe koje su izabrane ili imenovane na dunosti u tijelima dravne vlasti, jedinicama lokalne uprave i samouprave i jedinicama lokalne samouprave, ako za taj rad primaju plau, 3) osobe koje se nakon zavrenog kolovanja nalaze na obveznom praktinom radu ili na dobrovoljnoj praksi (volonteri), bez obzira na to primaju li za taj rad plau, odnosno naknadu, Odredbom lanka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., u stavku 1., toki 3. dio teksta brisan. 4) hrvatski dravljani koji su zaposleni kod inozemnih organizacija sa sjeditem u Republici Hrvatskoj koje ne uivaju diplomatski imunitet (strano predstavnitvo, meunarodna organizacija i ustanova), kod inozemnih fizikih osoba s prebivalitem ili sjeditem u Republici Hrvatskoj, ili kod diplomatskih misija i konzularnih ureda strane drave te meunarodnih organizacija ili predstavnitva sa sjeditem u Republici Hrvatskoj koji uivaju diplomatski imunitet, ili u osobnoj slubi kod stranih dravljana, ako meunarodnim ugovorom nije drukije odreeno, Odredbom lanka 1. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 177/04, stupio na snagu 1. sijenja 2005., u stavku 1. izmijenjena toka 4. 5) strani dravljani i osobe bez dravljanstva, koji su zaposleni na teritoriju Republike Hrvatske, ako meunarodnim ugovorom nije drukije odreeno. 6) izaslani radnici koji za poslodavca sa sjeditem u Republici Hrvatskoj obavljaju poslove u drugoj dravi te osobe na radu u diplomatskoj misiji ili konzularnom uredu Republike Hrvatske u inozemstvu. Odredbom lanka 1. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 177/04, stupio na snagu 1. sijenja 2005., u stavku 1. dodana toka 6. 7) lanovi posade broda u meunarodnoj plovidbi, za vrijeme plovidbe, prema odredbama Pomorskog zakonika, ako meunarodnim ugovorom o socijalnom osiguranju nije drukije odreeno. Odredbom lanka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 121/10, stupio na snagu 1. studenog 2010., u stavku 1. dodana toka 7. (2) Nezaposlene osobe obvezno su osigurane pod uvjetima i u trajanju utvrenim propisima o zapoljavanju. (3) Obvezno su osigurane osobe koje pruaju pomo i njegu hrvatskim ratnim vojnim invalidima iz Domovinskog rata i koje za taj rad primaju naknadu prema posebnim propisima.

Odredbom lanka 1. stavka 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 177/04, stupio na snagu 1. sijenja 2005., dodan stavak 3. lanak 11. Obvezno su osigurani: 1) obrtnici i trgovci pojedinci, upisani u odgovarajui registar, 2) osobe koje u skladu s posebnim propisima, samostalno obavljaju profesionalnu djelatnost kao to su odvjetnici, lijenici, zubari, umjetnici, novinari, odgajatelji, lektori, prevoditelji, primalje i drugi, 3) vrhunski portai i ahisti, ako nisu osigurani po drugoj osnovi. 4) osobe koje su po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti poljoprivrede i umarstva obveznici poreza na dohodak ili poreza na dobit, Odredbom lanka 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., dodana toka 4. 5) osobe koje obavljaju djelatnost za ije obavljanje nije propisano izdavanje odobrenja ili registracije, ali imaju obiljeje samostalnosti, trajnosti i s namjerom stvaranja izvora dohotka ili dobiti i po osnovi obavljanja tih djelatnosti su obveznici poreza na dohodak ili poreza na dobit, ako nisu korisnici mirovine, osim korisnika invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad, ili nisu obvezno osigurane po drugoj osnovi. Odredbom lanka 2. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 121/10, stupio na snagu 1. studenog 2010., izmijenjena toka 5. Odredbom lanka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 177/04, stupio na snagu 1. sijenja 2005., dodana toka 5. 6) osobe koje obavljaju obrt kao domau radinost ili kao sporedno zanimanje, ako nisu korisnici mirovine, osim korisnika invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad, ili nisu obvezno osigurane po drugoj osnovi. Odredbom lanka 2. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 121/10, stupio na snagu 1. studenog 2010., dodana toka 6. lanak 12. (1) Obvezno su osigurane osobe koje obavljaju poljoprivrednu djelatnost kao jedino ili glavno zanimanje, a upisane su u upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u svojstvu nositelja ili lana obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva. Odredbom lanka 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 121/10, stupio na snagu 1. studenog 2010., izmijenjen stavak 1.

(2) U smislu ovoga Zakona smatra se da osobe iz stavka 1. ovoga lanka ne obavljaju poljoprivrednu djelatnost kao jedino ili glavno zanimanje ako su obvezno osigurane po drugoj osnovi, ako su korisnici mirovine, ili su na redovitom kolovanju. Odredbom lanka 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., izmijenjen lanak 12. lanak 13. Obvezno su osigurani lanovi uprave i izvrni direktori trgovakih drutava, ako nisu obvezno osigurani po drugoj osnovi. Odredbom lanka 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 121/10, stupio na snagu 1. studenog 2010., dodan dio teksta. lanak 14. Obvezno su osigurani sveenici i drugi vjerski slubenici vjerske zajednice, koja je upisana u evidenciju vjerskih zajednica koju vodi nadleno sredinje tijelo dravne uprave, ako nisu obvezno osigurani po drugoj osnovi. Odredbom lanka 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 177/04, stupio na snagu 1. sijenja 2005., izmijenjen lanak 14. lanak 15. (1) Obvezno je osiguran roditelj koji obavlja roditeljske dunosti u prvoj godini ivota djeteta, a nije obvezno osiguran po drugoj osnovi, ako je dijete hrvatski dravljanin i ako roditelj i dijete imaju prebivalite u Republici Hrvatskoj. Roenjem sljedeeg djeteta, prije navretka prve godine ivota prethodnog djeteta, prestaje pravo na obvezno osiguranje po prethodno roenom djetetu. (2) Ako oba roditelja obavljaju roditeljske dunosti prema djetetu, a nisu osigurani po drugoj osnovi, obvezno se osigurava majka djeteta, ako se roditelji drukije ne dogovore. (3) Obvezno je osiguran roditelj njegovatelj prema propisima o socijalnoj skrbi, za vrijeme trajanja toga svojstva. Odredbom lanka 5. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 121/10, stupio na snagu 1. studenog 2010., dodan stavak 3. lanak 16. (1) Na osobni zahtjev obvezno se osiguravaju hrvatski dravljani zaposleni u inozemstvu kod meunarodnih organizacija i stranih poslodavaca, ako nisu obvezno osigurani prema inozemnim propisima na koje se odnosi meunarodni ugovor o socijalnom osiguranju. Odredbom lanka 6. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 121/10, stupio na snagu 1. studenog 2010., dio teksta brisan.

(2) Pod uvjetima iz stavka 1. ovoga lanka obvezno se osiguravaju i hrvatski dravljani zaposleni na teritoriju Republike Hrvatske kod poslodavaca sa sjeditem u inozemstvu, koji nemaju registriranu podrunicu u Republici Hrvatskoj. Odredbom lanka 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 177/04, stupio na snagu 1. sijenja 2005., izmijenjen stavak 2. (3) Obvezno osiguranje iz stavka 1. i 2. ovoga lanka uspostavlja se od dana zaposlenja, a najranije od 1. sijenja godine u kojoj je podnesena prijava na osiguranje. lanak 16.a (1) Obvezno su osigurane osobe koje ostvaruju drugi dohodak prema propisima o porezu na dohodak na koji se plaa doprinos (u daljnjem tekstu: drugi dohodak) za mirovinsko osiguranje prema propisima o doprinosima za obvezna osiguranja. Odredbom lanka 5. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 177/04, stupio na snagu 1. sijenja 2005., djelomino izmijenjen stavak 1. (2) Osobama iz stavka 1. ovoga lanka ne osiguravaju se prava prema ovome Zakonu za sluaj ozljede na radu ili profesionalne bolesti u vezi s poslovima za koje ostvaruju druge dohotke iz stavka 1. ovoga lanka. Odredbom lanka 5. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 177/04, stupio na snagu 1. sijenja 2005., djelomino izmijenjen stavak 2. Odredbom lanka 5. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., dodan lanak 16.a. 2. Produeno osiguranje lanak 17. (1) Osobe kojima je prestalo obvezno mirovinsko osiguranje mogu se osigurati na produeno osiguranje ako od prestanka obveznog osiguranja nije proteklo vie od 12 mjeseci i ako podnesu prijavu osiguranja u tom roku. (2) Osoba iz stavka 1. ovoga lanka moe se osigurati na produeno osiguranje za vrijeme: 1) neplaenog dopusta, 2) mirovanja radnog odnosa dok dijete ne navri tri godine ivota, 3) strunog usavravanja ili specijalizacije nakon prestanka ugovora o radu, slube, odnosno obavljanja djelatnosti, 4) nezaposlenosti, Odredbom lanka 6. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., u stavku 2. toki 4. dio teksta brisan.

5) privremenog ili sezonskog prekida obavljanja djelatnosti, 6) zaposlenja u inozemstvu u meunarodnim i drugim organizacijama na osnovi meunarodnih ugovora, odnosno kod stranog poslodavca, ako za to vrijeme nije obvezno osigurana u Republici Hrvatskoj, odnosno ako meunarodnim ugovorom nije drukije odreeno, 7) boravka u inozemstvu kao brani drug osiguranika hrvatskog dravljanina na radu u inozemstvu, 8) nezaposlenosti pomoraca nakon prestanka ugovora o radu na odreeno vrijeme. Odredbom lanka 6. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 177/04, stupio na snagu 1. sijenja 2005., u stavku 2. toki 8. dio teksta brisan. (3) Na produeno osiguranje moe se osigurati i osoba koja ima prebivalite na teritoriju Republike Hrvatske za vrijeme nezaposlenosti nakon prestanka obveznoga mirovinskog osiguranja u dravi s kojom je sklopljen ugovor o socijalnom osiguranju, neovisno o tome je li prije obveznog osiguranja u inozemstvu bila osigurana u Republici Hrvatskoj. Odredbom lanka 6. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 177/04, stupio na snagu 1. sijenja 2005., izmijenjen stavak 3. (4) Na produeno osiguranje osigurava se osoba za vrijeme nezaposlenosti nakon prestanka ugovora o radu na odreeno vrijeme za stalne sezonske poslove. Odredbom lanka 6. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., dodan novi stavak 4. (5) Pravo na produeno osiguranje prestaje i prije prestanka okolnosti iz stavka 2. i 3. ovoga lanka, ako dospjeli doprinosi nisu uplaeni u roku od 3 mjeseca od dana dospijea. Odredbom lanka 6. stavka 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 177/04, stupio na snagu 1. sijenja 2005., djelomino izmijenjen stavak 5. Odredbom lanka 6. stavka 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., djelomino izmijenjen dotadanji stavak 4. koji postaje stavak 5. B. OSOBE OSIGURANE U ODREENIM OKOLNOSTIMA lanak 18. (1) Za sluajeve invalidnosti i tjelesnog oteenja zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti osigurani su: 1) uenici i studenti na dodiplomskom studiju za vrijeme praktine nastave, za vrijeme strune prakse kod poslodavca, odnosno za vrijeme rada putem posrednika pri zapoljavanju uenika i redovitih studenata,

Odredbom lanka 7. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 177/04, stupio na snagu 1. sijenja 2005., u stavku 1. djelomino izmijenjena toka 1. 2) nezaposleni za vrijeme strunog osposobljavanja ili profesionalne rehabilitacije, na koje ih je uputila nadlena sluba zapoljavanja, 3) osobe koje obavljaju odreene poslove za vrijeme izdravanja kazne zatvora, primjene sigurnosnih mjera obveznoga psihijatrijskog lijeenja i obveznog lijeenja od ovisnosti, kao i odgojnih mjera. (2) Odredbe stavka 1. toke 1. ovoga lanka primjenjuju se i na strane dravljane koji se nalaze na kolovanju u Republici Hrvatskoj, pod uvjetom uzajamnosti. lanak 19. (1) Za sluaj invalidnosti i tjelesnog oteenja zbog ozljede na radu osigurane su osobe koje su ozlijeene na teritoriju Republike Hrvatske: 1) sudjelujui u spaavanju ili obrani od elementarnih nepogoda kao to su poar, poplava, potres i ostale nepogode uzrokovane viom silom, ili u spaavanju ivota graana, ili radi otklanjanja materijalne tete koja prijeti imovini, 2) lanovi dobrovoljnih vatrogasnih drutava sudjelujui u gaenju poara, spaavanju ljudi i imovine ugroene poarom i drugim elementarnim nepogodama, pri odlasku na vjebu i na povratku s vjebe, kao i za vrijeme obuavanja koje organizira vatrogasno drutvo, 3) prigodom obavljanja dunosti graana u obrani, u skladu s propisima o obrani. (2) Ozljedom na radu smatra se i bolest koja nastane izravno i iskljuivo kao posljedica obavljanja poslova iz stavka 1. ovoga lanka. lanak 20. Za sluaj invalidnosti i tjelesnog oteenja nastaloga zbog ozljede na radu, osigurane su osobe koje na zahtjev dravnih tijela prue pomo tim tijelima i tom se prigodom ozlijede ili razbole. C. LANOVI OBITELJI OSIGURANIKA lanak 21. (1) U sluaju smrti osiguranika ili korisnika starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine osigurani su lanovi njegove obitelji, i to: 1) udovica, odnosno udovac, 2) razvedeni brani drug s pravom na uzdravanje, 3) djeca roena u braku ili izvan braka ili posvojena, 4) pastorad koju je osiguranik uzdravao, unuad koju je osiguranik uzdravao ako su bez oba roditelja ili ako imaju jednog ili oba roditelja kod kojih postoji opa nesposobnost za rad,

5) roditelji otac, majka, ouh, maeha i posvojitelj osiguranika koje je osiguranik uzdravao, 6) djeca bez roditelja braa, sestre i druga djeca koju je osiguranik uzeo na uzdravanje, ako su bez oba roditelja ili ako imaju jednog ili oba roditelja kod kojih postoji opa nesposobnost za rad. (2) Smatra se da je osiguranik, odnosno korisnik mirovine uzdravao lana obitelji iz stavka 1. ovoga lanka: 1. ako je lan obitelji ivio s njime u zajednikom kuanstvu i nema vlastitih prihoda dovoljnih za uzdravanje, jer nema dohodak od poljoprivrede i umarstva ili ako mu drugi stalni prihod u trenutku smrti osiguranika ili korisnika mirovine nije bio vei od 66% svote najnie starosne mirovine odreene za 15 godina mirovinskog staa prema ovome Zakonu, ili 2. ako lan obitelji nije ivio s njime u zajednikom kuanstvu i nema vlastitih prihoda dovoljnih za uzdravanje prema toki 1. ovoga stavka, a umrli osiguranik odnosno korisnik mirovine redovito mu je osigurao sredstva za uzdravanje u prosjenoj svoti od najmanje 80% svote najnie starosne mirovine odreene za 15 godina mirovinskog staa prema ovome Zakonu. Odredbom lanka 1. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 79/07, stupio na snagu 1. sijenja 2008., izmijenjen stavak 2. (3) Pravo na obiteljsku mirovinu ostvareno prema stavku 2. ovoga lanka prestaje kada doe do promjene u prihodima korisnika mirovine, tako da isti preu svotu iz stavka 2. ovoga lanka. Odredbom lanka 1. stavaka 2. i 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 79/07, stupio na snagu 1. sijenja 2008., dodan novi stavak 3., a dotadanji stavak 3. postao stavak 4. (4) lanovi obitelji iz stavka 1. ovoga lanka, osigurani su za sluaj smrti osoba iz lanka 18. do 20. ovoga Zakona, ako je smrt tih osoba nastala zbog ozljede na radu ili bolesti, dok su obavljale poslove pod okolnostima iz lanka 18. do 20. ovoga Zakona. (5) Pod lanom obitelji iz stavka 1. toke 1. ovoga lanka smatra se i izvanbrani drug koji je s osiguranikom ili s korisnikom mirovine do njegove smrti ivio u zajednikom kuanstvu najmanje tri godine. Status izvanbrane zajednice utvruje se u izvanparninome sudskom postupku. Odredbom lanka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 35/08, stupio na snagu 28. oujka 2008., dodan stavak 5. III. MIROVINSKI STA lanak 22. Mirovinski sta, prema ovome Zakonu, na temelju kojega se ostvaruju prava iz mirovinskog osiguranja obuhvaa razdoblje: 1) provedeno u osiguranju, prema odredbama ovoga Zakona,

2) provedeno u osiguranju prema propisima o mirovinskom osiguranju vojnih osiguranika, 3) dokupljenog staa osiguranja prema odredbama ovoga Zakona, 4) pridodanog staa, 5) provedeno u Domovinskom ratu prema posebnim propisima, 6) provedeno u zaposlenju na katoliko-bogoslovnim uilitima u razdoblju od 29. sijenja 1952. do 23. srpnja 1990., 7) navreno do 31. prosinca 1998. koje se, prema zakonskim propisima koji su se primjenjivali do toga dana, raunalo u mirovinski sta kao sta osiguranja, sta osiguranja s poveanim trajanjem i posebni sta. 1. Sta osiguranja lanak 23. U sta osiguranja rauna se razdoblje koje je osiguranik proveo nakon navrene 15. godine ivota u obveznom mirovinskom osiguranju i produenom osiguranju. lanak 24. (1) Osiguranicima iz lanka 10. stavka 1. toke 4., lanka 11. do 14. i lanka 16. i 17. stavka 1., 2. i 3. ovoga Zakona koji su sami obveznici plaanja doprinosa, rauna se kao sta osiguranja razdoblje provedeno u osiguranju, ako su u cijelosti plaeni doprinosi za mirovinsko osiguranje i obveze koje proizlaze iz neuplaenih doprinosa. Odredbom lanka 8. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 177/04, stupio na snagu 1. sijenja 2005., dio teksta dodan. (2) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka, kada doprinosi za mirovinsko osiguranje nisu plaeni u cijelosti, sta osiguranja se utvruje na temelju plaenih doprinosa i razmjernog dijela kamata, posebno po svakoj osnovi osiguranja. (3) Nain utvrivanja staa osiguranja na temelju plaenih doprinosa za mirovinsko osiguranje utvruje pravilnikom ministar nadlean za mirovinsko osiguranje, uz prethodnu suglasnost ministra financija. Odredbom lanka 7. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 121/10, stupio na snagu 1. studenog 2010., dodani stavci 2. i 3. lanak 25. (1) U sta osiguranja rauna se razdoblje provedeno u zaposlenju s punim radnim vremenom prema propisima o radu. Odredbom lanka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 117/03, stupio na snagu 23. srpnja 2003., izmijenjen stavak 1. (2) Kao razdoblje provedeno u zaposlenju s punim radnim vremenom smatra se i razdoblje koje u zaposlenju sa skraenim radnim vremenom koje provedu:

1) zaposleni roditelj koji radi s polovicom punoga radnog vremena nakon proteka obveznoga porodiljnog dopusta, kao i u sluaju rada sa skraenim radnim vremenom zbog pojaane brige i njege djeteta, Odredbom lanka 7. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., u stavku 2. toki 1. dio teksta brisan. 2) roditelj djeteta s teim smetnjama u razvoju koji radi s polovicom punoga radnog vremena, 3) radnici koji rade sa skraenim radnim vremenom prema posebnim propisima. Odredbom lanka 44. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., u stavku 2. djelomino izmijenjena toka 3. (3) U sta osiguranja rauna se i razdoblje provedeno u zaposlenju s nepunim radnim vremenom, u trajanju koje odgovara ukupnom broju sati takva rada ostvarenog za pojedine godine, obraunatih na puno radno vrijeme. (4) Odredbe stavka 1. do 3. ovoga lanka primjenjuju se i kad je radno vrijeme ostvareno u zaposlenju kod dva ili vie poslodavaca. (5) Razdoblje provedeno u zaposlenju na sezonskim poslovima na kojima je ostvaren vei broj sati od punoga radnog vremena rauna se u trajanju preraunatom na puno radno vrijeme. (6) Korisnicima invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad u sta osiguranja rauna se razdoblje provedeno u zaposlenju s nepunim radnim vremenom u trajanju koje odgovara dvostrukom vremenu provedenom u zaposlenju, ali najdue u trajanju do punoga radnog vremena. (7) Sta osiguranja iz stavka 1. do 6. ovoga lanka priznaje se u sta osiguranja u trajanju najvie 12 mjeseci za pojedinu kalendarsku godinu. (8) Iznimno od odredaba lanka 30., 31., 39. stavka 2., lanka 52. stavka 1. i 2., te lanka 60. stavka 1. ovoga Zakona, za ispunjenje uvjeta za stjecanje prava prema ovome Zakonu, razdoblje provedeno u zaposlenju s nepunim radnim vremenom prema stavku 3. ovoga lanka smatra se razdobljem provedenim u zaposlenju s punim radnim vremenom. Odredbom lanka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 35/08, stupio na snagu 28. oujka 2008., dodan stavak 8. lanak 26. U sta osiguranja rauna se i razdoblje koje je osoba, odnosno osiguranik proveo: 1) na bolovanju nakon prestanka zaposlenja ili drugog rada na osnovi kojega je bio osiguran, a za to je razdoblje primao naknadu plae, 2) na profesionalnoj rehabilitaciji na koju je bio upuen kao invalid rada ili kao vojni invalid, kao slijepa osoba, osoba oboljela od distrofije i srodnih miinih i neuromiinih bolesti, oboljeli od paraplegije, cerebralne i djeje paralize, multipleks skleroze, gluha osoba, reumatoidnog artritisa ili kao civilni invalid rata i osoba kod

koje postoje funkcionalni poremeaji zbog kojih se ne moe samostalno kretati bez uporabe invalidskih kolica, bez obzira je li prije toga bio osiguran, 3) koristei se s naknadom plae u svezi s pravom na profesionalnu rehabilitaciju. lanak 27. U sta osiguranja rauna se i razdoblje koje je osoba, odnosno osiguranik proveo izvan zaposlenja na osnovi kojega je bio osiguran, i to: 1) za koje je primao plau, odnosno naknadu plae prema posebnim propisima, 2) za koje je ostvario pravo na mirovinsko osiguranje, u skladu s propisima o zapoljavanju, 3) obavljanja roditeljske dunosti iz lanka 15. ovoga Zakona. lanak 27.a (1) U sta osiguranja rauna se i razdoblje u kojem su isplaeni drugi dohoci za koje su plaeni doprinosi prema lanku 16.a ovoga Zakona. Odredbom lanka 9. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 177/04, stupio na snagu 1. sijenja 2005., djelomino izmijenjen stavak 1. (2) Sta osiguranja utvruje se za svaku kalendarsku godinu tako da se osnovica prema dohocima iz stavka 1. ovoga lanka na koju su obraunati i uplaeni doprinosi podijeli s prosjenom mjesenom plaom svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj u istoj godini, prema podacima Dravnog zavoda za statistiku. Odredbom lanka 9. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 177/04, stupio na snagu 1. sijenja 2005., izmijenjen stavak 2. lanak 27.b Sta osiguranja ostvaren po svim osnovama osiguranja prema ovome Zakonu rauna se najvie 12 mjeseci u jednoj kalendarskoj godini. Odredbom lanka 8. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., dodani lanci 27.a i 27.b. 2. Dokupljeni sta lanak 28. U sta osiguranja rauna se razdoblje koje je osiguranik odnosno, korisnik mirovine sveenik, redovnica ili redovnik dokupio za razdoblje provedeno u sveenikoj ili redovnikoj slubi prije 1. sijenja 1999. Odredbom lanka 9. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., izmijenjen lanak 28.

3. Pridodani sta lanak 29. (1) Pridodani sta je razdoblje koje se pridodaje prigodom odreivanja visine invalidske i obiteljske mirovine ako osiguranik nije navrio 60 godina ivota. (2) Pridodani sta poinje: 1) kod invalidske mirovine na dan nastanka invalidnosti, 2) kod obiteljske mirovine na dan smrti osiguranika. (3) Trajanje pridodanoga staa rauna se tako da se pribroje razdoblja do navrene 55. godine ivota osiguranika u trajanju od dvije treine, a nakon 55. do navrene 60. godine ivota osiguranika u trajanju od jedne polovine, a za razdoblja u kojima osiguranik nije ostvario sta osiguranja. (4) Kada je osiguranik bio osiguran u dravi s kojom je sklopljen ugovor o socijalnom osiguranju, pridodani se sta odreuje razmjerno udjelu mirovinskog staa koji se rauna prema ovome Zakonu i ukupnoga mirovinskog staa obraunatog pribrajanjem staa iz odnosne drave, a u skladu s ugovorom o socijalnom osiguranju s tom dravom. IV. PRAVA IZ MIROVINSKOG OSIGURANJA 1. Starosna mirovina lanak 30. (1) Pravo na starosnu mirovinu ima osiguranik kada navri 65 godina ivota i 15 godina mirovinskog staa. Odredbom lanka 8. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 121/10, stupio na snagu 1. studenog 2010., dio teksta brisan. (2) Brisan. Odredbom lanka 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 35/08, stupio na snagu 28. oujka 2008., brisan stavak 2. Odredbom lanka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 117/03, stupio na snagu 23. srpnja 2003., dodan stavak 2. 2. Prijevremena starosna mirovina lanak 31. Pravo na prijevremenu starosnu mirovinu ima osiguranik kada navri 60 godina ivota i 35 godina mirovinskog staa. Odredbom lanka 9. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 121/10, stupio na snagu 1. studenog 2010., dio teksta brisan. 3. Zajednike odredbe

lanak 32. (1) Pravo na starosnu mirovinu i prijevremenu starosnu mirovinu ima osiguranik od dana kada su ispunjeni uvjeti za mirovinu, s tim to se pravo na mirovinu moe ostvariti nakon prestanka osiguranja. (2) Zahtjev za priznanje prava na starosnu mirovinu i prijevremenu starosnu mirovinu moe se podnijeti najranije dva mjeseca prije prestanka osiguranja. (3) Kada se pravo na starosnu mirovinu i prijevremenu starosnu mirovinu ostvaruje na zahtjev osiguranika nakon prestanka osiguranja, osiguranik ima pravo na mirovinu od prvoga idueg dana nakon prestanka osiguranja, ako je zahtjev za ostvarivanje prava na mirovinu podnesen u roku od est mjeseci od prestanka osiguranja. Ako je zahtjev podnesen nakon isteka navedenoga roka, osiguranik ima pravo na mirovinu od prvoga dana idueg mjeseca nakon podnoenja zahtjeva i za est mjeseci unatrag. (4) Osiguranik iz lanka 24. ovoga Zakona, koji nije u cijelosti uplatio doprinose za mirovinsko osiguranje, moe ostvariti pravo na starosnu mirovinu ili prijevremenu starosnu mirovinu ako ispunjava uvjete za stjecanje prava na mirovinu na temelju staa osiguranja za koji je uplaen doprinos za mirovinsko osiguranje. Ostvarivanjem prava na mirovinu ne prestaje, za razdoblja za koja doprinos nije u cijelosti uplaen, obveza uplate dospjelih doprinosa. Odredbom lanka 10. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., izmijenjen stavak 4. (5) Osiguranik moe est mjeseci prije podnoenja zahtjeva obavijestiti Zavod o svojoj namjeri za podnoenje zahtjeva za priznanje prava na starosnu mirovinu, ili prijevremenu starosnu mirovinu, u svrhu kompletiranja i kontrole podataka o stau osiguranja i plai, odnosno osnovici. Obavijest osiguranika prema ovoj odredbi ne smatra se zahtjevom za priznanje prava na mirovinu prema stavku 2. ovoga lanka. Odredbom lanka 10. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 177/04, stupio na snagu 1. sijenja 2005., dodan stavak 5. lanak 33. Osiguranici koji rade na osobito tekim i za zdravlje i radnu sposobnost tetnim radnim mjestima i osiguranici kojima nakon odreenih godina ivota, zbog naravi i teine posla, fizioloke funkcije organizma opadaju u toj mjeri da onemoguavaju daljnje uspjeno obavljanje tog posla kao i osiguranici slijepe osobe, osobe oboljele od distrofije i srodnih miinih i neuromiinih bolesti, oboljeli od paraplegije, cerebralne i djeje paralize, multipleks skleroze, reumatoidnog artritisa, gluhe osobe te osobe kod kojih postoje funkcionalni poremeaji zbog kojih se ne mogu samostalno kretati bez uporabe invalidskih kolica, ostvaruju prava iz obveznoga mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti prema posebnom zakonu. 4. Prava na osnovi invalidnosti lanak 34.

(1) Invalidnost postoji kada je kod osiguranika, zbog promjena u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti lijeenjem, radna sposobnost trajno smanjena za vie od polovice prema tjelesno i psihiki zdravome osiguraniku iste ili sline naobrazbe i sposobnosti (profesionalna nesposobnost za rad). Poslovi prema kojima se ocjenjuje sposobnost za rad osiguranika obuhvaaju sve poslove koji odgovaraju njegovim tjelesnim i psihikim sposobnostima, a smatraju se odgovarajuim njegovim dosadanjim poslovima. (2) Invalidnost postoji i kada kod osiguranika zbog promjena u zdravstvenom stanju, koje se ne mogu otkloniti lijeenjem, nastane trajni gubitak sposobnosti za rad (opa nesposobnost za rad). (3) Invalidnost u smislu stavka 1. i 2. ovoga lanka moe nastati zbog bolesti, ozljede izvan rada, ozljede na radu ili profesionalne bolesti. (4) Kada je kod osiguranika utvrena profesionalna nesposobnost za rad iz stavka 1. ovoga lanka, utvruje se preostala radna sposobnost ako se, s obzirom na njegovo zdravstveno stanje, ivotnu dob, naobrazbu i sposobnost, moe profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad s punim radnim vremenom na drugom poslu. lanak 35. Invalid rada, prema ovome Zakonu, je osiguranik koji je na osnovi invalidnosti ostvario pravo na invalidsku mirovinu ili pravo na profesionalnu rehabilitaciju. lanak 36. Neposredna opasnost od nastanka invalidnosti postoji kada pri obavljanju odreenih poslova uvjeti rada, bez obzira na mjere zatite na radu koje se primjenjuju ili se mogu primijeniti, utjeu na zdravstveno stanje i radnu sposobnost osiguranika iz lanka 10. stavka 1. toke 1. ovoga Zakona toliko da je prijeko potrebno, radi sprjeavanja nastanka invalidnosti, premjestiti ga na drugi posao primjeren njegovoj naobrazbi i sposobnostima na kojemu moe raditi s radnim naporom koji ne pogorava njegovo zdravstveno stanje, u skladu s propisima o radu. lanak 37. Ozljedom na radu smatra se svaka: 1) ozljeda osiguranika izazvana neposrednim i kratkotrajnim mehanikim, fizikalnim ili kemijskim djelovanjem, te ozljeda uzrokovana naglim promjenama poloaja tijela, iznenadnim optereenjem tijela ili drugim promjenama fiziolokog stanja organizma, ako je takva ozljeda uzrono vezana uz obavljanje poslova na kojima radi, odnosno djelatnosti na osnovi koje ozlijeena osoba ima svojstvo osiguranika prema ovome Zakonu, 2) bolest osiguranika koja je nastala izravno i iskljuivo kao posljedica nekog nesretnog sluaja ili vie sile za vrijeme rada, odnosno za vrijeme obavljanja djelatnosti ili u svezi s obavljanjem te djelatnosti na osnovi koje oboljela osoba ima svojstvo osiguranika prema ovome Zakonu, 3) ozljeda nanesena na nain predvien u toki 1. ovoga lanka koju osiguranik pretrpi na redovitom putu od stana do mjesta rada i obratno, te na putu poduzetom radi stupanja na posao koji mu je osiguran, odnosno na posao na osnovi kojega je osiguran,

4) ozljeda nanesena na nain predvien u toki 1. ovoga lanka koju osiguranik pretrpi u svezi s koritenjem prava na zdravstvenu zatitu prema propisima o zdravstvenom osiguranju i prava na profesionalnu rehabilitaciju prema odredbama ovoga Zakona, 5) ozljeda, odnosno bolest iz toke 1. i 2. ovoga lanka koju pretrpi osigurana osoba iz lanka 18. do 20. ovoga Zakona, 6) ozljeda nastala na nain predvien u toki 1. ovoga lanka koju osoba pretrpi u svezi s prethodnim utvrivanjem zdravstvene sposobnosti kada je to prema zakonu obvezno prigodom zasnivanja radnog odnosa. lanak 38. (1) Profesionalne bolesti su odreene bolesti izazvane duim neposrednim utjecajem procesa rada i uvjeta rada na odreenim poslovima na osnovi kojih oboljela osoba ima svojstvo osiguranika prema ovome Zakonu. (2) Lista profesionalnih bolesti i poslova na kojima se te bolesti javljaju i uvjete pod kojima se smatraju profesionalnim bolestima utvruje se zakonom. a) Profesionalna rehabilitacija lanak 39. (1) Pravo na profesionalnu rehabilitaciju ima osiguranik iz lanka 10. stavka 1., lanka 11. i 13. i osigurana osoba iz lanka 18. do 20. ovoga Zakona kod koje je nastala invalidnost iz lanka 34. stavka 1. ovoga Zakona i kod koje postoji preostala radna sposobnost iz lanka 34. stavka 4. ovoga Zakona. (2) Ako je invalidnost i preostala radna sposobnost nastala zbog ozljede izvan rada ili bolesti, osiguranik ima pravo na profesionalnu rehabilitaciju ako ispunjava uvjete mirovinskog staa za stjecanje prava na invalidsku mirovinu. (3) Ako je invalidnost i preostala radna sposobnost nastala zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, osiguranik ima pravo na profesionalnu rehabilitaciju bez obzira na duinu mirovinskog staa. lanak 40. (1) Osiguraniku kojemu je priznato pravo na profesionalnu rehabilitaciju prema lanku 39. ovoga Zakona duan je tu rehabilitaciju osigurati poslodavac kod kojega je osiguranik bio zaposlen u vrijeme nastanka invalidnosti, a osiguraniku iz lanka 11. i 13. i osobama iz lanka 18. do 20. ovoga Zakona profesionalnu rehabilitaciju osigurava Zavod. (2) Trokove profesionalne rehabilitacije za osiguranike iz lanka 10. stavka 1. ovoga Zakona isplauje poslodavac na teret Zavoda, a za osiguranike iz lanka 11. i 13. i osobe iz lanka 18. do 20. ovoga Zakona trokove profesionalne rehabilitacije isplauje Zavod. lanak 41. (1) Pravo na profesionalnu rehabilitaciju ima osiguranik ili invalid rada kod kojega nastane invalidnost prije navrene 50. godine ivota, ako se s obzirom na preostalu radnu sposobnost moe osposobiti za rad na

drugom poslu s punim radnim vremenom. (2) Profesionalnom rehabilitacijom smatra se i prilagoavanje invalida rada za rad na poslu na koji je premjeten, odnosno upuen nakon zavrene profesionalne rehabilitacije, kada je ono potrebno radi postizanja normalnoga radnog uinka uz normalan napor. lanak 42. Invalid rada koji je stekao pravo na profesionalnu rehabilitaciju, a ima strunu spremu za posao na kojemu je radio prije nastanka invalidnosti, osposobljava se za rad na drugom poslu za koji se trai isti stupanj strune spreme. Ako takva mogunost ne postoji, invalid rada moe se osposobljavati i za poslove za koje se trai neposredno nii stupanj strune spreme. lanak 43. Osigurana osoba iz lanka 18. ovoga Zakona, koja stekne pravo na profesionalnu rehabilitaciju, osposobljava se za rad na poslovima za koje se trai stupanj strune spreme koji odgovara stupnju strune spreme koji bi stekla ili je kolovanjem stekla prije nastanka invalidnosti. lanak 44. (1) Uvjeti i nain provedbe profesionalne rehabilitacije invalida rada ureuju se ugovorom koji sklapa Zavod s poslodavcem. (2) Ako se profesionalna rehabilitacija ne moe obaviti kod poslodavca, ugovor iz stavka 1. ovoga lanka Zavod zakljuuje s ustanovom za profesionalnu rehabilitaciju i zapoljavanje invalida. (3) Zavod ima pravo i dunost prema ugovornim stranama iz stavka 1. i 2. ovoga lanka provjeravati provodi li se profesionalna rehabilitacija invalida rada u skladu s ovim Zakonom i sklopljenim ugovorom. lanak 45. (1) Invalida rada s pravom na profesionalnu rehabilitaciju, koji nije u roku od est mjeseci od dana pravomonosti rjeenja o priznanju prava upuen na profesionalnu rehabilitaciju, Zavod upuuje na pregled ovlatenom vjetaku prema ovome Zakonu radi ponovne ocjene preostale radne sposobnosti. (2) Na pregled radi ponovne ocjene preostale radne sposobnosti uputit e se i korisnik prava na profesionalnu rehabilitaciju, kada Zavod ocijeni da se invalid rada s pravom na profesionalnu rehabilitaciju nee moi osposobiti za rad na odreenom poslu. (3) Poticaj za pregled invalida rada u sluajevima iz stavka 1. i 2. ovoga lanka moe dati i poslodavac. lanak 46. Invalidu rada s pravom na profesionalnu rehabilitaciju, kojemu je za odlazak na profesionalnu rehabilitaciju i povratak s rehabilitacije potreban prijevoz, a zbog invalidnosti se ne moe sluiti sredstvima javnog prijevoza, Zavod osigurava poseban prijevoz. lanak 47.

(1) Invalid rada koji je stekao pravo na profesionalnu rehabilitaciju zbog ozljede izvan rada ili bolesti ima, od dana nastanka invalidnosti do dana poetka profesionalne rehabilitacije i od dana zavretka profesionalne rehabilitacije do zaposlenja na odgovarajuem radnom mjestu, pravo na naknadu plae u visini invalidske mirovine za sluaj profesionalne nesposobnosti za rad. (2) Invalid rada iz stavka 1. ovoga lanka za vrijeme profesionalne rehabilitacije ima pravo na naknadu plae u visini invalidske mirovine zbog ope nesposobnosti za rad. (3) Naknada plae iz stavka 1. ovoga lanka pripada invalidu rada najdue 12 mjeseci od dana zavretka profesionalne rehabilitacije pod uvjetom da se u roku od 30 dana od dana zavretka profesionalne rehabilitacije prijavio nadlenoj slubi zapoljavanja i da se u skladu s propisima o zapoljavanju redovito prijavljuje toj slubi. lanak 48. (1) Invalid rada koji je stekao pravo na profesionalnu rehabilitaciju zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti ima, od dana nastanka invalidnosti do dana poetka profesionalne rehabilitacije, za vrijeme profesionalne rehabilitacije i od dana zavretka profesionalne rehabilitacije do zaposlenja na odgovarajuem radnom mjestu, pravo na naknadu plae u visini invalidske mirovine zbog ope nesposobnosti za rad za 40 godina mirovinskog staa. (2) Naknada plae iz stavka 1. ovoga lanka pripada invalidu rada najdue 24 mjeseca od dana zavretka profesionalne rehabilitacije pod uvjetom da se u roku od 30 dana od dana zavretka profesionalne rehabilitacije prijavio nadlenoj slubi zapoljavanja i da se u skladu s propisima o zapoljavanju redovito prijavljuje toj slubi. lanak 49. Invalid rada ima pravo na naknadu plae iz lanka 47. i 48. ovoga Zakona i za vrijeme naknadnog lijeenja, odnosno medicinske rehabilitacije na koju je upuen tijekom koritenja prava na profesionalnu rehabilitaciju zbog bolesti i drugih uzroka, zbog kojih bi mu, prema propisima o zdravstvenom osiguranju, pripadala naknada plae, kao i za vrijeme prilagoavanja za rad. lanak 50. Kada se profesionalna rehabilitacija obavlja izvan mjesta prebivalita invalida rada, a ne moe se osigurati stalni prijevoz od mjesta stanovanja do mjesta gdje se obavlja profesionalna rehabilitacija, invalidu se osigurava smjetaj i prehrana ili naknada trokova smjetaja i prehrane za vrijeme profesionalne rehabilitacije u drugom mjestu u svoti koju odredi Zavod opim aktom. lanak 51. Invalid rada koji je stekao pravo na profesionalnu rehabilitaciju gubi to pravo ako se njime ne koristi u odreenom roku, a nije u tome sprijeen razlozima koji su protiv njegove volje, i to: 1) ako ne stupi na profesionalnu rehabilitaciju u roku od mjesec dana od dana upuivanja na profesionalnu rehabilitaciju,

2) ako tijekom trajanja profesionalne rehabilitacije prekine zapoetu profesionalnu rehabilitaciju ili ako ne obavlja dunosti u svezi s profesionalnom rehabilitacijom. b) Invalidska mirovina lanak 52. (1) Pravo na invalidsku mirovinu ima osiguranik iz lanka 10., 11. i 13. do 17. ovoga Zakona na temelju invalidnosti iz lanka 34. stavak 1. i 2. ovoga Zakona, a osiguranik iz lanka 12. na temelju invalidnosti iz lanka 34. stavka 2. ovoga Zakona, ako je invalidnost nastala zbog bolesti ili ozljede izvan rada prije navrenih 65 godina ivota i ako mu navreni mirovinski sta pokriva najmanje jednu treinu radnog vijeka. Odredbom lanka 11. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 177/04, stupio na snagu 1. sijenja 2005., u stavku 1. dio teksta brisan. (2) Iznimno od odredaba stavka 1. ovoga lanka pravo na invalidsku mirovinu stjee osiguranik i to: 1) kod kojeg je nastala invalidnost prije 35. godine ivota, a ima viu strunu spremu, ako je do dana nastanka invalidnosti navrio sta osiguranja od najmanje dvije godine, a osiguranik koji ima visoku strunu spremu ako je do dana nastanka invalidnosti navrio jednu godinu staa osiguranja i ako je invalidnost nastala za vrijeme osiguranja ili u roku od jedne godine nakon prestanka osiguranja, 2) kod kojeg je invalidnost nastala prije 30. godine ivota, ako je navrio najmanje jednu godinu staa osiguranja i ako je invalidnost nastala za vrijeme osiguranja ili u roku od jedne godine nakon prestanka osiguranja. (3) Kao radni vijek, u smislu stavka 1. ovoga lanka, uzima se broj punih godina od dana kada je osiguranik navrio 20 godina ivota do dana nastanka invalidnosti. Osiguraniku, koji je nakon navrene 20. godine ivota bio na redovitom kolovanju i takvim kolovanjem stekao viu strunu spremu, radni vijek rauna se od navrene 23. godine ivota, a osiguraniku koji je stekao visoku strunu spremu od navrene 26. godine ivota. (4) Razdoblje radnog vijeka iz stavka 3. ovoga lanka skrauje se za razdoblje koje je osiguranik: 1) proveo na odsluenju vojnog roka, 2) bio prijavljen kao nezaposlena osoba nadlenoj slubi za zapoljavanje. (5) Ako je invalidnost osiguranika nastala zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti pravo na invalidsku mirovinu osiguranik stjee bez obzira na duinu mirovinskog staa. c) Zajednike odredbe lanak 53. Osiguranik, odnosno osigurana osoba koja je namjerno izazvala svoju invalidnost ne moe na temelju te invalidnosti ostvariti pravo na

profesionalnu rehabilitaciju ili pravo na invalidsku mirovinu. lanak 54. (1) Pravo na invalidsku mirovinu ima osiguranik od dana nastanka invalidnosti, ako ovim Zakonom nije drukije odreeno. (2) Kada se pravo na invalidsku mirovinu ostvaruje na zahtjev osiguranika nakon prestanka osiguranja, a invalidnost je postojala prije podnoenja zahtjeva, osiguranik ima pravo na invalidsku mirovinu od dana nastanka invalidnosti, ako je zahtjev za ostvarivanje prava podnesen u roku od est mjeseci od dana nastanka invalidnosti. Ako je zahtjev podnesen nakon isteka navedenoga roka, osiguranik ima pravo na invalidsku mirovinu od prvoga dana idueg mjeseca nakon podnoenja zahtjeva i za est mjeseci unatrag. (3) Osiguraniku kod kojega je utvrena invalidnost na temelju koje ima pravo na invalidsku mirovinu iz lanka 34. ovoga Zakona, a koji je primao naknadu plae za vrijeme bolovanja prema propisima o zdravstvenom osiguranju, invalidska mirovina se isplauje od prvoga idueg dana od dana kada je rjeenje o priznanju prava na mirovinu postalo pravomono. (4) Osiguraniku koji ima pravo na invalidsku mirovinu na temelju ope nesposobnosti za rad iz lanka 34. stavka 2. ovoga Zakona a koji nije primao naknadu plae za vrijeme bolovanja prema propisima iz zdravstvenog osiguranja, mirovina se isplauje od prvoga idueg dana od dana do kojega je nakon utvrene invalidnosti ostvario plau. (5) Osiguraniku koji ima pravo na invalidsku mirovinu na temelju profesionalne nesposobnosti za rad iz lanka 34. stavka 1. ovoga Zakona, a koji je nakon utvrene invalidnosti nastavio raditi a nije primao naknadu plae za vrijeme bolovanja prema propisima o zdravstvenom osiguranju, invalidska mirovina isplauje se, uz primjenu lanka 80. stavak 1. toka 5. ovoga Zakona, od dana utvrene invalidnosti. (6) Osiguraniku koji ima pravo na invalidsku mirovinu na temelju profesionalne nesposobnosti za rad iz lanka 34. stavka 1. ovoga Zakona, a kojem je nakon utvrene invalidnosti prestao radni odnos, odnosno osiguranje, invalidska mirovina se isplauje, uz primjenu lanka 80. stavka 1. toke 4. ovoga Zakona, od prvoga idueg dana nakon prestanka radnog odnosa, odnosno osiguranja. (7) Osiguranik iz lanka 24. ovoga Zakona, koji nije u cijelosti uplatio doprinose za mirovinsko osiguranje, moe ostvariti pravo na invalidsku mirovinu ako ispunjava uvjete za stjecanje prava na invalidsku mirovinu na temelju staa osiguranja za koji je uplaen doprinos za mirovinsko osiguranje. Ostvarivanjem prava na mirovinu ne prestaje, za razdoblja za koja doprinos nije u cijelosti uplaen, obveza uplate dospjelih doprinosa. Odredbom lanka 11. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., izmijenjen stavak 7. (8) Osiguranik kod kojega je invalidnost nastala kao posljedica radnje za koju je pravomonom presudom osuen prema kaznenom zakonodavstvu za kaznena djela protiv Republike Hrvatske i kaznena djela protiv vrijednosti zatienih meunarodnim pravom ne stjee, odnosno gubi pravo na invalidsku mirovinu ostvarenu na temelju te invalidnosti s prvim danom iduega mjeseca od mjeseca u kojem je presuda donesena u kaznenom postupku postala pravomonom.

(9) Ako u sluaju iz stavka 8. ovoga lanka postoji pravo lanova obitelji osiguranika na uzdravanje od osiguranika, njegova e se invalidska mirovina isplaivati tim lanovima obitelji u visini obiteljske mirovine. lanak 55. (1) Prava steena na osnovi invalidnosti traju dok postoji stanje invalidnosti, prema kojoj je pravo odreeno. (2) Ako u stanju invalidnosti i preostale radne sposobnosti nastanu promjene zbog kojih se prema ovome Zakonu utvreno pravo mijenja ili zbog kojih nastanu uvjeti za stjecanje nekoga drugog prava na osnovi invalidnosti, pravo se mijenja, odnosno stjee se novo pravo od dana nastanka promjena u stanju invalidnosti. (3) Ako u stanju invalidnosti i preostale radne sposobnosti nastanu promjene zbog kojih se prema ovome Zakonu utvreno pravo gubi, pravo se gubi od prvoga dana iduega mjeseca nakon donoenja rjeenja o prestanku prava. 5. Naknada zbog tjelesnog oteenja lanak 56. (1) Tjelesno oteenje postoji kada kod osiguranika nastane gubitak, bitnije oteenje ili znatnija onesposobljenost pojedinog organa ili dijelova tijela to oteava normalnu aktivnost organizma i zahtijeva vee napore u obavljanju ivotnih potreba, bez obzira na to uzrokuje li ono ili ne uzrokuje invalidnost. (2) Pravo na naknadu zbog tjelesnog oteenja stjee osiguranik kod kojega tjelesno oteenje od najmanje 30% nastane kao posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti. (3) Vrste tjelesnih oteenja i postoci tih oteenja, na osnovi kojih se stjee pravo na naknadu zbog tjelesnog oteenja, utvruju se zakonom. lanak 57. Ako osiguranik, za isti sluaj tjelesnog oteenja stekne pravo na naknadu prema ovome Zakonu i pravo na naknadu prema drugim propisima, moe koristiti samo jedno od tih prava, prema vlastitom izboru. lanak 58. (1) Naknada zbog tjelesnog oteenja se odreuje ovisno o postotku tjelesnog oteenja u odgovarajuem postotku od osnovice i iznosi: Zbog tjelesnog oteenja od

Stupanj

Naknada iznosi u postotku od osnovice

100%

1

40% 90%

2

36% 80%

3

32% 70%

4

28% 60%

5

24% 50%

6

20%

40%

7

16% 30%

8

12% (2) Osnovicu za odreivanje naknade iz stavka 1. ovoga lanka utvruje Zavod opim aktom. (3) Naknada zbog tjelesnog oteenja usklauje se na isti nain kao i mirovine. lanak 59. Osiguranik ima pravo na naknadu od dana nastanka tjelesnog oteenja ako je zahtjev za ostvarivanje prava podnesen u roku od est mjeseci od dana nastanka tjelesnog oteenja. Ako je zahtjev podnesen nakon isteka navedenog roka, osiguranik ima pravo na naknadu od prvoga dana iduega mjeseca nakon podnoenja zahtjeva i za est mjeseci unatrag. 6. Obiteljska mirovina lanak 60. (1) lanovi obitelji umrlog osiguranika iz lanka 21. ovoga Zakona imaju pravo na obiteljsku mirovinu: 1) ako je osiguranik navrio najmanje 5 godina staa osiguranja ili najmanje 10 godina mirovinskog staa ili 2) ako je osiguranik ispunjavao uvjete duine mirovinskog staa za stjecanje prava na invalidsku mirovinu ili 3) ako je osiguranik bio korisnik starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine ili 4) ako je osiguranik bio korisnik prava na profesionalnu rehabilitaciju. (2) Ako je smrt osiguranika ili osigurane osobe iz lanka 18. do 20. ovoga Zakona nastala zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, lanovi obitelji imaju pravo na obiteljsku mirovinu bez obzira na duinu mirovinskog staa osiguranika. lanak 61. (1) Pravo na obiteljsku mirovinu ne moe ostvariti lan obitelji koji je

namjerno uzrokovao smrt osiguranika ili korisnika mirovine i za takvo kazneno djelo je osuen pravomonom presudom. (2) lan obitelji umrlog osiguranika, osigurane osobe ili korisnika mirovine, koji se namjerno onesposobio za rad, radi ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu, ne moe po toj osnovi stei pravo na tu mirovinu. lanak 62. (1) Udovica ima pravo na obiteljsku mirovinu: 1) ako je do smrti branog druga, po kojem joj to pravo pripada, navrila 50 godina ivota ili 2) ako je mlaa od 50 godina ivota i ako je do smrti branog druga nastupila opa nesposobnost za rad ili je takva nesposobnost nastala u roku od jedne godine nakon smrti branog druga ili 3) ako je nakon smrti branog druga ostalo jedno ili vie djece koja imaju pravo na obiteljsku mirovinu po ocu, a udovica obavlja roditeljske dunosti prema toj djeci. Udovica kod koje tijekom trajanja prava na toj osnovi nastupi opa nesposobnost za rad zadrava pravo na obiteljsku mirovinu dok postoji takva nesposobnost. (2) Udovica koja do smrti branog druga nije navrila 50, ali je imala navrenih 45 godina ivota, ima pravo na obiteljsku mirovinu kada navri 50 godina ivota. (3) Udovica koja je tijekom trajanja prava na obiteljsku mirovinu, steenog prema stavku 1. toki 3. ovoga lanka navrila 50 godina ivota, zadrava pravo na obiteljsku mirovinu trajno, a ako udovici to pravo prestane prije navrene 50. godine, ali nakon navrene 45. godine ivota, moe pravo ponovno ostvariti kada navri 50 godina ivota. (4) Udovica koja je do smrti branog druga ili prestanka prava na obiteljsku mirovinu navrila 45 godina ivota, stjee pravo na obiteljsku mirovinu i prije navrenih 50 godina ivota ako kod nje nastupi opa nesposobnost za rad. (5) Udovac ima pravo na obiteljsku mirovinu pod uvjetima iz stavka 1. do 4. ovoga lanka. (6) Udovica ima pravo na obiteljsku mirovinu i kada je dijete osiguranika roeno nakon njegove smrti (stavak 1. toka 3.) i to joj pravo pripada od dana smrti osiguranika. lanak 63. (1) Pravo na obiteljsku mirovinu, uz uvjete iz lanka 62. ovoga Zakona, ima i razvedeni brani drug ako mu je sudskom odlukom dosueno pravo na uzdravanje. (2) Ako pravo na obiteljsku mirovinu imaju udovica, odnosno udovac i bivi brani drug osiguranika iz stavka 1. ovoga lanka, obiteljska se mirovina odreuje u visini koja pripada za jednog lana obitelji. lanak 64. (1) Dijete ima pravo na obiteljsku mirovinu nakon smrti roditelja i moe se tim pravom koristiti do navrene 15. godine ivota, odnosno do 18.

godine ivota ako je prijavljeno radi zaposlenja nadlenoj slubi za zapoljavanje. (2) Dijete kod kojega nastupi opa nesposobnost za rad, do dobi do koje se djeci osigurava pravo na obiteljsku mirovinu, ima pravo na obiteljsku mirovinu za svo vrijeme dok takva nesposobnost traje. (3) Dijete kod kojega nastupi opa nesposobnost za rad nakon dobi do koje se djeci osigurava pravo na obiteljsku mirovinu iz stavka 1. ovoga lanka, a prije smrti osiguranika ili korisnika prava, ima pravo na obiteljsku mirovinu ako ga je osiguranik ili korisnik prava uzdravao do svoje smrti. (4) Dijete kod kojega tijekom trajanja prava na obiteljsku mirovinu nastupi opa nesposobnost za rad, zadrava pravo na obiteljsku mirovinu dok postoji takva nesposobnost. lanak 65. (1) Dijete ima pravo na obiteljsku mirovinu i koristi se tim pravom nakon navrene 15. godine ivota ako je u trenutku smrti osiguranika na redovitom kolovanju ili zapone takvo kolovanje nakon smrti osiguranika. To pravo pripada djeci do kraja redovitog kolovanja, ali najdue do navrene 26. godine ivota. (2) Ako je redovito kolovanje prekinuto zbog bolesti, dijete ima pravo na obiteljsku mirovinu i koristi se tim pravom za vrijeme bolesti do navrene 26. godine ivota, kao i nakon tih godina ali najvie onoliko vremena koliko je zbog bolesti izgubljeno za redovito kolovanje, ako je ono nastavljeno prije navrenih 26 godina ivota. lanak 66. (1) Roditelj kojega je osiguranik ili korisnik prava uzdravao do svoje smrti ima pravo na obiteljsku mirovinu: 1) ako je do smrti osiguranika ili korisnika prava navrio 60 godina ivota, ili 2) ako je mlai od 60 godina ivota, ali je do smrti osiguranika ili korisnika prava nastala opa nesposobnost za rad, sve dok takva nesposobnost traje. Odredbom lanka 10. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 121/10, stupio na snagu 1. studenog 2010., izmijenjen stavak 1. (2) Ako roditelj iz stavka 1. toke 2. ovoga lanka tijekom trajanja prava na obiteljsku mirovinu navri godine ivota iz stavka 1. toke 1. ovoga lanka, trajno zadrava pravo na mirovinu. lanak 67. (1) lan obitelji ima pravo na obiteljsku mirovinu od dana kada su ispunjeni uvjeti propisani za stjecanje prava na mirovinu, ako je zahtjev za ostvarivanje prava podnesen u roku od est mjeseci od dana ispunjenja uvjeta. Ako je zahtjev podnesen nakon isteka roka od est mjeseci od dana ispunjenja uvjeta, lan obitelji ima pravo na obiteljsku mirovinu od prvoga dana idueg mjeseca nakon podnoenja zahtjeva i za est mjeseci unatrag.

Odredbom lanka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 92/05, stupio na snagu 31. prosinca 2005., u stavku 1. dodan dio teksta. (2) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka, u sluaju smrti korisnika mirovine, pravo na obiteljsku mirovinu moe se stei najranije od prvoga sljedeeg mjeseca od mjeseca u kojem je korisnik mirovine umro. Odredbom lanka 11. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 121/10, stupio na snagu 1. studenog 2010., dodan novi stavak 2, a dotadanji stavci 2., 3. i 4. postaju stavci 3., 4. i 5. (3) lanu obitelji koji je u trenutku podnoenja zahtjeva i ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu zaposlen ili obavlja djelatnost na osnovi koje je osiguran, obiteljska mirovina se isplauje od prvoga idueg dana nakon prestanka zaposlenja, odnosno obavljanja djelatnosti. (4) lanu obitelji koji zahtjev za obiteljsku mirovinu podnese nakon prestanka zaposlenja ili obavljanja djelatnosti na temelju koje je bio osiguran, obiteljska mirovina koja mu pripada unatrag, prema stavku 1. ovoga lanka, ne isplauje se za ono razdoblje u kojem je bio zaposlen ili obavljao djelatnost na temelju koje je bio osiguran. (5) Kada netko od lanova obitelji podnese zahtjev za ostvarivanje prava na obiteljsku mirovinu poslije drugih lanova obitelji koji su ve ranije ostvarili pravo na mirovinu, odreuje se nova obiteljska mirovina i isplauje od prvoga dana iduega mjeseca nakon podnoenja zahtjeva. lanak 68. (1) Ako obiteljsku mirovinu koriste dva ili vie lanova obitelji, pa nekom od njih prestane pravo na mirovinu, ostalim lanovima koji imaju pravo na obiteljsku mirovinu ponovno se odreuje visina mirovine. Tako odreena mirovina pripada od dana od kojega nekom od korisnika prestane pravo na mirovinu, a ponovno odreena mirovina isplauje se poevi od prvoga dana iduega mjeseca nakon nastale promjene. (2) Ako se isplaivanje dijela obiteljske mirovine obustavi, obiteljska se mirovina ponovno ne odreuje za razdoblje dok te okolnosti traju. (3) Kada se udovici ili udovcu, zbog zaposlenja, odnosno obavljanja djelatnosti ili koritenja starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine ne isplauje obiteljska mirovina koja mu pripada, ostalim se lanovima obiteljska mirovina ponovno odreuje kao da udovica, odnosno udovac nema pravo na obiteljsku mirovinu i tako odreena mirovina isplauje se dok traje obustava isplate dijela mirovine koji pripada udovici, odnosno udovcu. (4) Odredba stavka 3. ovoga lanka primjenjuje se i u sluaju kada obiteljska mirovina pripada i udovici ili udovcu i razvedenom branom drugu, ako se samo jednom od njih obustavlja isplata pripadajueg dijela mirovine. lanak 69. (1) Ako pravo na obiteljsku mirovinu ima samo udovica ili udovac i djeca osiguranika, ili samo roditelji osiguranika ili samo druga djeca bez roditelja, a neki od njih ive odvojeno, ukupna se svota obiteljske

mirovine dijeli na jednake dijelove, pa se svakom lanu obitelji isplauje pripadajui dio mirovine. (2) Ako pravo na obiteljsku mirovinu ima udovica, odnosno udovac, djeca i roditelji osiguranika, a neki od njih ive odvojeno, ukupna se svota obiteljske mirovine prethodno podijeli na dio koji pripada udovici, odnosno udovcu i djeci osiguranika i na dio koji pripada roditeljima osiguranika, a onda se svaki od tih dijelova dijeli na jednake dijelove, pa se svakom lanu obitelji isplauje pripadajui dio mirovine. (3) Ako pravo na obiteljsku mirovinu ima udovica, odnosno udovac, djeca ili roditelji osiguranika i druga djeca bez roditelja, a neki od njih ive odvojeno, ukupna se svota obiteljske mirovine prethodno podijeli na dio koji pripada udovici, odnosno udovcu, djeci ili roditeljima osiguranika i na dio koji pripada drugoj djeci bez roditelja, a onda se svaki od tih dijelova dijeli na jednake dijelove, pa se svakom lanu obitelji isplauje pripadajui dio mirovine. (4) Obiteljska se mirovina dijeli, prema stavku 1. do 3. ovoga lanka, i u sluaju kada se nekome od korisnika privremeno obustavi isplata obiteljske mirovine koja mu pripada ako se obiteljska mirovina ponovno ne odreuje prema lanku 68. ovoga Zakona. (5) Kada pravo na obiteljsku mirovinu ima samo dijete, odnosno samo djeca, nakon smrti oba roditelja, iznimno od lanka 89. ovoga Zakona, djetetu, odnosno djeci, odreuje se i isplauje obiteljska mirovina po svakome od roditelja. Odredbom lanka 12. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 121/10, stupio na snagu 1. studenog 2010., dodan stavak 5. lanak 70. (1) Stupanjem u brak odnosno izvanbranu zajednicu gube pravo na obiteljsku mirovinu: Odredbom lanka 4. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 35/08, stupio na snagu 28. oujka 2008., u stavku 1.dodan dio teksta. 1) udovica, odnosno udovac mlai od 50 godina, osim ako to pravo imaju zbog ope nesposobnosti za rad, 2) djeca osiguranika, braa, sestre i druga djeca bez roditelja, osim djece koja to pravo imaju zbog ope nesposobnosti za rad i djece koja se nalaze na redovitom kolovanju. (2) Udovici, odnosno udovcu koji je stupanjem u novi brak ili u izvanbranu zajednicu izgubio pravo na obiteljsku mirovinu, a po branom, odnosno izvanbranom drugu iz novoga braka ili nove izvanbrane zajednice nije ostvario obiteljsku mirovinu, uspostavlja se pravo na prijanju obiteljsku mirovinu uz uvjet da u trenutku prestanka novog braka ili nove izvanbrane zajednice ima dijete iz prijanjeg braka ili izvanbrane zajednice koje se koristi obiteljskom mirovinom i da prema tome djetetu obavlja roditeljske dunosti. Odredbom lanka 4. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 35/08, stupio na snagu 28. oujka 2008., izmijenjen stavak 2.

(3) Odredbe ovoga Zakona o stjecanju, odreivanju, koritenju, ponovnom odreivanju i gubitku prava na obiteljsku mirovinu udovice, odnosno udovca odgovarajue se primjenjuju na izvanbranog druga i razvedenog branog druga koji je ostvario pravo na uzdravanje. Odredbom lanka 4. stavka 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 35/08, stupio na snagu 28. oujka 2008., izmijenjen stavak 3. 7. Naknada putnih trokova lanak 71. (1) Osigurana osoba ima pravo na naknadu putnih trokova u svezi s ostvarivanjem, odnosno koritenjem prava kada ju Zavod: 1) uputi ili pozove u drugo mjesto radi davanja nalaza i miljenja od strane ovlatenog vjetaka, 2) uputi u drugo mjesto radi profesionalne rehabilitacije. (2) Pravo na naknadu putnih trokova ima i osoba odreena kao pratitelj osigurane osobe iz stavka 1. ovoga lanka. (3) Naknada putnih trokova obuhvaa: 1) naknadu za trokove prijevoza, 2) naknadu za trokove prehrane i smjetaja za vrijeme putovanja i boravka u drugom mjestu. lanak 72. Invalid rada kojemu je priznato pravo na profesionalnu rehabilitaciju ima pravo na naknadu prijevoznih trokova ako mu je zbog koritenja priznatog prava prema stanju invalidnosti i s obzirom na udaljenost mjesta odreenog za profesionalnu rehabilitaciju potreban stalni prijevoz. lanak 73. Zavod opim aktom utvruje vrstu i nain uporabe prijevoznog sredstva, uzimajui u obzir zdravstveno stanje osiguranika i duinu puta, potanje uvjete i nain ostvarivanja naknade putnih trokova i svotu naknade za trokove prehrane i smjetaja za vrijeme putovanja i boravka u drugom mjestu. 8. Odreivanje mirovine lanak 74. Svota mirovine izraunava se tako da se osobni bodovi pomnoe s mirovinskim faktorom i aktualnom vrijednou mirovine na dan ostvarivanja prava na mirovinu. lanak 75. (1) Vrijednosni bodovi utvruju se na temelju plaa i osnovica osiguranja ostvarenih nakon 1. sijenja 1970. tako da se plaa, odnosno osnovica osiguranja utvrena za svaku kalendarsku godinu podijeli s

prosjenom godinjom plaom svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj za istu kalendarsku godinu. Plae ili osnovice koje su u bruto svoti dijele se s prosjenom bruto plaom, a ako su u neto svoti s prosjenom neto plaom. (2) Za utvrivanje vrijednosnih bodova za kalendarske godine, poevi od 1. sijenja 2003., u kojima je osiguranik ostvario plau, odnosno osnovicu veu od najvie godinje osnovice za obraunavanje doprinosa prema propisima o doprinosima za obvezna osiguranja, uzima se najvia godinja osnovica za godinu za koju se utvruju vrijednosni bodovi razmjerno stau osiguranja ostvarenom u toj godini. (3) Za utvrivanje vrijednosnih bodova za sta osiguranja navren prema lanku 25. stavku 6. ovoga Zakona, uz plau ostvarenu u odnosnoj kalendarskoj godini, uzima se i osnovica za obraun i plaanje doprinosa za mirovinsko osiguranje razmjerno stau osiguranja ostvarenom prema toj odredbi. Odredbom lanka 12. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 177/04, stupio na snagu 1. sijenja 2005., dodani novi stavci 2. i 3. (4) Vrijednosni bodovi iz stavka 1. ovoga lanka utvruju se i na temelju drugih dohodaka na koje su plaeni doprinosi za obvezno mirovinsko osiguranje. Odredbom lanka 12. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 177/04, stupio na snagu 1. sijenja 2005., djelomino izmijenjen dotadanji stavak 2. koji postaje stavak 4. Odredbom lanka 12. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., dodan novi stavak 2. (5) Za razdoblja mirovinskog staa navrenog do 31. prosinca 1969. uzimaju se prosjeni vrijednosni bodovi. Prosjeni vrijednosni bodovi uzimaju se i za razdoblja mirovinskog staa navrenog nakon 1. sijenja 1970. u kojima nije ostvarena plaa, odnosno osnovica osiguranja ili ne postoje podaci o plai, odnosno osnovici osiguranja, kao i za razdoblja u kojima su osiguranici dok su imali status prognanika imali pravo na minimalnu plau. Odredbom lanka 12. stavka 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 177/04, stupio na snagu 1. sijenja 2005., dotadanji stavak 3. postaje stavak 5. Odredbom lanka 12. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., dotadanji stavak 2. postao stavak 3. (6) Prosjeni vrijednosni bodovi utvruju se tako da se zbroj vrijednosnih bodova iz stavka 1. do 4. ovoga lanka, lanka 76. i 77. ovoga Zakona podijeli s razdobljem za koje su obraunati. Odredbom lanka 12. stavka 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 177/04, stupio na snagu 1. sijenja 2005., djelomino izmijenjen dotadanji stavak 4. koji postaje stavak 6.

Odredbom lanka 12. stavka 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., dio teksta dodan u dotadanjem stavku 3. koji postaje stavak 4. (7) Osiguraniku kojem se ne mogu utvrditi vrijednosni bodovi ni za jednu kalendarsku godinu nakon 1. sijenja 1970. zbog toga to osiguranik nakon toga dana nije bio osiguran ili za razdoblja nakon toga dana nema podataka o plai, odnosno osnovici osiguranja, vrijednosni bodovi e se utvrditi tako da e se za svaku godinu mirovinskog staa uzeti jedan vrijednosni bod. Odredbom lanka 12. stavka 5. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 177/04, stupio na snagu 1. sijenja 2005., dotadanji stavak 5. postaje stavak 7. (8) Plaa ostvarena za godinu u kojoj se ostvaruje pravo na mirovinu ne uzima se za utvrivanje vrijednosnih bodova, ve se za tu godinu uzimaju prosjeni vrijednosni bodovi iz stavka 6. ovoga lanka razmjerno stau osiguranja u toj godini. Odredbom lanka 12. stavka 6. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 177/04, stupio na snagu 1. sijenja 2005., izmijenjen dotadanji stavak 6. koji postaje stavak 8. (9) Kada je ukupni mirovinski sta navren u godinama, mjesecima i danima, tada se ukupni mirovinski sta rauna tako da se za svaki dodatni mjesec navrenoga staa punim godinama dodaje po 0,0834, a za svaki dodatni dan po 0,00274. (10) Jedan vrijednosni bod u smislu stavka 1. ovoga lanka predstavlja plau u visini prosjene plae u Republici Hrvatskoj u jednoj kalendarskoj godini. Odredbom lanka 12. stavka 7. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 177/04, stupio na snagu 1. sijenja 2005., dotadanji stavci 7. i 8. postaju stavci 9. i 10. Odredbom lanka 12. stavka 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., dotadanji stavci 4., 5., 6. i 7. postaju stavci 5., 6., 7. i 8. lanak 75.a (1) Osiguraniku, odnosno korisniku mirovine koji je pravomonom sudskom presudom, sudskom nagodbom ili izvansudskom nagodbom potvrenom kod javnog biljenika, ostvario pravo na plau, vrijednosni bodovi utvruju se na temelju plaa koje bi pripadale na osnovi zakona, ugovora o radu, kolektivnog ugovora ili pravilnika o radu u odgovarajuem razdoblju, bez kamata po toj osnovi. (2) Odredba stavka 1. ovoga lanka primjenjuje se za razdoblje na koje se odnosi pravomona sudska presuda, odnosno sudska ili izvansudska nagodba. Odredbom lanka 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 92/05, stupio na snagu 31. prosinca 2005., dodan lanak 75.a. lanak 76.

(1) Za razdoblja staa osiguranja navrenog od 1. sijenja 1970. do 31. prosinca 1998. u kojima su ostvarene naknade plae prema propisima o mirovinskom i invalidskom osiguranju, za izraun vrijednosnih bodova uzimaju se osnovice od kojih su odreene te naknade plae, a u sluaju naknade plae zbog manje plae na drugom poslu za izraun se uzima ostvarena naknada. (2) Za razdoblja staa osiguranja nakon 1. sijenja 1999. u kojima je ostvarena naknada plae u svezi s pravom na profesionalnu rehabilitaciju, za izraun vrijednosnih bodova uzima se ostvarena naknada plae. lanak 77. (1) Kada je osiguranik tijekom kalendarske godine ostvario naknadu plae prema kojoj je propisana obveza obraunavanja doprinosa prema propisima o doprinosima za obvezna osiguranja, za izraun vrijednosnih bodova uzima se iznos naknade odnosno osnovice prema kojoj su doprinosi obraunati. Odredbom lanka 13. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 177/04, stupio na snagu 1. sijenja 2005., izmijenjen stavak 1. (2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga lanka, kada je osiguranik ostvario naknadu plae za vrijeme bolovanja prema propisima o zdravstvenom osiguranju u razdoblju do 31. prosinca 1998., za to razdoblje uzimaju se prosjeni vrijednosni bodovi iz razdoblja u kojem je osiguranik ostvario plau, odnosno osnovicu osiguranja. lanak 78. (1) Polazni faktor ovisi o dobi osiguranika na dan stjecanja prava na mirovinu. Polazni faktor odreuje u kojem se opsegu uzimaju u obzir vrijednosni bodovi pri utvrivanju mjesene svote mirovine. Vrijednosni bodovi uzimaju se u punom opsegu (polazni faktor 1,0): 1) kod invalidskih mirovina, 2) kod obiteljskih mirovina nakon smrti osiguranika, 3) kod starosnih mirovina. (2) Polazni faktor za odreivanje prijevremene starosne mirovine utvruje se tako da se polazni faktor iz stavka 1. ovoga lanka smanjuje za svaki kalendarski mjesec prije navrenih godina ivota osiguranika propisanih za stjecanje prava na starosnu mirovinu, i to: s navrenih do 36 godina mirovinskog staa za 0,34% po mjesecu, s navrenih 37 godina mirovinskog staa za 0,29% po mjesecu, s navrenih 38 godina mirovinskog staa za 0,24% po mjesecu, s navrenih 39 godina mirovinskog staa za 0,19% po mjesecu, s navrenih 40 godina i vie mirovinskog staa za 0,15% po mjesecu. Odredbom lanka 13. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 121/10, stupio na snagu 1.

studenog 2010., izmijenjen stavak 2. (3) Polazni faktor za odreivanje starosne mirovine osiguranika, koji prvi put stjee mirovinu nakon navrene 65. godine ivota, utvruje se tako da se polazni faktor iz stavka 1. ovoga lanka poveava za svaki kalendarski mjesec nakon navrenih godina ivota osiguranika propisanih za stjecanje prava na starosnu mirovinu za 0,15% po mjesecu, a najvie za pet godina. Na isti nain utvruje se polazni faktor za odreivanje obiteljske mirovine i za osiguranika koji je umro nakon navrene 65. godine ivota i nije stekao mirovinu. Odredbom lanka 13. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 121/10, stupio na snagu 1. studenog 2010., dodan stavak 3. lanak 79. (1) Osobni bodovi za odreivanje mirovine dobivaju se tako da se prosjeni vrijednosni bodovi iz lanka 75. stavka 3. ovoga Zakona pomnoe s ukupnim mirovinskim staom i polaznim faktorom. (2) Osnovica za utvrivanje osobnih bodova su vrijednosni bodovi: 1) osiguranika za odreivanje starosne mirovine, prijevremene starosne mirovine i invalidske mirovine, 2) umrlog osiguranika za odreivanje obiteljske mirovine. (3) Pri odreivanju osobnih bodova osiguranika za odreivanje invalidske mirovine, ako je invalidnost uzrokovana ozljedom na radu ili profesionalnom boleu, uzimaju se u obzir vrijednosni bodovi najmanje za 40 godina mirovinskog staa. (4) Ako je invalidnost, na osnovi koje osiguranik stjee pravo na invalidsku mirovinu, uzrokovana djelomino ozljedom na radu ili profesionalnom boleu, a djelomino boleu ili ozljedom izvan rada, invalidska mirovina koja osiguraniku pripada odredit e se kao jedna mirovina od zbroja osobnih bodova obraunatih u razmjernom dijelu za sluaj ozljede na radu ili profesionalne bolesti prema stavku 3. ovoga lanka i u razmjernom dijelu za sluaj bolesti ili ozljede izvan rada prema stavku 1. ovoga lanka. Odredbom lanka 14. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., dodan novi stavak 4., a dotadanji stavci 4., 5., 6., 7., 8. i 9. postaju stavci 5., 6., 7., 8., 9. i 10. (5) Pri odreivanju osobnih bodova umrlog osiguranika, za odreivanje obiteljske mirovine uzimaju se u obzir vrijednosni bodovi najmanje za 21 godinu mirovinskog staa. (6) Pri odreivanju osobnih bodova umrlog osiguranika, ija smrt je uzrokovana ozljedom na radu ili profesionalnom boleu, za odreivanje obiteljske mirovine uzimaju se u obzir vrijednosni bodovi najmanje za 40 godina mirovinskog staa. (7) Ako je osiguranik umro kao korisnik invalidske mirovine ostvarene zbog profesionalne nesposobnosti za rad, koja mu je za razdoblje njegova zaposlenja, odnosno obavljanja samostalne djelatnosti isplaivana prema lanku 80. stavku 1. toki 5. ovoga Zakona, osobni bodovi umrlog

osiguranika odredit e se tako da e se uzeti u obzir i vrijednosni bodovi za sta osiguranja nakon nastanka njegove invalidnosti. (8) Nakon smrti korisnika starosne mirovine, prijevremene starosne mirovine ili invalidske mirovine, obiteljska mirovina odredit e se od svote mirovine koja je korisniku pripadala u trenutku smrti uz primjenu mirovinskog faktora iz lanka 80. ovoga Zakona. Odredbom lanka 14. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 121/10, stupio na snagu 1. studenog 2010., brisani stavci 8. i 10., a dotadanji stavak 9. postao stavak 8. lanak 80. (1) Mirovinski faktor iznosi za: 1) starosnu mirovinu 2) prijevremenu starosnu mirovinu 3) invalidsku mirovinu zbog ope nesposobnosti za rad 4) invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad Odredbom lanka 15. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., u stavku 1. djelomino izmijenjena toka 4. 5) invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad, koja se isplauje osiguraniku za vrijeme zaposlenja, odnosno obavljanja samostalne djelatnosti 1,0 0,8 1,0 1,0

0,5 Odredbom lanka 3. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 79/07, stupio na snagu 1. sijenja 2008., u stavku 1. djelomino izmijenjena toka 5. 6) invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad uzrokovane ozljedom na radu ili profesionalnom boleu koja se isplauje osiguraniku za vrijeme zaposlenja ili obavljanja samostalne djelatnosti

0,6667 Odredbom lanka 3. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 79/07, stupio na snagu 1. sijenja 2008., u stavku 1. djelomino izmijenjena toka 6. 7) obiteljsku mirovinu u sluaju ako mirovina pripada samo udovici, odnosno udovcu i djeci osiguranika, ili samo roditeljima, ili brai, sestrama i drugoj djeci bez roditelja uzetoj na uzdravanje, i to ako mirovinu koristi:

jedan lan obitelji

0,7 dva lana obitelji

0,8 tri lana obitelji

0,9 etiri i vie lanova obitelji

1,0 (2) Ako pravo na obiteljsku mirovinu ima udovica, odnosno udovac, djeca i roditelji osiguranika, mirovinski se faktor odreuje tako da se udovici, odnosno udovcu i djeci odredi prema stavku 1. toki 7. ovoga lanka, a roditeljima ostatak do 1,0. Ako bi udovici, odnosno udovcu i djeci s obzirom na njihov broj, mirovinski faktor iznosio 1,0, mirovinski faktor za udovicu, odnosno udovca i djecu iznosi 0,9 a za roditelje 0,1. (3) Ako pravo na obiteljsku mirovinu ima udovica, odnosno udovac, djeca ili roditelji i drugi lanovi obitelji (brat, sestra i drugo dijete bez roditelja uzeto na uzdravanje), mirovinski se faktor odreuje tako da se udovici, odnosno udovcu, djeci ili roditeljima odredi prema stavku 1. toki 7. ovoga lanka, a drugim lanovima obitelji ostatak do 1,0. (4) Ako pravo na obiteljsku mirovinu ima udovica, odnosno udovac i bivi brani drug osiguranika, odnosno korisnika mirovine, oboje se, radi odreivanja obiteljske mirovine prema ovome Zakonu, smatraju jednim lanom obitelji pa im se mirovinski faktor odreuje za jednog lana obitelji. lanak 81. (1) Aktualna vrijednost mirovine je utvrena svota mirovine za jedan osobni bod. (2) Aktualna vrijednost mirovine utvruje se za svako polugodite tako da se aktualna vrijednost mirovine uskladi po stopi koja se dobije kao polovica zbroja stope promjene prosjenog indeksa potroakih cijena u prethodnom polugoditu i stope promjene prosjene bruto plae svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj u prethodnom polugoditu u odnosu na polugodite koje mu prethodi. Odredbom lanka 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 92/05, stupio na snagu 31. prosinca 2005., izmijenjen stavak 2.

(3) Aktualnu vrijednost mirovine utvruje upravno vijee Zavoda na temelju podataka Dravnog zavoda za statistiku najkasnije dva mjeseca nakon isteka svakog polugodita. 9. Najnia mirovina lanak 82. (1) Osiguraniku koji ostvaruje mirovinu samo prema odredbama ovoga Zakona a kojem je mirovina odreena prema lanku 74. 81. ovoga Zakona manja od najnie mirovine, odredit e se najnia mirovina. (2) Najnia mirovina odreuje se za svaku godinu mirovinskog staa u visini od 0,825% od prosjene bruto plae svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj u 1998. godini prema podacima Dravnog zavoda za statistiku. Odredbom lanka 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 79/07, stupio na snagu 1. sijenja 2008., izmijenjen stavak 2. (3) Najnia mirovina korisnika invalidske mirovine, ija je invalidnost posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti, odreuje se, prema stavku 2. ovoga lanka, za 40 godina mirovinskog staa. (4) Najnia mirovina korisnika invalidske mirovine, ija je invalidnost djelomino posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti, a djelomino posljedica bolesti ili ozljede izvan rada, odreuje se od zbroja najniih mirovina obraunatih u razmjernom dijelu za sluaj invalidnosti uzrokovane ozljedom na radu ili profesionalnom boleu, prema stavku 3. ovoga lanka, i razmjernom dijelu za sluaj bolesti ili ozljede izvan rada, prema stavku 2. ovoga lanka. (5) Najnia mirovina korisnika obiteljske mirovine nakon smrti osiguranika, ija je smrt posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti, odreuje se, prema stavku 2. ovoga lanka, za 40 godina mirovinskog staa. (6) Najnia mirovina odreuje se uz primjenu polaznog faktora iz lanka 78. i mirovinskog faktora iz lanka 80. ovoga Zakona. (7) Mirovina iz stavka 2. 6. ovoga lanka usklauje se prema lanku 86. ovoga Zakona. (8) Najnia mirovina ne pripada korisniku invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad za vrijeme zaposlenja ili obavljanja samostalne djelatnosti. Odredbom lanka 16. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., izmijenjen lanak 82. 10. Osnovna mirovina lanak 83. (1) Osiguraniku osiguranom prema odredbama ovoga Zakona koji je na dan poetka primjene obveznoga mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane tednje mlai od 40 godina, odnosno koji ima 40 godina ili vie, a manje od 50 godina ivota i koji je po svom izboru osiguran na temelju individualne kapitalizirane tednje, starosna

mirovina i prijevremena starosna mirovina odreuje se na nain da se dio mirovine koji mu pripada za mirovinski sta navren do poetka primjene obveznog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane tednje odreuje prema lanku 74. do 81. ovoga Zakona, a dio mirovine koji mu pripada za mirovinski sta nakon toga odreuje se kao osnovna mirovina. Odredbom lanka 17. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., u stavku 1. dodan dio teksta. Odredbom lanka 44. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., u stavku 1. dio teksta brisan. (2) Osiguraniku koji do poetka primjene obveznoga mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane tednje nije bio osiguran prema odredbama ovoga Zakona a bio je mlai od 40 godina na dan primjene obveznog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane tednje, odnosno koji ima 40 godina ili vie, a manje od 50 godina ivota i koji je po svom izboru osiguran na temelju individualne kapitalizirane tednje, starosna mirovina i prijevremena starosna mirovina odreuje se kao osnovna mirovina. Odredbom lanka 17. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., u stavku 2. dodan dio teksta. Odredbom lanka 44. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., u stavku 2. dio teksta brisan. (3) lanu obitelji osiguranika osiguranog u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju individualne kapitalizirane tednje ija su sredstva s osobnog rauna naslijeena, obiteljska mirovina na koju ima pravo iz obveznog mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti odreuje se kao osnovna mirovina. Odredbom lanka 14. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 177/04, stupio na snagu 1. sijenja 2005., dodan stavak 3. lanak 84. Osnovna mirovina odreuje se kao zbroj dijelova mirovine odreenih u visini: 1) 0,25% prosjene bruto plae svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj u prethodnoj godini na temelju podataka Dravnog zavoda za statistiku za svaku godinu mirovinskog staa navrenog nakon poetka primjene obveznoga mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane tednje, Odredbom lanka 44. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., u toki 1. dio teksta brisan. 2) 25% aktualne vrijednosti mirovine za osobne bodove ostvarene nakon poetka primjene obveznoga mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane tednje.

Odredbom lanka 44. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., u toki 2. dio teksta brisan. lanak 85. (1) Osiguraniku mlaem od 50 godina ivota ili osiguranom krae od pet godina u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju individualne kapitalizirane tednje kod kojeg je nastala invalidnost, odreuje se invalidska mirovina za ukupni mirovinski sta prema lancima 74. 82. ovoga Zakona, ako zakonom nije drukije odreeno. Odredbom lanka 15. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 177/04, stupio na snagu 1. sijenja 2005., izmijenjen stavak 1. (2) Osiguraniku osiguranom u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju individualne kapitalizirane tednje starosna mirovina i prijevremena starosna mirovina ostvarena pod povoljnijim uvjetima od uvjeta utvrenih ovim Zakonom, odreuje se kao da je osiguranik bio osiguran samo u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju generacijske solidarnosti. Odredbom lanka 15. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 177/04, stupio na snagu 1. sijenja 2005., dodan novi stavak 2. (3) lanovima obitelji umrlog osiguranika mlaeg od 50 godina ivota ili osiguranog u obveznom mirovinskom osiguranju na temelju individualne kapitalizirane tednje krae od pet godina odreuje se obiteljska mirovina za ukupni mirovinski sta umrlog osiguranika, prema lancima 74. 82. ovoga Zakona, ako zakonom nije drukije odreeno. Odredbom lanka 15. stavka 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 177/04, stupio na snagu 1. sijenja 2005., izmijenjen dotadanji stavak 2. koji postaje stavak 3. (4) U sluajevima ostvarivanja prava na mirovinu prema stavcima 1., 2. i 3. ovoga lanka, nositelj provedbe obveznoga mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane tednje nadoknauje Zavodu kapitaliziranu ukupnu svotu doprinosa koju je osiguranik uplatio u tom osiguranju, ako zakonom nije drukije odreeno. Odredbom lanka 15. stavka 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 177/04, stupio na snagu 1. sijenja 2005., djelomino izmijenjen dotadanji stavak 3. koji postaje stavak 4. Odredbom lanka 44. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 147/02, stupio na snagu 18. prosinca 2002., u stavku 4. dio teksta brisan. 11. Usklaivanje mirovina lanak 86. (1) Mirovine se usklauju od 1. sijenja i od 1. srpnja svake kalendarske godine prema novoj aktualnoj vrijednosti mirovine utvrene prema lanku 81. ovoga Zakona. (2) Brisan.

Odredbom lanka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, Narodne novine br. 30/04, stupio na snagu 9. oujka 2004., brisan stavak 2. 12. Zajednike odredbe o koritenju, gubitku i ponovnom odreivanju prava lanak 87. (1) Mirovine i ostala novana primanja iz mirovinskog osiguranja utvruju se u mjesenoj svoti i isplauju unatrag. (2) U sluaju smrti korisnika mirovine, dospjela mirovina i ostala primanja pripadaju do zadnjeg dana u mjesecu u kojem je korisnik umro. Odredbom lanka 15. st