Anatomija • Uči nas o građi tijela te

nam pomaže pri

razumijevanje

normalne i patološke

makromorfologije psa,

odnosa između

površinskih oblika i

dubljih struktura te

dubljih struktura

međusobno kao okvir u

kojima se odvijaju

životni procesi

Kostur -skeleton

Kostur :

• Osovinski kostur:

kralješnica, rebra, grudna kost i

kosti glave

• Privjesni kostur: kosti

prednjeg i stražnjeg

ekstremiteta

• Utrobne kosti: os penis

Lubanje čine sve kosti

glave zajedno a dijele se

u dvije skupine;

•Lubanjske kosti koje zatvaraju lubanjsku

šupljinu

Glava i vrat •Kosti lica koje oblikuju nosnu i usnu šupljinu

• Vratni kralješci ( 7 kralješaka, prvi vratni kralješak – atlas

(nosač) , uzglobljuje se kranijalno sa zatiljnom

kosti glave a distalno s drugim vratnim kralješkom – axis

(obrtač).

Ta dva kralješka olakšavaju gibanje glave

PREMA PODRUČJU TIJELA

RAZLIKUJU SE:

• Prsni dio kralješnice

– čine 13 kralješaka, koji sa rebrima i prsnom kosti

oblikuju prsni koš.

posljednji prsni

kralješak

uzglobljuje se s

prvim slabinskim

kralješkom

• Slabinski kralješci –

učvršćuju slabinsko

područje i pružaju

nužnu stabilnost za

prijenos lokomotorne

snage stražnjih

udova.

Oni su pričvrsne

točke trbušnih , leđnih i slabinskih mišića te tako pomažu nositi utrobne

organe.

Ima ih 7 te se posljednjislabinski kralješak uzglobljuje na križnu kost

• Križni kralješci međusobno su srašteni u križnu kost. Okoštavanje i

međusobno sraštavanje susjednihkralješaka nastupa u dobi odgodine i po.

Križnu kost sačinjavaju 3kralješka

• Repni dio kralješnice nastavlja se od križne kosti, broj repnih kralješaka

je različit, 20 do 23.

Kosti prednje noge • lopatica

• rameni zglob

• nadlaktična kost

• lakatni zglob

• podlaktične kosti – palčana i lakatna

• zapešćajne kosti

• kosti pesti

• prsti prednjeg uda

KOSTI

STRAŽNJE

NOGE

• bočni zglob (kuk)

• bedrena kost

• koljeni zglob

• potkoljenične kosti –

goljenična kost i lisnjača

• zastopalne kosti

• kosti stopala

• prsti

MIŠIĆI RAMENOG ZGLOBA • fleksori: • latissimus dorsi

• pectoralis profundus

• serratus ventralis

• rhomboideus

• subscapularis

• teres major

• triceps brachii

• spraspinatus

• deltoideus

• infraspinatus

• teres minor…

ekstenzori:

m. brachiocephalicus

m. omotransversarius

m. pectoralis superficialis

m. biceps brachii

MIŠIĆI DISTALNO OD

LAKATNOG ZGLOBA • ekstenzori:

m. extensor carpi radialis

m. extensor digitorum communis

m. extensor digitorum lateralis

m. extensor digiti primus et secundus

fleksori:

m. flexor carpi radialis

m. flexor digitorum superficialis

m. flexor carpi ulnaris

m. flexor digitorum profundus

MIŠIĆI GRUDNE STIJENKE • m. scalenus - spušta glavu i vrat i povlači ih u stranu

• m. serratus vetralis – povezuje trup s lopaticom,

podiže vrat ili ga povlači u stranu

• međurebreni mišići – pomažu pri udisaju i izdisaju

• m. latissimus dorsi – spušta slabinski i križni dio

kralješnice

MIŠIĆI

TRBUŠNE

STIJENKE • kosi trbušni mišić (vanjski i

unutrašnji)

• ravni trbušni mišić

• poprečni trbušni mišić

zajednička funkcija:

komprimiraju šuplje trbušne

organe (pri defekaciji, mokrenju,

rađanju, …)

• Osigurava tijelu dovoljnu količinu kisika te služi za

razmjenu plinova između okoline i organizma

• Psi dišu ustima i nosom te zrak putuje kroz dušnik i

bronhe do pluća

Frenkvenija disanja: Odrasli psi veće pasmine : 10-20

Odrasli psi manje pasmine : 10-30 Štene: 20-30

Disanje

• Cirkulacijski sustav sastoji se od srca i krvnih žila. Srce svojim

kontrakcijama tjera krv prema svim organima.

Frekvencije bila: Odrasli psi veće pasmine : 60-80 Odrasli psi

manje pasmine : 80-120 Štene: 110-130

Cirkulacija

• Mesožder

• Probava prosječno traje oko 18 sati

• Probavni sustav : hrana se žvače zubima te već u ustima započinje

obrada hrane enzimima, hrana kroz jednjak putuje do želuca gdje se

nastavlja obrada hrane pod snažnim kontrakcijama želuca i enzima,

odlazi u tanko crijevo gdje se nastavlja apsorpcijahrane dok se voda u

većem dijelu apsorbira u debelomcrijevu. Neprobavljeni dio hrane

odlazi kroz rektum uokolinu.

Probava

• Jajnici i testisi • • Ženke se tjeraju najčešće 2 puta godišnje, sazrijevaju oko 7 mjeseca • starosti kada se najčešće prvi put javlja tjeranje • Mužjaci najčešće su spolno zreli sa 15-16 mjeseci starosti, kod nekih

pasmina i ranije, mužjaci nisu podložni cikličnim promjenama kao

kuje

• graviditet traje prosječno 63 dana

• Štenad se rađa slijepa te progledaju u 2.tjednu života

• Započinju jesti nakon 3.tjedna starosti

• Odbijaju se od sisanja nakon 6.tjedna

• Nakon 8. tjedna starosti mogu napustiti uzgajivačnicu

Reprodukcija

• VID – pseće oči su osjetljivije na pokrete i svijetlost, ali ne mogu

razlikovati boje niti imaju jasnu sliku objekata

• SLUH – psi mogu čuti na daljinu 4 x bolje od ljudi, čak mogu ćuti zvuk u

1/600 sekunde

• NJUH – centar njuha u pasa je 40 x veći nego kod ljudi

• OKUS – pas može osjetiti slatko, kiselo, slano… te njihovosjet okusa je

relativno slab u odnosu na čovjeka (1/6 kapacitet čovjeka)

• OSJET DODIRA

Osjetila

“Dobra građa podrazumijeva proporcionalnu simetriju, koja dovodi do izdašnog, laganog i ritmičnog iskoraka u svim dijelovima kretanja”

Rachel Page Elliot, 1973 g., DOGSTEPS