Povijesni razvoj ideje o odgoju i obrazovanju male djece

Antika Grka Zaetke ideje o odgoju djece prije polaska u kolu nalazimo u antikoj Grkoj u djelima istaknutih filozofa Platona ( 427.- 347. ) i Aristotela (384.- 322.) koji u okvirima svojih filozofskih promiljanja znaajnu panju poveuju odgoju i obrazovanju. Misli o predkolskom odgoju nisu izdvojene niti u pogledu postojanja odreenog teorijskog koncepta niti kao konkretna praktina odgojna aktivnost. Platon u okviru ukupnog filozofskog opusa, a posebno u djelu Drava, govori o sustavu odgoja predkolske djece do sedme godine ivota koji bi trebao biti pod nadzorom drave, te iznosi postavke o sadraju i metodama rada. Ukazuje na na odgojni znaaj igre i djeje literature te postavlja zahtjeve u vezi sa osobama koje brinu o maloj djeci

. Aristotel pak svoje poglede na odgoj iznosi u nepronaenom djelu O odgoju. Pedagoke zamisli mogue je izdvojiti iz njegovih filozofskih djela ( Politika ), u okviru kojih se znaajni dio odnosi na predkolski odgoj. Autor je prve razvojne periodizacije u kojoj svoje mjesto nalazi i predkolski period - od roenja do sedme godine, a ostvaruje se u obitelji. U kontekstu odreenja cilja odgoja kao razvoja linosti, isti primjenjuje i za predkolsko razdoblje te preporuuje naine kako ga ostvarivati. Uvodi pojam pripreme djeteta za kolu.

Misli o ranom i predkolskom odgoju u djelima antikih filozofa predstavljaju izniman doprinos za kasniji razvoj PRiPOO pedagogije kao znanstvne discipline.Razvojni slijed nastavlja se tek pojavom humanistiki orijentiranih filozofa i to najprije u djelu Komenskog J.A, zatimRousseaua J.J., te socijalnog utopista Owena R. koji je uz Oberlina J.H., jedan od utemeljiteja ideje o izvanobiteljskom predkolskom odgoju.

JAN AMOS KOMENSKY(1592-1670)eki pedagog;pripadnik protestantske sekte eka braaDJELA: Velika didaktika,ulni svijet u slikamaOtvorena vrata jezikuInformatorij za materinsku kolu

Comenius -Jan Amos Komensky1592. 1670.

Komensky....IDEJA PANSOFIJE: sveopa mudrost, enciklopedijski prikupljena, sreena itava lljudska spoznaja.Obrazovanje svih u svemu:POSTAVIO TEMELJE SUVREMENE ORGANIZACIJE KOLSTVA I STVORIO PRVI CJELOVIT KOLSKI SUSTAV:zlatno pavilo didaktikeVJERA U LJUDSKU PRIRODU ovjek u osnovi dobar;univerzalnost ljudske prirode,odreenje razvoja kao samorazvoja; odgoj i obrazovanje prilagoditi prirodi djeteta.;velika vjera u mo odgoja;kola radionica dobrih ljudi;odgajatelj sluga prirode.

KomenskyUSUSTAVLJENA RAZVOJNA PERIODIZACIJA/kole Od 0-6 g djetinjstvo materinska kolaOd 6-12 g djeatvo kola materinjeg jezikaOd 12-18g.mladenatvogimnazijaOd 18-24 muevnostakademija

VJERA U LJUDSKU PRIRODUovjek je u osnovi dobar;univerzalnost ljudske prirode,odreenje razvoja kao samorazvoja;odgoj i obrazovanje prilagoditi prirodi djeteta;velika vjera u mo odgoja;kola radionica dobrih ljudi;odgajatelj sluga prirode

Temeljne zasluge J.A. Komenskog Utemeljitelj PRiPOO i njenog najvanijeg stava da je predkolsko razdoblje prvi stupanj, sastavni i ravnopravni dio cijelog sustava odgoja i obrazovanja koji ima temeljni znaaj u formiranju linosti. U djelu Informatorijum za kolu materinsku razradio je sustav zadataka, sadraja i metoda kojima e majke odgajati i obrazovati djecu do polaska u kolu to predstavlja prvi pokuaj stvaranje teorije i metodike predkolskog odgojaAutor je knjige ulni svijet u slikama pretee prve edukativne slikovnice.

J. J. ROUSSEAU (1712-1778) Francuski prosvjetitelj, filozof i pedagog. Djela: Emil ili o odgoju Drutveni ugovor

...o predkolskom odgoju .Dijete nije ovjek u malom : priroda djeteta razlikuje se od prirode uvjeka;Vratimo se prirodi- odgoj u skladu s djejom prirodom i u prirodnoj sredini: uenje iz predmeta i pojava koje ga okruujuprotivnik autoritarnosti u odgoju, za disciplinu ali ne slamanje djeje volje; odgojimo ovjeka u djetetu (humanizam);metoda prirodnih kazniodgajatelj suptilni pedagoki voditelj.

Razvojna periodizacijaOd 0-2 g.: period ulnih utisaka i brige za zdravlje (tjelesni odgoj),Od 2-12.g.: period razuma koji spava,Od 12-15.g.: period intelektualnog odgoja,Od 15- 20.g.: period moralnog odgoja

Robert Owen( 1771-1858)Znaajke njegove filozofije : Engleski socijalist utopist: ideje mijenjaju svijet i vladaju njime.Pokretaka snaga napretka je u moralnim i razumnim ljudima.Sredstvo kojim postiemo promjene je odgoj Odgoj je najjai faktor za unoenje promjena u drutveno ureenje.Djelo: Novi pogledi na drutvo ili eseji o formiranju ovjekovog karaktera

engleski humanist i socijalist utopist, osniva prve predkolske ustanove. Filozofiju odgoja temelji na utopistikim idejama i filantropiji. Budui da su ljudi pasivni rezultat sredinskih okolnosti zakljuuje da se djeca mogu kolektivno oblikovati/formirati tako da poprime bilo kakav karakter. Znaaj kljunog imbenika za unoenje drutvenih promjena pripisao je odgoju. Svoje teoretske postavke realizirao je godine 1816. osnivanjem Instituta za formiranje karaktera, ustanove u kojoj je prvi stupanj, infant school, bio namjenjen predkolskoj djeci od 3.- 6. godine. Odgojno-obrazovne principe formulirao je u 10 toaka. Ciljevi kole bili su zatita djece, njegovanje drutvenosti, razvoj kolektivizma te formiranje razumnog karaktera.U realizaciji se koristio igrom, oiglednosti i aktivnim metodama. Mada je imao svoju filozofiju odgoja iz koje je izvodio ciljeve i metode rada, ona nije bila utemeljena ni na jednoj razvojnoj teoriji. Iz tog razloga njegova infant school nosi obiljeje prve predkolske ustanove socijalno-zatitnog karaktera. Djelo: (1813) Novi pogledi na drutvo ili eseji o formiranju karaktera.

Odraz filozofskih ideja na poglede o odgojuPedagoka teorija sastavni dio njegove filozofijeLjudi pasivni produkti okoline; Cilj odgoja formiranje karaktera ovjeka tako da uvijek postupa racionalno i konsekventno Ljudi jesu i uvjek e biti ono to od njih napravimo u djetinjstvu.sklonost za formiranje karaktera ve oko druge godinedjeca se mogu kolektivno oblikovati tako da poprime bilo koji karakter.

Cilj predkolskog odgojaCilj predkolskog odgoja je zatita djece od nepovoljnih sredinskih utjecaja i zapoinjanje formiranja razumnog karaktera koji e bii drutveno koristan.Kako i gdje: odgojem u instituciji (izdvajanjem), koja e ga tititi od nepovoljnih utjecaja sredine i tako formirati njegov (dobar) karakter.

osniva prve predkolske ustanove 1816 otvara Institut za formiranje karaktera u New Lenarku; kola za malu djecu (infant school) :od 1.-3.g djeje jasliceod 3.-5.g. djeje institucijeod 5.-10.g osnovna kolado 14 veernja kola uz rad

FRIEDRICH FRBEL(1782-1840)Njemak filozof (njemaka idealistika filoz.)i pedagog.U osnovi njegova pedagokog koncepta jedna mistina i simbolika kosmologija utemeljena u metafizici.DJELO:ovjek i njegov odgoj

Nakon univerzitetskog kolovanja zapoljava se kao uitelj u Frankfurtu i zapoinje intenzivnim pedagokim radom. Tvorac je prvog cjelovitog sustava institucionalnog predkolskog odgoja. Pod utjecajem je J.H. Pestalozzija i njegove ideje samorazvoja te njemakih klasinih filozofa. Osnova pedagokog koncepta je u razvoju kao neprekidnom otkrivanju ovjekove boanske sutine i njenog ispoljavanja u stvaralakoj samoaktivnosti

Odgojnu filozofiju temelji na etiri sastavnice: slobodnoj djejoj samooktivnosti,kreativnosti, socijalnom ueu te motorikoj aktivnosti. Svako dijete od roenja posjeduje veliki odgojni potencijal koji e se ostvariti u odgovarajuoj stimulativnoj sredini

1837.g. otvara prvu predkolsku ustanovu pod nazivom djeji vrti (Kindregarten). Afirmira djeju igru koju oznaava kao stvaralaku samoaktivnost koja podstie samorazvoj i oslobaa djeje unutranje snage, te kao osnovnu aktivnost i nezamjenjivo odgojno sredstvo. Osmislio je cjelovit i originalan sustav didaktikog materijala- Frbelovi darovi. Djela: (1826) Odgoj ovjeka (Menschenerziehung); (1884) Majina pjesma (Mutter- und Kose-Lieder).

Dijete ima pravo i treba da bude tretirano kao dijete.1837 u Blankenburgu osnovao Ustanovu za razvoj stvaralakih motiva djelatnosti (1840 preimenovao u Djeji vrti). Izdavao list Doite da ivimo za nau djecuprva institucija odgojno-obrazovnog tipa;daje organizacijsko-sadrajno-metodike smjernice za organizaciju djejih vrtia

Cilj odgoja U prirodi i ovjeku vlada isti zakon. Stoga odgoj treba biti usklaen s prirodom. Odgoj je prirodan u toliko u koliko tretira ovjeka, a time naravno, i dijete, kao stvaralako bie. Cilj odgoja ne bi trebao biti ovjek-knjiga, nego djelatni ovjek. Harmonian razvoj ovjeka poiva na djelovanju i stvaranju. Iz ovjekove prirode proizlaze etiri djeje instinktivne tenje: za radom, za spoznavanjem, zatim za umjetnou te za religijom. Odgojni in je u stvari samooblikovanje, samorazvoj djeteta. Uloga je odgojitelja da slijedi taj prirodni tijek razvoja.

Cilj odgoja To je proces progresivnog objedinjavanja djeteta s prirodom i s Bogom, a u okviru socijalnog svijeta. U jedinstvenom su odnosu: intelektualni, socijalni i religijski odgoj koji ujedno zadovoljavaju etiri ve navedene djeje tenje. Izvanjsko izvlaenje unutarnjih sposobnosti djeteta zbog ega ga u odgovarajuoj prirodnoj, specijalno pripremljenoj sredini treba privui raznim aktivnostima, razvijati mu tijelo,ula, upoznavati sa prirodnom i drutvenom sredinom, pripremiti ga za kolu.Odgojem treba zapoeti od najranijih uzrasta; dijete treba biti svestrano usmjeravano

KindergartenIzvorni naziv Kindergarten viestruko je znakovit. Jedno od znaenja prepoznao bi i svaki laik. To je usporedba djeteta s mladom biljkom, koja se njeguje i oplemenjuje u vrtovima, u kojima i izrasta da bi postala kultivirana, korisna, odrasla i zrela biljka. Time se impliciralo znaenje ustanove- nastojanje oko odgoja i kroza nj njege djeteta. Pridodan je tome i zahtjev o vrtu kao stvarnom i znaajnom dijelu djeje okoline uz ustanovu. Vrt bi trebao omoguiti svakodnevni dodir djece s prirodom kao ivotnom uiteljicom.

IgraFrbelova je posebna zasluga to je otkrio i visoko rangirao igru kao bit djetinjstva. Ono to je kod Boga stvaranje, kod ovjeka je rad, a kod djeteta je igra Igra je nain djejeg djelovanja, ali i nain njegova uenja, a onda i cjelokupnog razvitka u intelektualnom, socijalnom i moralnom smislu

Igra je nain djejeg djelovanja, ali i nain njegova uenja, a onda i cjelokupnog razvitka u intelektualnom, socijalnom i moralnom smislu. Igrom se zadovoljava i djeja radoznalost za sve ono to se nalazi u dosegu njegova djelovanja. Socijalnom aspektu pridonose pravila koja su u sastavu skupnih igara. Zahvaljujui tim igrama i pravilima, sadranim u njima pojedinac se poinje osjeati lanom zajednice. U moralnom smislu, pored usvajanja obiaja, pa i pravila,kod djeteta nastupa i proces usklaivanja miljenja s djelovanjem. U njega se tako razvija karakter.

Ono to je kod Boga stvaranje, kod ovjeka je rad, a kod djeteta je igra. Priznavanje igre kao biti djetinjstva znai kod Frbela isticanje injenice o djetinjstvu kao razdoblju ivota koje ima svoje posebnosti.Igre je podijelio na igre kretanja, etnje, ritmike igre (ples), te na igre bavljenja

Kreator didaktike igrake-sistem darova-cjelovitog i originalnog koncepta didaktikog materijala.Smisao u afirmaciji ideje da se materijalima i nainima njihova koitenja moe djeci prenositi najsloenije i najapstraktnije ideje mnogo prije nego verbalnim putem.Trajna zasluga to je skrenuo panju na neiskoritene potencijale i znaaj odgoja i obrazvanja u ranom djetinjstvu.

VrijemeSkupina od 6 do 8 godinaSkupina 4 do 6 godinaSkupina 2 do 4 godinePrije podne9-9,15 hPriprema, molitva, pjesmaPriprema, molitva, pjesmaPriprema, molitva, pjesma9,15-9,30Religijski razgovorRad s kockomIgra loptom9,30-10Rad kutijom graenjaRad u vrtuRad sa tapiima10-10,30Rad u vrtuPrianje o prirodi (botanici)Rad u vrtu10,30-11itanje i pisanjeGimnastike igreTkanje11-11,30GimnastikaRad sa tapiimaetnje i razgovor u vrtuPoslije podne13,30-13,45Pripreme, pjesmePripreme, pjesmePripreme, pjesme13,45-14Rad sa tapiimaRad s ogradicamaReligijski razgovori14-14,30Igre i raunanje tapiimaGimnastikaCrtanje14,30-15GimnastikaBuenje ploicaIgre loptom i gimnastika15-15,30Plastino oblikovanje i rad s grakomReligijski razgovoriRad kockom15,30-16Razgovor o prirodigeografiji, botaniciRazgovor o prirodigeografiji, botaniciRazgovor o prirodigeografiji, botaniciPo zavretku rada z a h v a l a i p j e s m a u svakoj skupini.

MARIA MONTESSORI(1870-1952)Talijanska lijenica i pedagoginja.Djelo: Metoda znanstvene pedagogije.Utemeljila cjelovit pedagoki koncept predkolskog odgoja na znanstvenim temeljima

talijanska lijenica autorica cjelovitog, originalnog, na znanstvenim spoznajama utemeljenog pedagokog koncepta. Pod utjecajem je Komenskog, Pestalozzija, Frobela te francuskog lijenika E. Seguina otvorila je 1907. prvu predkolsku ustanovu casa dei bambini u San Lorenzu-predgrau Rima. Cilj odgoja kao slobodni i sretni razvoj svih djetetovih sposobnosti, postie se kroz aktivnu pomo prirodnoj ekspanziji djetetovog ivota, i sustavom utjecaja koji obezbjeuju i potkrepljuju optimalni razvoj unutranjih snaga. Djetinjstvo je razliiti oblik ljudskog ivota u kojem dijete razvija naine ponaanja prema vlastitim zakonitostima razvoja.To postie uroenom kreativnom osjetljivosu i upijajuim duhom koji mu omoguuje da nesvjesno upija utiske iz okoline koji se u njemu utjelovljuju. Na razvoj, za koji je dijete unutarnje motivirano djeluju prirodni zakoni ili principi.(8). Da bi u tome uspjelo potrebna mu je sloboda te interakcija sa okolinom. Strukturirana sredina, materijali za igru te odgajatelj kao promatra, dijagnostiar i pomaga, osnove su Metode Montessori. Uvaavala je ulogu obiteljskog odgoja na izgraenom partnerstvu sa roditeljima. Djela: Pedagogical Anthropology (1913); Il metodo della pedagogija scientifica applicato all?educatione infantille nelle case dei bambini ( 1926 ); The Secret of Childhood (1936).

Znaajne njene postavke o vanosti ranog uzrasta za kognitivni i intelektualni razvoj,za razvoj ula.Otkrila mnoge temeljne karakteristike u prirodi djejeg spoznavanja svijeta (periodi osjetljivosti,unutranja motivacija za uenje, fenomen koncentracije i sl.)Istie znaaj uroenih potencijala djeteta i i prirodnog razvoja

veoma znaajno ukazivanje na povezanost mentalnog razvoja s aktivitetom (potreba da se aktivno ui angairanjemsvih ula),radne aktivnosti najsnaniji su pokreta razvoja.To je osnova strukturiranog programa rada s djecom ostvarenog kroz predkolske ustanove Casa dei bambini.

ODGOJNI PRINCIPI princip nezavisnostiprincip rada, princip panje, princip volje, princip razvoja inteligencije,imaginacije i kreativnosti,princip emocionalnog i duhovnog ivotaprincip stadija u djejem razvoju

Stupnjevi razvoja djeteta Ukupno 5 perioda od koja se dva odnose na predkolsko.Od roenja 3. god. (period nesvjesnog razvoja i upijanja kad se zapoinje sa emocionalnim i intelektualnim razvojem) Od 3. - 6. g.prijelaz na svjesnu razinu; razvoj socijlizacije kao osnova za djeje stvaralatvo i matu.

Metoda Montessori Organizirana sredinaMaterijali za igruOdgajatelj

Montessori metoda /Montessory method; Montessori-Methode /; okosnica pedagokog koncepta Montessori kojoj je glavna komponenta isticanje je djetetove samomotivacije i samouenja. Dijete ui prirodnim putem ako ga smjestimo u sredinu s odgovarajuim materijalima.Oni su sainjeni od igara za uenje te prilagoeni djetetovim mogunostima i interesima.Osmiljeni su od strane odgojitelja promatraa koji intervenira samo kad je neophodno. Na taj nain Montessori odgojitelji nastoje obrnuti tradicionalni sistem pasivne intrukcije u aktivni samorazvoj.Tome pogoduje posebno strukturiran prostor vrtia koji se sastoji se od lako dostupnih igara i igraaka, posuda, biljaka i ivotinja o kojima se brinu djeca, te od namjetaja po mjeri djeteta - izuma koji se pripisuje M. Montessori. Metoda takoer stavlja naglasak na vanost tjelovjebe jer se motorike sposobnosti trebaju razvijati usporedo sa mentalnim i intelektualnim sposobnostima.The Montessori Method (1912); The Advanced Montessori Method (2 vol., 1917),http://www.montessori.org/ ; Philipps, S.(1999), Seitz, M., Hallwach, U.(1997).

Agazzi RosaAgazzi Rosa -(Volongu 1866./Volongu 1951). Talijanska pedagoginja koja je zajedno sa sestrom Carolinom osnovala u Mompianu prvu predkolsku ustanovu u Italiji. Pod utjecajem F. Frbela izradila je teorijsku koncepciju djejeg vrtia u kojoj posebno istie znaaj poticajne okoline. Afirmirala je znaaj djejih aktivnosti posebice radnih, te vanost odgoja u djejem vrtiu kao mjestu zajednikog druenja djece i odraslih. Djelo: (1928)Umjetnost malih ruku (L' arte delle picolle mani ).