1

NAPOMENA

Toplo preporuam da se skripta koristi uz knjigu jer je super napisana i razjasnit e Vam stvari koje su ovdje samo u natuknicama. Uz to nisam ni ja bezgrjena pa sam moda neto fulala.

Skripta je do lekcije Kolektivno vlasnitvo na strani 314.

Znai - III. AVNOJ, Ustavotvornu skuptinu, Ustave iz knjige! :)

BIZANTPolitiki i drutveni razvoj

jedinstveno Rimsko Carstvo razdvojio Teodozije 395. podjela na Pars Occidentis ili ZRC, i Pars Orientis ili IRC, Bizant nakon propasti Zapadnog Rimskog Carstva 476. Bizant je preuzeo od RC ideju univerzalnog carstva razvilo se u sloenu imperijalnu feudalnu dravu8 s helensko orijentalnim obiljejima Bizant je teio odrati nadzor nad pojedinim dijelovima nekadanjeg zapadnog dijela drave i tako je bio inilac koji je neposredno utjecao na politike procese na podrujima na koja su se doselili Hrvati i na kojima je izrasla hrvatska drava tri faze u razvoju Bizanta1. 4.st. 8. st.2. 8.st. 13.st.3. do konane propasti 1453.g

u prvoj fazi prevladava grka kultura, kranska vjera, crkvena organizacija car je ujedno i crkveni poglavar Bizant je tijekom 5. i 6. st. ugroen od strane Perzije i od provala barbara na sjeveru perzijska opasnost rijeena mirovnim sporazuma, a navale Vizigora, Huna i Ostrogota skrenuli na zapad u razdoblju vladavine Justinijana I. ostvarena je vanjska i unutarnja stabilnost ali Justinijanova su osvajanja iscrpila dravu koja je nakon njegove smrti ula u krizu iz koje e izai tek poetkom 8.stoljea

zbog kritine situacije vojni zapovjednik, a potom car Heraklije je podijelio dravu na vojna podruja teme i uveo stratiote 7.st stratioti su vojnici-seljaci koji su dobili na uivanje dravnu zemlju uz obvezu vojne slube

Zemljoradniki zakon donesen na prijelazu iz 7. u 8. st. titio je slobodni seljaki posjed kao imovinsku osnovu stratiotskog sustava i strogo sankcionirano njegovo povreivanje proces pretvaranja slobodnih seljaka u kmetove je usporen prema tom zakonu i zbog prava prvokupa roaka i susjeda jer je na taj nain zemljini posjed zadran u zajednici zato su stanovnici u veem broju tada inili slobodni seljaci zbog uinkovitijeg ubiranja poreza zakonom su ureene seoske opine (seoske zajednice doseljenih Slavena) one su plaale jedinstveni porez za koji su solidarno odgovarali lanovi zajednice odvajanje glavarine od zemljarine faktino je ukinuto vezivanje seljaka za zemlju

do polovice 9.st. proirena je podjela na teme u obranu su ukljueni siromaniji seljaci koji zajedno opremaju jednog stratiota proces pretvaranja slobodnih seljaka u kmetove napredovao car ukinuo pravo prvokupa i ojaao krupni posjed ubrzao je time partikularizaciju zemlje i oslabio ukupnu vojnu mo

no moni vladari makedonske dinastije vratiti e od polovice 9.st do polovice 11.st. mo dravi krupni posjed posve e prevladati u 11.st. tada je stratiotski sustav potpuno zamjenjen pronijarskim u kojem car dodjeljuje zemljina dobra zajedno sa kmetovima, uz dunost ovlatenika na vojnu slubu sustav se pokazao neuspjenim uz tako oslabljenu vojnu mo Bizanta, zapadni e kriari pod vodstvom Venecije 1204. zauzeti Carigrad, ime poinje propadanje Bizanta u treoj fazi Bizant vie ne postoji kao jedinstvena drava ve kao drava sljednica koja poiva na ugovoru izmeu kriara i Venecije Osmanliji 1453. zauzeli Carigrad

Bizant pobjedom nad ostrogotskim vladarom 535. vratio Dalmaciju koju je dobio darovnicom 437.

Dravno ustrojstvo

Bizant je autokratska monarhija u prvom razdoblju imala i teokratsku prirodu vladar je u svojim rukama koncentrirao svu vlast red nasljeivanja nije bio utvren vladari esto prakticirali uzimanje suvladara iz vlastite obitelji Carski savjet ili konzistorij sa savjetodavnom nadlenou inili su svi najvii dravni funkcionari senat formalno bira cara praefecti pretorio najvii dravni funkcionari, objedinjivali sudsku i upravnu vlast magistri militum obnaali vojnu vlast sve je slubenike imenovao car

Ravenski egzarhat osnovao car u drugoj polovici 6.st na podruju bizantske vlasti u Italiji, ugroenoj navalama barbara na elu sa vojskovoom egzarhom koji je objedinjivao punu civilnu i vojnu nadlenost osnovu vojske inilo je lokalno stanovnitvo jer je posjed zemlje obvezivao vojnu slubu u sastavu Ravenskog egzarhata do njegovog osvajanja od Langobarda 751. bila je i Istra kao i Dalmacija u mjeri u kojoj je u njoj bila prisutna carska vlast iz Carigrada osnovao i Kartaki egzarhat u Africi

Heraklije dravu poeo organizirati na vojne jedinice teme u sklopu irenja tema osnovan je, u 9.st, i dalmatinski temat sa sjeditem stratega u Zadru no zapravo je dalmatinski temat vie postojao virtualno kao oznaka bizantskog suvereniteta, a ne kao stvarna jedinica vlasti

na elu dalmatinske - zadarski prior izabran od naroda i klera Zadra

prefekture podijeljena na 7-8 dijeceza na elu sa vikarima, a one na 60 provincija sa svrhom skupljanja poreza znai PREFEKTURE DIJECEZE PROVINCIJE

Pravo Corpus iuris civilis Zemljoradniki zakon primjenjuje se i u naim krajevima Pomorski zakon pomorsko pravo na istonojadranskim prostorima u srednjem vijeku Vojni zakon Ecloga prirunik za sudove s najvanijim propisima branog, obiteljskog, nasljednog i kaznenog prava Proheiron 885. Bazilije I., zbirka propisa javnog i privatnog prava Epanagoge 886. proireni propisi Proheirona, nisu u obliku zakona, ali imaju zakonsku snagu Bazilike 887. Lav VI. , preraeni Corpus, izostavljeni zastarjeli dijelovi Hexabiblos 14.st., posljednji zbornik bizantskog prava, nastao kao privatna zbirka graanskog i kaznenog p

MLETAKA REPUBLIKAPolitiki i drutveni razvoj

bogatei se na trgovini Venecija sve vie jaa i vodi sve samostalniju politiku

Zlatnom bulom cara Aleksija Komnena iz 1084. konano i formalno dolazi do poloaja nezavisne drave u vazalnom odnosu da Bizantom Venecija mora pomoi u borbi protiv Nomada ima pravo slobodne trgovine sa Bizantom izuzee od Bizantske sudske nadlenosti dud postaje protosebastos

svoju je mo u usponu Venecija pokazala ve u 10.st. osiguravi istarskim obalnim gradovima zatitu pred njihovim gospodarima ali pravu ekspanzionistiku politiku najavile su akcije duda Orseola II. koji je u pohodu 1000.godine kratkotrajno nametnu svoju vlast obalnim gradovima na istonojadranskoj obali te uzeo titulu kneza Dalmatinaca zlatno doba Venecije zapoinje dudom Dandolom koji nosi naziv Dux Venetia, Dalmatia et Chroatiae ponovo je ustanovio Latinsko Carstvo u 15.st. nakon opadanja trgovine sa istonim Mediteranom, Venecija se proirila na svoje kontinentalno zalee, te trajno podvrgnula svojoj vlasti vei dio Istre, osim sredinjeg dijela vrlo je vano bilo konano stjecanje Dalmacije u prvoj etvrtini 15.st, a poslije i irenje mletake vlasti prema osmanskom zaleu Venecija slabi zbog Amerike, zbog Osmanlija, u 17.st gubi svoje posjede Veneciju je 1796. zauzeo Napoleon koji je sljedee godine ukinuo Mletaku republiku, te ju je mirom u Campoformiju prepustio Habsburgovcima Mletaka komuna osnovana u 12. st kada je osnovano Malo vijee koje ograniava duda

Dravno ustrojstvoDUX do 11. st gotovo monarhija, onda zapoinje ograniavanje njegove vlasti na elu drave je dux, dud, doivotno funkcija duda imala je vrlo snano simboliko znaenje za dravu te je njegov poloaj bio obiljeen velikim sjajem i raskonim ceremonijalom njegove samostalne nadlenosti iroke ovlasti najvieg zapovjednika u vojnim pohodima i imenovanje poglavara mletake crkve u svim ostalim obvezama djeluje uz suglasnost ili pod nadzorom Velikog vijea i njegovih tijela nastaje Sluba nadzornika dudeva obeanja dud je ograniavan, obeaje pri stupanju na vlast da e suraivati sa drugim organima, tj. dobrovoljno ograniava svoju vlast presjeda svim vijeima, ali njegov glas vrijedi i kao svaki drugi

VELIKO VIJEE isprva 480 lanova uglednih obitelji osnova mletakog sustava vlasti nastaje u 12.st. izabire gotovo sve dravne funkcionare iskljuiv nosilac zakonodavnih ovlasti ima pravo rjeavanja svakog predmeta javne prirode i nadzor rada razliitih tijela vlasti 1297. posve se odvaja od puka, dolazi do Zatvaranja Vijea - serrata najprije za lanove koji su se u njemu nalazili posljednje 4.godine od 1323. lanstvo postaje nasljedno i stjeu ga sinovi kada navre 25 godina zbog toga to je glomazno, oko 600-1000 l., ne moe voditi operativnu politiku pa za to imenuje druga tijela

SENAT najvanije takvo tijelo (koje imenuje VV) poznat kao i Vijee Umoljenih najprije ima 60, zatim 120 senatora njegove redovite lanove biralo je Veliko Vijee izmeu patricija starijih od 40 godina ukupan broj lanova dosee do 300 + dud + savjetnici + suci Vijea etrdesetorice + 6 velikih mudraca stvarno sredite javne uprave u Veneciji odluivanje o ratu i miru, voenje dravnih financija, porezna politika, plovidba, izbor vojnih asnika, imenovanje veleposlanika, voenje diplomatskih poslova moe svrgnuti duda

za nas je znaajno da se Senat bavio javnom upravom na cjelokupnom mletakom podruju, pa i na prekomorskim posjedima tako su mnoga pitanja iz dalmatinskih gradova, u vrijeme kada su bili pod mletakom vlau, od potvrivanja statuta, preko sporova izmeu puana i vlastele do pritubi gradova na mletake knezove rjeavana u Senatu

rad i odluke Senata pripremao je Kolegij koji je neka vrsta vlade s mudracima kao ministrima ini ga 10 lanova Signorie i 16 mudraca

MALO VIJEE ili Vijee mudraca ima nadlenosti koje su ograniavale dudevu vlast dud + 6 savjetnika

SIGNORIA drugo tijelo izvrne vlasti inili su je dud i njegovih 6 savjetnika Malo vijee lanovi otvaraju pisma oslovljena na duda, sudjeluju u audijencijama te zamjenjuju duda u presjedanju zbornim tijelima

QUARANTIA ili Vijee etrdesetorice sudski organ koji sudi civilne i kaznene predmete

VIJEE DESETORICE bdije nad sigurnosti drave s praktiki neogranienim ovlastima unutar i izvan zemlje nadzire sve pa i Veliko vijee lanovi birani na godinu dana bez mogunosti neposrednog reizbora zbog sigurnosti

OBLIK OBRNUTE PIRAMIDE u podlozi je VV iz ijeg su sustava proizlazila sva navedena tijela

Pravo

mletako pravo bilo je sustav pravnih normi koje su se razvile i vrijedile na gradskom podruju Venecije, a dijelom i na ostalim podrujima pod mletakom vlau razvilo se osobito pod utjecajem langobardskog i franakog prava koje je potisnulo rimsko-bizantskom

Ratio de lege Romana zbirka pravila s pojedinim odredbama RP i Biblije Parvum statutum dopunjeni pravni obiaju Iudicia a probis iudicibus promulgata 75 glava u kojima su sakupljene sudske odluke glavnog sudskog organa duda Statutarna zbirka najstarija, donesena za Dandola 1204. Statut za duda Tiepola 1242. sabrana pravila o graanskom postupku, ob, stv, naslj, obveznom p 5 Liber sextus aditionum et correctionum 6 knjiga s dopunama i ispravcima Liber Promissionis maleficii 1232., utvrivalo je kazneno pravo, autor Tiepolo

rimsko pravo se koristilo kada je ponestalo boljih sudskih rjeenja u sudskoj praksi no u mletakoj republici se to nije dogodilo jer sudac kada mu je ponestalo rjeenja mogao donesti odluku prema svojoj savjesti, odnosno pravinosti Arbitrium

mletako je pravo openito od velikog znaenja za poznavanje prava u Isti i Dalmaciji kao i za razumijevanje njegova razvoja utjecaj mletakog prava u Istri i Dalmaciji biljei se tek od 13.stoljea, a naroito jaa stabiliziranjem mletake vlasti od 15.stoljea mletako neoporuno nasljedno pravo u cijelosti je prihvaeno u Splitskom i Trogirskom statutu, u gotovo svim gradovima je prihvaen mletaki postupak, a iz Venecije je na nau obalu rano prodro institut notora te egzaminatora koji se u dalmatinskim gradovima razvio u specifinu formu

UPRAVNO-TERITORIJALNA PODJELA1. Dodago pod neposrednom vlau duda2. Stato da Mar Pomorska drava, Dalmacija tu spada3. Stato da Terraferma - zalee

FRANAKAPolitiki i drutveni razvoj

Franaka je drava nastala u 5.st. nakon ovladavanja Salijskih Franaka nad ostalim franakim plemenima na irem podruju oko donjeg toka Rajne kralj Klodovik prvo irenje Pipin Mali Karlo Veliki proirio je granice na sjevernu panjolsku i druga podruja meu kojima je bilo i Langobardsko kraljevstvo, nakon ega je podloio i Istru i Dalmaciju Aachenskim mirom 812. Karlu je priznat carski naslov i pravo nad Istrom i Dalmacijom, dok je Bizant zadrao vlast nad dalmatinskim gradovima i otocima Osorom, Krkom, Rabom, Zadrom, Trogirom, Splitom, Dubrovnikom i Kotorom franaka vlast u Dalmaciji, koja e raspadom Karlove drave postati tek nominalna, otvorila je prostor za nicanje samostalne hrvatske kneevine i njen razvoj u krugu zapadnog-europskog tipa institucija i pravne kulture Franako osvajanje Iste je tu zemlju konano izuzelo iz Bizantskog kulturnog i politikog utjecaja nakon Karlove smrti dolo je do dinastikih sukoba oko nasljea, podjela Carstva na Istonu Franaku, Zapadnu Franaku i Italiju s Lotaringijom

Dravno ustrojstvo

franaki vladar, odnosno car, vri vladarsku vlast kao ratni voa koji je osvojio dravno podruje kao svoj ratni plijen, odnosno svoj osobni posjed vladar se smatra vlasnikom sve zemlje u dravi dijeli ju sa svojim vazalima koji mu duguju slubu i poslunost, a to se odnosi i na sve ostale podanike dravne slubenike vladar postavlja po svojoj volji rex Francorum svaki kraljev sin, svi imaju jednako pravo, ne postoji pravo prvenstva

kraljev dvor inili su savjetnici iz reda najviih predstavnika crkve i velikaa ije odluke nisu obvezivale kralja dvorski grof - imao je sudsku nadlenost te presjedao kraljevskim sudom, i brinuo se u izvrenju presuda kada je nestao majordom preuzeo je njegove funkcije kancelar upravljao je kraljevskom pisarnicom, bio je uvar dravnog peata kojim su ovjeravani kraljevi akti comes stabuli - nadzirao kraljeve staje i postao najvii vojni zapovjednik senescalus brine se o opskrbi arhikapelan na elu dvorskog aparata za doba Karolinga, duhovna osoba koja se uglavnom bavila crkvenim pitanjima dio navedenih funkcija nalo je svoj odraz i na dvoru hrvatskog kralja u doba Karla Velikoga nastale su dvije skuptine kao tijela sredinje vlasti skuptina najveeg plemstva i skuptina opeg plemstva Franaka drava dijelila se na grofovije na elu sa grofom koji je imao vojne, upravne, financijske i sudske ovlasti, imenovao ga je kralj grofovije su se dijelile na centene koje su bile opine slobodnog stanovnitva koje je na svojim skuptinama biralo tungina s upravnim i sudskim ovlastima na graninim podrujima je Karlo Veliki osnovao makre ili markgorfovije u kojima je grof imao neto ire vojne ovlasti meu njima bila je i Furlanijska markgrofovija koja je uz slovenske zemlje obuhvaala i podruja naseljena Hrvatima te su joj poetkom 9.st. bili podloni knezovi Borna i Ljudevit posavski koji je podigao bunu protiv grofa te markgrofovije jedinstvo vlasti u zemlji su osiguravali vladarevi izaslanici koji su u parovima putovali zemljom i imali vrlo iroke nadlenosti

Pravo

leges barbarorum zbirke obiajnog prava germanskih plemena leges romanae barbarorum - zbornici rimskog prava za galorimsko stanovnitvo u kojima su vidljivi utjecaju kranskih i rimskih shvaanja, ali i vladarevih interesa

kapitulari opi propisi kojima su karolinki vladari dopunjavali ili mijenjali postojei pravni sustav Capitula legibus langobardorum addenda Capitula Italica vrijede za sve stanovnike Italije i posredno utjeu i na staro hrvatsko pravo

vani su bili i formulari franaki utjecaju na nae podruje mogu se primijetiti na podruju javnog prava u pogledu razvoja feudalnih struktura, senioriteta i vazaliteta, ureenja vlastelinstva te strukture vlasti i organizacije dvora srednjovjekovne hrvatske drave na neka vrela u Dalmaciji u predfranakom razdoblju, utjecala langobardska kodifikacija Edictum Rothari 643. langobardsko pravo je preko pravne kole u Paviji zadralo vaan utjecaj na formiranje feudalnih odnosa u Europi Libri feudorum zbirka langobardskog prava, preko nje, to se odrazilo i na nae krajeve franako pravo je znaajno za razumijevanje razvoja prava u Europi i za formiranje europske pravne kultureSVETO RIMSKO CARSTVO NJEMAKE NARODNOSTIPolitiki i drutveni razvoj

Sveto Rimsko Carstvo Njemake Narodnosti bilo je dravna zajednica koja je obuhvaala gotovo cjelokupna podruja dananje Belgije Nizozemske Luksemburga vicarske Njemake Austrije eke Slovenije dijelove Francuske sjeverna i srednja Italija i Poljska Istra zapadno od Rae od 1797. do 1805. cjelokupna markgrofija Istra

nastanak SRCNJN prethodnicu je imao u Papinoj krunidbi Karla Velikog za cara, 800.godine ime je obnovljeno Zapadno RC no Sveto RC kao dravna zajednica nastalo je 962. Papinim krunjenjem u Rimu njemakog kralja Otona I. za cara naziv tog carstva postupno e se uobliavati do 1512. kada dobiva danas poznati naziv

ureenje je bilo danas najslinije konfederaciji carska je titula rano postala stvarno nasljedna te su je od 1438. bez iznimke drali lanovi kue Habsburg Tridesetogodinjim ratom koji je zavren Westfalskim mirom 1648. priznat je gotovo puni suverenitet pojedinih zemalja koje su inile Carstvo Carstvo se time pretvorilo u zajednicu tridesetak uglavnom neovisnih drava, a Habsburgovci su se usredotoili na upravljanje svojim posjedima

konaan udarac Carstvu doi e nakon vojnih neuspjeha protiv revolucionarne Francuske koja je zauzela njemaka podruja uz Rajnu nakon to je Napoleon od zauzetih podruja stvorio Rajnsku Konfederaciju, Franjo I. je 1806.abdicirao s poloaja cara Svetog RC, ime je ono prestajalo postojati Njemako Carstvo je konano, nakon toga, osnovano 1871. pod vodstvom pruskog kancelara Bismarcka

Dravno ustrojstvo ustroj se razvijao postupno, izgled ureenog sustava dala mu je reforma poduzeta koncem 15.st cara bira veinom glasova 7 nasljednih kneeva izbornika no, ve se uobiajilo da je poloaj cara nasljedno krunidbu carskom krunom obavljao je papa careva glavna nadlenost je podjela plemikih naslova, povlastica i carskih slubi skromne nadlenosti car nikada nije imao neposrednu vlast upravljanja u Carstvo jer su njegove ovlasti bile ograniene vlau lokalnih vladara u Carstvu je osnovni odnos bio izmeu cara te dravnih stalea status dravnog stalea davao je njegovom nosiocu pravo na glas u Dravnom saboru REICHSTAG

REICHSTAG razvio se u 15.st sastojao se od Vijea izbornika koji su birali cara Vijea prineva koje je imalo crkveni i svjetovni dio Vijea slobodnih carskih gradova Caru je suglasnost Dravnog sabora potrebna za svaku vanu odluku, ukljku8ujui pitanje rata i mira, skupljanje poreza, donoenje zakona to je slabilo carevu vlast

Dva carska suda s konkurentskom prizivnom nadlenou koje su birale same stranke Dravni komorski sud imao je vei broj sudaca, od kojih je manji broj imenovao car sastav Dravnog dvorskog vijea koje je zasjedalo u Beu, u cijelosti je imenovao car koji je mogao iskljuiti i rjeavanje nekih predmeta preostala sudbena struktura bila je dio sustava vlasti u pojedinim zemljama

Pravo

Constitutio criminalis Carolina 1532. odobrena u Reichstagu zakonik kojim je unificirano kaznenopravno zakonodavstvo Carstva i u Hrvatskoj i Slavoniji primjenjivana kao supsidijarno vrelo u dotadanji postupak uvela inkvizicijsko naelo rimsko kanonskog postupka, koje je za razliku od akuzacijskog tipa pretvorilo suca u aktivnog sudionika postupka koji je mogao u javnom interesu i sam istraivati injenice na temelju kojih bi utemeljio presudu materijalni dio je vrlo strog, esto propisane smrtne kazne i stroge tjelesne kazne uredila je postupak torture propisala da oni koji uine tetnu posljedicu putem aranja trebaju biti spaljeni otvorila je prostor za masovne postupke protiv vjetica u ranom modernom razdoblju izmeu 1580. i 1680.

AUSTRIJA I HABSBURGOVCI Pravo

lex Alamannorum 7.st lex Baiuvariorum 8.st Sachsenspiegel 1225. Schwabenspiegel 1275. Osterreichische Landrecht 1290. Landsordnung von Tirol 1282. Steiermarkische Landrecht 1425. Constitutio criminalis Theresiana 1768. Opi sudski red 1781. Graanskopostupovni red 1788. Opi graanski zakonik 1812. Opi trgovaki zakon 1862. Kazneno postupovni red 1873.

austrijski zakoni iz druge polovice 19.st, uz OGZ, izvrili su iznimno znaajan utjecaj na oblikovanje modernog hrvatskog pravnog sustava, te su se i dugotrajno neposredno primjenjivali

SVETA ALIJANSA osnovana 1815. Rusija + Austrija + Pruska svrha nepromjenjivost granica i borba protiv demokratskih i liberalnih revolucija

1938. Anschluss Hitler pripojio Austriju Njemakoj

PROSINAKI USTAV 1867. sastoji se od 5 temeljnih dravnih zakona, u knjizi opisano koji sta sadri bitan je jer je priznat od strane kralja kada je Carevinsko vijee odbilo prihvatiti AU nagodbu pa je tako dolo do kompromisa izmeu liberalne veine zastupnika koja je zagovarala Ustav i kralja koji je elio da zastupnici priznaju Nagodbu

UGARSKA I UGARSKO-HRVATSKO KRALJEVSTVO Tripartit vrlo opsena kodifikacija obiajnog prava izradio je predsjedavajui Donjeg doma Istvan Verboczy 1514. prema kraljevom nalogu nije stekla snagu zakona jer je kalj nije promulgirao prihvatio ju je Ugarsko Hrvatski sabor ali vrlo je brzo prihvaen u sudskoj praksi postalo je glavno pravno vrelo koje je u Ugarskoj bilo na snazi do 1946. u Slavoniji i Hrvatskoj ga je 1853. derogirao OGZ na bivim ugarskim podrujima Prekomurje, Meimurje, Baranja, Baka, Banat u primjeni ostao i nakon 1918.

Pravno obrazovanje u Ugarskoj na madarsku pravnu kulturu utjecala je snana obiajnopravna tradicija i razmjerno razvijeno pravno obrazovanje sloj obrazovanih pravnika koji je postojao je svoje obrazovanje prvo zapoelo u inozemstvu, naroito u Bologni prvo madarsko sveuilite sa pravnim fakultetom je osnovano u Peuhu 1367., ali se ugasilo nakon nekoliko desetljea pravni fakultet osnovan u Trnavi 1667. premjeten je u sklopu ire reforme obrazovanja Marije Terezije 1777. U budim gdje od tada trajno djeluje godine 1872. bit e osnovano i sveuilite u Koloszvaru, a od poetka 20.st i u Pounu Bratislavi oba e nakon I. svjetskog rata biti premjeteni u Segedin odnosno Peuh

Zlatna Bula Zlatna bula Andrije II. iz 1222. oznaila je konac patrimonijalne drave i postavila osnovu lenskog tipa drave do nastanka tog dokumenta dolo je u okolnostima izuzimanja plemikih posjeda ispod vlasti kraljevskih upana to je umanjilo prihode i vlast kralja u upanijama, a potaknulo irenje ideje da kralj ipak nije vlasnik sve zemlje u dravi akt je vrijedio u Ugarskoj i Slavoniji njime je kralj Andrija II. podijelio plemstvu i ostalim osobama u kraljevstvu slobode koje im je navodno dao jo prvi kralj Stjepan I. time se plemstvo pojavilo na politikoj sceni kao drugi inilac uz kralja Zlatna bula u svrhu osiguranja plemikih prava utvruje ustroj sudstva i nadlenost sudova, kazneno pravo, zabranjuje oduzimanje valjano steenih darovanja zemljita...

najvanije pravo zajameno Zlatnom bulom u l.31. je facultas resistendi et contradicendi ovlast plemstva na individualni oruani otpor u sluaju vladareve povrede neke od obveza preuzetih aktom i facultas contraedicendi pravo i obveza vladara da se o najvanijim odlukama savjetuje sa plemstvom, time je plemstvo dobilo osnovu da se vladar najprije savjetuje sa njim kada se radi o najvanijim odlukama to je otvorilo put formiranju plemikog sabora na kojemu se takvo savjetovanje provodilo zbog tako velikog znaenja Andrija II. je ispustio jamstvo ius resistendi et contradicendi iz Zlatne bule godine 1231. te godine je ostala prava, iz tog akta, potvrdio uvrteno kasnije u Tripartit u obliku prava plemstva kao zajednice, a ne individualno

ogranienje kraljevoj vlasti bula i zavjernice

SVETA KRUNA u pravnom smislu uobliena u Tripartitu sveta kruna je nosilac vrhovne vlasti u dravi prava su utjelovljena u samoj kruni kralj je samo privremeni nosioc na njega prelaze prava tijekom krunidbe samo onaj koji je okrunjen svetom krunom je legitimni Ugarski kralj zemlje sv.krune hrvatska, kraljevina Ug i Erdelj

IUS INERTIAE ili Vis INERTIAE vano pravo upanije koje se realizira preko upanijske skuptine pravo upanija da zakonito odbiju izvrenje nezakonitih naloga sredinjih vlasti upanije su neposlune, ali zajednikim nastupom mogu pruiti uinkovit otpor sredinjim vlastima

FALE PRAVNA VRELA

ETNOGENEZA HRVATA u pogledu jo uvijek neraienog pitana porijekla Hrvata i dalje je najprihvaenija postavka o njihovom slavenskom obiljeju na koje jasno upuuje jezik jednako je tako vjerojatno i da su Hrvati u svojoj prapostojbini na rubu Europe doli u kontakt s nekim iranskim plemenom koje je moda ostavilo slabi trak u jeziku i nazivlju osim te postavke o porijeklu Hrvata bile su formirane i one o njihovu gotskom i iranskom porijeklu te postavka o Hrvatima kao o ratnikom sloju, a ne etnikoj skupini Hrvati na podruje dananje Dalmacije doli u 7. st, ali moda i kocem 8.st doli su kao slavenizirano pleme i to moda kao savez sedam plemena u kojima su dominantni bili Hrvati koji su i dali ime cijelom savezu taj su prostor prethodno naselila neka slavenska plemena kojima su Hrvati, koji su vjerojatno doli kao vojnika skupina, nametnuli vlast i na njih proirili svoje ime

doseljavanje Hrvata odvija se na prostoru na kojem postoje dugotrajni prethodni kulturni slojevi i organizacija vlasti koji e utjecati na procese izgradnje hrvatske dravne organizacije i uobliavanje prava

najstariji, a moda i najznaajniji od tih prethodnih slojeva vezan je uz Ilire, narod bez etike jedinstvenosti, ija je etnogeneza i dalje nejasna, dobrim dijelom i zbog toga to Iliri nisu imali pisanu kulturu pa su spoznaje o njima bitno ograniene

meusobno razliita plemena objedinjena pod nazivom Iliri ivjela su na prostoru Soe, u dananjoj Sloveniji, do grkog Epira te izmeu Dunava i Drave do Jadrana

na Jadranu su se Iliri sreli s Grcima koji su izmeu 4. i 2. st.pr.Kr. osnovali svoje kolonije Issa Vis Korkyra Korula Tragurion Trogir Epetion Stobre Salona - Solin

relativno izolirane grke kolonije iji su kulturni utjecaji nadizali njihovu malobrojnost ipak nisu mogle izvriti ozbiljniji i trajniji utjecaj na razvoj prava u svom okruenju grke su kolonije uivale zatitu Rima one su na svojevrstan nain anticipirale urbanizaciju koja e se na lokalitetima na kojima su utemeljene i drugim mjestima odviti u rimskom razdoblju i na dijelu kojih e potom izrasti srednjovjekovna urbana sredita koja e biti vane jezgre u razvoju prava srednjeg vijeka kulturni utjecaju iz grkih kolonija pospjeili su i postupno pribliavanje ilirskih gradina tipu antikog grada i olakali kasniju njihovu transformaciju u gradska sredita

nakon konanog slamanja ilirskog otpora cijeli je Ilirik ukljuen u RC iji se kasniji utjecaju na procese oblikovanja organizacije vlasti i prava na hrvatskom podruju mogu jasnije utvrditi

*etnogeneza pojam koji opisuje stvaranje jednog naroda*anticipirati stvoriti sud o neemu unaprijed

knez TRPIMIR knez Trpimir bio je jak vladar upravljao je politikim organizmom koji se moe oznaiti dravom Trpimirova darovnica iz 852. jedan je od najvanijih dokumenata hrvatske povijesti u njoj se on naziva knez Hrvata po Bojoj milosti ona upuuje na njegovu stvarnu mo kroz kontrolu zemljinog posjeda koji je u srednjem vijeku bio osnova ivota i prihoda Trpimir je izgradio prve mehanizme vlasti drave koja se kulturno povezala sa zapadom i opravdano se smatra utemeljiteljem vladarske dinastije Trpimirovia proces izgradnje dravne vlasti odvijao se u znaku franakog politikog vrhovnitva i ugledanja na tamonje oblike organizacije

knez BRANIMIR odnos spram franakog vrhovnitva poet e se mijenjati tijekom 80.-ih godina 9.stoljea u doba kneza Branimira stupio je u odnos prema papi kao prema moralnom i vjerskom autoritetu zainteresiranom za ponovo uvrivanje svoje crkvene vlasi na istonom Jadranu Branimir je primio Papina pisma i blagoslov kojim se potvrdilo da je nad Branimirom kao vrhovni gospodar stoji samo sv.Petar, ali da Branimirova kneevina moe raunati na Papinu podrku Branimir je unato protivljenju pape, uspio da ninski biskup Teodozije preuzme splitsku nadbiskupsku stolicu, ime je uspostavljen novi odnos hrvatskog vladara i gradova na obali

kralj TOMISLAV proirio je dravno podruje i u estokim sukobima protiv Madara osigurao vlast Slavoniji te drao Sisak, a od Bugara obranio istone granice Tomislav se u Papinim dokumentima naziva rex sigurno je da se od Tomislava svi hrvatski vladari nazivaju kraljevima, a organizacija drave ima elemente centralizirane kraljevine Bizant je Tomislavu i formalno povjerio upravu nad dalmatinskim gradovima

kralj ZVONIMIR kao ban vladao Slavonijom s posjedima u Hrvatskoj 1075. je formalno izabran za kralja u Solinu za kralja Hrvatske i Dalmacije okrunio ga je legat monog pape Grgura VII. dodijeljeni su mu i ezlo i ma te obeanje o papinoj zatiti Zvonimir je poloio vazalsku prisegu papi kojemu je obeao plaanje danka i sluenje, te darovao samostan sv.Grgura u Vrani time je Zvonimir svoj nedostatni legitimitet, ini se da nije bio iz roda Trpimirovia, dopunio papinskim autoritetom papa Grgur je time dobio vaan presedan vezan za borbu nadreenosti crkvenih vlasti nad svjetovnim Zvonimir je upotrebljavao titule kralja Hrvatske i Dalmacije, te kralja Hrvatske zabiljeene i na Baanskoj ploi tazbinska povezanost Zvonimira s ugarskom dinastijom Arpadovia dijelom e utjecati i na daljnji tijek dogaaja u Hrvatskom kraljevstvu nakon smrti Zvonimira 1089. dolo je do dinastike borbe, jer nije imao nasljednika, umro mu sin Radovan na prijestolje se zakratko popeo Stjepan II., a nakon njegove smrti dolazi do nesigurne situacije dalmatinski gradovi prihvatili zatitu Venecije Jelena se uz podrku dalmatinskih gradova ili hrvatskih rodova, obratila za pomo bratu, Ugarskom kralju Ladislavu

ARPADOVII dolaze nakon to je umro Zvone Ladislav u pohodu Hrvatskom Sina je postavio za hrvatskog vladara tek Koloman osigurao vlast i 1102. okrunjen za kralja Hrvatske i Dalmacije

AUVINCI igmund Luksemburki vs. Ladislav Napuljski igi ustolien za kralja, Lado se okrunio u Zadru i ima vie pristaa igi slomio otpor Ladinih pristaa 1409. Ladi za 100.000 dukata prodao Veneciji svoje preostale dalmatinske posjede i vlast

Matija Korvin te uspostavio stabilnu vlast 1493. Krbavska bitka teak hrvatski poraz od Osmanlija, Ostaci ostataka

DOLAZAK HABSBURGOVACA NA HRVATSKO PRIJESTOLJE poraz ugarske vojske na Mohakom polju 1526., i pogibija ugarsko-hrvatskog i ekog kralja Ludovika II. Jagelovia, koji nije imao nasljednika, otvorili su ustavnu krizu s obzirom na nejasnost situacije oko popunjavanja prijestolja glavni pretendenti na prijestolje bili su austrijski nadvojvoda Ferninand II. Habsburgovac i moni ugarski velika i erdeljski vojvoda Ivan Zapoljski Ugarski sabor 1505. na prijedlog Zapoljskog donosi zakljuak, koji je stekao pravnu snagu, o zabrani predlaganja stranaca za ugarskog kralja eko je plemstvo ve 1526. izabralo Ferdinanda I. za svog kralja kod ugarskog i hrvatsko-slavonskog plemstva dolo je do otre podjele ugarsko je izabralo Zapoljskog, manji dio Ferdinanda slino je dolo i meu hrvatskim i slavonskim plemstvom sabor hrvatskog plemstva u Cetingradu je 1.1.1527. izabralo za kralja Ferdinanda, dok je slavonsko pod vodstvom Krste Frankopana 6.1.1527. izabralo Zapoljskog, s pozivom na zakljuak 1505. graanski rat izmeu dvojice kraljeva potom se vodio do 1538. kada je sklopljen sporazum prema kojem je Ferdinand priznao Zapoljskog za vladara u dijelu Ugarske koji je on drao, pod uvjetom da ga naslijedi Ferdinand nakon smrti politiki razlozi opredjeljivanja hrvatskog plemstva za Ferdinanda, zacijelo su leali u tome to je on ve prije djelatno pomogao u obrani os Osmanlija te u obeanjima koje je na Cetinskom saboru dao o daljnjoj pomoi iako je to kasnije izigrao Cetingradski sabor je jedan od najvanijih dogaaja u hrvatskoj povijesti koji pokazuje svijest hrvatskog plemstva kao tadanjeg politikog naroda o svom zasebnom dravnopravnom identitetu i Hrvatskoj kao po0sebnom politikom podruju neovisnom o Ugarskoj Cetingradski sabor je prvi izraeni primjer saveznitva hrvatskog plemstva i Habsburgovaca

Zapoljski se povukao u Erdelj samostalno vlada zajedno sa nasljednicima vazalni odnos sa Osmanskim Carstvom, plaa za to godinji danak u Erdelju se razvio poseban sustav autonomne vlasti sa Saborom i knezom, madarski slubeni, protestantizam 1687. Habsburgovci prikljuili Erdelj Ugarskoj kao jednu od Zemalja svete krune, ali za nju zadrali posebnu upravu Erdelj upravno ukljuen u Ugarsku te AU nagodbom

ZRINSKO FRANKOPANSKA UROTA Vavarski mir 10.10.1664. njime je beki dvor na rok od 20 godina prihvatio tadanje stanje granica i time zaustavio vraanje okupiranih podruja vraanje tih podruja bilo je u interesu ugarskog i hrvatsko-slavonskog plemstva okupirano od strane Osmanlija dolazi do nezadovoljstva ugarskih i hrvatskih stalea koji su smatrali da je time kralj povrijedio svoje dunosti i njihove interese bio je to razlog za urotu monih ugarskih i hrvatskih velikaa koje su predvodili ban Nikola Zrinski, odnosno brat Petar koji ga je zamijenio nakon pogibije u lovu, te Ferenc Wesseleny, a njima se kasnije pridruio i Fran Krsto Frankopan nakon prvih posrednih kontakata s francuskim kraljem Ludovikom XIV. sklopili su Petar i Wesseleny sporazum o spasu Ugarske i Hrvatske oba su velikaa naime nastupala iz poloaja legitimnog i zakonitog otpora kralju temeljem lanka 31. Zlatne Bule urota je zavrila podizanjem malobrojnih trupa koje je kraljeva vojska brzo onemoguila nakon toga su Petar Zrinski i Krsto Frankopan otili u Be i podvrgnuli se kraljevoj sudbenosti kralj ih je stavio pred posebno sudite koje ih je osudilo na smrt zbog veleizdaje pogubljeni su 30.4.1671.u Bekom Novom Mjestu

PRAGMATIKA SANKCIJA dvadesetogodinji Vavarski mir po isteku, nije produen tupe Leonarda I. su 1687. oslobodile Budim i vratila velika podruja Ugarske, Hrvatske i Slavonije to je izazvalo oduevljenje kod plemstva vladar je iskoristio to raspoloenje te je Ugarsko-hrvatski sabor 1687. prihvatio njegov prijedlog i donio zakon o pravo nasljedstva ugarske krune u dinastiji Habsburg po mukoj liniji i temeljem primogeniture, s time da ugarsko-hrvatski stalei nakon izumra roda kue Habsburg mogu samostalno izabrati vladara

Leopolda I. je nakon smrti 1705. kratkotrajno naslijedio sin Josip I. koji je 1711. iznenada umro bez mukih potomaka

njega je na austrijskom i ugarskom prijestolju, te na mjestu cara SRC naslijedio brat Karlo III. (car Karlo VI.) okolnosti su bile takve da Karlo nije imao mukih potomaka, pa ako bi on poginuo dolo bi do graanskog rata za ugarsko prijestolje, s obzirom na ogranienje nasljeivanja na muku liniju i samostalni izbor stalea nasljee po enskoj liniji u Svetom Rimskom Carstvu bilo je pak sporno jer se ono temeljilo na naelima nejasnog pravila Salijskog zakona o mogunosti da ena u nekim situacijama naslijedi vlasnitvo zemlje

u tim okolnostima Karlo III. je elio osigurati nasljeivanje prijestolja po enskoj liniji

Ugarsko plemstvo trailo je da ostane pravilo o njihovu pravu na samostalni izbor novog kralja u sluaju nepostojanja mukih nasljednika u kui Habsburg

HRVATSKA PS Hrvatsko-slavonski sabor 11. oujka 1712., prvi od zemalja u Monarhiji, donio je Pragmatiku sankciju kao Zakonski lanak XIII:1712, obrazloivi taj potez izbjegavanjem opasnosti od graanskog rata kljuni je dio sadraja hrvatske Pragmatike sankcije: priznanje nasljea po enskoj lozi kue Habsburg u sluaju nepostojanja mukih nasljednika uz uvjet da budua vladarica ili vladar stoluje u Austriji i vlada tajerskom, Korukom i Kranjskom kao protuuslugu od vladara Sabor je zatraio da potvrdi prava i slobode hrvatskih stalea

donoenjem PS, iji je sadraj bio suprotan stavu ugarskih stalea, Sabor je faktino potvrdio hrvatsku politiku samostalnost Dravna konfederacija u Beu je preporuila vladaru da sankcionira taj akt vladar to nije uinio ne elei se zamjeriti ugarskim staleima vladar je hrvatskim staleima dijelom udovoljio tako da im je u posebnoj diplomi zajamio sva njihova prava, privilegije i slobode s obzirom da nije dobila potvrdu od vladara Hrvatska Pragmatika sankcija nije stekla pravnu snagu, ve ima znaaj vanog politikog akta kojim je iskazana hrvatska posebnost i neovisnost

Ugarsko-hrvatski sabor odran 22.5.1712. odbio je prihvatiti Pragmatiku Sankciju donio je zakljuak o potvrdi prava ugarskih stalea na izbor novog vladara Sabor je rasputen 1714. zbog epidemije kuge, a kralj je ignorirao njegove zakljuke i tako izbjegao sukob

DVORSKA PS Karlo je 1713. donio dvorsku Pragmatiku sankciju kao kuni zakon o redu nasljedstva u kui Habsburg utvrdila je da u sluaju nepostojanja mukih nasljednika vrijedi pravo enskog nasljea prijestolja koje se po naelu primogeniture protee i na njihove potomke, te je ujedno proglasila i nedjeljivost zemalja Habsburke Monarhija

Ugarski sabor je u nastavku zasjedanja ponovio zakljuak iz 1714. ali ga vladar nije sankcionirao

UGARSKA PS nakon to je Karlo svojim vojnim uspjesima uvrstio mo Ugarsko-hrvatski sabor je 1722. prihvatio Pragmatiku sankciju slijedee godine uobliena u dva zakonska lanka 1723:I, 1723:II meutim, Ugarska Pragmatika Sankcija sadrava odreene posebnosti u njoj se navodi da stalei kraljevine Ugarske i njoj pridruenih zemalja prihvaaju ensku liniju nasljea u habsburkoj kui na mjestu vladara Ugarske i njoj pridruenih dijelova, kraljevina i zemalja koje se takoer imaju smatrati nerazdruivima tim je konstitucionalizirana nerazdruivost Ugarske i pridruenih zemalja Hrvatske, Slavonija i Dalmacije Pragmatikom sankcijom je Ugarski sabor priznao i nerazrjeivu vezu s austrijskim nasljednim zemljama, a kralj pravo ugarskih i hrvatskih stalea na izbor novog vladara u sluaju izumra i muke i enske loze kralj je sankcionirao taj zakon, ime je ugarska Pragmatika sankcija stupila na snagu i postala jedan od temeljnih akata ugarske i hrvatske ustavnosti

Pragmatiku sankciju prihvatili su 1720. i stalei ostalih zemalja HM nakon smrti kralja Karla III. 1740. na prijestolje stupila Marija Terezija, roena 1717. za cara SRC, za koje PS nije vrijedila, 1745. izabran je njezin mu Franjo Stjepan Lotrinski

REFORME MARIJE TEREZIJE

uspjena obrana u ratovima za austrijsko nasljee ojaala je njezin poloaj na vanjskom i unutarnjem planu

UPANIJE u trenutku dolaska Marije Terezije na prijestolje, vlast bana i Sabora protezala se na tri hrvatske upanije Zagrebaku, Krievaku i Varadinsku one su organizirane na tradicionalni nain to znai da su u Varadinskoj upaniji nasljedni veliki upani iz obitelji Erdody zajedno sa upanijskom skuptinom postavljali upanijske slubenike Zagrebaka i Krievaka upanija bile su neposredno podvrgnute Hrvatsko-slavonskom saboru na kojem se obavljao dio njihovih poslova od opeg znaenja u tim je dvjema upanijama Sabor imenovao upanijske slubenike, dok je poslove upana obavljao podban

postojale su jo tri slavonske upanije Virovitika, Poeka i Srijemska one su bile obnovljene jo 1688. nakon protjerivanja Osmanlija tada su zadrane pod upravom Dvorske komore Marija Terezija uredila ih je 1745. prema ugarskom modelu i stavila pod vlast bana i Sabora ali!! u pogledu prikupljanja poreza bile su stavljene pod nadlenost Ugarskog namjesnikog vijea, te je u njima uveden madarski porezni sustav uzei u obzir da se na Ugarskom saboru raspravljalo i o visini poreza koji se trebao prikupiti, taj je sabor 1751.donio zakljuak, unato protivljenju hrvatskih nunicija, da slavonske upanije alju svoje predstavnike na Ugarsko-hrvatski sabor od tada su slavonske upanije slale svoje zastupnike i na Hrvatsko-slavonski i na Ugarsko-hrvatski sabor

Marija Terezija je najprije slavonske upanije organizirala na osnovi ugarskog modela kasnije se ugarski model dekretom 1759. protegnuo i na tri hrvatske upanije, unato negodovanju Hrvatsko-slavonskog sabora prema novom ugarskom modelu, uprava upanije sastojala se od velikog upana na elu upanije, te upanijske skuptine i magistrata sa slubenicima velikog upana je iz redova uglednih plemia iz upanije imenovao i plaao kralj te je on u kraljevo ime upravljao upanijom i sudio sudskim vijeima, a istovremeno je bio i predstavnik upanije u saboru upanijska je skuptina bila sredinji organ upanijske samouprave sa irokom nadlenou koja je obuhvaala poslove vojne, upravne i financijske prirode, te pravosudna pitanja na velikim upanijskim skuptinama sva 4 stalea su svake 3 godine birala upanijske slubenike na prijedlog velikog upana male upanijske skuptine rjeavale su tekue i hitne poslove uz naknadnu potvrdu velike skuptine kralj je sa upanijama komunicirao preko Ugarsko namjesnikog vijea ili Hrvatskog kraljevskog vijea, ime je onemoguen utjecaj Hrvatsko-slavonskog sabora na upanije tako su upanije u Hrvatskoj i Slavoniji postale samostalne institucije s jakom lokalnom autonomijom i neposrednom vezom s vladarom

upanijsku autonomiju je snano ojaao institut kontrole zakonitosti kraljevih uredbi, tj. pravo adrese upanije time su se upanije mogle oduprijeti zajedno kraljevoj vlasti to je bila osnova na kojoj su u razdoblju apsolutizma, kada sabori nisu zasjedali, upanije na neki nain postajale badem stalekog ustavnog poretka beko sredite je kraljevim imenovanjem velikih upana dobilo svog neposrednog predstavnika u Hrvatskoj i Slavoniji do tada je to bio samo ban mogunost neposredne komunikacije sa svakom od upanija omoguilo je Beu utjecaj na provedbu njegovih odluka

URBARI pravni akti kojima su utvrivane obveze kmetova prema vlastelinu u pravilu su ih donosili sami vlastelini na podruju svog vlastelinstva promijenjeni gospodarski i drutveni odnosi donijeli su vlastelinima potrebu za novcem dolazi do pojaane eksploatacije kmetova i njihove reakcije u vidu buna krvavo je uguena pobuna 1755. u Zagorju i Podravini, vodio intervenciju podban Ivan Rauch kraljica je provela posebno ispitivanje uzroka za bunu 1756. Slavonski urbar 1780. Hrvatski urbar tim je propisima na openit nain uredila urbarijalne odnose u Slavoniji i Hrvatskoj urbari su se temeljili na propisima i obiajima posebna panja je pridana radnoj tlaki, koja je bila glavni izvor bune urbari su utvrdili najvea optereenja seljaka, dok su vlastelini mogli na svojim vlastelinstvima odrediti i manja optereenja, ali nikako via time je smanjenja eksploatacija seljaka, umanjeni su razlozi za bune, omogueno im je da urednije ispunjavaju porezne obveze prema dravi kraljica je odmah 1755. uvela na snagu Privremeni urbar koji je dostavila Hrvatsko-slavenskom saboru, traei od njega da na temelju toga izradi konani urbar hrvatsko plemstvo se sve do 1780. protivilo usvajanju tog akta smatrajui da rjeenje tog pitanja mora ostati u rukama stalea otpor stalea novom ureenju potaknulo je kraljicu da poduzme nove korake u preureenju uprave u Banskoj Hrvatskoj, kako bi lake mogla provoditi potrebne mjere nova apsolutistika drava intervenira u drutvo

HRVATSKO KRALJEVSKO VIJEE osnovano 1767. Kraljevsko vijee za kraljevine Dalmaciju, Hrvatsku i Slavoniju osnovano nakon to je kraljica ustvrdila da nema potrebnu kontrolu u Banskoj Hrvatskoj Ban i Hrvatsko-slavonski sabor nisu htjeli izvriti neke njene reforme osnivanje Kraljevskog vijea pripremila beka vlada i Ugarsko namjesniko vijee bez sudjelovanja Sabora i bana Sabor je shvatio u kakvoj je poziciji te je molio kraljicu da Vijee izjednai sa Ugarskim namjesnikim vijeem te da ne povrjeuje zakonodavne nadlenosti Hrvatsko-slavonskog sabora kraljica je posebnom uredbom zajamila da e Kraljevsko vijee imati jednak poloaj kao i Ugarsko NV

sa radom je zapoelo 20.8.1767. sjedite je prvo u Varadinu, ali kasnije je premjeteno u Zagreb ustrojeno po uzoru na Ugarsko Namjesniko Vijee presjeda mu ban uz bana 5 lanova koje je imenovao kralj + 9 slubenika petorica lanova bili su specijalizirani za pojedine nadlenosti oni predstavljaju strukturu stalea 1 prelat, 1 velika, 1 zemaljski dunosnik, 2 plemia dolazi do resorne podjele poslova1. upravno-politika pitanja2. prosvjeta i bogotovlje3. pravosue4. financije5. vojno-upravna pitanja

vijee nema samostalnu nadlenost njegove ovlasti su izvedene iz nadlenosti kraljice od kraljice je primalo naloge u nadlenost Vijea spadali su oni upravni poslovi koje je do tada kralj dijelio sa Saborom upravno-politiki poslovi gospodarski poslovi vojno-upravni poslovi zbog tih poslova Vijee je bilo u stalnoj komunikaciji sa upanijama, gradovima, sudovima i kolama

umanjeno znaenje Hrvatskog-slavonskog sabora na Vijee prenesene njegove nadlenosti Sabor je sazvan svega nekoliko puta, a od 1773. do 1790. uope nije upravne ovlasti oduzete Saboru vie mu nisu vraene te u nadlenost Sabora od tada spadaju samo zakonodavna pitanja i pravo izglasavanja ratnog poreza ali do 1790. zakonodavnu funkciju u praksi vri kraljica osnivanjem vijea zapoinje uvoenje moderne upravne u Bansku Hrvatsku

vijee je ukinuto 1779., a njegove su nadlenosti prenesene na Ugarsko namjesniko vijee do ukidanja Vijea dolo je na inicijativu Ugarske kancelarije u bekom dvoru radi stvaranja jedinstvene uprave za cijelu Ugarsku Ugarsko namjesniko vijee je preuzelo direktno upravljanje hrvatskim upanijama i gradovima neki su preli u Ugarsko NV ali nisu imali mogunost utjecanja na odluke ban je postavljen za lana Ugarskog NV sa zadaom da posjeduje izmeu vijea i hrvatskih staleaUPRAVNO I PRAVNO OBRAZOVANJE uvoenje moderne uprave u Bansku Hrvatsku trailo je i obrazovano upravno osoblje koje bi moglo odgovoriti zahtjevima racionalne tehnike upravljanja u tu svrhu je Marija Terezija darovitim mladiima iz Banske Hrvatske dodjeljivala pojedinane stipendije za studij kameralistike upravno politikih znanosti i drugih disciplina na Bekom sveuilitu da bi se obrazovao vei brij, potrebno je osnivanje odgovarajueg zavoda u zemlji

POLITIKO KAMERALNA KOLA osnovana 1769. dekretom Marije Terezije sjedite u Varadinu, kasnije Zagrebu djelovanju te kole pridavalo se veliko znaenje ban je bio duan da osigura i prati njezin rad, prisustvuje svakom ispitu u kraljici podnosi redovita izvjea trajala je 2 godine jedini udbenik bio je onaj austrijskog kameralista Josepha von Sonnenfelsa nastavni jezik propisan njemaki prvi profesor kole Bari jer e poznavajui hrvatski lake prenijeti svoja znanja predavao na latinskom, to je bilo poznatije nego njemaki studenti su bili plemikog i graanskog podrijetla kroz kolu prolo 200 studenata predstavljaju elitnu jezgru nove uprave ukidanje kole 1776.

KRALJEVSKA AKADEMIJA ZNANOSTI osnovana 1776. Regia scientiarum academia Zagrebiensis tri dvogodinja fakulteta - Filozofski, Pravni, Teoloki Zagreb je bio sredite kolskog kotara koji obuhvaa Meimurje, Bansku Hrvatsku, Rijeku, Primorje za ravnatelja je postavljen Nikola krlec Lomniki studij prava i teologije mogao se upisati tek nakon zavrenog filozofskog na Pravno fakultetu je predavalo 5 profesora 4 obvezna predmeta, kao i vie izbornih predmeta1. kanonsko pravo2. prirodno pravo3. meunarodno pravo i ope javno pravo4. graansko i domovinsko pravo 5. upravno-politike znanosti

pojavili su se ubrzo udbenici na latinskom koje su pisali sami nastavnici prvi udbenik na hrvatskom jeziku, kajkavskom narjeju bio je Predznanya Pravicz Szamoszvojneh Vugerzkeh, profesora Imbre Domina iz 1818. - povijesni uvod graanskog prava u kojemu se izuavao Tripartit kroz Kraljevsku akademiju prolo je oko 2000 studenata ukinuta je 1850. 1875. je osnovano Sveuilite u Zagrebu sa tri fakulteta Filozofski, Pravni i Teoloki

REFORME JOSIPA II. Mariju Tereziju je na mjestu kralja naslijedio sin Josip II. njegovo je vladanje obiljeeno reformama koje je provodio u posve apsolutistikom duhu i nasuprot protivljenju stalea nastojao je Habsburku Monarhiju ustrojiti kao jedinstvenu i ujednaenu njemaku dravu njegovo nezadovoljstvo bilo je vezano uz staleki ustroj i poseban poloaj Katolike crkve

PATENT O VJERSKOJ TOLERANCIJI 1781. iako je bio gorljiv katolik otro se oborio na Katoliku crkvu njezin je priveligiran poloaj kao dravne crkve umanjen patentom patentom je uspostavljena naelna jednakopravnost priznatih vjera proirena su prava protestanata, a naroito idova osigurao je nadzor provedbe Papinih naputaka u Ugarskoj i Banskoj Hrvatskoj djelovanje Crkve je nastojao usmjeriti prema ostvarenju javnih interesa normirao je poloaj, organizaciju i djelatnosti Crkve ukinuo je samostanske redove koji se nisu bavili karitativnom ili nekom drugom opekorisnom djelatnou

Josipa je vie smetao staleki sustav u vlast plemstva u saborima i upanijama temeljena na posebnim pravima koja je i vladar trebao potovati uredbom 1784. nametnu je njemaki jezik kao slubeni u cijeloj Monarhiji 1785. podijelio je Ugarsku i Hrvatsku na 10 okruga neovisno o prijanjim upanijskim granicama i granicama izmeu dviju zemalja upanija je od prijanje jedinice s vrlo jakom autonomijom postala najnia jedinica dravne uprave u zemlji upanijske skuptine nisu ukinute, ali se u praksi nisu sastajale izmeu kralja i upanija posredovao je ban

PATENT O UKIDANJU KMETSTVA 1785. Josip je kmetovima podario niz sloboda zapravo je to bilo virtualno osloboenje kmetova jer Josipov zakon nije kmetovima osigurao vlasnitvo nad zemljitem koje su obraivali. to je bio preduvjet njihove egzistencije umjesto toga kmet se sa vlastelinom trebao dogovoriti o otkupu zemlje, to zbog siromatva kmetova nije bilo izvedivo ugarske i hrvatske upanije taj patent nisu proglasile sloboda seljenja pravo na slobodnu enidbu bez privole vlastelina pravo na polaenje kole i biranje profesije sloboda raspolaganja pokretnom imovinom

patent o ukidanju plemstva je unio uglavnom nominalnu promjenu stanja koja e se u stvarnosti dogoditi tek 1848.

KRAJ za Josipa II. sudbonosna je bila namjera reforme poreznog sustava i uvoenje ope porezne obveze val nezadovoljstva u Ugarskoj i Banskoj Hrvatskoj zbog pritiska madara Josip je posebnom uredbom 1789. vratio na snagu ustavni poredak u Ugarskoj i Banovini Hrvatskoj ukinuo je sve uredbe koje je donio, osim patenta ova dva, obea sazivanje Sabora umro 20.2.1790.

Josipa II. je naslijedio njegov brat Leopold II. on je odmah sazvao Ugarsko-hrvatski sabor i objavio da e potovati ustavnost na Saboru 1791. donesene su odluke koje su poloaj Hrvatske i Slavonije postavile na posve nove temelje oni e obiljeiti daljnje politike procese koji su uvelike odredili zbivanja 1848.

UGARSKO-HRVATSKI SABOR 1791.

SKUPTINA ZAGREBAKE UPANIJE sastala se poetkom oujka 1790. priprema za zasjedanje Hrvatsko-slavonskog sabora prihvaa prijedlog zbog obrane od buduih habsburkih uzurpacija prihvaa da se prava hrvatskih stalea nerazrjeivom vezom sjedine s Ugarskom u skladu sa time upuen je prijedlog Saboru

HRVATSKO SLAVONSKI SABOR odran je 12.5.1790. sukladno prijedlogu donosi odluke i daje upute nuncijima1. da se UH saboru predloi da se za Ugarsku i Hrvatsku i Slavoniju osnuje zajednika vlada2. da do povratka hrvatskih podruja koja su pod Osmanskim Carstvom i Mletake republike, preostalih 6 hrvatskih i slavonskih upanija primaju naloge neposredno od Ugarsko namjesnikog vijea3. da se odluivanje o izvanrednom ratnom porezu s Hrvatsko-slavonskog prenese na Ugarsko-hrvatski sabor, u kojem e oni odluivati odijeljeno od istog takvog ugarskog poreza

UGARSKO HRVATSKI SABOR naelno prihvatio navedene prijedloge donosi dva zakonska lanka koje je kralj sankcionirao

Zakonski lanak LVIII:1791. o prenoenju nadlenosti o odluivanju o ratnom porezu na UH Sabor Zakonski lanak LIX:1791. o prenoenju upravnih nadlenosti HS sabora na Ugarsko namjesniko vijee nigdje se ne govori o zajednikoj vladi, ve o proirenju Ugarskog namjesnikog vijea na Hrvatsku i Slavoniju

iako je Sabor prenio dio nadlenosti, njemu su ostale druge koje nisu bile izriito prenesene izbor i davanje naputaka nunicijima pravo proglaavanja zakona donesenih na Zajednikom saboru pravo odluivanja o slubenom jeziku, ureenje poloaja vjera u Banskoj Hrvatskoj

unato tome dolo je do sudbinske promjene poloaja Banske Hrvatske hrvatsko-slavonsko plemstvo je poivalo u uvjerenju o solidarnosti ugarskih i hrvatskih stalea prevarili su se, ugarsko plemstvo je htjelo Sabor podloiti Zajednikom saboru

POSLJEDICE ODLUKA IZ 1791. odluka rezultat je bio taj da je:a) Ugarsko namjesniko vijee izdavalo neposredne naredbe hrvatskim upanijama i praktiki preuzelo rukovoenje svim poslovima hrvatske upraveb) Zajedniki sabor preuzeo odluivanje o ratnom porezu, tj. javnim financijama

iako je Hrvatsko-slavonski sabor zadrao ostatak nadlenosti, prenoenje operativnih upravnih poslova na Ugarsko namjesniko vijee u praksi je postupno Bansku Hrvatsku stavljalo u poloaj perifernog dijela Ugarske

gubljenjem upravnih nadlenosti opalo je znaenje Hrvatsko-slavonskog sabora sastaje se samo na par dana izabere nuncije daje im naputke proglasi donesene zakone saslua izvjee nunicija

znaenje je izgubio kako Sabor, tako i BAN ban je bio izvrni organ, a sada se pretvorio u visokog izvrnog slubenika Ugarskog namjesnikog vijea u Pounu se donose kljune politike odluke za Bansku Hrvatsku prijenos nadlenosti na ugarske institucije bila je jedna od najtegobnijih odluka hrvatske politike

nejednaka realna unija

DRUTVENA STRUKTURA I TIPOVI DRAVNE VLASTIPATRIMONIJALNA DRAVA od 9. do 13. st. osnovno obiljeje patrimonijalnog tipa drave je da je vladar izvor sve vlasti vladar je vlasnik sve nepodijeljene zemlje u dravi i dravom upravlja kao svojim vlasnitvom dravni slubenici su kraljevi slubenici

vladar je pojedina zemljita ustupao svojim dunosnicima i drugim odlinicima i njihovim obiteljima kao nagradu za zasluge i za obavljanje vojnih i drugih slubi u budunosti sa zemljom vladar je ustupao i pravo vrenja odreenih funkcija dravne vlasti nad osobama na tom zemljitu tako su nastala vlastelinstva smanjio se broj slobodnog stanovnitva jer su se pretvarali u zavisno stanovnitvo na vlastelinstvima to je osnova rane drutvene diferencijacije postoji sloj vladajuih i sloj vladanih

SLOJ VLADAJUIH malobrojni sloj1. vladar2. vladarevi slubenici djeluju u vladarevo ime 3. vlastelini nosioci pojedinih ovlasti dravne vlasti

SLOJ VLADANIH1. slobodno stanovnitvo2. sluge

vladar - izvor sve vlasti u dravi dravni slubenici - banovi i upani, dvorske slube slubenici vladara koji je uz sebe imao savjetodavno dvorsko vijee narodne skuptine - mjesta na kojima je vladar sudio i na kojima su proglaavani njegovi zakoni

LENSKA DRAVA od 13. do 15.st. razvilo se 5 glavnih drutvenih skupina koje su predstavljale prijelaz prema izraenom strukturiranju karakteristinom za staleku dravu taj tip drave bio je obojen monim poloajem vlastelina koji postaju samostalnim nosiocima dravne vlasti te pretvaraju nekadanje kraljeve upanije u svoja vlastelinstva dolazi do partikularizacije drutva i dravne vlasti u kojoj pojedini vlastelinski rodovi efektivno vladaju dijelovima dravnog teritorija u kojima stvaraju i vlastito pravo

PRVA SKUPINA crkveni i svjetovni vlastelini ija je mo izrazito osnaena na raun moi kralja kralj takoer pripada ovoj skupini kao prvi meu jednakima primus inter pares iz te e se skupine kasnije razviti velikai

DRUGA SKUPINA servientes regis, odnosno kraljevi sluge zapravo su to vlastelini s manjim posjedom koje je vladar zbog zasluga izuzeo iz vlasti upana i podvrgnuo svojoj iz te e se skupine razviti plemstvo

TREA SKUPINA liberi, odnosno slobodnjaci zemljoposjednici, obrtnici, trgovci koji nisu bili pod vlau vlastelina jer su uivali takav imunitet kao stanovnici grada ili neke druge privilegirane zajednice

ETVRTA SKUPINA slobodno stanovnitvo to su podlonici kraljevih utvrda s razliitim slubama koji su imali svoj sitni zemljini posjed obavljali vojnu ili neku drugu obvezu u utvrdi stajali pod sudbenom vlau upana s vremenom se raslojili, dio u plemstvo, dio u kmetove

PETA SKUPINA neslobodni sluge

STALEKA DRAVA u 15. stoljeu razvilo se staleko drutvo jasno su oblikovane temeljne drutvene skupine stalei poloaj stalea je pravno ureen, a u najveoj mjeri je vezan s pravom sudjelovanja u politikoj vlasti

u stalekom tipu drave funkcije vlasti su podijeljene izmeu vladara i stalea svaki od njih ima vlastite organe kraljevi uredi i staleki sabori s nadlenostima koje se meusobno dopunjuju

obiljeja takvog tipa staleke drave u Hrvatskoj i Slavoniji naroito su vidljiva od 15.st. u promijenjenom poloaju Hrvatsko - slavonskog sabora sabori se pretvaraju u tijela koja manje vie redovito djeluju i u kojima su okupljeni lanovi ili predstavnici dijela stanovnitva koje ima politika prava taj politiki narod natio politica, na elu sa plemstvom donosi odluke o javnim poslovima na propisima i obiajima ureeni nain vladar moe u naelu donijeti ope i druge najznaajnije odluke bez suglasnosti sabora diferenciranjem politikog naroda u stalekom su se razdoblju uobliila 4 stalea iji su pripadnici imali razliita politika prava i obveze te pravni poloaj

PRELATI visoki dunosnici u hijerarhiji Katolike crkve biskupi, pati, prepoziti na elu kaptola nadstojnici odreenih samostana i redova oni su imali vii homagium nego plemstvo

MAGNATI ili velikai dravno plemstvo odnosno viski dravni dunosnici ban, dvorski dostojanstvenici, veliki upani, grofovi, baruni takoer imaju pravo osobnog sudjelovanja u saboru uivali vii homagium nego ostalo plemstvo u praksi su za njih rezervirane javne slube, pa tako i najvia sudbena vlast

PLEMSTVO ili nobiles razvili se iz prijanjih servientes regis pojaanih nekim drugim skupinama to su sitni vlastelini s malim posjedom osloboeni su od davanja kralju koji im je jamio zatitu i sudsku zatitu glavne obveze plemstva su: vjernost vladaru obveza ratovanja za njega na svoj troak u zemlji, na kraljev izvan zemlje sudjelovanje na saborima i sudskim skuptinama u upanijama

pravno gledano plemstvo je inilo jedinstvenu skupinu te su naelno svi pripadnici prva 3 stalea imali: pravo na osobnu slobodu izuzee od oporezivanja posebnu plemiku sudbenost, odnosno podvrgnutost kraljevoj sudbenosti koju je vrio ban pravo na otpor

snagu niem plemstvu davao je osim brojnosti, i to to je dralo upanijsku upravu i sudstvo

KRALJEVSKI SLOBODNI GRADOVI S POLOAJEM PLEMIA ima poloaj pravne osobe s pravom na plemike privilegije grad kao cjelina u Saboru je predstavljana dvojicom izaslanika graaninom se postajalo stjecanjem vlasnitva nekretnine u gradu ili bavljenjem obrtom, trgovinom i slinim zanimanjem neko due vrijeme

PRAVO SUDJELOVANJA U SABORU neposredno pravo pripadnici prva 2 stalea posredno pravo pripadnici druga 2 stalea rije je o vrlo uskom i malobrojnom vladajuem sloju ostatak stanovnitva znatno je brojniji i dijeli se na slobodnjake i podanike

SLOBODNJACI oni koji ne pripadaju meu 4 stalea nisu podreeni ni vlastelinu nisu imali graanski status, tj. pripadnost nekoj od gradskih opina

KMETOVI najbrojniji dio stanovnitva ive na vlastelinstvu u poluslobodnom i zavisnom statusu

Zemljite vlastelina, podjela u pravnom pogledu1. Alodijalna zemljita2. Urbarijalna zemljita3. Izvanselina zemljita4. Zajednika zemljita

kmetovi su ivjeli na urbarijalnom zemljitu urbarijalno zemljite ini kmetsko selite sastavljeno od kue s okunicom obradivo zemljite oranica, livada

poloaj trajnog zakupnika selita koje su obraivali i njime raspolagali za ivota oporuno uz dozvolu vlastelina mogli su na temelju sporazuma sa vlastelinom iskoritavati i izvanselino zemljite vinogradi i krevine

Obveze kmeta novana i naturalna renta vlastelinu kao naknada za koritenje zemljita razna davanja dravi i Katolikoj crkvi u novcu i naturi, npr. dimnica

alodijalna zemljita oranice, livade, vonjaci, ume bila su zemljita koje je obraivao kmet kao svoju radnu obvezu, nekoliko dana tjedno, i prihodi od tamo su u potpunosti pripadali vlastelinu zajednika zemljita bila su ona koja su mogli iskoritavati i kmetovi i vlastelin panjaci, uma za drvo za ogrjev kmetovi se naelno mogu seliti uz prethodno podmirenje svojih davanja i uz doputanje vlastelinskog suda u praksi neki imali to pravo, neki ne

u nekim razdobljima bili su potpuno vezani za zemlju, pogoran im je poloaj, poticaj za bune tek su patentom Josipa II. 1785. dobili svi pravo iseljenja Slavonski i Hrvatski urbar ujednaili su im prava i dunosti no kmetovi su i dalje potpadali pod vlast vlastelina, odnosno vlastelinski sud

neslobodni sluge su potpuno nestali tijekom 13. i 14. st. na selu, ostali kao kuni sluge u gradu

DALMACIJA drutveno raslojavanje ima drugaiji tijek izgradnja komunalnih drutava u gradovima s jakom autonomijom koja se odrala do poetka 15.st. kada ih je Venecija konano podinila svojoj vrhovnoj vlasti nije bilo kmetstva, ali je postojao kolonat kao donekle srodan oblik odnosa u poljoprivredi koji se razvio zbog toga to na dalmatinskom podruju nije bilo dovoljno prostora za velika vlastelinstva kolon je bio podreen dravnom sudu, a ne kao kmet sudskoj vlasti vlasnika zemljita

INSTITUCIJE SREDINJE VLASTIVLADAR I NJEGOVE SLUBE

OD 9. DO 11. ST. hrvatski vladari bili su u vazalnom odnosu prema franakom ili bizantskom vladaru ili prema papi njima su se obvezivali na plaanje godinjeg tributa, na poslunost i vjernost i vrenje vladarske funkcije prvi hrvatski vladar je knez Trpimir on je tek nominalno prihvaao suverenitet franakog vladara, a stvarno je vladao samostalno Trpimir kao i oni koji su ga naslijedili predstavljali su najviu vlast u unutarnjim odnosima i prema van samostalno donosili odluke o unutarnjoj upravi, vanjskoj politici, ratu i miru mogue je da se krunidba prakticira od prve polovice 10.st od tada se vladar redovito naziva rex kralj, kako je 1100. nazvan na Baanskoj ploi

s Trpimirom ustanovljena dinastija Trpimirovia u to doba samostalnog Hrvatskog Kraljevstva vrijedilo nasljedno naelo sukobi meu nasljednicima jer red nasljeivanja nije bio ustanovljen izbor vladara izvan dinastije = nasljedno naelo nije posve stabilno Zvonimir je polagao prisegu i izdavao zavjernicu

Patrimonijalno razdoblje vladar izvor sve vlasti drava je njegova batina odreuje dravnu organizaciju postavlja sve slubenike ubire poreze za odravanje dravnog aparata suenje, ouvanje mira zatitnik slabih Katolike crkve, udovice, siroad, siromasi najvanije odluke donosi uz savjet dvorskog vijea

Petar Kreimir IV. postavljanje suvladara za ivota vladara Petar 1066. postavio suvladara dux do ustaljenja naela primogarniture uobiajilo se da kraljevske ovlasti u hrvatskoj i Dalmaciji vri mlai kralj ili herceg koji vlada samostalno, te ima vlastite slubenike

Herceg od Gejze II. kraljeve zamjenjuje herceg ima ovlasti sline kraljevskim ima vlastite slubenike

Razlika mlaeg kralja i hercega mlai kralj svoju kraljevsku vlast vri kao prijestolonasljednik neovisno o kralju unato vazalskom odnosu kralja i mlaeg kralja rjeavao je posebni arbitrani sud herceg je imao ovlasti gotovo jednake kao kralj, u ije ime ih je vrio kao vazal bio je podreen kralju koji mu je mogao oduzeti funkciju hercega ili mu dodijeliti novo podruje nisu se odrale dulje od druge polovine 13.st.

RAZDOBLJE LENSKE DRAVE od 13. st. Arpadovii i njihovi nasljednici dijelili su vlast s vlastelinima kralj meu njima bio prvi meu jednakima kralj gubi vlast u korist vlastelina kraljeva se vlast u to doba oitovala u izdavanju darovnica i dijeljenju privilegija te vrenju sudbene vlasti ujednaen je banderijalni sustav u kojem su crkveni i svjetovni vlastelini te gradovi opremali vojnu posadu kralj ima i patronatsko pravo temeljem kojeg je bio pozvan na zatitu sveenstva i vjernika ima pravo osnovati nadbiskupije, biskupije, samostane, utvrivati obveze sveenstva i vjernika kraljev aparat u lenskom razdoblju ine1. palatin2. ban3. dvorski sudac4. personal5. tavernik6. rizniar7. kancelar

najvaniji palatin koji vri sudbenu nadlenost u ugarskoj, kasnije poloaj potkralja tavernikove dunosti, kao to su rjeavanje priziva protiv presuda gradskih sudova, pretvaraju se u tavernikalni sud koji formira sa gradovima, te se razvija tavernikalno pravo neki gradovi izuzeti iz njegove nadlenosti spadaju pod nadlenost kralja, odnosno njegovog personala Zagreb je bio tavernikalni grad Varadin, Koprivnica, Senj, Krievci - personalni

RAZDOBLJE STALEKE DRAVE nastupom monih Habsburgovaca ojaala je kraljevska vlast snano se razvio kraljev aparat 1687. utvren nasljedni red po pravu primogeniture sinova Pragmatikom sankcijom prihvaeni i pravo nasljea po enskoj lozi kralj se okrunio posebnim crkvenim krunidbenim obredom prisega kralja bila je potrebna nad onim im se obvezao zavjernicom

Zavjernica, najvanije toke da e potivati postojee i budue zakone koje e donijeti zajedno sa Saborom da e potovati Zlatnu bulu da e kraljevsku krunu zadrati u Ugarskoj da e sve zauzete dijelove Ugarske i Slavonije koje vrati zdruiti sa tim zemljama da e potovati pravo na slobodan izbor kralja u sluaju ispunjenja pretpostavki propisanih Pragmatikom sankcijom da e prisegom potvrditi obvezu ispunjavanja zavjernice

Prava kraljevske vlasti pravo objave rata i zakljuivanje mira sklapanje meunarodnih ugovora voenje vanjske politike vrhovno zapovjednitvo nad vojskom vrhovna uprava nadzor u podruju sigurnosti vrhovno zemljino gospodarstvo pravo na podjeljivanje najvanijih slubi i titula prava u podruju vjere i crkvene organizacije prava u zakonodavnoj, sudskoj i izvrnoj funkciji pravo saziva i rasputanja Ugarsko-hrvatskog sabora i Hrvatsko-slavonskog sabora pravo zakonodavne inicijative prava koja moe vriti i bez sabora tumaenje i izvrenje zakona, ureivanje hitnih pitanja, obnavljanje starih z

pravo vrhovne izvrne vlasti podrazumijeva1. izvravanje zakona sabora2. pravo osnivanja vlastitih ureda koji e se potom razviti u uredbodavna tijela Ugarsko namjesniko vijee i kratkotrajno Hrvatsko kraljevsko vijee

BAN najvii dunosnik, osim kralja, na podruju Hrvatskog Kraljevstva, odnosno Hrvatske, Slavonije, Dalmacije, do 20.st od 10.st. ban je najvii dunosnik na hrvatskom dvoru kojeg postavlja kralj i koji djeluje kao njegov zamjenik funkciju bana preuzeli su i Arpadovii ban postaje, s obzirom na udaljenost od sredita drave, najvii dunosnik na hrvatskom podruju koji je kao kraljev namjesnik obavljao vojne, sudske i izvrne poslove banov poloaj je slian onome koji je imao palatin u Ugarskoj shvaen je kao poglavar pridruene zemlje, a ne kao ugarske redovite hijerarhije pa ga je tako preskakao redoslijed predsjedanja Ugarsko-hrvatskim saborom

u doba slabe sredinje vlasti, vlast bana se toliko osnaila da se po znaenju pribliila vladarskoj ubii u Dalmaciji i Hrvatskoj, Babonii u Slavoniji upravljaju praktiki kao samostalni vladari vlast bana ojaat e se nakon osmanlijskih prodora u 15. i 16. st. tada se za bana upotrebljava naziv potkralj s Habsburgovcima je ban stavljen pod kontrolu sredinjih vlasti

Hrvatsko-slavonski sabor uvrstio je svoj poloaj kandidate za bana predlau stalei okupljeni u Saboru ban je bio kraljev slubenik koji je provodio kraljeve naloge i bio odgovoran kralju istovremeno je bio i izvrni organ Sabora te provodio saborske zakljuke, a imao je i vlastiti djelokrug Sabor protiv njega moe prenesti pritubu kralju, u sluaju trajnijih povreda prituba se prinosi Zajednikom saboru

PODBAN bira ga ban odmah po ustolienju njegova funkcija traje koliko i banova objedinjuje funkciju velikih upana Zagrebake i Krievake upanije do reforme 1756. kojom je uveden ugarski model upanija i te su dvije upanije dobile velike upane i vlastite upanijske skuptine

NADLENOST BANA mijenja se tijekom vremena najvanija je sazivanje skuptine plemstva i gradova na kojima je u kraljevo ime ban sasluavao pritube i rjeavao probleme kasnije to prelazi na sazivanje Sabora stalea kojemu je predsjedavao ban

redovite nadlenosti su: izvravanje saborskih zakljuaka u svojstvu izvrnog organa Sabora pravo da samostalno sudi pravo da ubire dae pravo da samostalno zapovijeda vojskom

mogu suditi samostalno ili u skuptinama s plemstvom mogu suditi sve vrste sporova nemaju mogunost izricanja smrtne kazne i mjeru zapljene imovine priziv protiv banovih presuda podnosio se kralju iroka sudbenost bana se smanjivala jer su prelazile na vlasteline i gradove Banski stol, kojem je predsjedavao ban, bio je najvii sud na hrvatsko-slavonskom podruju do osnivana Stola Sedmorice 1862. kao vrhovnog suda za Hrvatsku i Slavoniju

ubire kraljeve poreze marturina ubire kraljevske dae koje su plaali stanovnici gradova ubire sajmine dae, prihode od rudarenja, te banove dae

za Arpadovia ban je zapovijedao vojskom Kraljevstva

tako je ban objedinjavao izvrne, upravne, sudbene i vojne ovlasti koje su se postupno smanjivale irenjem kraljevih prava

najvee ogranienje banovog poloaja se dogodilo 1791. temeljem zakonskog lanka LIX:1971. njegovim podreivanjem Ugarskom namjesnikom vijeu u zajednikim poslovima Ugarske i Hrvatske

SLAVONSKI I HRVATSKO-SLAVONSKI SABOR

SLAVONSKI SABOR Sabori se javljaju kao mjesta na kojima je plemstvo u suradnji sa banom/ vladarom rjeavalo zakonodavna, sudska i upravna pitanja dravnog znaaja javljaju se u 13.st. kao dio procesa raspadanja patrimonijalne drave i prenoenje dijela vlasti na plemstvo

1. sabor slavonskog plemstva i jobagiona kraljevskih utvrda zabiljeen je 1273. u Zagrebu, presjedao ban Matija plemii i jabagioni popisali su i dali banu na potvrdu 33 toke s molbom da ih se on i suci pridravaju u suenjima takvi zakonodavni sabori odrani su u Zagrebu 1278. i 1432., te u Krievcima 1439.

na podruju Hrvatske i Dalmacije nije uspostavljen sabor sa zakonodavnim nadlenostima, ve su odrani skupovi plemstva koji su rjeavali samo upravna i sudska pitanja razlog to se na tom podruju nije razvila zakonodavna funkcija sabora bio je u vlasti monih hrvatskih velikaa uz koju se kraljeva vlast znatno slabije osjeala pa nije ni bilo potrebe za takvom vrstom obrane interesa plemstva

HRVATSKO SLAVONSKI SABOR stegnuti na smanjenom dravnom prostoru hrvatski i slavonski stalei zasjedaju zajedno 1558. na hrvatskom se nazivao spravie i stanak Congregatio Regnorum Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae Sabor kraljevina Hrvatske, Dalmacija i Slavonije do 1791. u pravilu ga saziva ban uz obavijest vladaru, rjee kralj od 1791. moe biti sazvan jedino temeljem doputenja kralja, a sazivao ga je i predsjedavao mu ban

ban je Sabor sazivao banskim pozivnicama litterae banales prelatima i velikaima slao osobno, niem plemstvu putem upanija, gradovima direktno

upanijsko nie plemstvo izbjegava odlazak na Sabor jer im je bilo preskupo financijski uobiajilo se da nie plemstvo u upanijama izabere 4 svojih delegata kao svoje predstavnike na Saboru uz davanje obveznih naputaka u pogledu rasprave i glasovanja po 2 predstavnika sa naputcima bili su i gradovi

u Saboru su se tako uspostavile dvije kategorije lanstva1. virilisti koji dolaze po osobnom pravu2. zastupnici upanija i gradova

svaki je lan imao jednak pravni poloaj u Saboru u njegovom radu i glasovanju ali su virilisti imali vei presti u srednjem vijeku odluke se donose vaganjem glasova, odnosno procjenjivanjem o teini predanih glasova s obzirom na znaenje onih koji su glasovali pri tome se prednost davala starijim i uglednijim lanovima, a tek se potom u obzir uzimao broj glasova

unato dvojnoj strukturi Sabor je cijelo vrijeme za svog postojanja don 1918. bio JEDNODOMNO TIJELO manja brojnost i snaga prelata i velikaa nije moguila njihovo odvajanje u poseban dom

RAD SABORA najprije se iznose kraljevi prijedlozi o kojima Sabor donosi odluku zatim stalei i redovi iznose svoje prijedloge i pritube o kojima se potom rjeavalo zakljuci koje je donosio Sabor bili su:a) opi propisi articuli koje je morao sankcionirati vladarb) pojedinane pravne norme acta

svi su zakljuci imali formalni status zakona svi su se inartikulirali uvrtavali u jedinstvenu ispravu zapisnik - i dobivali broj prema redu donoenja zakljuci su se dalje vodili kao jedinstvene isprave za to zasjedanje te su se oznaavali brojem Zakonski lanak VII:1912. znaio da je rije o sedmom zakljuku koji je donesen na Saboru 1712. zakoni Ugarsko-hrvatskog sabora oznaavali su se obrnuto

FUNKCIJE SABORA1. izborne funkcije izbor kralja, predlaganje kandidata za bana, ustoliavanje bana, izbor nunicija, protonotara2. zakonodavnu funkciju donoenje opih propisa3. pravosudnu funkciju briga o urednom vrenju sudbenosti, izbor sudskih prisjednika4. upravnu funkciju zemaljska obrana, javne financije, prosvjeta i bogotovlje, poslovi iz nadlenosti upanija...

NUNCIJI od polovine 15.st. Slavonski, a kasnije Hrvatsko-slavonski sabor bira 4 nuncija izaslanici za Ugarsko-Hrvatski sabor 1 u Dom Velikaa, 2 u Dom Zastupnika, protonotar koji u njihovo ime formulira zakljuke oni sudjeluju u zasjedanjima Zajednikog sabora na kojem su djelovali kao delegacija zemlje imaju poseban poloaj i posebna pravaUGARSKO - HRVATSKI SABOR Sabor se konstituirao sredinom 15.st. poetkom 17.st. podijeljen je na:1. Gornji dom Dom velikaa2. Donji dom Dom zastupnika

Sabor je imao trogodinji mandat DVODOMAN JE plemstvo ugarskih upanija i graani gradova U dom zastupnika alju 2 zastupnika / do 18.st. 4 od 1442. na zasjedanjima redovito sudjeluju nunciji poslanici Slavonskog sabora, ali se pojavljuju i izaslanici HS

NUNCIJI od polovine 15.st. Slavonski, a kasnije Hrvatsko-slavonski sabor bira 4 nuncija izaslanici za Ugarsko-Hrvatski sabor 1 u Dom Velikaa, 2 u Dom Zastupnika, protonotar koji u njihovo ime formulira zakljuke oni sudjeluju u zasjedanjima Zajednikog sabora na kojem su djelovali kao delegacija zemlje imali poseban status, bili su neka vrsta gosta, sjede na istaknutom mjestu, govore prvi u raspravi nastupali zajedniki preko protonotara koji je u njihovo ime iznosio pritube i traenja Hrvatskoslavonski sabor davao im je obvezujui naputak glede zastupanja stavova i glasovanja na Zajednikom S prijedlozi zakona kojima su se nunciji suprotstavili nisu stupali na snagu u Hrvatskoj i Slavoniji ako bi takav zakon ugarski stalei unato tome prihvatili i za podruje koje se odnosi na Hrvatsku i Slavoniju, onda bi se nunciji imali pravo obratiti kralju kako bi sprijeili sankcioniranje tog zakona

IME u slubenim spisima naziva se Diaeta u hrvatskoj historiografiji nazivao se Hrvatsko-ugarski ili Zajedniki sabor kako su Habsburgovci od 1848. sazivali Sabor najee u Pounu Bratislavi, naziva se esto i Pounski sabor

SAZIV saziva ga kralj posebnim kraljevim pozivnicama litterae regales upuuje osobno lanovima Doma velikaa i opim pozivom ostalima u njima utvruje poetak i mjesto zasjedanja, te predmet raspravljanja zasjedanje mora zapoeti najkasnije 4 dan od otvaranja, i zavriti u roku od 15 dana jer nie plemstvo financijski nije moglo podnijeti due zasjedanje

TIJEK ZASIJEDANJA prije poetka zasjedanja lanovi Sabora dokazuju svoje pravo sudjelovanja na Saboru odlaze na misu odlaze u kraljevu palau kako bi sasluali kraljeve prijedloge nakon toga odlaze svatko u svoj dom

zasjedanje zapoinje itanjem kraljevih prijedloga na zajednikoj sjednici obaju domova zatim je prijedlog raspravljen u Domu zastupnika, a onda u Domu velikaa prijedlozi prolaze kroz svojevrsne odbore sastavljene od pojedinih skupina zastupnika na koncu je o tim prijedlozima odluivao cjelokupni sastav doma potom je prijedlog upuen u Dom velikaa koji je o izglasanom prijedlogu obavjetavao Dom zastupnika

ako sadraj zakljuka dvaju domova nije bio usklaen, odrava se zajednika sjednica na zajednikoj sjednici se donosi odluka veinom od tri stalea prema jednom ako se takva veina nije mogla postii rjeavanje se odlagalo za neko budue zasjedanje

ako bi sadraj zakljuka dvaju domova bio usklaen, tada je bio stiliziran i potom jo jednom proitan na zajednikoj sjednici i potom otpremljen na vladarevu sankciju sankcija se sastoji u potpisu akta i ovjeri kraljevim peatom nakon toga kralj ga je proglaavao promulgirao i potom slao u Sabor radi objavljivanja itanjem zakoni koji su vrijedili za Hrvatsku i Slavoniju slani su na Hrvatsko-slavonski sabor

kralj je bez ikakvog ograniavanja moga odbiti sankciju mogao je i izmijeniti prihvaeni zakon onda se taj izmijenjeni tekst vraao u miljenje domovima koji su onda ponovo raspravljali i odluivali o zakljuku

Gravamina et postulata nakon odluivanja o kraljevim prijedlozima Sabor je raspravljao o pritubama i zahtjevima ugarskih, a odmah zatim i hrvatsko-slavonskih stalea odvojeno od ugarskih zahtjeva protonotar je itao pritube i zahtjeve hrvatsko-slavonskih stalea ugarski stalei se ne smiju mijeati u hrvatska traenja, i obrnuto nunciji mogu zamoliti kralja da zakon koji je donesen na prijedlog ugarskih zastupnika bude protegnut i na Hr. i Sl. kada se radilo o zakonskim prijedlozima nunciji su prihvaali/odbijali po napucima Sabora ni kralj ni ugarski stalei nisu mogli donijeti zakljuak koji se odnosio na Hrvatsku i Slavoniju, bez prethodnog izjanjenja nuncija Zajedniki sabor, u tim je pitanjima zajednike nadlenosti od tada pa do 1848. primjenjivao naelo majoritetaRAZDOBLJA RAZVOJA PRAVA utjecaj a) obiajnog pravab) franakih javnopravnih institucijac) langobardskih i bizantskih institucija graanskog i kaznenog pravad) rimskog pravae) mletakog pravaf) ugarskig) iz Austrije

HRVATSKA PRAVNA PODRUJA akademik Lujo Margeti identificirao 5 hrvatskih pravnih podruja navedena podjela je tek orijentacijska

1. ISTARSKO PRAVNO PODRUJE mijeanje utjecaja rimskog, bizantskog, langobardskog, franakog, mletakog i slavenskog prava

2. KVARNERSKO PRAVNO PODRUJE vrlo usko, ali i najraznorodnije u njemu prisutni pravni obiaji uoblieni u Vinodolskom zakoniku Rijeka izloena utjecaju sa sjevera s pravom bliskim transkom cresko podruje pod utjecajem mletakog prava Trsat i podruje prema sjeveru pod utjecajem ugarsko-hrvatskog prava

3. DALMATINSKO PRAVNO PODRUJE od Krka do Dubrovnika obiljeeno statutarnim pravom gradova se mijeaju utjecaju obiajnog prava, rimskog, mletakog, bizantskog, te u manjoj mjeri hrvatsko-ugarskog prava

4. UEHRVATSKO PRAVNO PODRUJE sredite u Lici i Dalmatinskoj zagori obiljeava razmjerno autonomni razvoj starog hrvatskog pravca, obiajnih korijenja razmjerno skromniji utjecaj ugarsko-hrvatskog i mletakog prava, elementi rimskog

5. SLAVONSKO PRAVNO PODRUJE prevladava utjecaj ugarsko-hrvatskog prava s dominantnom i stoernom ulogom Tripartita prisutnost ugarskog prava bila manja u zapadnom dijelu, zapadno od Poekog gorja

SREDNJOVJEKOVNA PRAVNA VRELA NA HRVATSKOM PROSTORU navesti emo formalna vrela iz kojih neposredno moemo crpiti obavijesti koje se odnose na razvoj srednjovjekovnog prava na hrvatskom prostoru

1. ZAKON propis koji su srednjem vijeku donosi najvia vlast u dravi vladar samostalno ili u suradnji sa Saborom rijetko se donose u srednjem vijeku sadrava ope norme protee se na cjelokupno dravno podruje ili jedan njegov dio ili na jednu drutvenu skupinu

2. UREDBE ili naredbe propisi koje donosi tijelo izvrne vlasti vladar ili slubenici vladara temeljem vladareve ovlasti na opi i trajni nain se ureuje ustroj vlasti ili odnosi dravljana po sadraju podsjeaju na zakon ne donose se iz djelokruga koji pripada zakonodavnoj vlasti

3. STATUTI zbirke propisa koje donosi neko tijelo autonomne vlasti u sklopu svog djelokruga i za teritorij svoje nadlenosti autonomija pravo neke vlasti da temeljem privilegija ili faktino steenog statusa, samostalno donosi pravna pravila za svoje podruje i svoje pripadnike samouprava pravo neke vlasti da samostalno preko svojih organa provodi pravna pravila koja je donio netko drugi upanije imaju samoupravu, ali nemaju autonomiju najznaajniji su statuti dalmatinskih gradova koji predstavljaju zbornike gradskog prava

4. URBARI zbirke pravnih pravila kojima su bili ureeni odnosio izmeu vlastelina i kmetova u pravilu ih donose vlastelini, u sklopu upravne vlasti nad zavisnim stanovnitvom na zemlji, dodijelio vladar takvi akti utoliko imaju privatnopravni karakter najpoznatiji je Modruki urbar 1486. Hrvatski i Slavonski urbari imaju javnopravna obiljeja

5. OBIAJNO PRAVO nastaje dugotrajnim odravanjem odreenog naina ponaanja zbog irokog stupnja prihvaenosti dobiva snagu obveznosti postaje obvezno za budua ponaanja i uiva odgovarajui sankciju u sluaju krenja uglavnom nepisano zbirke obiajnog prava nikad nisu potpune najvei dio drutvenih odnosa, naroito na selu, bio je ureen pravilima obiajnog prava snaenjem uloge drave i drugih javnih vlasti propisi obiajnog prava bivaju potisnuti

6. ISPRAVE raznorodni pisani izvori o pojedinanim pravnim poslovima

7. PRIVILEGIJE prerastaju znaenje isprava oznaavaju one norme koje nisu neposredno nastale obiajem, te sve isprave kojima je podijeljeno ili zajameno neko pravo ugarsko-hrvatski vladar donosio je u obliku privilegija svoje dekrete, odnosno zakone kralj, herceg, ban privilegijama su osnivali gradove podjeljujui neku povlasticu zaslunoj osobi

TRIPARTIT po svom sadraju kodifikacija obiajnog prava u obliku zakona vrlo dugo u primjeni na slavonskom i hrvatskom podruju

glavno pravno vrelo u Ugarskoj, Hrvatskoj i Slavoniji ureuje odnose privatnopravne naravi u manjoj mjeri sadrava i neke odredbe javnopravne i kaznenopravne prirode izradio ga je 1514. Istvan Verboczy, temeljem kraljeva naloga prihvatio ga je Ugarski sabor, ali ga kralj nije promulgirao nikad nije postao zakon i stekao pravnu snagu

Verboczy je Tripartit na svoj troak tiskao u Beu 1517. i poslao ga upanijama poeo se odmah iroko primjenjivati poluslubena zbirka se ubrzo je via facti nametnula kao glavno pravno vrelo koje se primjenjivalo

u Hrvatskoj i Slavoniji je vrijedio do uvoenja OGZ 1853., tada je uveden i u Ugarsku Ugarska 1861. mijenja OGZ Tripartitom, te je na snazi ostao do 1946.

SADRAJ sistematiziranu ugarski, ali i dijelom hrvatski obiaji sastavljen je kao zakonik sadravao je zakone, kraljevske dekrete i druge propise, te obiajno pravo vidljivi utjecaji kanonskog prava gotovo je u cijelosti posveen privatnom pravu koje je za svakodnevni ivot plemstva bilo najznaajnije vrlo mali broj normi kaznenog i ustavnog prava u osnovi je zbirka sudske prakse iju je osnovu inilo obiajno pravo njegova je interesna osnovica ona nieg plemstva

STRUKTURA trodijelna struktura uzor Gajeve Institucije prethodi im predgovor

PRVI DIO govori se o plemstvu i njegovom postanku o vladarima, pravima stalea crkvenim i kraljevim donacijama nasljeivanju branom imovinskom pravu skrbnitvu, punoljetnosti pravnoj i poslovnoj sposobnosti

DRUGI DIO naela imovinskog prava zakoni, statuti, privilegije sudski postupak iliti postupovno pravo

TREI DIO govori o posebnom obiajnom pravu Slavonije i Erdelja razlike izmeu ugarskog, slavonskog i erdeljskog prava glede homagiuma i miraza

STATUTARNO PRAVO DALMATINKSIH I ISTARSKIH GRADOVA & ZBORNICI HRVATSKOG OBIAJNOG PRAVA statuti kao zbirke pisanog prava javljaju se kao zavrni stupanj u oblikovanju srednjovjekovnih gradskih prava kodificiranje prava bilo je prihvatljivo i puanima jer se na taj nain onemoguavalo daljnje pogoranje njihova poloaja te se ograniavao utjecaj plemstva na tumaenje nejasnih odredaba obiajnog prava najrazvijeniji gradovi svoje su statutarne zbirke imali ve u prvoj polovini 13.st., ali nisu sauvane Zd, St, Tg najstariji sauvani dalmatinski i istarski gradski statuti su Korulanski, Dubrovaki, Poreki, Dvigradski, Bujski

ZBORNICI HRVATSKOG OBIAJNOG PRAVA

dijelovi hrvatskog obiajnog prava sauvani su u seoskim srednjovjekovnim pravnim zbornicima zakon u starom hrvatskom pravu oznaava obiaj

VINODOLSKI ZAKON najstariji, najbolje sauvan nastao je 6.1.1288. pisan je akavskim idiomom hrvatskog jezika, glagoljicom uz Rusku pravdu, najstariji pravni dokument na slavenskom jeziku nastao zbog nesporazuma izmeu Leonarda Frankopana i seljaka koji su traili potovanje svojih prava sastavilo ga je na skupu u Novom Vinodolskom povjerenstvo od 42 izabrana predstavnika 9 vinodolskih opina uz sudjelovanje kneza Frankopana u 75 lanaka sadrane su odredbe iz razliitih grana prava najvie su prisutne odredbe kaznenog prava prisutna je i vrada, odnosno krvnina glavno dokazno sredstvo je priznanje poinitelja i iskazi svjedoka te dokaz prisegom posebno je zanimljiva zajednika prisega optuenika sa suprisenicima naglaena je uloga pristava u postupku, jer on i sam obavlja neke izvanparnine radnje

NOVIGRADSKI ZAKON nastao 1452., dopunjen 1454. nakon toga su ga vjerojatno potvrdile mletake vlasti nastao na irem skupu na kojem su osmorica hrvatskih plemia, koji su predstavljali 8 seoskih zajednica, diktirali javnom biljeniku tekst koji su sami nadopunili nakon toga tekst je preveden na latinski zbornik navodi obiaje koji su na tlu izmeu Knina i Nina ali je sigurno da je seoska drutvena elita koja je ureivala tekst zakona u nj unijela i interese svojeg sloja, pa i osobne interese

VRANSKI ZAKON nastao 1454. vrijedi za podruje Vranskog vlastelinstva popis obiaja sastavili su sudac vranskog podgraa oko vranske utvrde i predstavnici vranskih sela potvrdile su ga mletake vlasti 38 lanaka u sreditu panje seljak koji je u zavisnom poloaju, bliskom onom kmeta

POLJIKI STATUT nastao oko 1440. zbornik obiajnog prava autonomne Poljike opine ubrzo po nastanku potvrdile ga mletake vlasti vrijedi do 1807. do kada je vie puta noveliran pisan je narodnim jezikom na bosanici u njemu se isprepliu elementi rodovskog i feudalnog ureenja sadraj se odnosio na ustrojstvo Poljike opine, sudstvo i upravu te kazneno, graansko i postupovno pravo najvanije odredbe Statuta posveene su obiteljskoj imovini vidljivi su utjecaju rimskog prava plemenina obiteljska imovina, u nepodijeljenom je vlasnitvu zajednice Statut jo uvijek doputa krvnu osvetu u sluaju krvnih delikata poznaje solidarnu odgovornost srodnika na poinjenu tetu naelo personalnog vaenja Poljikog statuta, a u Statutu prisutna i vrada

STATUTI I ZBORNICI HR.OBIAJNOG PRAVA NISU JEDNO TE ISTO

STATUSNO PRAVOPUNOLJETNOST u srednjovjekovnom pravu jo se uvijek razlikuje prema spolu ne postoji kao jedinstvena kategorija ve se razlikuje opseg prava koja se stjeu u pojedinog dobi svojevrsna orijentacija bio je nastup spolne zrelosti prema kojem ima temelja jo u rimskom pravu punoljetnost za ene sa 12 godina, 14 godina za mukarce nastupom te dobi prema Tripartitu se nije stjecalo i pravo raspolaganja zemljinim vlasnitvom, sredinjom imovinskom kategorijom u srednjovjekovnom pravnom shvaanju, za to je bilo potrebno navriti 14 za ene i ak 24 za mukarce

emancipacija

OBITELJSKO PRAVO

BRAK vrlo slaba panja u srednjovjekovnim vrelima posveena osobnim branim pravom ono je gotovo u cijelosti ureeno kanonskim pravno je valjan samo onaj brak koji je sklopljen u crkvi, bio je nerazrjeiv ali moe crkveni sud rastaviti suprunike od stola i postelje u pogledu branih imovinskopravnih odnosa na hrvatsko-slavonskom se podruju kod branih zajednica graana i kmetova ena smatrala sustjecateljicom imovine steene u braku zakonita su bila samo djeca roena u braku

veina dalmatinskih statuta poivala je na dotalnom naelu odvojenih dobara mua i ene ena prema tome ima pravo samo na miraz i na ugovorom ureena prava

BRAK NA ISTARSKI mu i ena su prilikom sklapanja braka ujedinjavali svoju imovinu po smrti jednog od branih drugova preivjeli moea) preuzeti svoju imovinub) ostati kod naela zajednice dobara i preuzeti polovinu sve imovine

DALMATINSKE KOMUNE u njima su obitelji bile inokosne individualne vrlo estu su i obitelji koje su se sastojale od vie branih zajednica, odnosno one koje su ukljuivale druge srodnike koji su svi inili jedno domainstvo

lanovima obitelji smatrali su se sluge servi i slukinje ancillae

VLASNITVO I PODIJELJENO VLASNITVO vlasnitvo se u srednjem vijeku ne pojavljuje kao jedinstveni pojam, ve u pluralnim oblicima koji su odgovarali drutvenoj i gospodarskoj stratifikaciji i raznovrsnosti zbilje

PODIJELJENO VLASNITVO najznaajniji, rairen u cijeloj Europi pravni odnosi zasnivaju se izmeu izvornog vlasnika zemlje, to je najee kralj kao senior ili njegov vazal na kojeg je prenio ovlasti, i njegovog vazala ili vazalovog podvazala na vazala ili podvazala prenose se privatnopravne ovlasti raspolaganja i koritenja zemljitem ali najee i javnopravne ovlasti sudbenosti i upravljanja podlonim stanovnitvom na zemljitu kmetovima, te pravo ubiranja poreza taj skup pravnih odnosa zapravo predstavlja pravnu osnovu vlastelinstva kao zemljinog dobra koje vazal dobiva na ogranieno raspolaganje i koritenje zajedno s funkcijama javne vlasti, uz obvezu vrenja vojne slube i vjernosti vladaru ili senioru

TRI TIPA VLASNITVA vs. JUSTINIJAN mogu se razlikovati tri tipa vlasnitva i tri razliita nosioca vlasnikih ovlasti ta tri tipa se razlikuju od Justinijanovog pojma privatnog vlasnitva jer nisu bila ni iskljuiva ni potpuna, te su bila spregnuta s javnopravnim ovlastima u toj je trijadi najblii pojmu Justinijanovog vlasnitva dominium directum

1. Dominium directum vlastelin koji ima neposredno vlasnitvo ima iroko pravo raspolaganja pravo koritenja pravo vrenja funkcija vlasti prema podlonom stanovnitvu na zemlji i to sudbene vlasti, pravo ubiranja poreza, te donoenje pravila o obvezama tog stanovnitva urbari

2. Dominium eminens vladar kao izvor svih ovlasti nosilac vrhovnog vlasnitva zadrava rezidualne ovlasti prema zemljitu vazal gubi svoje vlasnitvo u korist kralja odnosno seniora, u sluaju povrede vjernosti

3. Dominium utile koristovno vlasnitvo odreena prava koja ima kmet uz obveze prema vlastelinu i davanja vladaru i crkvi, ima i odreena prava dio priroda sa zemlje uvjetovano pravo raspolaganja svojim dijelom zemlje kmet je negdje vezan za zemlju, pa da ni vlastelin bez sudske presude ne moe udaljiti

OBITELJSKO VLASNITVO ius hereditarium jedan od tipova srednjovjekovnog vlasnitva najstariji zabiljeen tip na hrvatskim podrujima

BONA