68
www.saff.ba Broj 336 22. mart 2013. 10. džumade-l-ula 1434. cijena godišnje pretplate 65KM Hutba: Poslanikova strategija uspjeha Preselio hadži Dževdet Vrebac, najstariji livanjski Bošnjak i klanjač Nije se plašio smrti već umiranja Kur’an i emocije Zar ne vidiš kako Allah primjer navodi: Lijepa riječ drvetu lijepome sli či Pouke i upozorenja muslimanima nakon ubistva dr. Ramadana el-Butija Vrijeme smutnje u kojem se ne snalaze ni najveći islamski alimi Borba za opstanak Ministar četničke sigurnosti Putevima spoznaje Građevina ibadeta Intervju: mr.sc. Hasib Mušinbegovi ć U srcu Bosne više neće biti rata Prošlo je vrijeme kada je Egiptom vladala samo jedna stranka Dr. Selman ibn Fehd el-Avde, pomoćnik generalnog sekretara Svjetske unije islamskih učenjaka, poručio egipatskom narodu ISSN-2233-0917

336

  • Upload
    sudoooo

  • View
    112

  • Download
    11

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: 336

ww

w.s

aff.b

a Broj 33622. mart 2013.10. džumade-l-ula 1434.cijena godišnje pretplate 65KM

Hutba: Poslanikova strategija uspjeha

Preselio hadži Dževdet Vrebac, najstariji livanjski Bošnjak i klanjač

Nije se plašio smrti već umiranja

Kur’an i emocije

Zar ne vidiš kako Allah primjer navodi: Lijepa riječ drvetu lijepome sliči

Pouke i upozorenja muslimanima nakon ubistva dr. Ramadana el-Butija

Vrijeme smutnje u kojem se ne snalaze ni najveći islamski alimi

Borba za opstanak

Ministar četničke

sigurnosti

Putevima spoznaje

Građevina ibadeta

Intervju: mr.sc. Hasib

Mušinbegović

U srcu Bosne više neće biti rata

Prošlo je vrijeme kada je Egiptom vladala samo jedna stranka

Dr. Selman ibn Fehd el-Avde, pomoćnik generalnog sekretara Svjetske unije islamskih učenjaka, poručio egipatskom narodu

ISS

N-2

233-

0917

Page 2: 336

Poštovani čitatelji! Ovim putem vas obavještavamo da je iz štampe izašla knjiga “Povratak u Džennet”, autora Muhameda Nasirudina el-Uvejda, koju je na bosanski jezik preveo Abdusamed Nasuf Bušatlić. Knjiga “Povratak u Džennet” je štivo koje se čita u jednom dahu. Ona tretira osnovne životne teme i na jednostavan i dopadljiv način objašnjava smisao životana dunjaluku kroz prizmu islama i nudi smjernice i upute za smislen i sretan život na ovom i postizanje potpunog uspjeha i sreće na budućem svijetu. Zato nikako ne propustite priliku da kupite knjigu “Povratak u Džennet”!

Informacije na tel: 061 515-515/ 061 736-651

Page 3: 336

3

34

42

48

52

62

27

10

8

SAFF broj 336

SadržajHutbe iz tri sveta mesdžida

El-Mesdžidu-l-haram

Vrijednosti sura El-Felek i En-Nas

Polumjesec

Ludi polumjesec

Galijašević dobio pojačanje: Mehmedalija i Amir nove nade velikosrpske propagande

Intervju

Mr. Nihad Salihović

Ocjenjivanje „rak rana“ obrazovnog sistema

Islamske teme

Znakovi na putu: Ubistvo Husejna, radijallahu anhu, 14 stoljeća poslije, historijske činjenice i ideološke zloupotrebe (VI)

Poštovaoci Poslanikove porodice ili poštovaoci idolatrije?

Komentar polumjeseca

Martin u Zagreb, Martin iz Zagreba

Ministrovanje naših ministara

Islamnet

Rusija

Andrej Panin ubijen jer je Ruse pozvao da prime islam

Islambosna

Svijet

Turska pred historijskim mirovnim sporazumom sa PKK

Kutak za islamsku omladinu

Bihać

Džuma-namaz za učenike osnovnih i srednjih škola

Page 4: 336
Page 5: 336

5

IzdavačGID SAFFVelikog sudije Građeše 25, 72000 ZenicaTrg solidarnosti 13, 71000 Sarajevomob: +387 61 255 322distribucija: +387 62 287 412Žiroračuni kod Raiffeisen banke dd BiH,Filijala Bugojnopart br: 6764162000885351;transakcijski: 1613000022234395

Glavni i odgovorni urednikSemir Imamović

RedakcijaAbdusamed Nasuf Bušatlić,Nusret Hodžić, Ezher Beganović, Ramiz Hodžić

DTPSemir Šišić

LektorAbdulmedžid Nezo

Stalni saradnici:Subašić H. Džemal, Ismail Ibrahim, Meho Bašić, Fatmir Alispahić, Safet Kadić, Anes Džunuzović, Abdulvaris Ribo, Almir Mehonić, Amir Durmić, Saladin Kovačević, Sejfudin Dizdarević, Esad Mahovac, Erdem Dizdar, Fahrudin Sinanović

Ostali saradnici: Šemso Tucaković, Ekrem Tucaković, Nijaz Alispahić, Salko Opačin, Nedim Haračić, Adem Zalihić, Nedim Makarević, Ale Kamber

DirektorSemir Mujić

Direktor marketingaSemin Rizvić+387 62 343 635

Koordinator za dijasporuRamadan Rušid +386 41 255 239

ŠtampaEMANET d.o.o., Zenica

Časopis izlazi svakog drugog petka.

Rukopisi, diskete i fotografije se ne vraćaju.

ISSN 1512-651X

[email protected]@yahoo.com

www.saff.ba

Časopis je upisan u evidenciju javnih glasila u Federalnom ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod brojem 622

Zakon o grobljima i pogreb-ZZnoj djelatnosti u RS-u dosad ZZje najotvorenija manifestacija ZZgenocidne politike prema Bošnjacima, kojima se pored prava na život i jedna-kost ovim Zakonom oduzima i pravo na smrt u skladu sa propisima svoje vjere. Pravo na život na prostorima genocid-nog entiteta Bošnjacima je oduzimano od 9. januara 1992. pa naovamo, a pravo na jednakost je blokirano svih ovih dej-tonskih godina u kojima je protjeranim Bošnjacima priječen povratak na svoje. Oni rijetki koji su se vratili u genocidni entitet učinili su to uprkos rizicima po ličnu i imovinsku sigurnost, pristajući na to da budu građani drugog reda. Već smo na neki način navikli da Bošnjaci u Bijeljini, Višegradu ili Banjoj Luci žive bez građanskih prava, jer u ovim gradovima nema ni jednog Bošnjaka na nekoj is-taknutoj poziciji, nema ih ni zaposlenih u javnim ustano-vama, tek poneko i ponegdje. Zašto baš o ovome nikada OHR ili Američka ambasada nisu kazali ni riječ?

Ako postoji adekvatno poređenje u europskom iskustvu, onda je to poređenje sa Jevrejima neposredno prije holokausta, kada su pripadnici ovog naroda u Hitlero-voj Njemačkoj ostali bez svih prava, ili poređenje sa Palestincima koji ni nakon 60 godina od formiranja vještačke tvor-evine, “države slučaj”, na njihovoj zem-lji, nisu sigurni za svoje kuće i zemljišta od raketnog i bagerskog preoravanja, civilne i vojne otimačine. Upravo tako, Bošnjaci u RS-u nemaju nikakva prava, i to nikoga ne zabrinjava. Nijedan narod u Europi, ni muslimani po Europi, ni crnci u Francuskoj, ni Bošnjaci u Hrvatskoj, ni Bošnjaci u Srbiji... – niko nigdje nije obe-spravljen kao Bošnjaci u RS-u. Zašto? Zato što genocid na kome je nastala RS nije svršen čin, već je to otvoren proces koji će se zaokružiti onog časa kada i sa mezarja i spomenika bude izbrisana riječ genocid, sintagma bošnjačka žrtva, kako bi se stvorili uvjeti da se zlo zaboravi a historija ispiše po mjeri prisile i prevare. Krajnji domet srpske genocidne politike upravo je u ambiciji da se nekada preoru ili izmjeste mezarja, a što ovaj zločinački Zakon predviđa.

Ta ambicija da se uklone rijetki i bli-jedi tragovi sjećanja na bošnjačku žrtvu očita je otprije, a nedavno se u svojoj bes-tidnosti ponovila sa nasrtajem općinske

administracije u Višegradu protiv riječi“genocid” na spomeniku višegradskimžrtvama. Nema nikakve dileme da je iZakon o grobljima, koji predviđa da ćelokalne vlasti određivati šta smije pisatina nadgrobnim spomenicima, usmjerenda se intervenira upravo u pogledubošnjačke memorije. Tako mogu bitiukidani šehidski nišani, pošto se možeustanovit da “nekoga vrijeđaju”. Odred-ba člana 21. da “natpisi na grobovima i grobnicama ne smiju vrijeđati ničijenacionalne, vjerske ili moralne osjećaje”taman se može uklopiti u višegradskulogiku da je riječ “genocid” uvredljiva za Srbe. U neko doba bi pravoslavne vlasti

mogle i Memorijalni centar u Potočarima pročitati kao uvredu na srpski moral, jer Srbi ne mogu otrpjeti da je u ime srpstva, i uz učešće Srpske pravoslavne crkve, počinjen genocid nad Bošnjacima.

Oni bi sad da budu čista obraza, i to tako što će di-rektivom ribati mrlju koja se oribati ne može. Najveća drskost je u namjeri da lokalne vlasti upravljaju imovinom

Islamske zajednice, dakle mezarjima, ito tako što će muslimanima propisivati“izgled nadgrobnih spomenika i upispodataka na njima”. Možda smisle da više nema nišana?! I da nema dženaza!?Pa nije tako davno bilo kada je Savez ko-munista, konkretno, funkcioner Nikola Stojanović, tražio da se zabrane dženaze ida se muslimani ukopavaju kao kršćani.Kad zađemo u blisku povijest vidjetćemo da RS realizira ono što su plani-rali realizirati srbokomunisti iz SKJ.Njihov zajednički cilj je da nas ne budeni u životu, ni u smrti, u onom smisluu kome mi jesmo Bošnjaci i muslimani.Oni će biti zadovoljni s nama tek akopotpišemo svoj duhovni kraj. A to bi bilosamoponiženje na koje mogu pristatiljudi koji ne drže do svoga dostojanst-va. Prihvatiti da nam naši dojučerašnjidželati uređuju kako ćemo se ponašatina dženazama i kako ćemo ukopavatinaše najmilije, bilo bi jednako stavljanjumuhura na vlastiti nestanak sa ovih pros-tora, što i jeste bio cilj onih koji su kreira-li i donijeli jedan ovakav zakon. Oni suto, zašto ne reći, uradili između ostalog i zbog toga da bi nam se osvetili za svevojne neuspjehe u prethodnoj agresiji,ali i da bi nam dali do znanja da naša borba za Bosnu i Hercegovinu, biološki iduhovni opstanak, nije završena.

Impressum

UvodnikUvodnikUbijanje bošnjačkih duša

22. mart - 10. džumade-l-ula

Page 6: 336

6

Hutba

Piše: Ismet Purdić

Zahvalu potpunu, riječima naj-ZZljepšim, iskrenim srcem izriče-ZZmo Onome koji nas u najljep-ZZšem liku stvori, zatim osnaži, uputu dadei poslanikom Milosti nas obdari, - Njemuneka je hvala i zahvala u stanju svakom,vremenu i mjestu. I salavat mili – naj-boljen među ljudima, prvaku poslanika,dobrom i milosrdnom vjerovjesniku Es-Sadiku-l-Eminu – Istinoljubivom i Povjer-ljivom, koji nas vjeri uči i kroz život vodido Vrata božanske milosti i zadovoljstva,- mir i spas na oba svijeta, puni i najljepši– njemu, poslaniku Muhammedu šaljemo.

Cijenjena braćo u vjeri, ozaranih ivedrih lica, razdragana srca imamo povodda stalno, bez prestanka, danju i noću, usvakom stanju vičemo: el-hamdu lillahi, el-hamdu lillahi (Hvala Allahu), ... jer nam jedao takvo bogatstvo, snagu i izvor dobra svakoga: inspiracije, ljepote, rješenja,mudrosti, i svega za čim ljudi žude i smukom to traže i ispituju ispravnostpronađenoga, a nama je to ponuđeno ucijelosti, uspjehom umotano, s garancijomnapretka i razvoja, podržano snagomNajsnažnijeg, ... samo nam preostaje da touzmemo kao svoje i po tim uputama po-stupamo. Nije li to Knjiga, Kur’an iz Lev-hi-mahfuza prenešen, jezikom povjerljivog Džibrila, na srce najboljem čovjeka, briž-nog i dobrog Muhammeda, vjerovjesnika islama.

Horizonti uspjeha

U potrazi za uspjehom, tom vrijedno-šću i idealom zbog kojeg ljudi ginu, ratuju,stvaraju saveze i neprijateljstva, jer ga želesamo za sebe i na sebi svojstven način, za-boravljajući da je uspjeh kod Allaha Uzvi-šenog, daje ga kome hoće, koliko hoće ikada hoće. Vjernici to znaju, u to vjeruju,a pitanje koje nam treba otvoriti horizonteuspjeha jeste: da li po tom znanju i vjero-vanju uistinu postupamo?

Allah Uzvišeni jasno i nedvosmislenogarantuje uspjeh na oba svijeta vjernicima: „jernici će doista uspjeti!„ , mada je u ajetu !!upotrijebljen oblik uspjeli su – u prošlom glagolskom vremenu, - kao znak sigurnog uspjeha, ili u značenju: vjernici koji doka-žu svoje vjerovanje – uspjeli su; ili: vjernici koji skončaju svoj život u vjeri uspjeli su na oba svijeta. Ima li išta ljepše od ovo-ga? Treba li nam bolja vijest koja dolazi od Stvoritelja života, Onoga kojem se život i sve živo vraća, Koji će uspjelima dodijeliti sretnu vječnost, a gubitnicima, zbog njiho-vih loših djela, vječnost u Kući bola, patnje i poniženja.

A šta poslije zahvale i spoznaje da ima-mo takvo bogatstvo? Bogatstvo koje se ne može otuđiti? Allah Uzvišeni traži od nas da to bo-gatstvo – Kur’an; učimo, čita-mo, njime svoja srca punimo i u grudima ga nosimo – pamtimo i ponavljamo. Zašto, baš, sve to? Da bi ga razumjeli, o njemu razmišljali, s njim se družili, da bi nam bio uvijek na dohvat misli i ruke, da se s Kur’anom savjetujemo i njegove poruke i smjernice u život i radnu prak-su pretačemo. Da bi izgradili svijest o Kur’anu kao najvećem daru Božijem, najvećoj vrijed-nosti, najboljoj uputi i savjet-niku, da u svakom životnom času, u snu i budnosti, čujemo eho kur’anskih riječi: Vjernici su dosita uspjeli.; Allah je zaista uz strpljive; ... dobročinitelje; ... bogobojazne; Ko se Allaha istin-ski boji, On će mu izlaz (iz svake nedaće. krize) dati.; Allah je za-štitnik vjernika. ... ...

Draga braćo, vjerujem da smo svjesni ovoga i da ne po-stoji potreba da to više naglaša-vamo, ali se ukazuje potreba da sagledamo strategiju Allahovog Poslanika na putu do uspjeha i ostvarenja postavlje-nih ciljeva u životu na oba svijeta. Svemi-losni nam jamči uspjeh i ukazuje nam na praksu poslaničku kao najkraći i najsigur-niji put do uspjeha: Vi doista imate divan uzor u Allahovom Poslaniku.

Allahov Poslanik, s.a.v.s., podučio nasje i ostavio jasan metod uspjeha, zato je vri-jedno i potrebno da se upoznamo sa njego-vom poslaničkm strategijom uspjeha. On je, s.a.v.s., bio poslanik, ali u isto vrijeme bio je obični čovjek: otac, muž, prijatelj, komšija, učitelj, državnik, vojskovođa, su-dija, savjetnik, - i baš obični čovjek podu-čen mudrošću nebeskom s ciljem da i nas poduči dobru koje nam Gospodar svjetova ostavlja i dariva da uredimo svijet i život na zemlji, pa da svemu živom bude bolje.

Allah Uzvišeni je moćan učiniti sve,

i jednostavno je mogao da spusti objavuKur’ana na zemlju u cijelosti i da islam pre-obrazi Arape u jednom danu i noći. Među-tim, mudrost Njegova odredila je drugači-je, da objava prođe kroz cijeli životni ciklussazrijevanja čovjeka, porodice, društva. Da muslimani kao pojedinci i zajednica odra-stu, sazriju, dožive zrelost i punoljetstvo,da nauče život iskustveno i sagrade ummetradom, odricanjem, žrtvovanjem, mukom,borbom, nadom i strahom, ... kako bi cije-nili ono što imaju. Mudžiza – čudo Božijeje dolazila samo kao dokaz, kao znak Alla-hove milosti, blizine i podrške, kao simbolsnage kojoj se niko ne može suprotstaviti,kao odgovor iskrenoj dovi običnih vjerni-

ka..., a ona nije bila instrumentdavanja i darivanja vjere, pono-sa, blagostanja vjerničkoj skupi-ni koja je bez truda i muke upi-rala pogled ka nebu.

Zbog svega navedenog, važnonam je izučiti i sagledati strategijuAllahovog Poslanika u ostvarenjuciljeva i postizanju uspjeha.

U sunnetu Allahovog Po-slanika, s.a.v.s., uviđamo pettemelja strategije uspjeha ko-jom je Vjerovjesnik, s.a.v.s.,vodio ummet; izgradnja po-jedinca, izgradnja zajednice,promocija i vezivanje pojedina-ca i zajednice za oslonac spasa i pomoći (tevekkul), jasnost vi-zije i ciljeva, promocija dobra inade, a zatvaranje vrata bezna-đa i konstatovanja lošeg stanja.

Allahov Poslanik, s.a.v.s., jeistovremeno liječio mahane, sla-bosti, rane i nedostake muslima-na i zajednice, ukazujući na putpopravka i saniranja štete, bezzadržavanja na grešci i grješniku,nudeći nove vidike dobročinstva i angažovanja pojedinca i zajed-nice, što naravno nije davalo pri-liku nikome da jadikuje, optu-

žuje, huli, obezvrjeđuje, vrijeđa i dokoličari.On je, s.a.v.s., rješavao problem dvosmjerno;preventivno i u samom korijenu, a u isti mahpodstičući na “eksploziju” radne energije ielana pokajnika u korisne svrhe, baš onakokako nam sam šejtan u nekim predanjima kazuje: “Kamo sreće da ga (čovjeka) nisamnavratio na grijeh!”, jer se on pokajao i desetdobrih djela uradio da bi mrlju grijeha izbi-jelio.

Izgradnja pojedinca prije izgradnje zajednice

A sada razmotrimo svaku strategijupojedinačno:

Izgradnja pojedinca je temeljena na iskrenom vjerovanju i podizanju stepe-na takvaluka – bogobojaznosti, s idejomda sve što musliman radi, da to čini radi

Poslanikova strategija uspjeha

22. mart - 10. džumade-l-ula

Vjerovjesnik je konkretno

opisao i osudio čovjeka koji sije metež i pesimizam, rekavši: “Ko kaže da je

svijet propao, on je najveća

propast samome sebi”, ili: “„... on je ljude i upropastio.”

U potrazi za usjehom, tom vrijednošću i idealom zbog kojeg ljudi ginu, ratuju, stvaraju saveze i neprijateljstva, jer ga žele samo za sebe i na sebi svojstven način, zaboravljajući da je uspjeh kod Allaha Uzvišenog, daje ga kome hoće, koliko hoće i kada hoće. Vjernici to znaju, u to vjeruju, a pitanje koje nam treba otvoriti horizonte uspjeha jeste: da li po tom znanju i vjerovanju uistinu postupamo?

Page 7: 336

7

Allaha Uzvišenog, jer ga to svrstava u red istinoljubivih i iskrenih, a s druge strane izgrađuje kod njega mizan dobročinstva: ono što ne možemo početi sa “Bismillah”, to i nije dobro djelo. Putem ove strategije svaki pojedinac u islamu je isti, formalno očitovanje šehadeta i izvršavanje vjerskih dužnosti uvodi ga u ummet, a takvaluk, koji je samo Allahu Uzvišenom poznat, uvodi ga u sferu Allahovih dobrih robova kojima On daje podršku, zaštitu i milost. Logično je da svi ljudi nisu isti, da ne-maju iste sposobnosti i mogućnosti, pa je njihovo vjersko sazrijevanje različito, no Allahov Poslanik, s.a.v.s., je sve isto treti-rao i zaduženja im davao spram spremno-sti za rad, znanju i očitim ostvarenjima, što je opet bilo dovoljan motiv da svaki od njih poradi i uloži trud u svoju osobnu izgradnju imana i takvaluka. Tako izgra-đeni pojedinci bili su kadri promijeniti lice svijeta i ostvariti svaki dobročinitelj-ski cilj, jer oni su bili spremni i bogo-bojazni, a to su dva uvjeta za spuštanje Allahove milosti na pokret i djelovanje čovjeka.

Druga strategija: Izgradnja zajednice – ummeta, koji je jedan i specfičan, pre-poznatljiv po svojoj uvezanosti, koheziv-nosti, podignut na temelju isara – davanja prednosti drugome nad svojim ličnim in-teresom i potrebama. Bratska veza koja je uvezala muslimane, a izbrisala sva druga plemenska, lokalna, socijalna i druga obi-lježja, učinila je ummet snažnim i jakim da prebrodi svaku krizu, savlada svakog neprijatelja i dosegne svaki murad – cilj. O zajednici se govorilo s respektom, pri-padnost ummetu je privilegija i čast, pa su mnoge pojedinačne nedolične radnje i grijesi upravo za posljedicu imali kidanje veze sa zajednicom: “Ko nas vara, nije od nas.” Na temelju čvrste zajednice koju je krasila pravednost, jednakost i nesagle-diva snaga koja je bila na ustupu svakom pojedincu; ako mu zatreba cijela zajed-nica će ga braniti, štititi, pomagati, jer on je član zajednice, davala je sigurnost svakom članu ummeta da nije sam i da slobodno može da ispovijeda vjeru, da je širi, promovira, njome se hvali i o njoj go-vori. Šta više, zajednica je bila vrijednost

p j j j g

koja se nije smjela dovesti u pitanje, čak i da se neki pojedinac žrtvuje za zajedni-cu u ime Boga, siguran je da će njegova porodica biti zbrinuta i bolje nego se on osobno o njoj brinuo.

Treća strategija: Vezivanje pojedinca i zajednice za oslonac snage i moći koji neće izdati - za Gospodara svjetova koji sve može, sve vidi i zna, koji može da reaguje u treptaj oka i da otkloni prepreku, riješi problem, podigne iskušenje ... Ima li išta bolje i veće od ovoga! Izgrađen pojedinac, u jakoj i uvezanoj zajednici, a povrh svega toga Bog Svemoćni koji milost Svoju dijeli i prosipa po ummetu.

Stubovi snage

U čemu se ogleda ova snaga, koji jeto oslonac koji im je dao Allahov Posla-nik, s.a.v.s., a kod ashaba je izazvao želju isnagu da uz Allahovog Poslanika, s.a.v.s.,prenose i pronose ljepotu vjere i istine, nemareći za blagom, užicima i sopstvenimživotom, preko pustinje, gora i mora, go-voreću mu: “O Allahov Poslaniče, kada binas pozvao da s tobom pregazimo pučinumora, mi bismo to učinili.”

Bili su to stubovi snage koji su nudilisvjetlost moći i sigurnosti: dova, tevekkul,dobro djelo koje briše grijeh, teoba koja anulira sve pogreške, zikr – veličanje Alla-ha koji zakirima daje ono naj-bolje što mogu ili trebaju po-željeti. Zanimljivo, ako ne znaškako postupiti, šta od Allaha tražiti u određenoj teškoj situa-ciji, veličaj Ga, i On će ti dobrodati i nedaću otkloniti.

Četvrta Poslanikova stra-tegija uspjeha je jasnost vizijei ciljeva. Allahov Poslanik,s.a.v.s., znao je decidno šta hoće i šta želi, koji su njego-vi ciljevi i kako da ih ostvari.Imao je jasnu sliku rezultata kojeg očekuje kroz teklif te-bliga – obavezu dostavljanja anebeske objave ljudima. Onnije požurivao rezultat, niježalio zbog toga što je on biodaleko, što je zahtijevao trudi zalaganje, nije očajavao, nijejadikovao, nije prigovarao, većje predano i iskreno radio, bezposustajanja, kucajući na vrata svake mogućnosti, pa ako bise zatvorila ili pokazala nepri-kladnim, odlazio je na druga vrata i išaodalje, vedro, sa osmijehom, sa radošću,veseleći se svakom narednom namazuu kojem se opuštao padajući na sedžduAllahu Uzvišenom, kojim je sabirao snagui polet za nove pokrete, akcije i djelovanja.Družeći se sa svojim ashabima, sladeći senjihovim uspjesima, imanom, ostvarenji-ma, a isto tako pomažući im da dosegnuvrhunac vjere i imana, govoreći im često,kada bi mu spomenuli neki čudan osje-ćaj: “Zar to osjećate?! To je znak iskrenevjere.”, a u drugom hadisu kada rekoše da se osjećaju lijepo zbog nekog učinjenog dobra, pa se pobojaše da to nije licemjer-stvo, a on ih utješi i obradova: “To je prviradosni znak od Allaha (da vam je djeloprimljeno kod Njega).” Kada bi neki as-habi u određenom vremenskom perioduposustali ili izgubili sliku o cilju i vizijukoji treba da ostvare, on bi im utješno go-vorio o obećanjima koja dolaze od Allaha Uzvišenog, ali ona naravno čekaju reakci-ju djelovanja; “Vi doista požurujete, doćiće vrijeme kada će putnik sigurno puto-

vati Arabijskim poluotokom, ne bojeći se osim Allaha i vuka koji bi mogao nasrnuti na njegovu (putnikovu) stoku.“

Peti temelj strategije Poslanikovog uspjeha je davanje nade i suzbijanje i za-tvaranja puteva beznađa, očaja i izgublje-nosti. On, s.a.v.s., nije dopuštao da pesi-mizam ovlada ljudskom mišlju, a kamo li mišlju cijelog ummeta, jer bi to značilo gubljenje nade u Allahovu milost, spas, pomoć i zaštitu vjernika i ummeta vjer-ničkog. Kur’an je jasno naznačio ovaj princip: Allah ne voli da se o ružnome javnogovori., a Vjerovjesnik, s.a.v.s., kaže: “Ako nastupi Sudnji dan a u ruci nekog od vas bude mladica palme, neka je zasadi, pa za

to će biti nagrađen.“ – mada ona neće izrasti, niti će neko doživjeti njen razvoj i izbijanje plodova. No, nagrada je spram nijeta i namjere. Sparm želje da koristimo i služimo drugima u ime Allaha Uzvišenog.

Vjerovjesnik je konkretnoopisao i osudio čovjeka koji sije metež i pesimizam, rekavši: “Ko kaže da je svijet propao, on je najveća propast samome sebi”, ili: “... on je ljude i upro-pastio.” Iz tog razloga, misija muslimana na zemlji je da šire dobro, podržavaju ga i pro-moviraju, a da suzbijaju sva-ki oblik i metod pesimizma i očaja. Nije li Kur’an Časni pun

p

primjera čuda gdje su pojedinci ili skupine, po mjerilima logi-ke, statistike i matematike, bili očiti gubitnici i slabići pred silom država, kraljeva i civili-zacija. No, ipak su pobijedili a ovi drugi su propadali i gubili,

jer nisu bili na Allahovoj strani, strani koja ima snagu i koja pobjeđuje.

Otuda vas pozivam, braćo moja uvjeri islamu, da naučimo i primijenimo strategiju Allahovog Poslanika, s.a.v.s., u ostvarivanju ciljeva. Izgradimo se, pomo-zimo drugima da se izgrade, udružimo snage, znanja i vještine, postavimo cilje-ve, a naša vizija je i dunjalučka i ahiret-ska, oslonimo se na Allaha Uzvišenog, iskoristimo snagu i moć koju nam daje, i ako ništa drugo, reimo sebi, prijatelju, komšiji, rođaku, muslimanu, cijelom svi-jetu; mi možemo, i hoćemo, mi dolazimo, da mijenjamo svijet, da pravdu Božiju po-klonimo, ne da je mi mjerimo, jer je ona i nama odmjerena i ne može se mijenjati. Dolazimo da pomognemo potrebnima, da zaštitimo slabe, utješimo ucviljene, da osmijeh i sreću poklonimo svijetu koji se guši u bolu, nesreći, nezadovoljstvu i ne-pravdi. Prvi korak je da prigrlimo islam, poboljšamo svoj takvaluk i obznanimo drugima da smo mi muslimani – Bogu iskreno predani i pokorni.

22. mart - 10. džumade-l-ula

O zajednici se govorilo s respektom, pripadnost ummetu je privilegija i čast, pa su mnoge

pojedinačne nedolične

radnje i grijesi upravo za

posljedicu imali kidanje veze

sa zajednicom: “Ko nas vara, nije od nas.”

Page 8: 336

8

Hutbe iz tri sveta mesdžidaMekka: El-Mesdžidu-l-haram (Časni hram u Mekki) Medina: El-Mesdžidu-n-nebevijj

(Poslanikov mesdžid u Medini)

Hatib: dr. Abdulmuhsin el-KasimPreveo i sažeo: Amir Durmić

Uzvišeni Allah je stvorio SvojeUUrobove, a On ni za njima ni za njihovim dobrim dje-

lima nema nikakve potrebe. Međutim,znajući u kolikoj su oni potrebi za Njim,On im je propisao različite vrste ibade-ta kako bi Mu se približili i postali Mupokorniji. Inače, prvi imperativ spome-nut s početka Kur’ana je Allahova na-redba ljudima da Ga obožavaju: O ljudi,obožavajte Gospodara svoga, koji je stvoriovas i one prije vas, da biste se kazne sačuvali.(El-Bekara, 22.). Istom obavezom bilisu zaduženi i Allahovi najbolji i Njemunajpokorniji robovi, tj. Njegovi pos-lanici kojima je naredio: O poslanici, doz-voljenim i lijepim jelima se hranite i dobra djela činite, jer Ja dobro znam što vi radite!(El-Mu’minun, 51.). Obožavanje Allaha je najčasnije a ujedno i najkorisnije zani-manje kojim se može baviti neki čovjek jer ono, Allahovom voljom i Njegovommilošću, biva uzrokom ulaska u Dženneti vječnom uživanju u njegovim ljepota-ma. Svevišnji Allah propisao je Svojimrobovima različite vidove ibadeta i to jevelika milost prema njima. U najbolji iAllahu najdraži dobrovoljni namaz (na-kon farz-namaza) ubraja se noćni namaz,kako je to Poslanik, s.a.v.s., rekao u had-isu kojeg bilježi Buhari i Muslim, a onajko iskreno klanja ovaj namaz, to uka-zuje na njegovu bogobojaznost. Rekao jeUzvišeni: Oni koji su se Allaha bojali - udžennetskim baščama će, među izvorima,boraviti,primat će ono što im Gospodar njihov bude darovao, jer, oni su prije toga dobra djela činili, noću su malo spavali i upraskazorje oprost od grijeha molili. (EZ-Zarijat, 15.-18.). Ovaj namaz je iskupza počinjene grijehe i on briše loša djela.Poslanik, s.a.v.s., je Mu’azu, r.a., rekao:“Hoćeš li da ti ukažem na raznovrsna vrata dobra? Post je štit (od Vatre), a sadaka uklanja grijehe baš kao što voda gasi vatru, a takav slučaj je i sa nam-azom kojeg čovjek obavi u mrkloj noći’’,odnosno, i noćni namaz uklanja grijeheisto kao što voda gasi vatru. (Tirmizi).Ovaj namaz je povod da Uzvišeni Allahspusti milost na Svoga roba. Vjerovjesn-

svih zala kao i od svih znanih i neznanih belaja potraže kod Gospodara svega stvore-nog. Učeći isti‘āzu, tj. tražeći utočište kod Uzvišenog Al-laha, vjernik priznaje i javno svjedoči da niko drugi osim Allaha ne može od njega ot-kloniti zlo niti mu priskrbiti kakvo dobro: Reci: “Utječem se Gospodaru svitanja, od zla onoga što On stvara, i od zla mrkle noći kada razas-tre tmine, i od zla smutljivca kad smutnje sije, i od zla za-vidljivca kad zavist ne krije!”(El-Felek, 1.-5.). Učeći ovu suru vjernik kod Allaha traži utočište od zla kojeg je On

stvorio, i od mrkle noći i svega onoga što ona u sebi krije. Noć je posebno istak-nuta kao pogodno vrijeme za mnogo-brojna zla koja u njoj dolaze do izražaja, poput zvijeri i otrovnica, lopova i razbo-jnika, demona i aveti, ali noć je i idealno vrijeme za činjenje zinaluka i svega što ga prati. Također, u ovoj suri Allah nam naređuje da od Njega tražimo pomoć od onih koji siju smut nje i onih koji nam zavide, jer su smut nja i zavist izuzetno opasni po cjelokupnu ljudsku zajed-nicu. I rekao je Uzvišeni: Reci: “Tražim zaštitu Gospodara ljudi, Vladara ljudi, Boga ljudi, od zla šejtana napasnika, koji zle misli unosi u srca ljudi - od džina i od ljudi!” (En-Nas 1.-6.). Allah je Gospo-”dar svih ljudi općenito, pa tako i onih koji sebe na dunjaluku zovu vladarima i gospodarima, podsjećajući ih da nema istinskog Gospodara do Njega, Jed-nog i jedinog. Propisano nam je tražiti utočište kod Allaha od šejtana i njegovih vesvesa – došaptavanja, kojima mnoge aljude, pa čak i praktične vjernike, dovo-di u teško iskušenje. Allaha Uzvišenog molimo da nas zaštiti od svih znanih i neznanih nevolja i zala, i da nas stavi pod okrilje Svoje milosti i pruži nam Svoje utočište.

Vrijednosti sura El-Felek i En-NasVrijednosti noćnog namaza

22. mart - 10. džumade-l-ula

Hatib: dr. Salih Alu TalibPreveo i sažeo: Amir Durmić

Džennet je bio prvo čovjekovostanište, i bolje stanište odDženneta ni ne postoji. U

njemu je čisto dobro bez i najmanjeprimjese zla, baš kao što jeDžehennem najgore i naj-groznije boravište u kojemne postoji niti jedna trunčica dobra, a kada je riječ o du-njaluku, na njemu egzistira i dobro i zlo. Ljudi koji nisukročili stazom islama i is-pravnog vjerovanja, nastojećida izbjegnu različite vidove zla na koje svakodnevno nailazeu svojim životima, vrlo čestopribjegavaju nedozvoljenimmetodama i zabranjenim vi-dovima djelovanja koje samopovećava zlo i nevolju u kojojse nalaze. Rekao je Uzvišeni:I bilo je ljudi koji su pomoć od džina tražili, pa su im takoobijest povećali. (El-Džinn,6.). Međutim, Uzvišeni Al-lah je iz Svoje neizmjerne do-brote i milosti Svojim robo-vima propisao legitimne načine traženja utočišta i zaštite od svakog oblika zla,kako bi sačuvali svoju vjeru i svojefi zičko zdravlje. Ukbe b. Amir, r.a., pri-povijeda da je Poslanik, s.a.v.s., kazao:“Zar ne znaš za ajete koji su objavljeniu ovoj noći? Ništa poput njih nikada nije viđeno. To su ajeti: ‘Kul e‘ūzu bi Rabbil-felek i Kul e‘ūzu bi Rabbin-nās.’’’ (Muslim). Ukoliko je Poslanik, s.a.v.s.,ovako ustvrdio za ove dvije sure, onda nema nikakve sumnje da one u sebikriju veličanstveno značenje, te da ih jeUzvišeni Allah učinio zaštitom i oružjemvjernika kojim se on brani od svih vrsta šejtana koji ga napadaju, bili oni udžinskom ili ljudskom obliku, kao i odsvih oblika životnih nevolja i poteškoća na koja uvijek nailazi. Ove dvije sure na vrlo jasan način spominju bolest i lijek,te ih je Poslanik, s.a.v.s., vrlo često učioi posvećivao im posebnu pažnju. EbuSe’id kaže: “Poslanik, s.a.v.s., se Allahuutjecao od zla džina i ljudskih uroka svedok mu nisu objavljene sure ‘Čuvarice’,

j j

tj. Felek i Nas, nakon čega više nije učioništa osim njih.” (Tirmizi). U ovimdvjema surama Uzvišeni Allah naređujeSvome Poslaniku, ali naravno i svimdrugim ljudima, da zaštitu i utočište od

Noć je posebno istaknuta

kao pogodno vrijeme za

mnogobrojna zla koja u

njoj dolaze do izražaja, poput zvijeri i otrovnica,

lopova i razbojnika,

demona i aveti, ali noć je i

idealno vrijeme za činjenje

zinaluka i svega što ga prati.

Page 9: 336

9

Kuds: El-Mesdžidu-l-aksa

Hatib: Ikrime Sabri Preveo i sažeo: Esad Ma-hovac

Od ključnih stvariu ovoj vjeri jestesvijest muslima-

na da dobra nada u budućisvijet i susret s Gospoda-rom zahtjevaju djela koja su čista i ispravna u sva-kom pogledu. Dokaz za tojesu riječi Uzvišenog gdjekaže: Ko žudi da od Gospo-dara svoga bude lijepo prim-ljen, neka čini dobra djela i neka, klanjajući se Gospo-daru svome,  Njemu nikoga ne pridružuje! (El-Kehf, 110.). U islamu uvjet za primanje učinjenog, ili pak, kao posebna blagodat od Svevišenjeg, neučinjenog djela jeste da bude iskreno, tj. učinjeno jedino radi Allaha kao što na to upućuje svima poznati hadis: “Djela se vrednuju prema namjerama...” Također, dobra namjera donijela je nagradu ashabima koji su izostali iz Bitke na Tebuku, kao i u svim drugim sličnim situacijama, zato što ih je omela bolest ili neimaština. Da-kle, dobra namjera pomaže i u slučaju da izostane sam čin izvršenja dotičnog djela.

ik, s.a.v.s., kazao je:“Allah se smilovaočovjeku koji ustanei klanja noćninamaz.’’ (Ebu Da-vud). Klanjanjemovog namaza čovjek Allahu iskazuje zah-valnost za blagodatikoje mu pruža. Vje-rovjesnik, s.a.v.s., bitoliko dugo klanjaopo noći da bi mustopala popucala, a kada je upitan zbog čega to radi kada mu

je Allah sve oprostio, on je odgovorio: “A zar da ne budem rob (Allahu) zahvalni?’’(Buhari). Ovaj namaz je jedan od direkt-nih povoda ulaska u Džennet. Abdullahb. Selam, r.a., kazao je: “Prve riječi kojesam čuo od Poslanika, s.a.v.s., nakon štoje došao u Medinu bile su: ‘O ljudi, na-zivajte selam, dijelite hranu (siromasi-ma), posjećujte rodbinu i klanjajte noću dok drugi spavaju pa će te spokojno ući u Džennet.’’’ (Tirmizi). Nenadmašne i nedostižne uzore u svemu pa tako i po pitanju noćnog namaza imamo u Vjerovjesniku, s.a.v.s., i njegovim ple-menitim ashabima. Aiša, r.a., kaže: “Kada god bi ko poželio, skoro uvijek bi Poslanika, s.a.v.s., mogao vidjeti kako klanja po noći.’’ (Tirmizi). Ibn Omer, r.a., u kometaru ajeta: Da li je onaj koji unoćnim satima u molitvi vrijeme provodi, padajući licem na tle i stojeći, strahujući od onoga svijeta i nadajući se milosti Gos-podara svoga...? (Ez-Zumer, 9.), kazao jeda se te riječi odnose na Osmana b. Af-fana, radijallahu anhu. Ibn Kesir u kon-tekstu ove predaje kaže: “To je zbog toga što je vladar pravovjernih, Osman, r.a., mnogo klanjao i učio Kur’an po noći, čak toliko da je možda i čitav Kur’an znao proučiti na jednom rekatu.’’ Ovo je samo djelić predaja koje govore o vri-jednostima i koristima klanjanja noćnog namaza nakon kojih bi se kod svakog iskrenog vjernika trebala probuditi želja i čvrsta odluka da ovaj izuzetno vrijedan ibadet počne redovno obavljati.

Kada nestane iskrenosti u djelima onda stanje čovjeka, zajednice ili pak države počinje da se narušava. Ko-liko je samo onih koji se žale na poslove mnogih zanatlija uprkos tome što Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, potencira na upot-punjavanju djela i da je to ono što Allah voli, pa kaže: “Doista Allah voli da kada neko od vas čini djelo da to djelo upotpuni.” Također, od iskrenosti jeste izbjegavanje prevare i podvale, posebno ukoliko dolazi od strane onih koji nemaju potrebe za

istim kao što je slučaj sa vladarima koji varaju i izrabljuju svoj narod, a nemalo je danas i onih koji ubijaju svoje suna-rodnjake. Nekada su islamski vladari zabranjivali da se na pijaci nađe mlijeko u koje je dosipana voda, a danas vladari svojim podanicima uskraćuju i vodu a kamoli da im dopuste da uživaju u pomiješanom mlijeku.

Ne mogu da zaobiđem podsjetiti vjernike na zlodjela koje čine naši ne-prijatelji. Zakoni i rezolucije o kojim čujemo ovih dana, a i prije, nisu ništa do nastavak terora nad muslimanima i muslimanskom imovinom.

Iskrenost u djelima

22. mart - 10. džumade-l-ula

U islamu uvjet za primanje učinjenog, ili pak, kao

posebna blagodat od Svevišenjeg, neučinjenog djela jeste da bude iskreno, tj. učinjeno jedino radi

Allaha kao što na to upućuje svima poznati hadis: “Djela se vrednuju

prema namjerama...“

Post je štit (od Vatre), a sadaka uklanja grijehe

baš kao što voda gasi vatru, a takav slučaj je i sa namazom kojeg čovjek

obavi u mrkloj noći, odnosno, i noćni namaz uklanja grijehe

isto kao što voda gasi vatru.

Page 10: 336

Nedavno je na FTV bila jedna emisija NNu kojoj se moglo čuti mišljenje jedne NNsestre da pederi nisu bolesni... (“Poslanik proziva homoseksualce kao krivce za nešto nemoralno; a da je homoseksualnost bo-lest, onda oni ne bi mogli biti ništa kri-vi. Stoga homoseksualnost nije bolest.”) Pismom nam se javio jedan naš čitatelj iz Hrvatske koji je ovako prokomentirao ovaj stav:“...Onda ni alkoholizam nije bolest, jer Poslanik osuđuje pijanstvo. Poslanik osu-đuje kocku, pa onda ovisnost o kocki nije bolest. Valjda nije bolest ni pedofilija, ni zoofilija ... naime znamo da su to zločini, a psihički bolesnici ne odgovaraju za zloči-ne. Međutim u praksi svih pravnih tradi-cija svijeta se posve uredno kažnjava pri-mjerice sadiste (a to jest mentalna bolest) koji su zbog zadovoljavanja svoje bolesne seksualne požude nekoga tukli, zoofile koji su zbog toga upražnjavali svoje bole-sne porive, narkomane koje se uhvati sa drogom. Kolegica bi se, kao pravnica, mo-rala prisjetiti da nije psihička bolest neka-kva osobita isprika ni u krivičnom pravu, ni u moralu: naime čovjek nije “ubrojiv” za svoja djela ako doista nikako ne može vladati svojim postupcima - primjerice

ako ima psihotički napad uslijed uznapre-dovale shizofrenije, ili ako je tako pijan/nadrogiran da uopće ne vlada svojim po-stupcima.” – stoji, između ostalog u ovompismu.Dostavljen nam je, kao ilustracija, i stav doskorašnjeg zagrebačkog muftije Ševke

j j j

Omerbašića: “Neke civilne udruge ne-davno su među ostalima analizirali i naševjeronaučne udžbenike i zahtijevaju izba-civanje udžbenika islamskog vjeronauka za 8. razred koga sam pisao, a zbog kon-statacije da je homoseksualizam bolestbudući da je homoseksualizam protivanprirodi čovjeka. Te udruge vrše snažanpritisak na vjerske zajednice da odustanuod nekih svojih učenja koja su utemeljena prije tisuću i više godina, a među njima jei naša vjera koja se protivi homoseksualiz-mu. Pozivam sve imame da ne podlegnutim pritiscima jer u protivnom će učinitiveliku krivotvorinu naše uzvišene vjere štobi imalo neviđen presedan. Bit će i drugihpritisaka i napada na našu vjeru.”

Dugo vremena srpski mediji kori-stili su samo Dževada Galijaševića

za svoje antiislamske i antibošnjačke dnevno-političke medijske potrebe. Odnedavno u medijski prostor ubačene su nove, mlade bošnjačke snage veli-kosrpske propagande. Nove nade veli-kosrpske propagande su Mehmedalija Nuhić iz Tuzle i Amir Čamdžić. Sudući

p p p g j

po njihovim dosadašnjim nastupima za njih je Dževad Galijašević pravi amater, odnosno pravo nevinašce. Mehmedalija Nuhić je odškolovan na Pravnom fa-kultetu Univerziteta Slobomir. Amir Čamdžić jedan je od glavnih komenta-tora “Nove srpske političke misli”. Za Mehmedaliju islam je najveće zlo du-njaluka a naročito za njegove poslodavce Srbe. Za Mehmedaliju vehabizacija BiH nije svojstvena današnjem vremenu, taj sistem je počeo još od Kosovskog boja. Slijedi izjava koju je Mehmedalija dao za agenciju Srna (a koja bi druga agen-cija osim Srne pristala objaviti gluposti koje slijede u nastavku). “On ( Srna mi-sli na Mehmedaliju, op. a.) napominje

da vehabije na teritoriji BiH nisu pojava, već proces koji ima svoj i s t o r i j s k i d u g o g o -dišnji ka-rakter, te da proces vehabizacije BiHnije ekskluzivitet 20. vijeka. To je oblik istrajnosti na putu borbe za islam i uime islama. On je sveprisutan od dola-ska islama na prostor Balkana. Vjerskiradikalizam od bitke na Marici doKosovskog boja, južni Sloveni, odnosnosrpski narod osjetili su na sopstvenojkoži, kako fizički - istrebljenjem, tako itradicionalno i duhovno - nasilnom is-lamizacijom narodnog bića u to doba,pa ponovo u devedesetim godinama 20.vijeka na osavremenjen način u formigrađanskog rata sa definisanim ciljevima državnosti u kojoj bi islamizacija treba-lo da doživi novu renesansu na prosto-ru jugoistočnog Balkana”, pojašnjava

10

PolumjesecNobelovci potvrdili kur’anski ajet da se svemir neprestano širi

Nauka i Kur’an

Saul Perlmutter, Adam Riess, Brian Schmidt dobitnici su No-

belove nagrade za fiziku. Spome-nuti dobitnici Nobelove nagrade ostat će upamćeni po tome jer su naučno dokazali odnosno potvr-dili istinu koju je Allah objavio u Kur’anu da se svemir neprestano širi. Kaže Allah u Kur’anu: Mi smo nebo moći Svojoj sazdali, i Mi ga, uistinu, širimo (Ez-Zarijat, 47.). Da li je svemir neograničen? Ili je u jednoj statičnoj, konačnoj struktu-ri omeđen granicama? To je jedna od tema koja je kroz historiju iza-zivala najžučnije rasprave najvećih umova čovječanstva. Može se reći da je u povijesti čovječanstva ve-oma malo tema izazivalo toliko vatrenih rasprava i, unatoč svim naporima u ovoj oblasti, nije se uspjelo doći do kategoričnog rje-šenja. Sve do današnjih dana. Da se svemir širi prvi put je naučno egzaktno ustanovljeno u XX sto-ljeću. Prije tog perioda nije zabilje-žen niti jedan izvor, koji iznosi ovu tvrdnju, izuzev Kur’ana. Znanstvenici još od promatranja Edwina Hubblea 1929. godine zna-ju da se svemir širi nakon što je na-stao u velikom prasku prije gotovo 14 milijardi godina. Međutim, fi-zičari Saul Perlmutter, Adam Rie-ss, Brian Schmidt otkrili su da se širenje svemira ubrzava. Do ovog zaključka došli su na temelju pro-matranja eksplozije zvijezda tzv. su-pernova. Znanstvenici danas sma-traju da ovo ubrzavanje uzrokuje tamna energija. Ona bi mogla sa-činjavati oko tri četvrtine svemira, međutim njezina priroda još uvijek predstavlja velik misterij.Zašto oni ne razmisle o Kur’anu? Jer, da je on od nekoga drugog, a ne od Allaha, oni bi u njemu našli mnoge proturječnosti. (En-Nisa, 82.).

22. mart - 10. džumade-l-ula

Da li su pederi bolesnici

Galijašević dobio pojačanje: Mehmedalija i Amir nove nade velikosrpske propagande

Fatmir Alispahić

Ludi polumjesec

Page 11: 336

11

“Prvi mart”, moj glas, moja zemlja

RS

Koalicija “Prvi mart” okuplja organizacije civilnog druš-

tva, udruženja žrtava, udruženja boraca, organizacije povratnika, izbjeglih i raseljenih, asocijacije i pokrete koji djeluju na utvrđivanju istine i borbi protiv genocida ali i zaštiti ljudskih prava povratnika okupljenih oko zajedničkih ciljeva. Ova koalicija je jedna od rijetkih pozitivnih snaga u moru nega-tivnosti u kojima se guši Bosna i Hercegovina. Sa ovom koalicijom povratnici u Republici Srpskoj, naročito Bošnjaci dobili su kvali-tetnog zastupnika, sada se glas po-vratnika u RS-u bolje i dalje čuje. Vlasti Republike Srpske su svjesni da će Koalicija 1. mart kvalitet-no zamijeniti jalovu bošnjačku politiku i da će djelovanjem ove koalicije na svjetlo dana izaći svi oblici diskriminacije povratničke populacije u manjem bh. entite-tu. Zato je Milorad Dodik izdao naređenje svim svojim snagama da krenu u ofanzivu na “Prvi mart”. Emir Suljagić i njegovi saradnici iz Koalicije “Prvi mart” veoma hra-bro se drže i ne odstupaju ni mi-limetra pred pritiscima Dodikove kamarile.

22. mart - 10. džumade-l-ula

Željko Komšić je konačno zvanično ot-ŽŽkrio ime stranke koju osniva. Zvaće se ŽŽDemokratka fronta. Osnivačka Skupština planirana je za 7. april u Sarajevu. Komšić kaže da u njegovoj stranci nije nužno da budu zvučna i poznata imena, nego ča-sni i pošteni ljudi, voljni da rade. Priliku će dati mladim, jer kako kaže, vrijeme je da se sadašnja garnitura političara po-vuče sa političke scene. Ko god poznaje političku scenu u Bosni i Hercegovini zna da je Željko Komšić u prošlosti naj-p g

veću podršku dobivao među Bošnjacima. Naši Bošnjaci su masovno glasali za Željka

p j

Komšića. Sada kada osniva svoju poli-tičku stranku Željko Komšić će još više

j p

pažnje usmjeriti prema bošnjačkom gla-sačkom tijelu. Komšić je uvjeren da će svi oni Bošnjaci koji su ranije glasali za njega i sada biti njegova podrška. Kad se sve sabere novu Željkovu partiju mogli bi j g j g p

komotno nazvati Bošnjačka demokratska fronta. Evo kako danas Komšića vide neki njegovi bivši glasači. Akif Agić, poznati ratni reporter iz Gornjeg Vakufa na svom Facebook profilu zapisa ( Akif je 2010. godine glasao za Komšića): “Pišu na stra-nici od Željka Komšića kao da je Tito, kao g g )g

da se pojavio, pišu i veličaju sve i svašta,kao sutra će doći nova Jugoslavija, vratitće se mrtvi i bit će dobro. Pišu i ne znajuda sve što je bilo neće biti nikad više, baštako. Gledam slike četnika po Višegradu,četnici sa odorama, sa vodicama od po-pova, koji ih junače, gledam to i jezimse. Gledam bagere i skupine ljudi koji jošiskopavaju moje Bošnjake po brdima di-ljem Bosne. Još se majke Srebrenice vezujukanafama i spominju strašno zlo koje je jošživo. Gledam četnike hodaju po Bosni a šuti predsjedništvo, šuti Radmanović, šutiBakir, al’ šuti i Željko. Onako a pomislim

p j

što bi Tito da ih vidi. O kojoj mi to gra-đanskoj hrabrosti, demokratiji i svijestigovorimo, o kojoj, pa ljudi dželati su jošiznad tijela žrtvi. Da li je Željko napustiog j j p j j

Zlatka zbog tih problema ili je to bio obra-čun ko će šta dobiti i imati sutra, tu se čeka odgovor, veliki odgovor. Željka poštujem iglasao sam za njega 2010. i još mnogima ukazivao da galasaju za njega. Nisi mi seopravdao ni sa čim do sad. Bio sam po-nosan kad si napustio zlog Zlatka, al samčesto bio razočaran. Usput rečeno, četnicisu u Višegradu a ti si predsjednik, da ti i ta dvojica, da četnici su u Višegradu”.

(Bošnjačka) Demokratska frontaŽeljko Komšić

Nuhić. Nastup, odnosno komentari Amira Čamdžića imaju sličan sadržaj. Nećemo ci-tirati sadržaje Amirovih komentara, umjesto toga prenosimo komentare Srba koji čitaju njegove tekstove. U tim komentarima je re-čeno sve o Amiru. “Da je u Sarajevu i pre-dratnoj BiH vladao duh Amira Čamdžića, ja i ostalih bar 150.000 Sarajlija ne bismo bili

bivši, a grad Sarajevo bi bio Srpski u kome bi živeli Srbi islamske veroispovesti i Srbi pravoslavne veroispovesti. Neprijatelji Srba i Muslimana i njihov Alija Izetbegović su želeli ono što je danas. “Bravo za tekst, Amire”, napisao je jedan od čitalaca Amirovih tekstova na portalu “Nove srpske političke misli”.

Page 12: 336

Edin Garaplija, svjedok Radovana Karadžića u Hagu, bivši pri-

padnik AID-a gostovao je protekle sedmice u Banja Luci gdje je na RTRS-u dao veoma poguban inter-vju. Odavno RTRS nije imao boljeg sagovornika, Garaplija se ponašao kao da taj intervju odrađuje po ne-čijem zadatku. Pogledajmo kako je Garaplija odgovorio na pitanje no-vinara šta su to “Ševe”? “Pa, evo,

p j g p j

manje-više javnost zna da je to te-roristička grupa za likvidaciju, koja je potpuno van organizacije, van si-stema službe državne bezbjednosti, jednostavno ubačena u sistem, znači, neko je paraobavještajno ubacio u si-stem”, rekao je Garaplija a onda od-mah ubrzo dodaje sljedeće: “Nakon ove vremenske distance, svima je jasno i ja ovdje to mogu jasno reći vama i vašim gledaocima, zadatak jedne takve jedinice je bio destruk-cija odbrane i destrukcija institucija sistema, prije svega, DB-a i podme-tanje i činjenje zločina u interesu svađe među narodima na ovim pro-storima, što je nekakav karakter rata dovelo do onog do čega je dovelo”. Ovom izjavom Garaplija je čak us-pio iznenaditi i voditelja Sinišu koji ga je morao smiriviti i napominjati da će pričati o tome. “Doći ćemo do tih zločina, ali da se zadržimo malo na organizacionoj strukturi te jedinice”, odgovara voditelj Siniša, koji je nakon dobivenih željenih

odgovora u sredini intervjua posta-vio suštinsko pitanje, pitanje zbog kojeg je Garaplija doveden u studioRTRS-a. “SINIŠA: Kada prosječ-

j g j p j

ni gledalac, naročito iz RepublikeSrpske, sluša ovo o čemu Vi priča-te, a znamo da je Vojska RepublikeSrpske optužena za brojne stvari uovom ratu, prvo će pomisliti na onesnajperske hice koji su se dogodilipred početak rata, ako se sjećate kodonih protesta kada je izazvan ovajmetež pred sam početak rata, prvoće pomisliti na Markale. Ko će sada tvrditi da su to tada napravili Srbiposlije takvih iskaza?GARAPLIJA: Zločini su se dešavalisa svih strana. I oni koji su radili zlo-čine sa bošnjačke strane treba da od-govaraju i oni koji su to prikrivali...”Edin Garaplija je pametan čovjek,on zna da davanjem ovakvih izjava može pomoći samo onim snagama koje pokušavaju promijeniti istinuo agresiji na Bosnu i Hercegovinu.Zaista je neshvatljivo zašto jeGaraplija pristao da izmišlja lažida su “Ševe” odgovorne za “činjenje

p j p jj

zločina u interesu svađe među naro-dima na ovim prostorima, što je ne-kakav karakter rata dovelo do onog do čega je dovelo”. Ovako govoresamo oni koji su lojalni genocidnojmisiji Radovana Karadžića i Ratka Mladića. Kakva li je muka natjerala Garapliju da upadne u mašinu veli-kosrpske propagande?

12

Novi uspjeh našeg saradnika iz Kaira Jusufa Džafića

“Novosarajevski književni susreti“

Udruženje za kulturu - Novo Sarajevo (KNS) još od 2007. godine, na

čelu sa književnikom Ibrahimom Osmanbašićem, organizuje među-narodnu manifestaciju pod imenom “Novosarajevski književni susreti” na kojoj sa svojim radovima učestvuje preko 200 pisaca iz bivše Jugoslavije i dijaspore. Tako je i ove godine raspisan javni poziv za prijavu radova i učešće u programu priredbe “6. novosarajevski književnim susreti“, koja će se održati od 15. do 17. augusta 2013. godine. Javni poziv traje od 1. marta do 15. aprila 2013. godine. Autori mogu prijaviti maksimalno tri kratke priče i tri pjesme. Ako radovi budu zadovoljili opće i estetske-umjetničke norme, bit će uvršteni u program manife-stacije i objavljeni na web stranici KNS-a, a od svakog uspješnog pisca, jedna pje-sma/priča će biti uvrštena u tradicionalnu zajedničku zbirku/časopis radova.Naš saradnika iz Kaira Jusuf Džafić, student na Šerijatskom-pravnom fa-kultetu na El-Azharu, je učestvovao na ovom konkursu i prošao sa svoje tri pje-sme: Život, Srebrenička priča i Snatrim Nigdjezemsku. Ako Bog da, jedna od njih će se, zavisno od ocjene organizatora, naći u zajedničkoj zbirci radova koja će biti predstavljena na samoj manifestaciji. Inače, ovo nije prvi put da Džafić uče-stvuje na Novosarajevskim književnim susretim. Participirao je i 2011. godine na “5. novosarajevskim književnim su-sretima” kada je također učestovao sa tri pjesme: Diktator, Besjeda o Drini i Kairo i Azhar. Pjesma Kairo i Azhar se tako naš-la u zajedničkoj zbirci/časopisu pod ime-nom “Duhovna konekcija”.Za detaljnije informacije oko KNS-a, njihovih projekata, posebno glede Novosarajevskih književnih susreta, za koje javni poziv za prijavu radova još uvi-jek traje, možete posjetiti zvaničnu web stranicu udruženja (www.kns.ba) ili se obratiti na e-mail udruženja ([email protected]).

22. mart - 10. džumade-l-ula

Srpski svjedok za mijenjanje karaktera rata u BiHEdin Garaplija

Page 13: 336

13

U situaciji totalnog prostorno-ur-banističkog haosa u Livnjaskom

kantonu ne čudi najnovija, očigledna podvala u najnovijem Planu grada Livna, kojeg su prenijeli i neki lo-kalni portali. Na tom planu ured-no se vide kartografskim znacima označene dvije postojeće katoličke i jedina pravoslavna crkva, vide se i drugi kulturno-historijski spomeni-ci, zgrade, trgovi, ulice, stadion, po-slovne zone, zaobilaznica…vide se i kartografski označene četiri gradske džamije (Beglučka, Glavica, Balaguša i Zavra) ali zato nisu označene još dvije postojeće džamije, i to gornje-gradska Milošnik (jedina bez muna-re) koja je i u posljednjem ratu jedina bila aktivna a i danas je, te centralna gradska džamija Ćurčinica, u Donjem gradu, koja je teško miniranjem i pa-ljenjem oštećena u posljednjem ratu i koja se posljednjih godina obnavlja u još većim gabaritima nego je bila pa je čudno da kao takva nije primijećena i označena u aktuelnom planu grada. A bile su ucrtane i u otomanskom i austro-ugarskom planu grada iz 1883. godine, i u kraljevinsko-banovinskom i u svrgnutom “omraženo-komunistič-kom” režimu. Samo ne u aktuelnom, “demokratskom” i “proeuropskom” režimu, u “suverenoj” i “nezavisnoj” trinaestodjelnoj “državi” BiH. Slijepi kod očiju? Poznato je, planove grada i ostalih naselja prave nadležne općin-ske službe a usvaja OV. A predsjed-nik OV Livno je u prošlom sazivu bio SDP-ovac dipl. jur. Nijaz Golub, a u ovome mandatu je to SDA-ovac dipl.ing. hadži Sead Hadžijahić. (Piše: Ale Kamber)

Livanjski (neo)plan grada: Izbrisane dvije postojeće džamije Ćurčinica i Milošnik

Livno

22. mart - 10. džumade-l-ula

Foto polumjeseca

Mostarski muftija Seid ef. Smajkić uputio je ovih dana preko lista

Preporod veoma zabrinjavajuću poruku o dpoložaju Bošnjaka u Mostaru. Zbog njene važnosti moramo je prenijeti i onima koji ne čitaju Preporod. dd“Žao mi je da do sada nismo u većoj

j p

mjeri izgradili zaštitni mehanizam našeg opstanka, očuvanja kulturno-historijskog nasljeđa, etničkog i duhovnog bića. Kao da je zaborav neminovnost Bošnjaka, ne samo u Mostaru, pa sve to što su doživjeli brzo potisnu u zaborav. Pokušavali smo da izgradimo to jedinstvo, platformu koja bi bila prihvatljiva za sve, ali, moram reći, ve-ćina političkih predstavnika ne misli svo-jom glavom. Teško je prodrijeti u biće ne-kih osoba koje su proveli s nama to teško vrijeme borbe za slobodu i razumjeti kako se mogu neodgovorno ponašati spram op-ćih bošnjačkih interesa u Mostaru. A oni se radi ličnih interesa ili partijskih, pona-šaju mimo onog kako se od njih očekuje. Mostarci su ginuli i u Drugom svjetskom ratu, žrtvovali svoje živote da bi spašavali Srbe, Jevreje itd.. Ta ideja slobode bi treba-la progovoriti i kod mladih ljudi, ta ideja koju mi nosimo je prigušena makijaveli-stičkim odnosima političara i gledanjem šta će im njihovi šefovi iz Sarajeva reći. Od tog gledanja vratovi su im se istegli. Tražimo da se pitanje Mostara ovdje ri-ješi i da naša pamet, spremnost, hrabrost i patriotizam o tome odluči, da se oni koji iskaču iz tog plana vrate u krilo svoje zajednice.

“Sarajevo” gleda “sejra” (dešavanja op.a).Mi smo kolateralna šteta. Neplaniranosmo, zahvaljujući narodu, borcima koji suskočili da očuvaju ovu teritoriju, bošnjačkiponos, uspjeli da se očuvamo na ovoj sce-ni. Na nekakav način mi smo smatrani ba-lastom ili “remetilačkim faktorom” u stva-ranju homogenih, nacionalnih cjelina. Mismo uspjeli da tada opstanemo i dubokosam uvjeren da ćemo smoći snage, da naščovjek neće prihvatiti ponižavajuću ulogu.Uvjeren sam da naš čovjek neće pristati da ne utječe na kreiranje svoje sudbine. Optimizam ćemo pronaći u vjeri, u sa-mopouzdanju, u karakteru koji gradimo.Nama se religijom, Objavom naređujeda vjerujemo u Boga i Božije određenje ida upotrijebimo intelektualni, organiza-cijski potencijal, polet i entuzijazam. Akoto učinimo, i kad ugradimo sebe u stvar-nost, onda očekujemo pomoć od Boga.Jednostavno postoji formula za to: Men jetekillahe, onaj koji je mutekija, e jedžal lehu mahredža, Allah će mu izlaz naći. Bezangažmana, punog i iskrenog naravno, binama prijetila opasnost izumiranja, ne-stanka, što priželjkuju naši sugrađani kojižele da vladaju ovim prostorima. Naravnoto bi bilo za nas suicidno”.

Žive nas neće zakopati

Poruka muftije Seid ef. Smajkića koju mora čuti svaki Bošnjak

Kakanj, selo Teševo: Kad Kakanjci krenu u lov na divlje svinje

Page 14: 336

14

Pouke i upozorenja muslimanima nakon ubistva dr. Butija

Aktuelno

I taman kada insan pomisli da je obala blizu, da će uskoro nogom stati na čvrsto tlo i doći na sigurno, zapljusne ga novi val fitne, veći od onog prethodnog, koji povećava strah, metež i nered, i koji raspamećuje ljude tako da se ni oni najučeniji ne mogu snaći. Potvrdio je to i posljednji tragični događaj u Siriju, tako da je kao grom iz vedra neba odjeknula vijest da je u navodnom bombaškom napadu na džamiju El-Iman u središtu Damaska, smrtno stradalo dvadeset ljudi, među kojima je i šejh Muhamed Seid el-Buti, koji je u toj džamiji redovno, utorkom i četvrtkom, držao predavanja

Piše: Abdusamed Nasuf Bušatlić

Spominjući vrijeme smutnje i fi tne koje će snaći posljednje generacije ovoga um-

meta, Muhammed, sallal-lahu alejhi ve sellem, rekaoje: “Kako ćete se ponašati kadvam se žene odaju bludu, a omladina ogrezne u psovci ikocki?’’ Ashabi su, čudeći se,upitali: “Allahov Poslaniče,zar može doći takvo vrijeme?’’Odgovorio je: “Može i gore!’’Upitali su: “A zar može bitigore?’’ Odgovorio je: “Može,kad ne budete naređivali do-bro, a odvraćali od zla.’’ “A zarmože doći takvo vrijeme?’’,upitali su. Odgovorio je:“Može i gore.’’ “A zar možebiti gore od toga?’’, ponovo suupitali. Odgovorio je: “Može,kada dobro budete smatralizlim, a zlo dobrim.’’ Upitalisu: “Allahov Poslaniče, zarmože doći takvo vrijeme?’’ Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, odgovorio je: “Može i gore.’’ “A zar može biti gore?”, upitaše. Odgovorio je: “Može, kada bu-

dete naređivali zlo, a zabranjivali dobro.Tada se ni vaši najučeniji neće moći snaći.’’

Isitnu je rekao Allahov Poslanik, sal-lallahu alejhi ve sellem! Život savremenog

j

čovjeka i savremenog društva jeu znaku sveopće smutnje i fi tnipoput morskih valova, poputmrklih noći, koje dolaze jedna za drugom. Iznenada i straho-vito brzo. I taman kada insanpomisli da je obala blizu, da ćeuskoro nogom stati na čvrstotlo i doći na sigurno, zapljusnega novi val fi tne, veći od onog prethodnog, koji povećava strah, metež i nered, i kojiraspamećuje ljude tako da se nioni najučeniji ne mogu snaći.

Potvrdio je to i posljednjitragični događaj u Siriju, takoda je kao grom iz vedra neba odjeknula vijest da je u navod-nom bombaškom napadu na džamiju El-Iman u središtuDamaska, smrtno stradalodvadeset ljudi, među kojima

je i šejh Muhamed Seid el-Buti, koji je utoj džamiji redovno, utorkom i četvrtkom,držao predavanja. Neka se Allah smi-luje i grijehe oprosti dr. Butiju, čiji život

VVrijeme smutnjrijeme smutnje u kojem e u kojem se ne sse ne snalaznalaze ni ne ni najveći islamski alimajveći islamski alimi i

Trebaju nam učenjaci

poput onih koji su hrabro i odlučno stali pred tatarske i mongolske divlje horde, nakon što su one srušile

islamski hilafet,

opustošile muslimanske zemlje i ubili

halifu.

Page 15: 336

15

je završio u opasnom vrtlogu smutnje u kojem se ni on, bez obzira na ogromno znanje koje je posjedovao, nije mogao snaći. I ne samo da se on nije mogao snaći, već je njegova smrt i pogibija, umjesto da izazove zabrinutost i podstakne na istin-sko razmišljanje i propitivanje, još više rasplamsala vatru smutnje među musli-manima, ne samo u Siriji, već u cijelom islamskom svijetu.

A razlog tome je njegov, vjerničkim srcima, teško shvatljiv i još teže prihvatljiv stav i odnos prema sirijskom režimu i siri-jskoj revoluciji koja je započela 2011. go-dine. Naime, poznato je da je dr. Buti od samog početka narodne revolucije u Sir-iji, čvrsto stao uz diktatorski režim nusa-jrije i dokazanog zlikovca Bašara Asada i da je odbio da na bilo koji način podrži narodnu revoluciju. Štaviše, on je pozivao

j j p

demonstrante da se suzdrže od takve rabo-te i da se ne odazivaju na demonstracije.

Između ostaloga, on je za demon-strante, vrlo smjelo, govorio: “Proučavao sam malo njihov slučaj i zaključio sam da većina njih nema pojma o namazu i kod većine njih čelo nikada nije palo na sedždu Allahu.’’ Čak je islamskim učenjacima,

j j p

poput dr. Jusufa el-Kardavija, koji su podržavali narodnu revoluciju u arap-skom svijetu, pa i u Siriji, žestoko odbru-sio, rekavši za Kardavija da je: “Izabrao put rulje, koji ne popravlja nered već otvara vrata smutnje.’’

Muslimane je dodatno iritiralo to što je dr. Buti, umjesto da kritizira sirijski režim, često puta u superlativima govorio o Bašaru Asadu i prije toga o njegovom ocu, nazivajući ga  “jedinstveni vođa’’, “genijalni vođa’’ (el-abkarijj), “nepresušni izvor’’, “nabujala rijeka’’ (nehr dafi k), te da su njegovi stavovi jednostavno “plod Božanskog nadahnuća’.’

Ostale su upamćene njegove riječi da “oni koji žele srušiti režim i vlast Bašara Asada, zapravo žele srušiti islam’’, zatim da je dozvoljeno učiniti sedždu na slici Bašara Asada ako su ljudi na to prisiljeni i da se u tom slučaju Bašarova slika treba

tretirati kao sedžada i ništa više.Govorio je također da je razlog prisiljavanja ljudi da govore da je Bašar jedini bog, to što suljudi izašli na ulice i pozivalina rušenje režima i njegovusmjenu. Zbog ovih i sličnihizjava, mnogi su ga optužili za munafi kluk i krivovjerje.

Tako je šejh Zahir Ihsanel-Ba’derani iz Damaska, za dr. Butija, rekao: “Buti snosiodgovornost za prolivenu krv od strane Bašarovog režima, odpočetka revolucije do danas, a sve zbog podrške koju mu jedao. Dr. Buti je doživio pot-puni moralni pad i sunovratstajući uz Asada koji ubija nje-gov narod, tako da je na kraju ion sam sagorio u plamenu svog ponižavajućeg stava. Nažalost,on je u Bašarovom opstanku,vidio svoj vlastiti opstanak, a unjegovom kraju i svoj vlastiti kraj.’’

Takav Butijev odnos prema sirijskomrežimu i prema stanju muslimana pod timrežimom, natjerao je još jednog velikog islamskog alima, šejha Albanija, da muuputi ovu dovu: “Molim Allaha da ti po-dari dug život i da iznese na vidjelo to štokriješ u prsima.’’

Bilo kako bilo, valovi smutnje nisuzaobišli ni šejha Muhameda Seida el-Buti-ja. A to znači da je to još jedan poziv na uzbunu, na oprez, da je ovo vrijeme kada vjernici moraju posebno paziti na svojepostupke, riječi i djela, da ih vatra smutnjene bi spržila i da im trud ne bi bio uzalud.

Ubistvo šejha Butija dokaz je da je ulo-ga i odgovornost uleme velika i da njihovistavovi često puta određuju, ne samo nji-hovu vlastitu sudbinu, već i sudbinu um-meta. Ovo je također jasna poruka ulemi,da nipošto i nikada ne smije dozvoliti da bude iskorištena i zloupotrijebljena odstrane vladara zulumćara, a posebno kada se radi o vladaru koji je otvoreni neprijateljislama i muslimana, kakav je Bašar Asad,

22. mart - 10. džumade-l-ula

koji je na kraju, i to je vjero-vatno najbliže istini, i naredio izvršenje tog gnusnog zločina u džamiji El-Iman. Moguće je da je krvnik osjetio da bi ipak mogao ostati i bez te verbalne podrške od strane dr. Butija, pa je naredio njegovo ubistvo, ili je pak shvatio da mu dr. Buti više nije potreban, jer je izgubio utjecaj i autoritet, pa je njegovim ubistvom želio da barem rasplamsa vatru smut-nje, prebacujući krivicu na Oslobodilačku armiju Sirije. U svakom slučaju, u komplet-noj ovoj priči, dr. Buti je za Bašara samo kolateralna šteta i ništa više, ali je za islamski um-met dodatno rasplamsavanje i širenje fi tne.

Iako je pogibija dr. Butija izazvala različite reakcije kod muslimana, suvišno je ovdje

osvrtati se na rasprave koje su uzele maha po društvenim mrežama i blasfemične komentare onih koji bi voljeli vidjeti dr. Butija u Džehennemu, kao da su oni gos-podari Džehennema i Dženneta i sudije koje će nagrađivati i kažnjavati ljude na Sudnjem danu. Zašto se uopće čuditi takvim komentarima na račun Butija, kad su neoharidžije protekfi rile i iz dina istjerale najveće učenjake i daije čiji su stavovi naspram diktatorskih režima di-jametralno suprotni u odnosu na Buti-jeve. Ono što treba naglasiti je činjenica da rafi dijsko mučko ubistvo dr. Butija i haridžijsko mučko ubistvo šejha Ab-dulkadira Nura u Somaliji sliče ko jaje jajetu i da su rafi dije (šiije) i haridžije dva zla, dvije rak-rane na tijelu islamskog um-meta, nastale u istom trenutku i istim po-vodom, stim što su jedni otišli u jedan, a drugi u drugi ekstrem. Također, ne treba istinu i činjenice ni zatrpavati niti skrivati pod tepih, pa kojekakvim eufemizmima umanjivati greške pojedinih učenjaka koje imaju dalekosežne posljedice. Valja samo

Muslimane je dodatno iritiralo to što je dr.

Buti, umjesto da kritikuje

sirijski režim, često puta u

superlativima govorio o

Bašaru Asadu i prije toga o

njegovom ocu, nazivajući ga “jedinstveni

vođa”, ‘’genijalni vođa’’ (el-abkarijj),

“nepresušni izvor”,

“nabujala rijeka”.

Page 16: 336

biti iskren, objektivan, pogledatiistini u oči i pouku uzeti. Jer, ovoje veliko upozorenje, posebno seono odnosi na ulemu, na onekoji su na sebe javno i dobro-voljno preuzeli emanet vjere, da se moraju odgovorno ponašati ida emanet ne smiju izdati. A toznači da dobro paze šta će govo-riti i da nauče mudro i pobožnošutiti, ako već nisu u stanju izbilo kojih razloga govoriti istinujavno i otvoreno, jer postoji boja-zan da budu pitani na Sudnjemdanu za svaku kap krvi nevinoubijenog djeteta, mladića, starca,žene, koji su svirepo i krvničkiubijeni samo zato što su tražilislobudu i borili se za svoja prava.

Islamski umet danas krvari,kao što je krvario i mnogoputa ranije. Sirija je najbolnijiprimjer teškog stanja u kojem živimo.Međutim, islamska ulema još uvijek nenalazi pravi odgovor na silinu smutnjekoja nas nadvladava, odnosno alimi čestopokazuju da nisu dorasli veličini odgovo-rnosti i izazova koji je pred njima. Dr.Muhammed Seid el-Buti je najočitijiprimjer pada na ispitu pod bremenomodgovornosti. A kada ulema padne na is-pitu, onda ona snosi odgovornost za cijeliummet. Jer, kada nestane ulične rasvjete inestane struje, pa ljudi tumaraju u mraku,ko je odgovoran za to? Zar nije odgovo-ran onaj ko proizvodi svjetlo i distribuira struju?! Zar znanje nije svjetlo, a neznanjetmina i smrt, pa ko je onda odgovoran iko se brine o riznicima znanja i njihovomdijeljenju i distribuiranju među ljudima,ako nije ulema? Oni koji su cijeli životpotrošili u traženju znanja. Nisu valjda sakupljali i stjecali znanje da bi ga pohra-nili u duboke riznice i zaboravili, dok narod skapava od gladi i žeđi za znanjemi guši se u tminama neznanja i nemorala?Zar Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,nije rekao: “Znanje je život islama i temeljimana.’’ (Ebu Šejh od Ibn Abbasa). U

j j j j

drugoj predaji stoji: “Učenjaci su na zem-lji isto što i zvijezde na nebu, one ljudima osvjetljavaju puteve na kopnu i moru.Kada zvijezde zađu bojati se je da će put-nici zalutati.’’ (Ibn Asakir).

Ummetu danas fale uče-njaci koji su svjetiljke na ze-mlji, koji su zemlju ispunili svjetlom upute i bogoboja-znosti, dobrotom i lijepim ahlakom. Trebaju nam alimi koji su od Nuha, a.s., naslije-dili sabur u prenošenju istine, koji su od Ibrahima i Mu-hammeda, sallallahu alejhi ve sellem, naslijedili hrabrost i postojanost pred vladarima nevjernicima, i spremnost na žrtvu i odricanje.

16

Trebaju nam učenjaci poput onih koji su hrabro i odlučno stali pred tatarske i mongolske divlje horde, nakon što su one srušile islamski hilafet, opustošile musli-manske zemlje i ubili halifu, pa su poslije svega toga, pred snagom imana islamskih učenjaka, njihovim ahlakom i mudrošću, bili poraženi i prihvatili su islam u sku-pinama. Bez takve uleme ummet liči na putnike na brodu bez kormilara, kojeg ogromni valovi smutnje i fi tne nose kud hoće i kako hoće, dok ih na kraju sviju zajedno ne progutaju i bez traga i spome-na ostave.

22. mart - 10. džumade-l-ula

Bilo kako bilo, valovi smutnje nisu zaobišli

ni šejha Muhameda

Seida el-Butija. A to znači da je to još jedan poziv

na uzbunu, na oprez, da je ovo

vrijeme kada vjernici moraju

posebno paziti na svoje postupke, riječi

i djela, da ih vatra smutnje ne bi spržila.

Page 17: 336

17 22. mart - 10. džumade-l-ula

Butijevi odgovori i fetve

Na pitanje o prisiljavanju lju-di da učine sedždu na Ba-

šarvoj fotografi ji, dr. Buti je rekao: “Neka zamisle da je ta slika sedžada i neka učine sedždu.”

Govoreći o stanju u Siriji nakon revolucije, dr. Buti je rekao:

“Naš gorući problem nije u ne-znanju i nedoumici koji stav da zauzmemo naspram ofi cijelnog režima, da li je on dobar pa da ga hvalimo i branimo ili je loš pa da ga kudimo i da se protiv njega borimo, već je naš glavni problem začuđuju-će neznanje o tome da su Amerika i Europa napravile plan o unište-nju Sirije i njeno cijepanje na male državice među kojima će se voditi ideološki ratovi do istrjebljenja, bez ikakvih ograničenja. Neke, svima poznate, Zalivske zemlje već su se obavezale da će slati naoružanje i novčanu pomoć za ostvarenje ovog plana, a neki ljudi su već određeni da preuzmu vlast nad Sirijom nakon sastanka sa izraelskim zvaničnicima u Tel Avivu i drugim mjestima. To je problem na koji ja ukazujem, i ne pada mi na pamet da hvalim ili kudim sirijski režim pored ovog, mnogo opasnijeg, problema. Ja o toj sporednoj stvari nikada nisam go-vorio, ni afi rmativno ni negativno, skrećući pažnju ljudima sa mnogo većeg problema koji se nadvio nad Sirijom, a koji prijeti da naruši po-stojeći mir i izazove sukob u kojem će se braća muslimani međusobno klati i ubijati.” (Fetva br. 31.368; 28.02.2012.god.)

“Ja nisam obavezan postojećim režimom ali sam dužan da čuvam obavezu pozivanja na dobro i od-vraćanja od zla. To je ono što nam naređuju Allah, dž.š., i Njegov Po-slanik, sallallahu alejhi ve sellem, i u čemu ja ustrajavam koliko mogu. A da ja pozivam na njihovo ostaja-nje ili odlaženje, ja nisam obavezan time. Allah, dž.š., nije me obave-zao pozivanjem na smjenu i odla-zak režima, sve dok predsjednik ne iskaže jasno nevjerstvo. Zamjena za proteste je pozivanje na dobro i od-vraćanje od zla, ali ne na ulicama, već lično i direktno onima koji to zlo čine. Bespravno ubistvo spada u najveće grijehe na koje stalno treba upozoravati, ali se prvo mora znati ko su oni koji ubijaju bespravno, ko su oni koji ubijaju stotine policajaca i vojnika i ko su oni koji ubijaju sto-tine civila. Stvari se ne smiju gledati jednim okom već sa oba oka i na-

kon toga treba presuditi onome ko ubija bespravno, ma ko on bio i ma kojoj strani pripadao. Tada će se vi-djeti da na obje strane ima onih koji prolijevaju ili dovode do prolijeva-nja krvi. Uistinu je fi tna bila uspa-vana, a Allah je prokleo onoga ko je probudi. Da se ljudi drže Polaniko-ve, a.s., naredbe o bježanju od fi tne i upozoravanja od borbe pod nepo-znatom zastavom koja vodi u nepo-znatom pravcu (Poslanik, a.s., rekao je: “Ko se bude borio pod zastavom patriotizma, odnosno fantizma, radi zemlje, a ne radi vjere, i pogi-ne, umrijet će džahilijetskom smr-ću.”), (Muslim, br. 1848.; En Nesai, br. 4114. Darul Bešairil Islamijjeh, 1986.g.), ne bi se dešavala ubistva i ne bi se obnavljali njegovi uzroci.” (Fetva br. 25.178; 27.10.2011. god.)

Dr. El Buti je bio upitan o osobi koja je prisiljena da puca na prote-stante pa je odgovorio:

“Islamski pravnici su rekli da osobi koja bude prisiljena da ubije bespravno nije dozvoljeno da udo-volji onome ko je prisiljava pa ma-kar i sama bila ubijena zato što su oba zločina na istom stepenu opa-snosti pa onome ko je primoran nije dozvoljeno da ubije davajući pred-nost svom životu nad životom ne-vine osobe poput njega.” (Fetva br. 13.060; 05.06.2011. god.)

Na pitanje zašto javno na televi-ziji ne zabrani ubijanje demonstra-nata, dr. Buti je odgovorio:

“Ja sam o tome ranije govorio, a spomenuo sam to i na televiziji u mom zadnjem obraćanju. Ta zar niste čuli kada sam o tome govorio potkrepljujući svoje stavove i tvrd-nje riječima Muhammeda, salla-llahu alejhi ve sellem: ‘Ko napusti pokornost, i odvoji se od džemata, i u takvom stanju umre, umro je neznabožačkom (džahilijjetskom) smrću! Ko se bude borio pod za-bludjelim bajrakom, srdeći se radi svoje skupine/grupe, ili pozivajući svojoj skupini/grupi, ili pomažu-ći samo svoju skupinu/grupu, i na tom putu bude ubijen, usmrćen je džahilijjetskom smrću! Ko ustane protiv pripadnika mog ummeta, ubijajući i dobre i loše među njima, ne obraćajući pažnju na vjernika, i ne ispunjavajući ugovor s onima s kojim je ugovor sklopljen – takav ne pripada meni, niti ja pripadam njemu!’ (Muslim, br. 1848.). Postoji li jača i jasnija zabrana ubijanja od zabrane riječima Božijeg Poslanika, a.s.??” (Fetva br. 14026.; 14.06.2011.god.).

Ko je dr. Buti?

Prof.dr. Muhammed Seid Ramadan el-Buti

rođen je u selu Ajn Divar na sjeveru Sirije 1929. godine. Sa ocem Mula Ramadan el-Buti-jem koji je bio jedan od najve-ćih učenjaka šafijskog mezhe-ba svoga vremena, preselio je u Damask 1933. Osnovno i srednje obrazovanje stekao je u Damasku da bi 1953. godine upisao Fakultet Šerijata na Al Azharu koji sa najboljom ocje-nom završava već 1955. godi-ne da bi dvije godine kasnije, 1956. godine dobio i diplomu sa Fakulteta pedagogije na Uni-verzitetu Al Azhar. 1958. godi-ne imenovan je za predavača u srednjoj školi u Homsu da bi 1961. godine postao predavač na Univerzitetu Damask, na Fakultetu Šerijata. 1965. vratio se na Al Azhar gdje je najvišom ocjenom, sa puno pohvala, za-vršio doktorat iz usuli fikha na temu “Normativni kriterij dobrobiti u islamskom pravu”. Iste godine imenovan je za gostujućeg predavača na Fa-kultetu Šerijata Univerziteta u Damasku, zatim za asistenta i na kraju za redovnog profesora na Univerzitetu. 1975. godine imenovan je za zamjenika de-kana a 1977. godine i za deka-na Fakulteta Šerijata. Pisac je preko 60 naučnih djela iz ra-znih islamskih nauka. Njegova djela prevođena su na mnoge svjetske jezike poput engle-skog, francuskog, njemačkog, a djelo “Potiranje mezheba - najopasnija novotarija” i djelo “Razumijevanje Poslanikove sire” prevedena su i na naš bo-sanski jezik. Učestvovao je na mnogim svjetskim kongresima i naučnim raspravama. Bio je član je “Kraljevske Akademije za izučavanje islamske civili-zacije“ u Ammanu i “Visokog vijeća Oxfordske Akademije”. Pored arapskog jezika kojeg je govorio retorički neprevaziđe-nim stilom u našem vremenu, govorio je i turski, kurdski i engleski jezik.

Page 18: 336

18

Borba za opstanak

Kolumna

Fahrudin Radončić je, kao ministar sigurnosti, savršeni velikosrpski proizvod, jer s jedne strane, ne vidi četništvo kojeg ima, a s druge strane, izmišlja tzv. terorizam u Bošnjaka, kojeg niti je bilo, niti ga ima

Piše: Fatmir Alispahić

Početkom marta izvršeno jepostrojavanje paravojnih čet-ničkih jedinica u selu Ražlje-

vo pored Brčkog. Na smotru su došli ičetnici iz Srbije. Razlog velikog četnič-kog okupljanja u Ražljevu je navodna opasnost koja Srbima u Brčkom prijetiod tzv. vehabija iz Gornje Maoče. Sje-ćamo se da je na tom obrascu navodneugroženosti Srba od “džihad-ratnika”započela genocidna agresija na boš-njački narod. Kao i 1992., tako i 2013.,pojavljuju se četničke jedinice da spa-šavaju Srbe ni od čega. Ali, te paralelenisu predmet našeg interesovanja...

Naše pitanje je sljedeće: Kako je mo-guće da se negdje u Bosni i Hercegoviniokuplja jedna paravojna formacija, a da se vijest o tome po prvi put pojavljujeu ovome tekstu? U normalnoj bi drža-vi ministar sigurnosti bio smijenjen ilibi iz moralnih razloga podnio ostavku!Kako objasniti da svo Brčko bruji ookupljanju četnika u Ražljevu, a da sesigurnosne strukture prave da ne znajuza taj događaj? Dejtonski mediji sjetese istraživačkog novinarstva samo kadtreba izmišljati tzv. islamske teroriste.Samo jedan odgovor može objasniti tušutnju policije i medija u vezi četničkog postrojavanja u Ražljevu: četništvo jepod zaštitom dejtonske države, odno-sno, Ministarstva sigurnosti. A ako tonije tačno, onda očekujemo od mini-stra sigurnosti Fahrudina Radončića da javnosti objasni da li je normalno da sepostrojava jedna paravojna formacija a da sigurnosne agencije na to ne rea-giraju? Ne znači li to da su Sipa, Osa idruge formacije koje, navodno, štitepravni poredak, u direktnoj službi čet-ničkih akcija? Ako to nije tačno, onda treba očekivati smjene najodgovornijihljudi, koji su dozvolili, i prikrili, djelova-

nje četničke paravojske. A na vrhu pira-mide odgovornosti upravo je Fahrudin Radončić, koji bi momentalno trebao napustiti fotelju ministra sigurnosti, jer je ili nesposoban, ili korumpiran, pa ne umije ili ne smije djelovati kako bi spriječio aktivnosti ove paravojne for-macije. To se neće dogoditi, jer je Radončić i prije imao povoda da se oglasi u povodu djelovanja četničkih jedinica, pa nije. Konkretno, nedavno je u Dobrunskoj rijeci kod Višegrada, a prethodno je u Bosanskoj Gradišci i Bosan-skom Novom bilo postro-javanje četnika, ali ni jedna sigurnosna instanca u BiH nije reagirala. Kao što vidi-mo, četnici se u kratkom raz-maku postrojvaju u nekoliko krajeva Republike Srpske, uz svoju himnu “Sprem’te se, sprem’te četnici!”, kao da se uistinu spremaju za nova kla-nja. Sudeći po proračunatoj šutnji ministra sigurnosti Ra-dončića, mi bismo postroja-vanje četničke pravojske tre-bali prihvatiti kao normalnu pojavu. Pošto je genocid nad Bošnjacima, i u Srebrenici, i drugdje, proizišao iz čet-ničke ideologije, normalan čovjek se ne može miriti sa odomaćivanjem četništva u našoj državi. Tim prije što se Radončićeva tolerancija četništva odvija naporedo sa Radončićevim izmišljanjem tzv. terorizma pod komandom prvog predsjednika BiH Alije Izetbegovića. Upravo zato Fahrudin Radončić, kao li-der SBB i ministar sigurnosti dejtonske države, dobija konture savršenog veliko-srpskog proizvoda, jer s jedne strane ne vidi četništvo, kojeg ima, a izmišlja tzv. terorizam u Bošnjaka, kojeg niti je bilo, niti ga ima.

Otirači za četničke cipele

Nedavno je Abdulah Sidran izjavioda bi volio napisati roman o Emiru Kusturici, valjda kako bi razgrtao tajnu Emirove samomržnje. U tom pogledu je zanimljiv i Fikret Abdić Babo, jer je njegov faraonski ego nadrastao pošto-

vanje prema Bosni i Bošnjacima. Odobojice izdajnika, meni je zanimljivijifenomen Fahrudina Radončića. KodKusturice i kod Fikreta Abdića nema mimikrije, oni ne kriju to što jesu. Ra-dončić se, pak, prikazuje kao neko kodrži do bošnjačkih vrijednosti. ...On

donira novac za izgradnjuzgrade Rijaseta, mada je tobilo šibicarsko kupovanjebošnjačke naklonosti, jer da se radilo o iskrenosti – nebi lijeva znala da je desna dala. Njegova novina objav-ljuje tekstove o bošnjačkimvelikanima, događajima,datumima, a istovremenoponavlja da je “Pogorelica”bila teroristički kamp, bezobzira na oslobađajuću ikonačnu Presudu Vrhovnog suda, i istovremeno izmišlja tzv. terorizam među bosan-skim braniteljima. Savez za bolju budućnost i njegov utemeljitelj predstavljali susebe kao alternativu svemušto su Bošnjaci dosad birali.Mnogi Bošnjaci, naročitoizvan Sarajeva, gdje manjeznaju Radončićevu genezu,skloni su bili povjerovatikako je lider SBB-a velika šansa za narod željan pošte-nja i promjena. Da je sjedio,i jordamio, da je šutio, ilibacao fraze, da ništa nije ra-dio, bolje bi prošao. To što jeod sebe napravio Radončić,ravno je mogućnosti da se

sa gol-crte ne postigne gol. Zato je Ra-dončićeva politička propast apsolutnifenomen.

Ova priča ovako stoji ako je gleda-mo zdravim očima. A šta ako Radon-čića uopće ne zanima da ugodi Bošnja-cima?! Možda ga usrećuje da ugađa Sr-bima?! Postoje ti Bošnjaci koji nikakone mogu prežaliti što nisu rođeni kaoSrbi. Radončićeva jagma za fotelju mi-nistra sigurnosti pomalo tukne na tajfeler, jer Srbi vole šapke, pendreke, uni-forme, vojne gaće i čarape. Da li bi seuopće moglo dogoditi da Alija Izetbe-gović poželi da bude glavni milicioneru državi!? A Radončić je, prigodomsvog ulaska u politiku, imao ambicijuda bude novi Alija, čovjek od pera i

MMinistar četničkinistar četničke se sigurnostigurnostii

22. mart - 10. džumade-l-ula

Nema se tu šta više hipotetički

nagađati. Je li Radončić isključivi krivac za

višemjesečnu krizu vlasti u krajevima sa bošnjačkom većinom? A toj krizi,

tom rušenju koalicije SDP-SDA, složno

su aplaudirali Dodik, Čović, Lagumdžija i

Radončić.

Page 19: 336

19

pismenosti, koji treba da odozgo diri-guje nacionalnim pitanjima. On je taj koji, preko Dnevnog avaza, ustoličava pametne i popularne, oko njega se vrte važni ljudi, od akademika do pjevača, a on na čelu tog kombajna dizajnira njive u bošnjačkim glavama. Mogao je Ra-dončić, u tom času, izburgijati da bude šef Bošnjačkog sabora, ili Svjetskog bošnjačkog kongresa, mogao se usto-ličiti na ma kakvom bošnjačkom pri-jestolju, i iza sebe imati vjerodostojan akademski i estradni legitimitet u vidu podrške mnogih bošnjačkih ugledni-ka, željnih slikanja po Dnevnom avazu.Doduše, on je svoje pozicije gradio i preko mnogih koji su u njegovoj no-vini slikani u negativu, pa su se usljed straha od tog medijskog reketa sklanja-li s puta ili dopuštali nedopustivo. Ni-kad niko u Bošnjaka nije imao takvu medijsku moć, a time i sredstvo da iza sebe poreda važne autoritete u narodu. Namjesto da bude prvi, i glavni, on je odlučio da postane milicioner. Nevje-rovatno.

Možda je status samozvanog eksperta za terorizam Dževada Galijaševića Hokija najbolji urnek da razumijemo dokle je zglajzao Radončić. Galijaševićeve “ekspertize”, kao i Radončićeve izjave o mudžahedinima, iranskim vezama i tzv. vehabi-jama prenose se na ekstremističkim proustaškim i pročetničkim web por-talima. Drugim riječima, Galijašević i Radončić su postali otirač za četničke i ustaške kundure, kao što je to onomad bio Fikret Abdić Babo. Preko njihovih izmišljotina o tzv. islamskom teror-izmu uzdiže se, oslobađa se krivice, zanavlja se i legitimira onaj ideološki model koji stoji iza genocida nad Bošnjacima. Jer genocid će prestati biti zločin tek ako se ustanovi da su, kako po srpskim medijima trubi Radončić – “SDA i Izetbegović 1993. poz-vali mudžahedine u BiH” - a iz čega proizilazi pravo Srba i Hrvata da ne žive u mudžahedinskom ambijentu. Upra-vo na istoj laži, koju ponavlja Radončić, Radovan Karadžić je pripremao geno-cid nad Bošnjacima, tvrdeći da Srbi ne žele da žive u “džamahiriji” koju će stvoriti Alija Izetbegović. Od stotine dokaza koji svjedoče da Galijašević i Radončić obnavljaju ideološki profil Radovana Karadžića, moguće je kao ilustraciju navesti i izjavu još jednog ratnog zločinca, Momčila Krajišnika, koji u svojstvu predsjednika Skupštine SRBiH, za beogradske Novosti 19. imaja 1991. izjavljuje: “Taj strah počiva na tome da je ideja o islamskoj državi odavno poznata, da ima onih koji su je nekad zagovarali i onih koji je i dalje žele, da se stvara.” Radončićevu izmišljotinu da je SDA 1993. dovela

mudžahedine, kao i pre-thodno navaljivanje njego-vog glasila da dokaže kakoje Alija Izetbegović zagov-arao stvaranje muslimanskedržave, moguće je tumačitisamo u kontekstu pranja Radovana Karadžića i dru-gih zločinaca koji su geno-cidom stvorili RepublikuSrpsku. U mnoštvu naučnihradova dokazano je kakoje mobilizacija bosanskihSrba izvršena na izmišljotinio stvaranju muslimanskedržave, pa su Srbi bili prisilje-ni tražiti autonomiju u viduRepublike Srpske, kako bise zaštitili od “islamizacije”.Dokazano je i da su borce izislamskih zemalja doveli bri-tanski obavještajci, uz doz-volu Franje Tuđmana, kakobi se kompromitirao multietnički pro-gram Armije RBiH. Mnoštvo činjenica dokazuje odanost Alije Izetbegovića ideji cjelovite BiH, od odbijanja idejeo podjeli na tri etnonacionalna en-titeta, i u Lisabonu 1992. i u Ženevi

p j

22. mart - 10. džumade-l-ula

1993., preko insistiranja na multietničkom sastavu ratnog rukovodstva, pa do zagovaranja bosanstva kao imenitelja za sve bh. narode i građane. Radončića, kao ni njegove sponzore i mentore, ne zanima istina, jer bi istina za sobom povukla rušenje velikosrpske dominacije u dejtonskoj državi, po osnovu satisfakcije koju zaslužuje bošnjačka žrtva. Nakon što se Radončić izopačio, ili razotkrio kao velikos-rpski potrčko, ojačana je ambicija da se zabetonira izmišljotina o krivici SDA i Alije Izetbegovića za rat, u kome su Srbi morali da se brane od “islamista”. Vidi se to po velikosrpskim medi-jima, koji nas s jedne strane

obavještavaju o pojavi “terorističkog uputstva” pod naslovom “Deklaracija džihada” (E, baš će se tako smiješno zvati!), a s druge, ovu izmišljotinu potkrepljuju optužbama Radončića protiv ratnog rukovodstva naše zem-

Mnogi ne razumiju opasnost podvale

koja nam se servira preko “Avazovih” likova poput

nekakvog Garaplije - jer ako se prihvati laž da su naše snage u ratu ubijale naše ljude - to će

se u nastavku ozvaničiti

kao podvala da smo mi

ispalili granatu na Markale, Ferhadiju i

Kapiju.

Page 20: 336

lje. A krivica vlade u Sarajevu, kojuje vodio Alija Izetbegović, automatskiisključuje krivicu separatista koje suvodili Karadžić i Boban! Mnogi ne ra-zumiju opasnost podvale koja nam seservira preko Avazovih likova poputhnekakvog Garaplije - jer ako se prihvatilaž da su naše snage u ratu ubijale našeljude - to će se u nastavku ozvaničitikao podvala da smo mi ispalili gra-natu na Markale, Ferhadiju i Kapiju.Četnička propaganda godinama laže

j p j

da smo ubijali sami sebe, a sada se,preko Radončića i njegovog glasila, ova laž uvodi na mala vrata. Cilj je da ja-vnost prvo prihvati kako su pod kom-andom Alije Izetbegovića postojale je-dinice za likvidaciju Bošnjaka, a onda da se ta konstrukcija preseli na mjesta masovnih zločina, kako bi četnici bilioslobođeni krivice. Otuda portali srp-skih ekstremista maksimalnu pažnjudaju Radončićevim optužbama pro-tiv Bošnjaka, koje potom garnirajusa izmišljotinama kao što je ova da se među Bošnjacima trenutno dijelinekakvo “terorističko uputstvo”. Koja glupost, jer nema tog terorizma kojiće sebe nazvati terorizmom! Ali, za ministra sigurnosti naše države, očito,nije problem da svojim izmišljotinama sponzorira ekstremiste čije ogledalo jegenocid u Srebrenici.

Velikosrpski telali

Još kad je Radončić podigao prvineboder u Sarajevu, pojavile su seteorije zavjere, u stilu: on je mason,oni podižu nebodere. Ali, ko god uBošnjaka išta mrda, za njim ide neka priča. Kad je ušao u politiku, pa zaba-cio udicu na fotelju ministra sigurn-osti, čulo se kako je to jedini načinda prekine odmotavanje klupka,koje bi ga dovelo u vezu sa velikimbalkanskim mafijašima, Keljmendi-jem i drugima. Često se pomi njala

j jj

shema o kriminalnom podzemljukoju je iscrtao Rafi Gregorijan. (“Spozicije ministra sigurnosti Fahru-din Radončić bio bi u mogućnostistotine inspektora i policajaca,prislušnih uređaja, milione maraka...da okrene u pravom smjeru - protiv svojih političkih neistomišljenika iposlovnih konkurenata!” – pisala jeSl.Bosna u tekstu “Ministar (ne)sig-urnosti”, u junu prošle godine.) U po-sljednje vrijeme za Radončića se čujekako ga beogradski obavještajci imajuu mat-poziciji, pa mora voditi velikos-rpsku politiku, konkretno: toleri-rati marširanje četničke paravojske, a pristati na izmišljanje tzv. islamskihterorista. U nekoliko ostrašćenihRadončićevih najava - da će hapsitii da će neki biti u zatvoru - a misli

se na Bošnjake, ima neke miloševićevske manijakal-nosti, jer kao što Slobodan Milošević nije imao ovlasti da naredi hapšenje Aze-ma Vlasija (28.02.1989.), tako ni ministar sigurnosti BiH nema ovlasti da ikoga hapsi, jer je to nadležnost pravosuđa. Iz ovoga vi-dimo da Radončić uopće ne raspoznaje kapacitete svoje funkcije, koju je očito doživio kao sadistički ven-til, izvan okvira legaliteta i procedura pravne države. Pitanje je kada će OHR i pravosudne instance upozoriti Radončića na prekoračenje ovlaštenja, jer to što on trenutno radi, vodeći privatne hajke sa ministarske pozicije, to nema blage veze sa de-mokratijom i pravnim poretkom. Svi ovi argumenti dokazuju da je Fahru-din Radončić feler i štetočina, da će u demokratskoj memoriji imati značenje Berije i Rankovića, a da će u memo-riji bošnjačkog naroda biti u društvu Kusturice, Galijaševića, Lagumdžije, Lepe Brene i Fikreta Abdića Babe.

Nema se tu šta više hipotetički na-gađati. Je li Radončić isključivi krivac za višemjesečnu krizu vlasti u kraje-vima sa bošnjačkom većinom? A toj krizi, tom rušenju koalicije SDP-SDA, složno su aplaudirali Dodik, Čović,

j j

Lagumdžija i Radončić. Stabilnost krajeva sa srpskom i hrvatskom veći-nom, i nestabilnost ovog bošnjačkog frtalja, oni su proglasili “reformom vlasti”. Da, to je “reforma” ako je krajnji cilj da se pokaže kako su Boš-njaci nesposobni da vladaju sobom, pa im trebaju sh. tutori. A glavni izvo-đač ovog prljavog posla je Radončićev

20

SBB, koji je sa ideološkim pobratimom, Lagum-džijinom SDP-om, za račun velikosrba i velikohrvata proizveo najdublju i naslo-ženiju krizu u Bošnjaka. Ta kriza se mjeri u konkretnim efektima, u broju ojađenih pojedinaca i unesrećenih porodica, svih onih koji bi od funkcionalne vlasti ima-li stabilnije živote, namjesto dugoročne, iscrpljujuće ne-izvjesnosti. A sve u ime ula-ska SBB-a u feleričnu vlast i ustoličenja Radončića za ministra sigurnosti. Zar bi neko ko drži do zemlje i naroda, do interesa koji su viši od gramzivosti, mogao posijati toliko zlo? Mogao

je Radončić odvažno sačekati izbore 2014. godine, a dotad od sebe izgradi-ti respektabilnu alternativu, mogao je na tim izborima pokupiti kao Dodik u RS, ali, njemu se, ili, njima se – žurilo. Ta žurba je najveća enigma ove krize koju je stvorio Radončić. Pogotovo što se već sada može znati da ni Radon-čić, ni njegov SBB, više nikada neće vratiti pogubljene šanse. Potrošeni su. Kompromitirani su kao velikosrpski telali i izvođači prljavih poslova. Pita-nje je samo kada će ovo shvatiti mnogi patriotski orijentirani članovi SBB-a, i kada će početi napuštati ovu veli-kosrpsku stranku, kao što su onomad SDP napustili Nijaz Duraković, Miro Lazović i drugi starosjedioci. I pitanje je kada će od Dnevnog avaza odsijati neki ugledni autori koji svojim pri-sustvom legitimiraju blato kojim se ova bivša novina baca na patriotski obraz Bosne i Bošnjaka. Krajnji is-hod je poznat. Kao i u slučaju Fikreta Abdića Babe.

22. mart - 10. džumade-l-ula

Ova priča ovako stoji ako

je gledamo zdravim očima.

A šta ako Radončića uopće ne zanima

da ugodi Bošnjacima?!

Možda ga usrećuje da

ugađa Srbima?! Postoje ti

Bošnjaci koji nikako ne mogu

prežaliti što nisu rođeni kao

Srbi.

Page 21: 336

21

Intervju: mr.sc. Hasib Mušinbegović

Društvo

Krajem prošle godine u Zenici je svečano promovirana knjiga “Na razmeđu milenija”. Sigurnosne determinante demografskih promjena na prostoru srednje Bosne u periodu od 1992. do 2005. godine autora mr.sc. Hasiba Mušinbegovića. Razgovarali smo o početku i toku sukoba u srednjoj Bosni, njihovim rezultatima, demografskim promjenama koje su oni izazvali a, također, i ekskluzivno najavljujemo vrlo skoro izdavanje monografije o svim šehidima i poginulim borcima Armije RBiH od istog autora

Razgovarao: Saladin Kovačević

Ova knjiga je preuređen idjelimično skraćen magis-tarski rad mr.sc. Hasiba

Mušinbegovića. Ona je multidisciplinar-nog karaktera u kojem se prožimajusigurnost, ratna vještina, vojna historija i demografija. Vremenski period posma-tran u ovom istraživanju odnosi se na 14godina od 1992. do 2005., sa dva pre-poznatljiva perioda: ratni i poslijeratni.Prostorni obuhvat odnosi se na dvadesetprijeratnih općina koje autor uvjetnodefinira kao srednja Bosna, a odnosi sena prostor prvobitne Bosne, odnosnoopćine Ilijaš, Vareš, Breza, Kakanj, Zeni-ca, Žepče, Zavidovići, Maglaj te Fojnica,p j j

Kreševo, Kiseljak, Busovača, Vitez, NoviTravnik, Travnik proširen na GornjePovrbasje, odnosno općine Gornji Vakuf,Bugojno, Donji Vakuf i Jajce. O kakvomposlu je riječ dovoljno je istaći da je npr.Savezni sekretarijat za narodnu odbranuu bivšoj Jugoslaviji imao čitave timovestručnjaka koji su radili slične studije operiodu Drugog svjetskog rata. Nažalost,kod nas još uvijek, zbog nepostojanja

svijesti o njihovoj važnosti, ovakve po-slove rade vrijedni pojedinci najčešće sa svojim skromnim sredstvima.

U knjizi tvrdite da je rat bio nemi-novan, da je raspad bivše Jugoslavije bio neminovan, da su uzrok rata as-piracije susjednih zemalja na prostore BiH. Postoje li još uvijek te aspiracije?

Mušinbegović: Deve-desetih godina 20. stoljeća promjene u Evropi bile su ne-minovne, posebno u istočnoj i jugoistočnoj Evropi. Te prom-jene u tzv. socijalističkom la-geru bile su sazrele da nas-tanu. U bivšoj Jugoslaviji one su bile učinjene davno prije. Međutim, sve do tada u Ev-ropi je bilo nezamislivo da se mijenjaju dotadašnje granice, a onda su se one počele mi-jenjati, npr. naročito ujedi-njenjem dvije Njemačke, pa još ostanak takve ujedinjene Njemačke u NATO paktu. Sve su to bile krupne promjene. Na pro-storu bivše SFRJ u to vrijeme također dolazi do promjena. Možda su one bile nužne ali do njih nije moralo doći ratom, pa i ako je došlo on nije morao biti onako krvav kao što je bio. Tako se na prostoru bivše Jugoslavije sve dešavalo u njego-vom najekstremnijem obliku. Zašto je moralo doći do rata? Zašto nije moglo doći do mirnog razdruživanja? Zato što su postojale vjekovne pretenzije spram BiH, naročito njezine teritorijalne cjelok-upnosti. One su bile izražene od strane velikosrpske ali i velikohrvatske politike koje su polagale svoje aspiracije prema prostoru BiH. Neki u cjelini, sa granicom do Karlobaga, koja je kasnije reducirana, a drugi na proširenu Hrvatsku – sa radi-kalne opcije “Hrvatska do Drine”. I jedni i drugi su devedesetih godina prošlog stoljeća pronašli kompromis i ujedinili se protiv BiH dogovorom Miloševića i Tuđmana u Karađorđevu gdje su se, ustvari, dogovorili oko podjele BiH i

teritorijalnog namirenja na račun BiH.Rat između Srbije i Hrvatske bio je do-govoren. Ali, pošto rat u BiH nije završenjasnim porazom ili pobjedom neke odstrana onda su aspiracije ostale i dalje.Tako su važni akteri velikosrpske politike

iz SANU rekli “ćeraćemo sejoš”. Tako se neprekidno, sada u miru, stalno promovira poli-tika otcjepljenja entiteta RS.Dakle, zapostavlja se konti-nuitet cjelovitosti i državnostiBiH, a stalno se potencira odvajanje i ujedinjenje sa Sr-bijom. Isto tako, održavanjemi jačanjem ostataka “herceg-bosne” te uspostave trećeg en-titeta, teži se separaciji, secesijii prisajedinjenju Hrvatskoj,što je suština “HZ H-B”. Topostoji i to je stalna prijet-nja BiH, njezinoj cjelovitostii njezinom međunarodnomsubjektivitetu.

Kada dolazi do sukoba u srednjoj Bosni?

Mušinbegović: Hegemonističke pre-tenzije iz susjednih zemalja prema pros-toru BiH izazvale su sukobe kako bi ost-varili svoje ciljeve. One su oslonac našle utakvim istim politikama koje su formiraliu Bosni i Hercegovini, kroz odgovarajuća politička tijela koja su formirali u BiHkao što je HDZ i SDS. Ove političkepartije u BiH su u svom okrilju formiraleparavojne formacije koje su izvršavale vo-jne zadatke. Do sukoba je moralo doćijer su oni bili rezultat dogovora njihovihlidera. Neovisno od toga što Bošnjaci1992. godine nisu željeli sukob, nisu ga tražili, morali su ga prihvatiti.

Sukobi u srednjoj Bosni su seodlagali koliko god su mogli dalje.Međunarodnim priznanjem državeBiH, više nije trebalo ni oklijevati, jerono više nije bilo ugroženo i nakonmeđunarodnog priznanja počele su sedonositi odluke o mobilizaciji tamo gdjeje to bilo neophodno. Ali do tada su već

U srcu Bosne U srcu Bosne više nviše neće biteće biti ratai rata

22. mart - 10. džumade-l-ula

Stanovništvo srednje Bosne je pretrpjelo

najveće promjene na nacionalnoj osnovi. Oko

104.000 Srba iz srednje Bosne je ‘u manjku’ u odnosu na

popis iz 1991. godine.

Page 22: 336

22

hegemonistički projekti bili završili svoje formiranje, nastala je tzv. Srpska repub-lika BiH i Hrvatska zajednica Herceg Bosna. Sukobi u srednjoj Bosni su bili vrlo važni. Ostali dijelovi države su do tada već bili pali pod agresorsku vlast. U tih dvadesetak općina koje sam uzeo uvjetno kao srednju Bosnu, a uzeo sam gornjovrbasku regiju do Jajca i prostor od Ilijaša i Vareša pa sve do Maglaja, rješavala se sudbina cijele BiH, jer srednja Bosna – to je srce Bosne. I ako tu agresor pobijedi onda više nema Bosne. Godina 1992. bila je raščišćavanje sa snagama bivše JNA, njihovo presretanje i razoružavanje; a bila je to i godina glavnih sukoba Teri-torijalne odbrane sa srbocrnogorskim agresorom na prostoru Vlašića i Komara gdje su formirane paravojne formacije koje su se onda u maju uključile u je-dinice agresorske srpske vojske. A JNA je imala 94.000 vojnika u maju 1992. u BiH. Kad se tobože povukla, a povuk-lo se samo 14.000, ostavila je 80.000 naoružanih vojnika sa punom opremom i naoružanjem koji su samo presvukli uniformu. Ovo je vrijeme kada su po-dijeljeni Zavidovići, okupiran gotovo cijeli Maglaj, skoro cijela ilijaška općina, vareška... slobodno je ostalo samo neko-liko općina koje su imale svoje odriješene snage, a to je i vrijeme kada se Hrvatsko vijeće obrane dobrano separiralo od svih sukoba sa SCA i samo čekalo svoju šansu. U 1992. godini bih posebno izdvojio pobjedu na Gostovićkom bojištu kod Zavidovića gdje je oslobođeno oko 100 km2 prije osnivanja 3. korpusa Armije RBiH. Već u januaru 1993. godine počinju sukobi sa HVO-om u Gornjem Vakufu, Novom Travniku a kasnije u Travniku i Bugojnu. Prije toga (u aprilu) su bile razoružane dvije brigade HVO-a u Zenici. Zatim u aprilu dolazi do bitnih sukoba u Vitezu, Novom Travniku, dije-lom u Kiseljaku. Taktika HVO-a je bila tamo gdje možeš pobijediti – idi na su-kobe a tamo gdje ne možeš – pregovaraj. Zatim je došlo do sukoba u kakanjskoj općini, posebno na prostoru Kraljeve Sutjeske gdje je došlo do značajne pob-jede Armije RBiH, ali smo izgubili Žepče

j g j j j p

od udruženog agresora (i SCA i HVO) a i Maglaj je doveden u potpuno okruženje. Rahmetli general Mehmed Alagić mi je rekao da je od strateškog značaja bilo oslobađanje Travnika od snaga HV i HVO-a. Njegovim oslobađanjem stvari su se pokrenule od centra prema periferi-ji. U julu mjesecu 1993., sjajnu pobjedu nad HVO-om su samostalno odnijele bugojanske jedinice. One su od 17. do 29. jula 1993. oslobodile teritoriju Bugo-jna od najjače brigade HVO-a to je bila 104. brigada “Eugen Kvaternik”. Možda se tada mogao osloboditi i cijeli Gornji Vakuf ali nije bilo spremnosti za eksp-loataciju uspjeha. Zadnja uspješna oper-

acija snaga Armije RBiH protiv HVO-a u ovoj godini bilo je oslobođenje Vareša.Praktično sa ovom pobjedom integriranje prostor i uspostavljene sigurne vezesa 2. korpusom Armije RBiH prekoVareša, a sa druge strane sa Sarajevomi Fojnicom. Tako je gotovo cijela sred-nja Bosna bila oslobođena i neprijateljskesnage su bile svedene na dvije enklaveu lašvanskoj dolini. Prva je obuhvatala dio Novog Travnika, Vitez i Busovaču, a druga Kiseljak i Kreševo, te jedan manjidio općine Fojnica. Na to je bila svedena dominacija HVO-a u lašvanskoj i bosan-skoj dolini, te izoliranu enklavu Žepče

j j

povezanu sa srpskim snagama sa prostora Teslića. U martu 1994. go-dine dolazi do potpisivanja Vašingtonskog sporazuma i prekida sukoba sa HVO-om, dolazi do formiranja tobožnje Vojske Federacije BiH i Zajedničkog štaba Armija RBiH i HVO-a. Ali nigdje od tada ne učestvuje HVO u borbi protiv zajedničkog agresora. Čak

p

se devet mjeseci bojovnici HVO-a relaksiraju; njihov zapovjednik, general Mili-voj Petković, u razgovoru sa generalom Mladićem izjavio je – “Metka nismo ispalili jedan na drugog”. HVO se uključuje u borbu protiv SCA tek u oktobru i no-vembru 1994. godine, pri-likom oslobađanja Kupresa, kada ih je general Alagić pozvao da ‘osvjetlaju obraz hrvatskog naroda’ jer su up-ravo na tom prostoru 1992. godine hrvatske snage doživjele katastro-falan poraz. Već u februaru 1995. godinepoduzeta je Vlašićka operacija (bio jeuspješan upad na Galicu); u ponovljen-om pokušaju, u martu 1995. – ostvarila je potpuni uspjeh. Armija RBiH u tovrijeme preuzima strategijsku inicijativuod agresora i od tog trenutka agresorstalno uzmiče na bojištima i doživljava mnogobrojne poraze i trpi gubitke. Na kraju je, prilikom završnih operacija 7. korpus iz srednje Bosne prebacio na prostor sjeverozapadne Bosne, na pros-tor Bosanske krajine, oko 10.000 boraca i tako doprinio oslobođenju značajnihprostora u Krajini. U to vrijeme je ratu srednjoj Bosni već bio jenjao nakonoslobođenja Jajca. Time je značajan pros-tor vraćen pod kontrolu legalnih organa ito je dalo osnovu za kreiranje Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Kakvi su rezultati rata u srednjojBosni?

Mušinbegović: Precizne podatke samnaveo svojoj knjizi. U srednjoj Bosni uovom periodu su se desile krupne demo-

22. mart - 10. džumade-l-ula

grafske promjene. Pratio samih kroz više područja. Direktnepromjene koje su nastale su vo-jni i civilni gubici kao posljedicedirektnih vojnih sukoba. Poštoje ovdje bio organiziran oružaniotpor agresoru ovi gubici sutim značajniji zato što su nastalinajčešće kao rezultat direktnihvojnih sukoba. Više je kod nasstradalo stanovništva na logor-skim žicama nego u direktnimborbama. Kamo sreće da smose mogli boriti, bilo bi mnogomanje žrtava. Bosanska krajina je završila u logorima, istočna Bosna je satjerana u enklave ipobijena bez mnogo šansi da sebori, izuzev Goražda. U sred njojBosni je organiziran oružani

otpor i time su značajniji gubici koji su nastali. Brojno su veći gubici nastali na prostoru Pounja, Podrinja zato što tamo nije bilo šanse za borbu. Zato je u sred-njoj Bosni oko 12.000 ukupno stradalih pripadnika svih strana. Armija RBiH je imala najviše stradalih zato što su njezini pripadnici ratovali protiv dva agresora. Demografske promjene možemo pratiti kroz brojnost stanovništva, njegovu rasprostranjenost, migracije stanovništva; zatim, kao posljedica sukoba je i nova administrativna podjela teritorije BiH, promijenjene su i granice nekih općina iz 1991. godine, uvode se kantoni, formiraju dva entiteta. Dolazi do prom-jene u strukturi stanovništva jer je sada stanovništvo sa sela stjerano u gradove. Dolazi do promjena u obrazovnom siste-mu, nastaju dvije škole pod jednim kro-vom. Dolazi do nacionalnog razdvajanja od obdaništa do fakulteta i akademija. Tu su i one skrivene demografske prom-jene u privredi. Bez obzira što fabrike nisu srušene one su zatvorene a radnici mobilizirani i poslani na front, kasnije je

Često me pitaju, na

promocijama mojih knjiga,

posebno kad odem u

inostranstvo, hoće li biti

ponovo rata u Bosni? Ja im kažem – rata neće biti; u

srednjoj Bosni ga sigurno više

neće biti! U srednjoj Bosni više neće biti sukoba jer ih sada nema ko

započeti.

Page 23: 336

društvena imovina zakonom pretvorena u državnu a ona je onda privatizirana i prodata ili bolje reći predata svojim

jj

političkim kadrovima, koji, nakon rata j jj

nemaju interesa da se bave razvijanjemj

privrede nego je njima samo važno da j j jj j

je to njihovo. Tako su fabrike stradale ig j jg j j

radnici ostali bez posla i na onim pros-j jj

torima gdje agresor nikad nije došao. Svesu to krupne posljedica na društvenom

g j g jg j g j

planu. Svi traže i očekuju pomoć, presta-jj

lo se razmišljati o radu, o značaju poljo-jj

privrede; sada se očekuje drugi načinj j jj

života. Ali nema ni uslova za povratak jerj gj g

se sad entiteti ne mogu dogovoriti okojj

zdravstvene i socijalne pomoći kao i dru-g gg g

gih pitanja.Kakva je demografska perspektiva

srednje Bosne?Mušinbegović: Stanovništvo srednje

Bosne je pretrpjelo najveće promjene na nacionalnoj osnovi. Oko 104.000 Srba izsrednje Bosne je ‘u manjku’ u odnosu na popis iz 1991. godine. Njihova udruženja navode da je taj broj mnogo veći negošto se može pratiti prema izdatim ličnimkartama. Tako npr. od 10.000 Srba izVisokog koji nisu pretrpjeli nikakva stradanja danas ih u Visokom ima 256.Negdje oko 50.000 Hrvata je manje i nji-hov broj stalno opada. Stalno su u dilemiotići ili ostati, hoće li biti države “herceg-bosne” ili je neće biti. A kako Hrvatska,kao njihova obećana zemlja, nudi boljeuslove – Hrvati i dan-danas odlaze tamo.Bošnjaka je 42.000 više u odnosu na pop-is iz 1991. godine. Mnogi su tu osnovalinovi dom ali je dosta i onih koji nemajuuslova za povratak. Nažalost, sve je manježelje za povratak i on sve više jenjava izgodine u godinu. Znači, povratak sve višedoima završenim; imovina je vraćena alistanovništvo nije vraćeno i može se rećida je sada zacementirana ta novonastala situacija. Hrvati su najveći gubitnici jersu većina samo u Kiseljaku, Kreševu, Vit-ezu i Žepču.

Često me pitaju, na promocijama mo-p

jih knjiga, posebno kad odem u inostran-stvo, hoće li biti ponovo rata u Bosni?Ja im kažem – rata neće biti; u srednjojBosni ga sigurno više neće biti! U sred-njoj Bosni više neće biti sukoba jer ih sada nema ko započeti. Nema ekstremne SDSstranke koja bi imala oslonac u srpskomstanovništvu, nema ni HDZ više tolikiupliv kakav je imao ranije; ni 1992. godi-ne nisu mogli sami bez srpskog agresora.Bošnjaci, koji su sada u većini, neće otpo-četi sukobe; ne mogu i ne smiju; a nisuni 1992. godine Bošnjaci rat započeli.Zato je srednja Bosna sigurna što se tičeratnih sukoba a, ne zaboravimo, ona jesrce Bosne i iz tog srca se treba širiti takva tendencija i na sve ostale njezine dijelove.Zato smatram da je pobjeda legitimnihdemokratskih snaga u srednjoj Bosni šan-sa za cijelu Bosnu i Hercegovinu.

Prilikom pripreme za ovaj intervju rekli ste da već u pripremi imate drugu knjigu. O čemu se radi?

Mušinbegović:Kada smo, 1. decembra prošle godine u Zenici, povodom dvadeset godina od osnivanja 3. kor-pusa Armije RBiH, imali pro-mociju ove moje knjige (a 3. korpus je imao zonu odgovo-rnosti u srednjoj Bosni koja se prostirala kroz gotovo sve ove općine koje sam posmatrao u svom radu), profesori koji su knjigu promovirali, prof. dr. Izet Beridan i prof. dr. Ćamil

j g p p

Huseinbašić, potencirali su da zadržim svoj pogled na sred-njoj Bosni po svim ovim de-mografskim obilježjima koja sam analizirao i da pratim da li se ost-varuju demografske tendencije koje sam pretpostavio. To će biti jedna od oblasti koju ću pratiti.

Nastavio sam nakon završetka oveknjige artikuliranje jednog projekta koji već duže vrijeme radim a to je priku-pljanje podataka o poginulim pripad-nicima Armije RBiH; želim objaviti monografiju. Taj posao sam, zajedno

23

sa još dvojicom koautora priveo kraju i knjiga se već našla u štampariji. Naslov knjige je 33.055 za državu Bosnu i Hercegovinu a u njoj su predstavljeni svi poginuli pripadnici Armije RBiH sa podacima kao što su prezime, ime oca, ime, matični broj, općina rođenja, općina stanovanja, datum pogibije i odjel odbrane gdje se vodio u evidenciji, tako da će svako onaj ko to bude htio moći provjeriti te podatke. Ovaj broj 33.055 je broj koji sam utvrdio, zapravo tim borcima (osobama) je priznat status poginulog borca. To je svo-jevrsni spomenik tim borci-ma jer oni nisu poginuli zbog

neke avanture, sigurno nisu poginuli uzalud. Trebamo biti ponosni na njih kao što su majke šehida ponosne na svo-je sinove. One su ponosne jer njihovi si-novi nisu išli preko Drine ili preko Une porobljavati ili ubijati druge ljude nego su branili svoj život, svoj opstanak, svoj toprak, svoju državu –Republiku Bosnu i Hercegovinu. Braneći to odbranili su i univerzalne ljudske vrijednosti.

22. mart - 10. džumade-l-ula

Kratka biografija

Hasib Mušinbegović rođen je 1. marta 1952. godine u Visokom gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Završio je Vojnu akademiju

kopnene vojske i Visoku vojnu političku školu u Beogradu. Službovao je nekoliko mjeseci u Zadru, a zatim sve ostalo vrijeme u Sarajevu. Za svoj rad u JNA odlikovan je sa više ordena i medalja. JNA je napustio 15. apri-la 1992. godine, u činu potpukovnika. U Odbrambeno-oslobodilačkom ratu 1992.-1995. bio je na komandnim dužnostima u više garnizona i ko-rpusa Armije R BiH. U mirnodopskom periodu obavljao je više značajnih dužnosti u Zajedničkoj komandi Vojske FBiH i Ministarstvu odbrane. Do sada je objavio knjige: Operacija Vlašić, Monografija zlatni ljiljani i odlikovani pripadnici Armije RBiH 1992. - 1995. godine, Drugi korpus slo-bodi pjeva, Sloboda 7. korpusa, Armija ljiljana 2. korpusa, Bedr i u Bosni i Boj odbrana Bugojna 1993.

I jedni i drugi su devedesetih godina prošlog

stoljeća pronašli

kompromis i ujedinili se

protiv BiH dogovorom Miloševića i Tuđmana u

Karađorđevu gdje su se,

ustvari, dogovorili oko podjele BiH i teritorijalnog namirenja na

račun BiH.

Page 24: 336

24

Preselio hadži Dževdet Vrebac, najstariji livanjski Bošnjak i klanjač

Društvo

ALE KAMBER

Uponedjeljak, 18.03.2013.godine, zatvorila se “livanj-ska enciklopedija”. Naime,

na bolji svijet je u 91. godini preselionajstariji livanjski Bošnjak i klanjač,hadži Dževdet (Saliha) Vrebac, čovjek enciklopedija, nakon čega je poznata stara bosanska kuća, još poznatijefamilije Vrebac, ostala prazna, jer jeDževdetova supruga Sidika umrla dav-no, još sedamdesetih godina prošlog stoljeća a nisu imali potomstvo.

Zatvorila se livanjskaenciklopedija

Od nekadašnje 13-oro djece Saliha i Zlate Vrebac, rođene Kamber, četirisina su umrla kao djeca od bolesti,pa je Dževdet, kao preostali “jedi-nac”, čitav život bio miljenik roditelja

i sestara od kojih su još žive osamdesetpetogodišnja Nafija, nastanjena u Zenici i osamdesetgodišnja Sade-ta, koja je do rata živjela u Banja Luci, pa u Bosanskoj Krupi i Sarajevu, dok je pet godina starija Džehva, koja se nije udavala, umrla prije nekoliko godina, a tri go-dine starija sestra Hanka prije dva mjeseca.

Dževdet je bio velikivjernik i redovno je odla-zio na namaze i u bivšim sistemima i sve do unazad dva-tri mjeseca mogao je, istina uz pomoć štapa, do džamija koje su mu bile u blizini kuće, da bi po-tom bio uglavnom vezan za sobu u prizemlju, jer uz stepenice nije mogao. Na kraju je i prikovan za

postelju i njegu tek neko-liko komšija, te od straneIndire Jajefendić koju je an-gažirao MIZ Livno da muhizmeti do kraja života. Doposljednjeg trenutka pam-ćenje ga je izvrsno služilo ijoš je uvijek dobro govorioi njemački jezik, a posljed-njih mjeseci posebno se ve-selio sve rjeđim posjetioci-ma koji bi mu došli razbitistaračku osamu. Livnjaciga poznaju kao dugogo-dišnjeg službenika općineLivno koji je veoma zaslu-žan za očuvanje podataka o livanjskom vakufu. Bioje izuzetno načitan, poseb-no po pitanju bošnjačke iislamske kulture, vjere i hi-

storije, zbog čega su ga zvali i “livanj-ska enciklopedija”, koja je 18.03.2013.

Nije se pNije se plašio smrtlašio smrti i već uveć umiranjmiranjaa

22. mart - 10. džumade-l-ula

Gostinska soba na katu je do danas

ostala uredno namještena u

bosanskom stilu sa sećijama i podovima prekrivenim ručno tkanim ćilimima, a

sačuvani su i brojni vezovi

njegove rahmetli majke Zlate i sestara.

Rahmetli Dževdet na rukama Livnjaka

Page 25: 336

25

godine definitivno zatvore-na, ali ostale su žive brojnepriče, novinarski i literarnizapisi o Dževdet-enciklo-pediji kroz koje će i sam idalje živjeti. Da će biti takoposvjedočila je i dženaza ra-hmetli Dževdetu, dan na-kon smrti, kad se od njega došao oprostiti veliki brojrodbine, prijatelja i pozna-nika, među kojima je bilo ilivanjskih Srba i Hrvata.

Zapažen govor glavnogimama

“Draga braćo i poštova-ne komšije, ovoliki broj nas,okupljenih da se oprostimood našeg Dževdeta, svjedo-či da je on bio veliki čovjek i istinski vjernik, koji se nijeplašio ni za ranijih sistema redovno ići u džamiju, neplašeći se ni za posao, jermu je odazivanje Uzvišenom Stvorite-lju bilo važnije od svega. Pokušavao je na taj način ohrabriti i druge, poka-zujući im da je važnije pasti na sedždu nego se dodvoravati vlastima. On je bio primjer istinskog vjernika i pravog džematlije koji je zaslužan za očuva-nje livanjskog vakufa, te bošnjačkog i muslimanskog identiteta na ovim prostorima. Livnjaci će ga, nadam se, dugo zadržati u sjećanju, a od Alla-ha zamolimo da ga nagradi lijepim Džennetom”, rekao je, između osta-log, u zapaženom govoru glavni li-vanjski imam Dževad ef. Hadžić koji je i predvodio dženazu ispred džamije Hadži Ahmeda Dukatara, te ukop na haremu “Kraj”.

Živ si da radiš, rođen da umreš

Rahmetli Dževdet je bio izuzet-no zanimljiv sagovornik i ugodan domaćim svakome ko bi mu do-bronamjerno otvorio starinska av-lijska vrata u ulici Milošnik 24 i

22. mart - 10. džumade-l-ula

Dževdet je bio veliki vjernik

i redovno je odlazio na namaze i u bivšim

sistemima i sve do unazad

dva-tri mjeseca mogao je,

istina uz pomoć štapa, do

džamija koje su mu bile u blizini kuće, da bi potom

bio uglavnom vezan za sobu u prizemlju, jer

uz stepenice nije mogao.

Dževdetova bosanska soba, nekad Intihad

Dževdet Vrebac par dana prije smrti

Dževdet u avliji svoje sada prazne kuće

Dževdet Vrebac i sestra Hanka posljednji Bajram prije smrti

Page 26: 336

vrata na kući iz turskog vakta koju jenjegov rahmetli otac Salih kupio odTufekčića i u kojoj su jedno vrijemeživjeli i Doročići. Svak je ponešto unjoj nadograđivao i mijenjao takoda više nije originalna u cjelosti,ali, ipak, glavnina arhitektonskihobilježja iz turskog vakta je sačuvana,poput pržionice kahve u prizem-lju, starih trabozana i izbušenog drvenog stropa u prostoriji na katu,koja je jedno vrijeme bila i čitaonica “Intihada” i gdje se puno pušilo, a kroz otvore je dim izlazio na tavan.Gostinska soba na katu je do danasostala uredno namještena u bosan-skom stilu sa sećijama i podovima prekrivenim ručno tkanim ćilimima,a sačuvani su i brojni vezovi njegoverahmetli majke Zlate i sestara. Radise o okruglom ručno izrađenom stol-njaku od mrđelica različitih dimen-zija, pa i najsitnijih u raznim bojama i specijalnih niti kojeg su u prošlomsistemu livanjski funkcioneri mis-lili poklonuti Titu kad je prvi putdošao u Livno, ali je Dževdet post-avio ultimatum, da može ako će onuručiti dar. Znajući da to njemu

kao redovnom klanjaču u džamijama komitetlije neće dati, tako je lukavi Dževdet spasio dragocjeni stolnjak ali i obraz kod bivšeg režima. Volio je sjes-ti za taj sto i stolnjak i mu-habetiti: “Živ si da radiš,

j

rođen da umreš”, često je ponavljao, pa i posljed-nji put za našeg susreta, dva dana uoči smrti, koju je smireno čekao, rekavši: “Ne plašim se smrti, bo-jim se umiranja”, mislećipri tome da ne padne zdravstveno još gore, da ne potraje ovodunjalučka patnja, pa ma kakav hizmet bio.

Livanjski vez

U kući rahmetli Dževdeta je ostalodosta starina koje svjedoče o vremenu, bošnjačkoj kulturi i vjeri kroz stoljeća. Uz ručne ženske rukotvorine, tu je do-sta starih uramljenih fotografija, među kojima i Mekke, maketa i rukotvorina njegovog oca Saliha, koji je svojevreme-no prvi “potkovao jaje”, a onda još niz

26

njih, od kojih je jedno izlo-ženo u muzeju u Beču, uz Salihovom rukom zlatom i srebrom ukrašene primjerke oružja, lula, muštikli, štapo-va (poznati “livanjski vez”), jedno u muzeju u Sarajevu, a jedno odmah preko puta Dževdetove kuće, u privat-noj zbirci Izeta Alića Kelje, gdje su i Salihov kaluf za fes, Dževdetova sofra, dosta sta-rih primjeraka posuđa, seha-ra manjih i većih…Primjerci “livanjskog veza”, kojeg je Dževdetov otac naučio od pristiglih Arnauta, nalaze se

po muzejima i dvorima širom svijeta, te u muzeju na Gorici u Livnu i Sara-jevskom muzeju. Dževdet nije bio maj-stor poput oca, ali je zato bio majstor za sačuvati dragocjenosti, ili pronaći podatke o istima, o njima dugo i struč-no pričati. Sve što su njegovi roditelji i sestre stvorili rukama on je pohranio u fotografije, zapise i priče brojnim re-porterima, a najviše u vlastito sjećanje, u sebe kao živu enciklopediju, čije su se korice rado otvarale svakom znatiželj-niku i napokon zatvorile ne dočekavši ovogodišnje proljeće.

22. mart - 10. džumade-l-ula

On je bio primjer

istinskog vjernika i pravog

džematlije koji je zaslužan za očuvanje livanjskog vakufa, te

bošnjačkog i muslimanskog

identiteta na ovim

prostorima.

Dženaza-namaz Dževdetu Vrebcu

Page 27: 336

27

Mr. Nihad Salihović

Intervju

Učenički odnos prema vjeronauci zavisi od razumijevanja njihovih potreba od strane vjeroučitelja. Nastavnik koji koristi ciljno usmjereni pristup uzimajući u obzir norme pri razumijevanju odgajanika kao i razumijevanje vrste inteligencije i preferiranih stilova učenja učenika, zasigurno će osjetiti povratnu pedagošku ljubav svojih odgajanika

kić, dipl. žurnalista

Svježe martovsko vrijeme pružilo je pravu priliku da se

obavi jedan kraći razgovor sa Nihadom Salihovićem, ma-gistrom religijske edukacije. Zašto upisati postdiplomski studij; koja je “rak rana” ob-razovanja u BiH; vjeronauka u školi i mektebu; su samo neke od tema o kojima smo razgovorali.

Profesore Salihoviću,prije svega es-selamu alej-kum i hvala Vam što ste odvojili dio vremena za ovaj intervju. Za početak nam kažite kakav je osje-ćaj biti jedan od najmlađih magista-ra u mjestu gdje živite?

Salihović: Neka je hvala i sla-va Uzvišenom Allahu, dž.š. Salavat i selam na poslanika Muhamme-

da, a.s. Ve alejkumu selam! Hvala ivama. Prvenstveno želim reći da za-sluge pripisujem Allahu, dž.š., kojimi je podario kvalitetnu volju i do-voljno radne energije da ustrajem uprocesu izrade magistarskog rada.Svakako sam zahvalan svojim men-torima, doc. dr. Harizu Agiću i prof.dr. Šefiku Kurdiću koji su mi pru-

g p

žili nesebičnu podršku i adekvatnumentorsku uslugu prilikom izradezavršnog rada. Iščekivati titulu ma-gistra se može usporediti sa iščeki-vanjem nekog poklona u smislu da je proces iščekivanja ljepši i uzbud-ljiviji, nego kada poklon otvorimo,odnosno kada dobijemo zvanje ma-gistra. Kada se završi određeni ciklusstudija, odnosno cilj dostigne, tada se traga za novim ciljevima. Svakakoda me prati lijep osjećaj pri saznanjuda me Allah, dž. š., počastio ovomtitulom u 28. godini života. S ob-zirom da je put bio dug, nameće sezaključak da je i satisfakcija velika.Mislim da svaki prosječan student,kvalitetno predan studiranju, može imagistrirati ali i doktorirati.

Živimo u vremenu kada završengg

fakultet, uvjetno kazano, značigotovo kao i završena srednja ško-la, u smislu zapošljavanja. Sve jeviše mladih, obrazovanih ljudi pri-javljenih kod Zavoda za zapošlja-vanje. Da li je to jedan od razlo-ga zbog kojeg ste upisali i završilipostdiplomski studij?

Salihović: Svakako da sam raz-mišljao i o mogućnostima za zapo-slenje prilikom odabira studija, štopredstavlja dobar motivacioni faktor.

U vremenu kojeg obilježa-va neoliberalna ekonomija država gotovo da ne nudizaposlenje, čak su penzijei plaće zaposlenih izloženeudaru. I Islamska zajedni-ca funkcionira na sličnomfonu. Mnogim svršenicima fakulteta preostaje samo-inicijativno osmišljavanjeprostora za rad. Kompe-tencije koje proizvodi ma-gistarski studij vjeronaukesu potrebne i Islamskoj alii široj društvenoj zajedni-ci. Trenutno imam posao,hvala Allahu, a pored toga mogućnosti za istraživanja na polju religije, napo-se islamske edukacije suotvorene. Za sada dajemsvoj doprinos kroz pisanje

naučnih radova za različite časopise.Mislim da je potrebno uraditi štoviše akcijskih istraživanja u škola-ma prvenstveno na na polju islamskeedukacije.

Ocjenjivanje “rak rana”Ocjenjivanje “rak rana”obrazovnog sistemaobrazovnog sistema

22. mart - 10. džumade-l-ula

U vremenu nabujale moralne

krize kada je potrebno u što

većoj mjeri integrisati duhovne

sadržaje na sve nivoe

obrazovanja, apsurdno je govoriti o ukidanju islamske

vjeronauke.

Page 28: 336

28

Da li to znači da trenutni plan i program u školi, po Vašem mi-šljenju, kada je u pitanju islam-ska vjeronaka nije najbolji?

Salihović: Nastavni plan i program koji je uradila Vjersko-prosvjetna služba Rijaseta IZ-e u Bosni i Hercegovini je poprilično kvalitetan iako bi se možda mogle napraviti određene reforme manjeg formata. Ono na čemu bi možda vjeroučitelji trebali još više poraditi jeste izrada operativnog plana rada. Recimo u segmentu ocjenjivanja učenika potrebno je više doeduka-cije. Sa aspekta nastave, a u kon-tekstu ocjenjivanja, vjeronauka se ne bi trebala razlikovati od drugih školskih predmeta. Iako je ocjenji-vanje rak-rana našeg obrazovnog sistema, ipak bi trebalo više doe-dukacije u tom kontekstu. S druge strane, nema ocjenjivanja bez sa-moocjenjivanja. Dakle, moguće je da nastavnik čitav radni vijek grije-ši, a da pri tome ne percipira svoje propuste. Ukoliko u ovom slučaju vjeroučitelj ne koristi ček-listu sa-moevaluacije, kako će korigovati svoju radnu praksu?

Kakav je odnos učenika prema predmetu islamske vjeronauke? Iz Vašeg dosadašnjeg, kratkog, iskustva, uporedite nam vjerona-uka u školi dok ste bili učenik i sada kada ste profesor?

Salihović: Učenički odnos pre-ma vjeronauci zavisi od razumije-vanja njihovih potreba od strane vjeroučitelja. Nastavnik koji koristi ciljno usmjereni pristup uzimajući u obzir norme pri razumijevanju od-gajanika kao i razumijevanje vrste inteligencije i preferiranih stilova učenja učenika, zasigurno će osjeti-ti povratnu pedagošku ljubav svojih odgajanika. A kada učenici zavole vjeroučitelja, počinju mu vjerovati što će olakšati proces usmjeravanja odgajanika u pozitivnom pravcu. S obzirom da u mom djetinjstvu nije bilo dovoljno stručnog kadra na predmetu islamska vjeronauka, a danas je obrnuta situacija, nameće se zaključak da sada postoji velika kvalitativna razdaljina u odnosu na raniji period.

Spomenuli ste da je ocjenjiva-nje rak-rana obrazovnog sistema u BiH. Kažite nam malo više o tome. Zbog čega je to tako? Šta je to, po Vama, što treba promijeniti?

Salihović: Prvenstveno želim reči da u školama domaćeg obra-zovnog sistema vlada “inf lacija” visokih ocjena, koju je potrebno zaustaviti što prije, da se u kasni-jem obrazovanju ne bi pojavljivali

problemi. Prije nekolikogodina samo u Medicin-skoj školi u Tuzli na pri-jemnom ispitu se pojaviloviše super odličnih učeni-ka nego što ova institucija prima. S druge strane poocjenjivanju se najboljevidi način rada nastavni-ka. S obzirom da ocjena zadire u međuljudske od-nose koji vrlo često buduugroženi, nastavnici po-nekad iz straha od poten-cijalnog konf likta sa rodi-teljima pribjegavaju precjenjivanjuučenika. Najteže je definirati kva-litetne kriterije za ocjenjivanje zbog čega veliki broj nastavnika luta.Iz navedenog razloga vrednovanjeučeničkih postignuća je najteži dioposla nastavnika, iz čega proizila-zi zaključak o potrebi frekventnijedoedukacije nastavnika u područjudokimologije.

Složili biste se sa mnom da treba vratiti prijemne ispite prili-kom upisa u srednju školu, da onibudu ključni uvjet prilikom upisa pa tek onda ocjene postignute to-kom osnovnog školovanja? Kakvisu uvjeti u školama, kada je riječ o

22. mart - 10. džumade-l-ula

predmetu islamske vjero-nake? Koliko škole uop-šte ulažu u opremu kada je ovaj predmet u pitanju?

Salihović: Prijemne svakako treba vratiti, a što se tiče ulaganja u no-vije vrijeme određeni broj vjeroučitelja samoinicija-tivno dograđuje kabinete vjeronauke opremom. Na-žalost veliki broj škola u Bosni i Hercegovini nema kabineta koji je isključivo namijenjen za vjeronauku

pa su nastavnici vjeronauke prinu-đeni da održavaju svoje časove u učionicama koje su okićene sadrža-jima drugih školskih predmeta. U ovakvim uvjetima učenici su suoče-ni sa ometačima pažnje koji oteža-vaju rad nastavnicima vjeronauke. Što se tiče iskustava u školama u

j j

kojima sam radio, mogu reći da su uvjeti prosječni.

Sve krize su rezultat moralne krize

S obzirom da u školama nema mnogo predmeta koji posvećuju posebnu pažnju moralu i etici, a naročito je to izraženo u sred-

Svakako da me prati lijep

osjećaj pri saznanju da me Allah, dž. š., počastio

ovom titulom u 28. godini

života. S obzirom da je put bio dug, nameće se

zaključak da je i satisfakcija

velika.

Page 29: 336

njim školama, da li jevjeronauka, ne samoislamska već i katolička i pravoslavna, ona koja preuzima ovu odgovor-nost na sebe?

Salihović: Sa aspekta nastave bilo koji konfe-sionalni model vjeronau-ke ne bi trebao biti ništa odgojniji od ostalih re-dovnih školskih predme-ta. Vjeronauka je jediniškolski predmet koji jekompletan u funkciji od-goja. Nadalje, na javnojsceni je uveliko prisutna kriza morala, stoga je duhovni od-goj kojeg pruža vjeronauka pravorješenje za mlade generacije. S ob-zirom na potrebni duhovni poten-cijal kojim vjeroučitelji raspola-žu, nameće se obaveza duhovnimedukatorima da svojim učenici-ma pruže što kvalitetniji odgoj iobrazovanje.

Islamsku vjeronaku u školi mnogi, na žalost, još uvijek poistovjećuju sa vjeronaukom u mektebu, što je aposlutno apsurdno. Kakve bi posljedice bile kada bi se vjeronauka ukinula u školama, odno-sno kada bi se izučavala isključivo u mektebima?

Salihović: U vreme-nu nabujale moralne kri-ze kada je potrebno u što većoj mjeri integrisati duhovne sadržaje na sve nivoe obrazovanja, ap-surdno je govoriti o uki-

danju islamske vjeronauke. Zbog nedostatka mehanizama da se što veći broj djece obaveže na mektep-sku nastavu, brojno stanje polaznika mektepske nastave je nezadovoljava-juće. S druge strane, u kurikulumu medresa je zastupljeno svega 30% nastavnih predmeta koji su u punini posvećeni duhovnom odgoju. Zbog

29

nedovoljne zastupljenosti duhovnih sadržaja na svim nivoima obrazo-vanja cijelo društvo trpi. U slučaju odsustva islamske edukacije iz obra-zovnog sistema Bosne i Hercegovi-ne, negativne konsekvence bi bile još katastrofalnije.

Zbog čega je to tako, u čemu je najveći problem pa imamo situa-ciju ovakvu kakvu ste naveli?

Salihović: Sve krize su rezultat moralne krize. Problem je u nedo-statku univerzalnih etičkih vrijed-nosti u društvu. Postoji i veliki broj ljudi koji su prošli sistem religijskog obrazovanja a nisu odgajani na ono-me što su studirali. S druge strane naše društvo oskudijeva sa adekvat-nim pristupom u kontinuiranom upućivanju na moralne vrijednosti, što proizvodi nepopularnost religi-je u društvu. Društvu nedostaje i harizmatičnih vođa osnaženih mo-ralnim kredibilitetom sa temeljitim obrazovanjem o marketingu u službi prezentiranja etičkih vrijednosti.

22. mart - 10. džumade-l-ula

Sve krize su rezultat

moralne krize. Problem je u nedostatku univerzalnih

etičkih vrijednosti u

društvu. Postoji i veliki broj ljudi koji su

prošli sistem religijskog

obrazovanja a nisu odgajani na onome što su studirali.

Page 30: 336

30

Dr. Selman ibn Fehd el-Avde, pomoćnik generalnog sekretara Svjetske unije islamskih učenjaka, poručio egipatskom narodu

Glas islamskih učenjaka

Piše: Dr. Selman ibn Fehd el-Avde

Alžirski pjesnik Omer el-AAEzradž, proveo je 22 godineAAu progonstvu, zbog pjesmeAA“Jedina partija”, u kojoj je, krajnje do-bronamjerno, posvjetovao vladajuću ijedinu stranku da se pluralizira, refor-mira ili će se, u suprotnom, diktatori-zirati. Optužen je za izdaju revolucije,proglašen prijetnjom po nacionalnusigurnost, i na kraju protjeran. KraljFrancuske Luj XV obratio se francu-skom parlamentu rječima: “Komplet-na vlast je u mojim rukama. Ja samjedini zakonodavac. Narod je ja, a ja sam narod.” U istočnoj Europi deceni-jama je suvereno vladao jednopartijskisistem, sa svojim filozofsko-doktrinar-nim načelima. Rušenjem Berlinskog zida, u Europi je definitivno okončana era “partijske države”.

“Partijske” države

U arapskom svijetu prve “partij-ske” države nastale su poslije Drugog svjetskog rata, odlaskom kolonizatora, i temeljile se se uglavnom na porodičnim, ličnim ili par-tijskim interesima. Na čelu tih država stajali su ljudi, koji su u sebi vidjeli jedine legitimne zaštitnike arap-skih revolucijskih interesa, baštinike povijesti i nosioce ekonomskog, vojnog i kul-turnog prosperiteta arapskih naroda. To je, naravno, bila samo njihova nedostižna iluzija, iza koje nisu stajala konkretna djela i dokazi, i zato se i moglo desiti da ta-kvi vladaju i po nekoliko de-cenija, a da ništa, apsolutno ništa, ne urade za svoj narod i da nikome ne odgovara-ju zbog toga. Naravno, oni sami to ne bi mogli ostvariti, da nije bilo jakog propagan-dnog aparata i medija koji su godinama obmanjivali narod i održavali ga u sta-nju apatije, ali i književnika, pjesnika, novinara, pjevača, tarikatskih šejhova, intelek-tualaca koji su njihovoj vla-sti davali auru svetosti i ne-dodirljivosti, a neki su otišli i dalje pa kazali: Vjerujem u Bās partiju kao jedinog vr-hovnog gospodara, a u arap-sku naciju kao jedinu ispravnu vjeru. U tome im je, u značajnoj mjeri, pomo-gao i moćan represivni aparat, kojim

su gušili svaku slobodnu misao i ideju,začipali usta i lomili pera, kao što je tolijepo opisao Nezar:

“Šta bi vam to mogao pročitati i ka-p p

zati, iz svoje bogate pjesničke i književ-ničke sehare/

kada je konjica pogazila sve naše knjige i ubila sve naše nade/

opkolila nas je sa svih strana i velikubol i štetu nanijela/ /

ko se usudio reći istinu, ona ga je,ravno u smrt, odvela.”

No i pored ogromne finansijske iinstrumentalizirane moći, “partijska vlast” je ostala usamljena i uskraćena za osnovnu ljudsku i emocionalnu po-dršku. Narod je bio samo formalno uznju, a duboko u svojim dušama je osje-ćao prezir prema njoj i s nestrpljenjemčekao njen odlazak, a kako i ne bi kada ga je ona lišila osnovnog prava na po-litičku participaciju, pod lažnim izgo-vorom da se ne bi snašao u pluralnomsistemu i da bi ga pluralizam dveo pu-tem haosa. Istina, u arapskom svijetu jedjelovalo nekoliko opozicionih partija,ali njihova uloga je bila više “dramska”(cirkuska), nego li stvarno politička: na kraju se sve odvijalo po unaprijed zacr-tanom diktatorskom scenariju, kojeg jekreirala vladajuća partija.

Prvo zajednica, pa ondapojedinac

Arapsko proljeće vratiloje značaj običnom čovjeku,koji se, iznenada, našao ucentru interesiranja razli-čitih političkih subjekata.Oni su se, bukvalno, počeliotimati za njegov glas, što uodnosu na prethodni peri-od, predstavlja ozbiljan zao-kret i najavu nove političkeere u islamskom svijetu.

Neosporno je pravo po-bjedničke partije da uprav-lja i vlada državom, ali nikonema pravo uzurpirati naci-onalne institucije i staviti ihpod svoju, partijsku, kontro-lu. Vojska, policija, sudstvo izakonodavstvo su institucijekoje ne pripadaju samo jed-noj partiji, one su vlasništvodomovine, svih njenih gra-đana i naposljetku politič-kih partija.

Zadatak pobjedničkepartije, u Egiptu i drugimarapskim državama, je da omogući slobodno i kon-struktivno djelovanje opozi-cije, jer samo država u kojoj,

jedna pored druge, mirno egzistirajuizvršna i korektivna vlast (opzicija i po-zicija), ima šansu za uspjeh.

Prošlo je vrijeme kada je Egiptom vladala samo jedna stranka

22. mart - 10. džumade-l-ula

Veoma je važno da država sačuva svoju stabilnost, kroz stabilnost ustavnih institucija, ispunjavanje preuzetih obaveza (sukladno kur’anskom imperativu: O vjernici, ispunjavajte obaveze!), uvažavanje građana, brigu o njihovim interesima i osiguranje jednakog prava za sve da biraju i budu birani, i da se u tim okvirima kreću ovlasti vladajuće partije

Zadatak pobjedničke

partije, u Egiptu i drugim

arapskim državama, je da omogući slobodno i

konstruktivno djelovanje

opozicije, jer samo država

u kojoj, jedna pored druge, mirno egzistiraju izvršna i

korektivna vlast (opzicija

i pozicija), ima šansu za

uspjeh.

Page 31: 336

31

Veoma je važno da država sa-čuva svoju stabilnost, kroz stabil-nost ustavnih institucija, ispunja-vanje preuzetih obaveza (sukladno kur’anskom imperativu: O vjernici, ispunjavajte obaveze!), uvažavanje građana, brigu o njihovim interesi-ma i osiguranje jednakog prava za sve da biraju i budu birani, i da se u tim okvirima kreću ovlasti vladajuće partije.

U složenim političkim uvjetima nema mjesta isključivosti i dijeljenju na Božije i šejtanske partije. Vjerski termini se ne smiju koristiti u jeftine političke svrhe, kako bi se prisvoji-la istina. Najgora zloupotreba je ona koje se vrši u ime vjere i koja se oprav-dava vjerom.

Sinovi Kinane (poznatog arap-skog plemena), pred vama je je-dinstvena prilika da prvi u novijoj arapskoj povijesti uspostavite dr-žavu koja će biti uzor drugima, u pravednosti, slobodi, poštivanju ustava i ljudskih prava, pluralizmu i uspostavi vlasti mirnim putem, a to se sve vrijednosti koje potvrđuju i kojima pozivaju sve Božije objave i zakoni.

Neka vam sljedeći stihovi Serve-ta Suvejfija posluže kao inspiracija na tom putu:

“Prvo zajednica, pa onda pojedinac, to je naša parola/

međusobna ljubav i pažnja, to je naša vodilja/

samo, jedni uz druge, mi uspjeti možemo/

ako se, ruku pod ruku, čvrstim užetom vežemo.”

22. mart - 10. džumade-l-ula

Kada bi ove stihove uspjeli pretočiti u konkretna djela i sistemživota, riješili bi mnoge probleme inesuglasice, koji nas koče na putunašeg zajedničkog progresa. dd

U složenim političkim uvjetima

nema mjesta isključivosti i dijeljenju na Božije i šejtanske

partije. Vjerski termini se ne

smiju koristiti u jeftine političke svrhe, kako bi se prisvojila

istina. Najgora zloupotreba je ona koje

se vrši u ime vjere i koja

se opravdava vjerom.

Page 32: 336

32

Kur’an i emocije

Islamske teme

Najbolji način da se dokuče velike količine emocionalnog života u Kur’anu je da mu se čovjek posveti kroz učenje i razmišljanje o njegovom tekstu, i da se saživi sa emocijama koje se spominju u ajetima. Mnoge su priče o Božijim poslanicima u Kur’anu prisutne. Cijela jedna sura predstavlja kazivanje o Allahovom poslaniku Jusufu, alejhis-selam, od njegove rane mladosti do zrelog doba. U toj suri su obuhvaćene bitne faze Jusufovog, alejhis-selam, života, ispiti i izazovi na koje je u tim fazama nailazio, te su iznešena emotivna stanja Jusufa i drugih ličnosti koje su bile vezane za njegov život

Piše: Fatima Jašarević

Kur’an je prožet KKmnogobrojnim KKajetima u kojima KKse spominju različite emoci-je i emocionalna stanja lju-di. Nekada je upotrijebljena samo jedna riječ da opiše osjećaj, kao što je uzrujanost ili sažaljenje. Ponekada se ko-risti više riječi kako bi se du-blje opisale ljudske emocije. Nekada se opisuju negativna osjećanja kao što su ljutnja i bijes, s ciljem da ih se čovjek kloni, ili pozitivna, kao što su spokoj i zadovoljstvo.

Najbolji način da se do-kuče velike količine emocio-nalnog života u Kur’anu je da mu se čovjek posveti kroz učenje i razmišlja-nje o njegovom tekstu, i da se saživi sa emocijama koje se spominju u ajetima. Mnoge su priče o Božijim poslanicima

u Kur’anu prisutne. Cijela jedna sura predstavlja kazi-vanje o Allahovom posla-niku Jusufu, alejhis-selam,od njegove rane mladostido zrelog doba. U toj surisu obuhvaćene bitne fazeJusufovog, alejhis-selam, ži-vota, ispiti i izazovi na kojeje u tim fazama nailazio, tesu iznešena emotivna stanja Jusufa i drugih ličnosti kojesu bile vezane za njegov ži-vot. I kur’anska kazivanja odrugim poslanicima su pro-žeta emotivnim izražajima,također.

Nekoliko je osnovnihoblasti psihičkog i emocio-nalnog zdravlja u Kur’anu,

od koji su spoznaja vlastitih emocija iposjedovanje istinskih emocija kako bise sa drugima suosjećalo. Tako Uzvi-šeni, ističući bitnost svijesti o sebi, uKur’anu kaže:

Zar ne vidiš kako Allah primjer navodi: Zar ne vidiš kako Allah primjer navodi: Lijepa riječ drvetu lijepome sličiLijepa riječ drvetu lijepome sliči

22. mart - 10. džumade-l-ula

Allahov poslanik

Muhammed, alejhis-selam, podučavao je čovječanstvo

emocionalnosti, pa je, između

ostalog, jednom prilikom rekao: “Kada čovjek zavoli svoga

brata neka ga obavijesti da ga

voli.”

Page 33: 336

33

Ne budite kao oni što su Allaha zaboravili, pa da i sami sebe zabora-ve On učini; upravo to su grješnici.(El-Hašr, 19.).

Također uz ove navedene dvije oblasti su i sljedeće tri:

Učenje načina prilagođavanjavlastitim emocijama

O ovome možemo naći u sljedećim ajetima:

... i to tako što on bijaše jedan od dvojice u Pećini, pa se svome drugu obrati: “Allah je uz nas, ne brini!” (Et-Tevba, 40.);”

Ne budi tužna, jer Gospodar tvoj dao je da ispod tebe poteče voda. I zatresi stablo palmino pa će po tebi pasti svježih datula – Tako jedi i pij, i budi vesela.(Merjem, 24.-26.);

To je stoga da ne biste za onim što vam je promaklo očajavali i da ne bi-ste zbog onoga što vam je dao likovali; Allah ne voli nikakve razmetljivce i hvalisavce. (El-Hadid, 23.).

Popravljanje bolesnih emocija ipodnošenje odgovornosti

Kur’an naglašava ličnu odgovor-nost, kao i njeno značenje:

... jer bijaste neprijatelji jedni dru-gima, pa On ujedini vaša srca. (Ali Imran, 103.);

Dobro i zlo se ne izjednačavaju; na zlo uzvrati onim što bolje je, pa će neprijateljstvo između tebe i njega preobratiti se tako da ćeš imati prija-telja draga u njemu, a to mogu postići

samo oni koji strpljivi su, i to mogu postići samo oni štosilnu sreću imaju. (Fussilat,34.-35.).

Emocionalna rječitost

Često možemo primije-titi kako ne znamo korisitido kraja mnoge izraze i ri-ječi, jer nismo poučeni na-činu korištenja emocional-ne rječitosti. Kada damoime određenoj emociji uisto vrijeme dajemo dije-lu mozga odgovornom za emocije dozvolu da osjeća.Sposobnost imenovanja emocija olak-šava prilagođavanje mnogobrojnimljudskim emocijama, te život s njima.Emocionalni izrazi ne samo da opisu-ju emociju, nego joj daju i određeninivo intenziteta, čime se postiže uvidu to koliko su naše emocionalne po-trebe zadovoljene ili ne.

Za razvijanje emcionalne rječitostipotrebno je: spoznati suštinu vlastitihemocija, suosjećati se sa drugima, spo-znati kada izražavati osjećaje, tj. kada ih obuzdavati (srazmjerno tome kolikoće korisiti/štete prouzrokovati na ljudeoko nas), poznavati objašnjenje i tu-mačenje uzroka osjećanja te napredak emocionalne spoznaje, imati razvijenusposobnost čitanja tuđih emocija i ade-kvatnu emocionalnu reakciju.

Bitnost usvajanja govorne vješti-ne okićene lijepim riječima vidimo izkur’anskog ajeta:

22. mart - 10. džumade-l-ula

Zar ne vidiš kako Allah primjer navodi: Lijepa ri-ječ drvetu lijepome sliči – dok grane ka nebu izvija, korijen mu stameno stoji; ono donosi plodova u svako doba, s dopuštenjem Gospo-dara svoga – Allah navodi primjere ljudima da bi došli do nauka. A ružna riječ dr-vetu ružnome sliči: iščupa-no je iz tla, tako da uopće nema stamenosti. (Ibrahim, 24.26.).

Kur’an poziva musli-mana na jasno izražavanje svojih osjećanja. Isto tako

upućuje da se u izražavanju biraju li-jepe riječi i prikladno iznose.

“Morit će me tuga što ga odvodi-te”, otac reče, “ jer me strah da ga vuk ne pojede dok na njega ne pazite.”(Jusuf, 13.);

Zato –nipošto ne ucvili siroče, i nipošto na prosjaka ne diži vike! (Ed-!Duha, 9.-10.);

“Na svoj jad i tugu Allahu žalim se,a ja od Allaha imam znanje o onome što vi ne znate.” (Jusuf, 86.);”

Vi koji vjerujete, ne govorite: “Čuj,(J )

ne čuo se!”, već govorite: “Nas pogledaj-de!” (El-Bekara, 104.).”

Allahov poslanik Muhammed,alejhis-selam, podučavao je čovje-čanstvo emocionalnosti, pa je, izme-đu ostalog, jednom prilikom rekao: “Kada čovjek zavoli svoga brata neka ga obavijesti da ga voli.” (Rijadus-s-Salihin, 388.).

Nekoliko je osnovnih oblasti

psihičkog i emocionalnog

zdravlja u Kur’anu, od koji

su spoznaja vlastitih

emocija i posjedovanje

istinskih emocija kako bi se sa drugima

suosjećalo.

Page 34: 336

34

Znakovi na putu: Ubistvo Husejna, radijallahu anhu, 14 stoljeća poslije, historijske činjenice i ideološke zloupotrebe (VI)

Islamske teme

Dešavanja u spomenutom periodu poslužila su određenim ideološkim krugovima da, na temelju njih, razviju posebno učenje o Kerbeli kao “svetom mjestu’’ (boljem i vrjednijem čak i od Ka’be), desetom muharremu (dan kada je ubijen Husejn) kao “danu tuge, žalosti i prisjećanja na Husejnovu smrt’’ (kroz posebne rituale) i “posebnoj vrjednosti posjete Husejnovog kabura’’. U suštini, svako od ovih učenja čini samo jedan dio šire doktrine o ehlu-l-bejtu (iz kojeg potiče Husejn), kao Bogom odabranoj lozi, na koju su, nakon Poslanikove smrti, prešli svi politički i vjerski prerogativi

Piše: Semir Imamović

Drugi primjer zloupotrebedešavanja na Kerbeli (61.h.g), ogleda se u pretjeranoj

glorifikaciji Husejnove perso-ne i časne porodice kojoj je pripadao (ehlul-l-bejt), a koja ttse u naše vrijeme pretvorila u otvoreno veličanje (svetkova-nje), koje je znatno bliže širku(idolatriji) predislamskih Ara-pa nego li vjerom utemeljnom poštivanju islamskih autorite-ta1. U tu svrhu iskonstruisane su i posebne predaje (priče), koje ne samo da ne zadovolja-vaju osnovne kriterije histo-rijske i naučne utemeljenosti, nego su u jasnoj koliziji sa zdravim logičkim promišlja-njem i elementarnim poima-njem stvari. Naravno, to nije moglo tako lahko promaći izoštrenom osjećaju (“oku so-kolovom’’) vrsnih musliman-skih historičara i vrlih pozna-valca Poslanikove i tradicije njegovih ashaba, koji su, do u najsitnije detalje, razradili ovo

pitanje, i upozorili na prikrivene opasno-sti pojedinih historijskih djela koja su, uznačajno mjeri, ideološki obojena i koja su od Kerbele i ehlu-l-bejta napravila a“zlatno tele’’, oko kojeg se vrti cijela vje-ra i bez kojeg je svaka priča o islamskojdoktrini besmislena. U tom smislu po-sebno vrijedi istaći historijska djela Ebu-Mihnefa Luta ibn Jahje2, koja obilujuizmišljenim i isfabriciranim predajama,

kako o detaljima Husejnovesmrti, tako i navodnim ču-dima koja su se desila na dannjegove pogibije.

Vrjednost ehlu-l-bejtu se nedokazuje lažima

Među najpoznatija djela koja su se predmetnim pi-tanjem bavila kritički i krozprizmu autentičnog islam-skog učenja kojem je laž, ubilo kojoj svojoj formi, stra-na i neprihvatljiva, svakakospada El-Bidaje ve-n-Niha-je, Imaduddina Ebul-Fidāa Ismaila ibn Kesira (700.-774.). Naime, Ibn Kesir sma-tra da su predaje o pomrače-nju sunca koje se navodnodesilo taj dan, krvavim sun-čevim zrakama, o nebesima u obliku “aleke’’ (zakvačka),o sudaranju zvijezda, o pada-

Poštovaoci Poslanikove porodice Poštovaoci Poslanikove porodice ili pili poštovaocoštovaoci idolatrije?i idolatrije?

22. mart - 10. džumade-l-ula

Da bi dodatno zaštitili doktrinu

kuburijjeta (učenje o svetosti

Husejnovog i kabura ostalih

imama) i dali joj dublji

vjerski smisao, imamijski

teoretičari su, u tu svrhu, propisali precizne obrede za

hodočasnike Husejnovog mauzoleja.

Page 35: 336

35

nju krvave kiše, o crvenilu koje se taj dan po prvi put pojavilo na nebu, o šikljanju krvi sa zidova Jezidove palače nakon što je u nju unešena Husejnova glava, o tami koja je tri dana vladala zemljom, o tome kako se ispod svakog kamena nalazila Husejnova krv, o gorkom i neukusnom mesu deva koje su Jezidovi vojnici za-plijenili u borbi, i sl., čista izmišljotina i produkt ljudske mašte.3

Do kojih granica su pojedinci, kada je u pitanju propagiranje i odbrana vla-stitih uvjerenja, bez obzira na njihovu (ne)ispravnost i (ne)utemeljenost, bili spremni ići u izvrtanju historijskih pa i naučnih činjenica, govori naredna pre-daja: “Devama na kojima su, nakon bit-ke na Kerbeli, odvedene zarobljene žene iz ehlu-l-bejta, taj dan su izrasle po dvije grbe, jedna naprijed a jedna nazad, kako bi sakrile njihova naga tijela, i od tog vre-mena datiraju dvogrbe deve.’’4 Dakle, po toj logici, jedini način da bi se ukazalo na vrjednost “žena ehlu-l-bejta’’, je izvr-tanje i mijenjanje naučnih i historijskih činjenica. Da li je to usitinu tako? Zar je “ehlu-l-bejt’’ spao na tako niske grane da ga se brani lažima i neutemeljnim pre-dajama? Nisu li u tom smislu dovoljne riječi Uzvišenog: Allah želi da od vas, o porodico Poslanikova, grijehe odstrani, i da vas potpuno očisti. I pamtite Allahove ajete i mudrost, koja se kazuje u domovima vašim - Allah je, uistinu, dobar i sve zna.5Uzvišeni Allah je, kao što se to u ovom

ajetu jasno naglašava, potpu-no očistio ehlu-l-bejt, od njih ttodstranio grijehe, i zar im jepotrebno više od toga? A kona kraju od toga ima koristi?Niko! Islam i muslimani, po-najmanje. Posmatrajmo sada ovu istu priču iz drugog ugla:kakav zaključak o Poslaniku,ehlu-l-bejtu i muslimanima,može donijeti jedan slaboo-baviješteni, prosječni čitalac(slušalac) kada pročita (čuje)da su muslimanski vojnicizarobili ženske članove Poslanikove obi-telji (ehlu-l-bejta), maltretirali ih, vodili aaih nage na devama, i da je Allah, kako bipokrio njihova naga tijela, tim devama stvorio dvije grbe? Kakav god zaključak donese, on sigurno neće biti pozitivan.

U tminama guluvva

Dešavanja u spomenutom perio-du poslužila su određenim ideološkimkrugovima da, na temelju njih, razvijuposebno učenje o Kerbeli kao “svetommjestu’’ (boljem i vrjednijem čak i odKa’be), desetom muharremu (dan kada je ubijen Husejn) kao “danu tuge, ža-losti i prisjećanja na Husejnovu smrt’’(kroz posebne rituale) i “posebnoj vri-jednosti posjete Husejnovog kabura’’. Usuštini, svako od ovih učenja čini samojedan dio šire doktrine o ehlu-l-bejtu (iz

22. mart - 10. džumade-l-ula

kojeg potiče Husejn), kao Bogom odabranoj lozi, na koju su, nakon Poslaniko-ve smrti prešli svi politički i vjerski prerogativi, i koja ima ekskluzivno pravo na tumačenje vjere, a posebno njenih ezoteričnih (skrive-nih) značenja (unutarnja dimenzija vjere), koja nisu dostupna “običnim smrtnici-ma’’ i preko koje se, u formi imameta, nastavlja ciklus vo-đstva i upravljanja svijetom6.

Ova doktrina razrađena je u više od 60 knjiga, a u svakoj od njih nalazi se na desetine i stotine slabih i izmišljenih predaja koje u određenom smislu veli-čaju ehlu-l-bejt, pripisuju mu nadnarav-ttne osobine i propisuju posebne obrede (rituale) u posjećivanju njihovih meza-rova. U hadiskoj nauci postoji pravilo da svaki hadis ili predaja koji se svojim stilom i načinom kazivanja razlikuju od Poslanikovog stila, ili svojim značenjem proturiječe zdravom razumu u mjeri da ih je nemoguće shvatiti ili protumačiti7, ili proturiječe historijskim i naučnim činjenicama, ili bilo kojem islamskom principu, posebno onima iz domena islamskog vjerovanja, ili sadrži potporu bilo kojem mezhebu ili frakciji, ili za mala i neznatna djela obećavaju ogro-mne nagrade, ima status mevdu’a - apo-krifnog hadisa ili predaje8.

Zapravo, vjerovanje u svetost

Kerbele ima svoj smisao

samo u okviru doktrine o

svetosti imama Husejna (i

drugih imama), jer je proizišla

iz njegove svetosti.

Page 36: 336

Šta to u praktičnom smisluznači pokazat će nam predaje,na kojima zagovornici spome-nute doktrine (o imametu,ehlu-l-bejtu), zasnivaju svojeučenje, a koje su sve, samonisu autentične i vjerodostoj-ne. Uostalom, vama poštovaničitaoci ostavljam da sami pro-cijenite koliko takve predajeuopće mogu biti utemeljenei koliko se mogu uklopiti uizvorno islamsko učenje, kojeje čisto od svakog oblika pre-tjerivanja i glorifi kacije9.

Prema jednoj od tih pre-daja: “Allah je Kerbelu učiniosigurnim, svetim i blagoslov-ljenim mjestom, dvadeset ičetiri hiljade godina prije negoje stvorio zemlju na kojoj se nalazi Ka’ba i učinio je svetom. Ona je bila sveta iblagoslovljena prije nego je Allah stvorio

stvorenja i ostat će sveta sve dok je Allah ne učini najbo-ljom zemljom u Džennetu, najboljom kućom i staništem u kojem će se nastaniti Allaho-vi prijatelji (evlije).’’ee 10

U predaji sličnog sadrža-ja, navodi se da je “zemlja na kojoj se nalazi Ka’ba rekla: ‘Ko se to još može porediti sa mnom: na mom tlu je podi-gnuta Božija kuća (bejtullah), hhu posjetu mi dolaze ljudi i iz najudaljenijih predjela, Allah me je učinio svetom i zaštiće-nom zemljom.’ Allah je u po-vodu toga objavio: “Suzdrži se od takvih riječi i ostani mirna, jer je tvoja vrijednost u odnosu na Kerbelu kao vrijednost kapi

mora u odnosu na more. Da nije Kerbele, ne bi te ni stvorio, niti bi ti dao bilo kakvu vrijednost, niti bi stvorio Hram kojim

36

se dičiš. Zato budi mirna i zadovoljna, i budi ponizni krajičak uz Kerbelu, koji se ne uzdiže i ne oholi, jer ćeš u suprotnom završiti u Džehennemu.’’11

Teško je naći riječi kojima bi se mogli opisati ljudi, navodno poštovaoci Posla-nikove porodice, kojima je Božija kuća Ka’ba, kibla muslimana, kuća tevhida (monoteizma), u čijoj okolini jedan na-maz vrijedi kao sto hiljada namaza na drugom mjestu, koju je svojim blago-slovljnim rukama lično podigao Allahov prijatelj i utemeljitelj monoteizma, Ibra-him, alejhis-selam, i zbog koje je poslanik, Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, 16 mjeseci, sa žudnjom, bacao svoj pogled prema nebesima, ne bi li od Allaha izmo-lio okretanje u namazu u njenom pravcu, toliko vrijedna da je nazivaju “poniznim krajičkom’’, koji bi, ukoliko ne bude znao gdje mu je mjesto u odnosu na Kerbelu, i ukoliko se bude “oholio’’, mogao završiti u Džehennemu. U ovom kontekstu jedi-no što mi smisleno naumpada, jesu riječi Uzvišenog: Hvaljen neka je On i vrlo viso-ko iznad onoga što oni govore!12

Zov Kerbele

Jasno je da Kerbela ne bi imala ovoli-ki značaj, kod onih koji vjeruju u njenu svetost i posebnost, niti bi se u njeno ime ispjevale posebne pjesme i napisale poseb-ne knjige, da na njenom tlu, nije ubijen i ukopan Husejn, radijallahu anhu i nje-gove vjerne pristalice. Zapravo, vjerovanje u svetost Kerbele ima svoj smisao samo u okviru doktrine o svetosti imama Hu-sejna (i drugih imama), jer je proizišla iz njegove svetosti. Njegova svetost je uzrok, a njena svetost je posljedica. Proglašavanje Kerbele mjestom od posebnog vjerskog značaja i njena sakralizacija, samo je na-čin da se ljudi vežu za Husejnov grob i tako održi u životu vjerovanje u imamet kao najvažniju vjersku doktrinu, i u tom svjetlu treba posmatrati predaje koje za posjetu Husejnovog kabura obećavaju basnoslovne nagrade, kao što je predaja: “Kada bi ljudi znali koliko je vrijedna posjeta Husejnovom kaburu, umrli bi od čežnje za njom i duše bi im uvehnule od tuge i kajanja. Ko posjeti Husejnov kabur iz ljubavi i čežnje, Allah će mu, na ime toga, upisati hiljadu primljenih hadžova i umri, hiljadu primljenih sadaka, hiljadu napisanih knjiga u Njegovo ime, i bit će

22. mart - 10. džumade-l-ula

Zar je “ehlu-l-bejt” spao

na tako niske grane da ga se brani lažima i neutemeljnim predajama?

Nisu li u tom smislu

dovoljne riječi Uzvišenog: “Allah želi da od vas, o porodico

Poslanikova, grijehe

odstrani, i da vas potpuno

očisti.”

Page 37: 336

37 22. mart - 10. džumade-l-ula

zaštićen tokom cijele godine od svakog zla i od prokletog šejtana, i čuvat će ga plemeniti meleci, sprijeda i straga, s de-sne i lijeve strane, odozgo i odozdo. Ako umre u toj godini, Milostivi će mu posla-ti meleke koji će ga okupati, zamotati u ćefi ne, moliti oprost za njega i sa istigfa-rima ga ispratiti na budući svijet, učinit će mu kabur prostranim, sačuvat će ga od stiska u kaburu, poštediti Munkirovog i Nekirovog ispitivanja, otvorit će mu vrata Dženneta, dati mu knjigu djela u desnu ruku, dati mu na Sudnjem danu svjetlost koja će obasjati prostor između istoka i zapada. Glasnici će dozivati: ‘Ovaj čovjek je posjetio Husejnov kabur iz čežnje’. Na-kon toga neće ostati niko, a da neće pože-ljeti da bude na njegovom mjestu.’’13

Fejd el-Kašani (umro 1091. h.g.), poznati imamijski14 učenjak i teoretičar, smatra da predaje u kojima se imami tretiraju kao posebna Božija stvorenja, sa nadljudskim svojstvima, nisu u koliziji sa islamskim učenjem, jer im je, prema njegovom mišljenju, tu poziciju dodjelio Uzvišeni Allah. Oni su predvodnici svih vjernika, oni su Njegov put, putokaz, dokaz, vrata na koja se Njemu ulazi, veza između Njega i njegovih robova, poslani-ka, vjerovjesnika, dobrih ljudi. Uz to, po-sjeta (hodočašće) njihovim mauzolejima u sebi objedinjuje više vrsta bogougod-nih djela: trošenje imetka na Allahovom putu, iskrena nadanja, predanost tijela, napuštanje domova, podnošenje teškoća, obnavljanje ugovora, prisustvovanje ritu-alima i svetim mjestima.15

Da bi dodatno zaštitili doktrinu ku-burijjeta (učenje o svetosti Husejnovog i kabura ostalih imama) i dali joj dublji vjerski smisao, imamijski teoretičari su, u tu svrhu, propisali precizne obrede za hodočasnike Husejnovog mauzoleja, koji se, po svojoj unutrašnjoj struktu-ri, gotovo ne razlikuju od propisanih islamskih obreda. Evo kako bi otpri-like, u praksi, trebao izgledati jedan takav obred: “Ko se odluči posjetiti Husejnov mezar, neka prije toga posti tri dana: srijedu, četvrtak i petak. Kada dođe dan odlaska, neka okupi svoju porodicu i zajedno s njom prouči dovu za put. Prije nego krene na putovanje, obavi će gusul (obredno kupanje) i pro-učiti za to propisanu dovu. Prilikom izlaska iz kuće, proučit će dovu za tu priliku. Neće se mirisati, niti stavljati surmu, sve dok ne dođe do Eufrata. Vrijeme na putovanju će provesti u zi-kru, a izbjegavat će beskoristan govor i šalu. Posebno će izbjegavati raspra-vu. Kada dođe kod Eufrata, proučit će sljedeću dovu: (...), a kada pređe Eu-frat, reći će: (...). Prvo što će uraditi kada dođe kod Husejnovog mezara, jeste da će se nasloniti svojim desnim obrazom na njega, i izgovoriti sljedeću dovu: (...).’’16

Bilješke1 - Dovoljno je vrijednosti

Husejnu, radijallahu anhu, to što je pripadao Poslanikovoj časnoj porodici, koju smo, prema slovu Kur’ana i Poslanikovom vasijjetu (opruci), dužni voljeti i poštovati, i nije nam, u tom smislu, potreb-na nikakva ljudska intervencija, dodavanje i oduzimanje, jer se time samo skrnavi svetost auten-tičnih kur’anskih i hadiskih tek-stova.

2 - Većina njegovih knjiga go-vori o događajima koji su se desili u vrijeme emevijskog (umejević-kog) hilafeta.

3 - El-Bidaje ve-n-nihaje, 11/576.

4 - El-Bidaje ve-n-nihaje, 11/564., 565. Ibn Kesir naveo je ovu predaju kao klasični primjer iskrivljavanja historijskih činjeni-ca.

5 - Prijevod značenja, El-Ahzab, 33. – 34.

6 - Njihova je teza da Allah neće ostaviti Zemlju bez vođe. Ulogu vođe su imali Allahovi Po-slanici, a nakon što je sa ovog svi-jeta otišao i posljednji poslanik, Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, vođstvo je prešlo na ima-me, a prvi imam je bio Alija, ra-dijallahu anhu.

7 - Ovo ne znači da se može odbaciti svaki hadis kojeg ne ra-zumijemo, naprotiv hadiski uče-njaci su ti koji donose sud o sva-kom konkretnom hadisu.

8 - El-Menaru-l-munif, 43., 44., http://www.saaid.net/doat/assuhaim/86.htm.

9 - U islamu ne samo da ne postoji kult svetih (nepogrešivih) ljudi, nego je, i kada su u pita-nju poslanici (najodabraniji lju-di), islam postavio jasnu granicu u odnosu prema njima, koju nije dozvoljeno preći. Poslanik, salla-llahu alejhi ve sellem, u tom smi-slu, kaže: “Nemojte me uzdizati, kao što su kršćani uzdigli Isaa, sina Merjeminog. Ja sam samo Allahov rob, i zato recite: Alla-hov rob i poslanik.” (Buharija, 3261.). Tj. nemojte mi pripisvati nadljudske osobine, ali isto tako poštujte moju poslaničku ličnost. Ja nisam Božiji sin, kao što kršća-ni kažu za Isaa, ali nisam ni obič-ni čovjek, kojeg možete poštovati ili ne poštovati, nego čovjek koji je za jedan stepen iznad vas, i kojeg je Allah odabrao za Uzvi-

šenu i časnu misiju, dostavljanja Njegove poslanice ljudima i po-zivanja na Pravi put. Islamsko učenje u tom smislu predstavlja srednji put, između onih koji su poslanike uzdigli na stepen koji jedino priliči Uzvišenom Bogu, i onih koji su oskrnavili njihovu ličnost i pripisali im svojstva koja im, kao Božijim odabranicima, ne pristaju.

10 - Biharu-l-envar, 101/107., Usulu mezhebi-š-ši’a, 2/464. Ovo je u direktnoj koliziji sa kur’anskim ajetima, u kojima se karakter svetosti, nepovredivosti, sigurnosti, zaštićenosti i opskr-bljenosti svim vrstama blagodati, pripisuje jedino Hramu u Mekki i nijednom drugom mjestu na ze-maljskoj kugli. S druge strane, na osnovu vjerodostojnih hadisa znamo da i Medina (grad Alla-hovog Poslanika) i Mesdžidu-l-aksa (džamija u Kudsu), imaju određenu svetost i nepovredivost, ali ona nije na stepenu Hrama u Mekki. Namaz kod Ka’be vrije-di kao 100.000 namaza u nekom drugom mesdžidu, dok je ta vri-jednost kada je u pitanju Posla-nikov mesdžid umanjena za 100 puta (kao 1.000 namaza u dru-goj džamiji), a kada je u pitanju Mesdžidu-l-aksa za 200 puta (kao 500 namaza u drugoj dža-miji). (Es-Sunenu-s-sugra, Bej-heki, br. 1821.; Šu’abu-l-iman, Bejheki, 4140.; Et-Temhid, Ibn Abdulberr, 6/30. Vjerodostojnim ga je ocjenio El-Albani u Sahihu-l-džami’u, br. 4211.).

11 - Biharu-l-envar, 101/109.; Kamilu-z-zijarat, str. 270.; Usulu mezhebi-š-ši’a, 2/464.

12 - Prijevod značenja, El-Isra, 43.

13 - Vesailu-š-ši’a, 1/353; Usu-lu mezhebi-š-ši’a, 2/456.

14 - Imamije su frakcija koja vjeruje u vrhovni politički i du-hovni autoritet imama iz ehlu-l-bejta. Oni su stvarni Božiji zastu-pnici na zemlji (halife), nasljedni-ci Poslanika i posjeduju božansko znanje i autoritet (‘ isme). Njima pripada isključivo pravo na tuma-čenje i interpretaciju kur’anskog teksta. (Pogledaj: Sociology of re-ligions: perspectives of Ali Shariati, 2008., Mir Mohammed Ibrahim)

15 - El-Kašani, 2/254.; El-Ku-burijje fi-l-jemen, 156.

16 - Biharu-l-envar, 98/173. – 198.

Page 38: 336

38

Putevima spoznaje

Islamske teme

Ljudsko tijelo, i pojedini njegovi organi, mogu biti u funkciji dobra ili zla, mogu biti u pokornosti Uzvišenom Allahu ili u pokornosti šejtanu, mogu biti čovjekovi zagovornici na Sudnjem danu a mogu i svjedočiti protiv njega. Danas ćemo im usta zapečatiti, njihove ruke će Nam govoriti, a noge njihove će o onome što su radili svjedočiti. (Prijevod značenja, Ja-sin, 65.); I kad dođu do nje, uši njihove, i oči njihove, i kože njihove svedočit će protiv njih o onome što su radili. “Zašto svjedočite protiv nas!” - upitat će oni kože svoje. - “Allah, koji je dao sposobnost govora svakome biću, obdario je darom govora i nas” - odgovorit će. - “On vas je prvi put stvorio i Njemu ste se, evo, vratili.’’

Piše: Mr. Semir Imamović

Građevina ibadetaa (oboža-avanja Allaha, robovanja Allahu) počiva na petnaest GG

stubova (osnova), ko ih spozna i u cje-losti primijeni, upotpunioje ibadet. Naime, ibadet kao jedna cjelina (totalitet)ravnomjerno je raspoređenizmeđu srca, jezika i udova (tijela), odnosno ima svoju srčanu (unutarnju), verbal-nu i praktičnu dimenziju. U okviru svake od ovih di-menzija možemo govoriti opet vrsta normi kojima pod-liježu ljudska djela: vadžib(obligatno), haram (zabra-njeno), mekruh (pokuđe-hno), mustehabb (pohvalno) bi mubah (dozvoljeno). Kada hbroj šerijatskih normi (5) pomnožimo sa brojem di-menzija ibadeta (3), dobije-mo broj petnaest, odnosnobroj stubova od kojih se sa-stoji ibadet. Ti stubovi su: 1. Obligatna djela srca; 2. Zabranjena djela srca; 3. Pohvalna djela srca; 4. Po-kuđena djela srca; 5. Dozvoljena djela srca; 6. Obligatna djela jezika; 7. Za-branjena djela jezika; 8. Pohvalna dje-la jezika; 9. Pokuđena djela jezika; 10. Dozvoljena djela jezika; 11. Obligatna tjelesna djela; 12. Zabranjena tjelesna

djela; 13. Pohvalna tjelesna djela; 14.Pokuđena tjelesna djela; 15. Dozvolje-na tjelesna djela.

Unutarnja (srčna) srčana dimenzijaibadeta (djela srca)

U obligatna (vadžib) djela (postupke)srca spadaju: ihlas (iskrenost),s tevekkul(oslonac na Allaha, dželle šanuhu), el-mehabbe (ljubav prema Allahu i Poslani-eku, islamu i islamskim propisima), sabr(strpljivost u izvršavanju propisanih duž-

nosti, ostavljanju zabranjenihstvari i nedaćama), el-havfu(strah do Allaha), redža (nada au Allahovu milost, oprost inagradu na budućem svijetu),tasdikn džazim (čvrsto ubjeđe-mnje, vjerovanje i potvrđivanjeistinitosti vjere i vjerskih isti-na), nijjet (svjesno i inetenci-tonalno izvršavanje ibadeta) isidk. Razlika između ihlasa ianijjeta je u tome što a ihlas zna-sči izdvajanje Allaha kao jedi-nog istinitog božanstva, dok je funkcija nijjeta razdvajanjea(razlikovanje) ibadeta od uo-bičajene prakse (adeta), i raz-dvajanje jedne od druge vrsteibadeta. Razlika između ihlasa(iskrenosti) i sidka (istinolju-abivosti), je u tome što ihlaspredstavlja jedinstvo cilja, a

sidk jedinstvenost težnji (ambicija) kojekvode tom cilju. Među islamskim učenja-cima postoji razilaženje oko obaveznostiodređenih postupaka srca, kao što je rida(zadovoljstvo Božijim kaderom). Prema mišljenju većine islamskih učenjaka ridane spada u obavezne ibadete, jer ne po-stoji poseban zakonski tekst (iz Kur’ana

Građevina Građevina ibadetaibadeta

22. mart - 10. džumade-l-ula

Uzvišeni Allah, nije čovjeka

stvorio u savršenom i

lijepom obliku, da bi se oholio

i uzdizao na zemlji, nego da bi bio Njegov

vjerni i pokorni sluga, i da bi odgovorno

izvršio misiju Njegovog

namjesnika na Zemlji.

Page 39: 336

39

i Tradicije), koji na to ukazuje, za razliku od iskrenosti, oslonca na Allaha, straha od Allaha i drugih srčanih ibadeta, u vezi s kojima postoji eksplicitna naredba, što možemo vidjeti iz sljedećih kur’anskih ajeta: I Musa reče: “O narode moj, ako u Allaha vjerujete, u Njega se pouzdajte ako ste muslimani!” (Prijevod značenja, Junus, ”84.); ...a naređeno im je da se samo Allahu klanjaju, da Mu iskreno, kao pravovjerni, vjeru ispovijedaju, i da molitvu obavljaju, i da milostinju udjeljuju; a to je - ispravna vjera. (Prijevod značenja, Junus, 84.); To vas je samo šejtan plašio pristalicama svo-jim, i ne bojte ih se, a bojte se Mene, ako ste vjernici! (Prijevod značenja, Ali Imran: 175.); O vjernici, bojte se Allaha i budite s onima koji su istonoljubivi! (Prijevod zna-čenja, Et-Tevbe, 119.). Sve su ovo jasne naredbe. Naravno, ovdje se isključivo mi-sli na zadovoljstvo Božijim određenjem, a ne zadovoljstvo Allahom kao Gospoda-rom i Bogom, i Njegovim Šerijatom kao

j p

vjerozakonom, jer je to stroga obaveza prema jednoglasnom mišljenju učenjaka. Različita su mišljenja islamskih učenjaka i u pogledu obaveznosti hušua’ (skrušeno-’sti, prisutnosti, koncentracije) u namazu, i pravne valjanosti namaza koji je obavljen bez hušua’. Većina učenjaka stoji na sta-novištu da je namaz obavljen bez hušua’,u formalno-pravnom smislu, ispravan i nije ga obaveza ponoviti, a svoj stav te-melje na hadisu: “Kada neko od vas stane na namaz, dođe mu šejtan i podsjeća ga na stvari koje je ranije bio zaboravio, go-vori mu: ‘Sjeti se toga i toga, sjeti se toga i toga’, sve dok njegove misli u potpunosti ne odlutaju i ne zaboravi koliko je reka-ta klanjao.’’ (Buharija, 3/124.). Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, u ovom hadisu upravo govori o stanju potpunog ili dje-limičnog gubitka koncentracije (hušua’) ’’u namazu, usljed čega se javlja zaborav, a zaborav rezultira konkretnim pogreš-kama, kao što je nesigurnost po pitanju broja obavljenih rekata, a da se nijednom riječju ne osvrće na pravnu valjanost ta-kvog namaza. Svi se slažu da, od toga ko-liko je čovjek prisustan i skoncentriran u namazu, ovisi veličina njegove ahiretske nagrada za namaz - što je prisutnost veća, nagrada je veća, a što je prisutnost manja, i nagrada je manja, kao što kaže Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: “Čovjek napu-

g j j

sti namaz, i bude mu upisana samo jedna polovina namaza, trećina, četvrtina, ..., destina.’’ (Ebu-Davud, 3/3).

U zabranjena djela (postupke) srca, spadaju: širk (vjerovanje da postoje dru-kgi bogovi pored Allaha i da je dozvolje-no posvetiti bilo koji ibadet nekome ilitnečemu drugom mimo Allaha) sum-nja, oholost (arognacija), pretvaranje, samodopadanje, zavist, nemar, licemjer-stvo, hvalisanje, beznađe (gubitak nade u Allahovu milost), očaj, sigurnost od Allahove kazne, radovanje tuđoj nesreći i

priželjkivanje nesreće drugimljudima, želja za činjenjemgrijeha i sl. Neki od ovih po-stupaka izvode iz vjere, kaošto su: sumnja, širk, licemjer-stvo, a većina ovih postupa-ka je grijeh. Grijesi srca suopasniji i pogubniji za vjeruod vanjskih grijeha, zapravočovjekovo srce i tijelo se nemogu očistiti, dok god je srcezaprljano grijesima. Srce zapa-da u grijehe prije svega zbog slabog poznavanja unutarnje(suštinske) dimenzije ibadeta injene slabe primjene. Principijjake na’budu (u Samo Tebe obo-žavamo) prvo se primjenjujena srce, pa tek onda na tijelo.Srce koje ne zna za ovu vrstuibadeta ili joj ne posvećuje dovoljno pa-žnje, nužno će skrnuti sa Pravog puta ipoprimiti negativna svojstva, koja su su-šta suprotnost ibadetu. Koliko grijeh srca može biti opasan, govori činjenica da ćečovjek na Sudnjem odgovarati i za onegrijehe koje je naumio učiniti, ali su ga utome spriječili subjektivni i objektivni ra-zlozi; subjektivni kao što su strah, bolest,oklijevanje i objektivni kao što je smrt.O tome govori sljedeći hadis: “Kada dvojica muslimana sučelje svoje sablje, iubica i ubijeni će u Džehennem.’’ Reklisu: “Allahov Poslaniče, jasno nam je zbog čega će ubica u Džehennem, ali nam nijejasno zbog čega će ubijeni?’’ “Ubijeni je,kao i ubica, nastojao ubiti svog suparni-ka.’’ (Buharija, 31.). Poslanik, sallallahualejhi ve sellem, je ubijenog tretirao kaoi ubicu u pogledu onosovjetske odgovor-nosti, zbog njegove očigledne namjere da ubije svog protivnika, čime je jasno daodo znanja da je namjeravanje grijeha isto

22. mart - 10. džumade-l-ula

što i njegovo činjenje kada je riječ o ahiretskoj kazni, iako, u smislu krivično-pravne od-govornosti, ova dva akta ima-ju potpuno različit tretman. Žudnja za grijehom je također j p p

grijeh, čija težina ovisi o težini grijeha za kojim se žudi, pa je tako žudnja za nevjerstvom, nevjerstvo, žudnja za velikim grijehom (blud, konzumira-nje alkohola, ubistvo, krađa) veliki grijeh, žudnja za malim grijehom (gledanje u ženu strankinju, neodgovaranje na selam, izlazak iz mesdžida nakon ezana, bez opravdanog razloga, prosidba na prosidbu, razvod žene u toku mjesečnog ciklusa) mali grijeh.

U pokuđena (mekruh) djela srca spa-da: prekomjerna vezanost za dunjaluk i njegove ukrase, pretjerana zaokupljenost dunaljulučkim brigama i problemima.

U pohvalna djela srca spada: zado-voljstvo Allahovom odredbom, skru-šenost u namazu, čežnja za Allahom isusretom s Njim, potpuno okretanje (usmjeravanje) ka Njemu i osjećaj za-dovoljstva zbog toga.

U dozvoljena djela srca spada: umje-rena posvećenost ovosvjetskim ukrasi-ma i dobrima.

Verbalna dimenzija ibadeta

Jezik igra važnu ulogu u oblikova-nju i izgradnji vlastite osobenosti. Nijenadžabe rečeno da dvije stvari čovjeka čine čovjekom: njegov jezik i srce. Šta-

j jj

više, kako se navodi u jednom hadisu, jezik je predvodnik ostalim organima u dobru ili zlu. Poslanik, sallallahu alej-

Jezik igra važnu ulogu

u oblikovanju i izgradnji

vlastite osobenosti.

Nije nadžabe rečeno da dvije stvari čovjeka čine čovjekom: njegov jezik i srce. Štaviše,

kako se navodi u jednom

hadisu, jezik je predvodnik

ostalim organima u dobru ili zlu.

Page 40: 336

hi ve sellem, u tom smislu kaže: “Na početku svakog dana, ljudski organi seponizno obrate jeziku: ‘Boj se Allaha u pogledu našeg prava, naš spas i pro-past isključivo ovise o tebi, ako ti budešpostupao ispravno, i mi ćemo, a ako tizastraniš, i mi ćemo.’’’ (Ahmed, 3/95,Tirmizi, 2407., Ebu-J’ala, 1185. Ovajhadis je prema mišljenju šejha El-Al-banija dobar. Sahihu-t-tergib, 2871.).Tj. boj se Allaha i vodi brigu o našimpravima. Nemoj srljati u grijeh, pa da zajedno s tobom odemo u propast. Ko-liko nas ti budeš usmjeravao i vodiotoliko ćemo biti na pravom ili krivomputu. Tvoja ustrajnost na pravom putuje i naša ustrajnost, a tvoje skretanje je inaše skretanje. Rekao je Ibnu-l-Kajiim:“Jezik je poštonoša srca, njegov tumač iposrednik između njega i ostalih organa ljudskog tijela, i otuda ovolika njiho-va predanost i poslušnost.’’ (El-Fevaid, dd55.).

U obavezna djela jezika spadaju: iz-govor dva šehadeta, učenje Kur’ana unamazu, učenje propisanih zikrova unamazu koji imaju status namaskihruknova i vadžiba, kao što je početnitekbir, predaja selama na kraju nama-za, slavljenje Allaha (tesbih) na rukuu’i sedž di, izgovaranje riječi semiallahuli-men hamideh nakon rukua, učenje pr-hvog i drugog tešehhuda, zatim, odgovorna selam, pozivanje na dobro i odvraća-nje od zla, podučavanje neznalica i upu-ćivanje zalutalih, svjedočenje na sudu na zahtjev sudskih i istražnih organa, isti-noljubivost u govoru, tevba (pokajanje)aod grijeha.

U pohvalna djela jezika spadaju: reci-tiranje (učenje) i čitanje Kur’ana, stalnospominjanje Allaha, dželle šanuhu, me-

moriranje i ponavljanje ko-risnog znanja, dova, istigfar(traženje oprosta), jutarnji i večernji zikr, zikr poslije na-maza.

U zabranjena djela jezika spadaju: izgovor riječi kojeizazivaju Allahovu srdžbu, kao što su kleveta i potvora, vrijeđanje i psovka, verbal-no uznemiravanje, laž, krivo svjedočenje, govor o Allahu bez znanja, koji je ujedno i jedan od najvećih grijeha, propagiranje zabludjelih ideja, novotarija i razvrata, ogovaranje, prenošenje tuđih riječi, omalovažava-nje, oslovljavanje pogrdnim imenima.

U pokuđena djela jezika spada sva-aka riječ ili govor koji nisu na stepenu harama (zabranjenog), ali ih je bolje ne aizgovoriti, razgovor i priča poslije jacija-namaza, osim ako se radi o korisnom razgovoru i priči.

U dozvoljena djela jezika spadaju sva uostala djela koja nisu spomenuta u jed-noj od prethodnih kategorija, koja nisu ni naređena, ni zabranjena, ni pokuđe-na, i koja ne uzrokuju konkretnu štetu i korist, u ovosvjetskom i onosvjetskom smislu, mada neki učenjaci smatraju da takva situacija ne postoji, s obzi-rom da svaka riječ, koju izgovorimo, ima pozitivne ili negativne efekte, ili je u našu korist ili na našu štetu. To po-tvrđuju hadisom: “Sve što čovjek kaže je protiv njega a ne u njegovu korist, osim pozivanja na dobro i odvraćanja od zla i zikrullaha.’’ (Tirmizi, 2412., Ibn Madže, 3974. Tirmizi za ovaj hadis kaže da je hasen garib). Također, čovje-ku se u knjigu njegovih djela zapisuje

40

svaka izgovorena riječ, a ono što se zapisuje može biti do-bro ili zlo. Ibnu-l-Kajjim, Allah mu se smilovao, ima svoje tumačenje navedenog pitanja. Njegovo je mišljenje da djelovanje jezika ne može biti neutralano, bez negativ-nih i pozitivnih učinaka, ono može biti radžih (pretežna korist) i merdžuh (pretežna šteta). Ako se njime ostvaru-je Božije zadovoljstvo, onda je radžih, u suprotnom je merdžuh. U tom smislu po-

stoji razlika između pokretanja (aktivi-ranja) jezika i pokretanja (aktiviranja) tijela, jer pokretanje tijela na dozvoljen način, koji sam po sebi niti šteti niti ko-risti, može imati pozitivne učinke, kao što su opuštanje, zadovoljstvo, održava-nje fizičkog i duhovnog zdravlja, dok upotreba jezika u nečemu što ne koristi, može imati samo negativne posljedice. (Beda’iu-t-tefsir, 1/216.).

Praktična dimenzija ibadeta

Pratkična dimenzija ibadeta obu-hvata sva tjelesna djela, postupke i ak-tivnosti, koje su produkt slobodnog, svjesnog i namjernog (intencionalnog) ljudskog djelovanja. Ljudsko tijelo, i pojedini njegovi organi, mogu biti u funkciji dobra ili zla, mogu biti u po-kornosti Uzvišenom Allahu ili u po-kornosti šejtanu, mogu biti čovjekovi zagovornici na Sudnjem danu a mogu i svjedočiti protiv njega. Danas ćemo im usta zapečatiti, njihove ruke će Nam go-voriti, a noge njihove će o onome što su radili svjedočiti. (Prijevod značenja, Ja-

22. mart - 10. džumade-l-ula

Razlika između ihlasa (iskrenosti)

i sidka (istinoljubivosti),

je u tome što ihlas

predstavlja jedinstvo

cilja, a sidk jedinstvenost

težnji (ambicija) koje vode tom cilju.

Page 41: 336

41 22. mart - 10. džumade-l-ula

sin, 65.). I kad dođu do nje, uši njihove, i oči njihove, i kože njihove svedočit će protiv njih o onome što su radili. “Zašto svjedočite protiv nas!” - upitat će oni kože svoje. - “Allah, koji je dao sposobnost govo-ra svakome biću, obdario je darom govora i nas” - odgovorit će. - “On vas je prvi put stvorio i Njemu ste se, evo, vratili.’’ (Prijevod značenja, Fussilet, 20., 21.). Uzvišeni Allah nije čovjeka stvorio u sa-vršenom i lijepom obliku da bi se oho-lio i uzdizao na zemlji, nego da bi bio Njegov vjerni i pokorni sluga, i da bi odgovorno izvršio misiju Njegovog na-mjesnika na Zemlji, a On mu je, zauz-vrat, pripremio džennetske bašče kroz koje će rijeke teći, u kojima će sve vrste, tjelesnog i duševnog, užitka imati, i u kojima će vječno boraviti. Čovjekova čula, također, mogu biti u službi dobra ili zla, ona mogu biti njegov saveznik, ali i ljuti neprijatelj. Kur’an govori o lju-dima kojima je Allah dao vid, sluh, srce, ali oni i pored toga ne vide, ne čuju i ne razumiju, gluhi, nijemi, slijepi, nikako da se osvjeste. (Prijevod značenja, El-Be-kara, 18.). Svako od pet ljudskih čula ima svoj vlastiti ubudijjet, način robo-vanja i pokornosti Uzvišenom Allahu, u okviru kojeg opravdava svrhu svoga postojanja, daje skromni doprinos ko-lektivnom kosmičkom tesbihu (slavlje-nju Uzvišenog Allaha) i ostvaruje svoje osnovne potrebe i težnje.

U obavezna tjelesna djela spadaju: dobročinstvo prema roditeljima, pet dnevnih namaza, hadž, post, zekat, uzi-manje abdesta i tejemmuma za namaz, obredno kupanje (gusul) poslije džunu-pluka, mjesečnog i postporođajnog pranja, čišćenje tijela i odjeće od neči-stoće, okretanje prema kibli u namazu,

slušanje Kur’ana kada se uči, odlazak u džamiju radi obavljanja džuma-namaza i namaza u džematu, obredni obilazak oko Ka’be, obredni hod između Safe i Merve i boravak na Arefatu i Muzdelifi, u sklopu hadžskih i umranskih obreda, finansijsko izdržavanje porodice i siro-mašne rodbine, privređivanje za život, borba na Allahovom putu, ukazivanje fizičke pomoći onome kome je ona potrebna, slušanje džumanske hutbe, konzumacija hrane, pića i lijekova po-trebnih za normalno funkcioniranje ljudskog organizma, održavanje zdrav-lja i preživljavanje u vanrednim okol-nostima, intimni odnos u zakonitom braku u mjeri koja je potrebna da bi se zadovoljio prirodni nagon, održavanje rodbinskih veza, i dr.

U zabranjena tjelesna djela spada-ju: bespravno ubistvo, krađa, pljačka i otimačina, bespravna uzurpacija tuđeg zemljišta, nasilno ponašanje i provođe-nje sile, konzumacija opojnih i otrov-nih pića i materija, igre na sreću, blud, nepravda u svim njenim oblicima, pisa-nje koje nanosi štetu muslimanskoj za-jednici, bila ona vjerske ili materijalne naravi, pisanje kojim se propagira za-bluda, nevjerstvo i novotarija, doticanje žene strankinje, namjerno gledanje u ženu strankinju, osim u slučaju prosid-be, uzimanja izjave, liječenja, svjedoče-nja, gledanje u stidno mjesto muškaraca i žene, slušanje riječi nevjerstva i zablu-de, osim ako za to postoji opravdan še-rijatski razlog kao što je vođenje naučne rasprave, prikupljanje dokaza protiv počinitelja blasfemije i svjedočenje na osnovu toga na sudu, povećanje ubje-đenja u superiornost islama nad nevjer-stvom i zabludom, prisluškivanje ljudi s

ciljem otkrivanja njihovih tajni i preno-šenje njihovih riječi s namjerom sijanja razdora, namjerno mirisanje različitih vrsta mirisa u toku obavljanja hadžskih i umranskih obreda, degustacija i kon-zumacija otrovnih, štetnih i zabranjenih vrsta hrane i materija.

U pohvalna tjelesna djela spadaju: sunnet-namaz prije i poslije farz-nama-za, dobrovoljni namaz (nafila), noćni namaz, tehijjetu-l-mesedžid, duha-na-maz, dobrovoljni hadž i umra, dobro-voljni post, dobrovoljna sadaka, dobro-voljni obredni obilazak Ka’be (tavaf), obredno kupanje petkom i u povodu Bajrama, učenje Kur’ana, upotreba mi-svaka, upotreba mirisa, oblačenje bijele odjeće, posjećivanje naučnih kružoka, pomaganje drugima, pisanje korisnih knjiga i članaka, konzumiranje hrane i pića u cilju jačanja tijela, pospješivanja zdravlja i efikasnijeg angažiranja na po-lju ibadeta, pravljenje društva gostu za sofrom kako bi se ugodnije osjećao i sl.

U pokuđena tjelesna djela spadaju: puhanje u vrelu hranu, strasno dotica-nje supružnika za vrijeme posta, itikafa i hadžskih obreda, izlazak iz mesdžida nakon ezana, osim s opravdanim razlo-gom, jedenje u ležećem položaju, čišće-nje desnom rukom poslije velike i male nužde, doticanje spolnog organa de-snom rukom bez potrebe, post u odre-đenim danima, kao što je petak, subota, i drugi dani u kojima poste pripadnici drugih vjera, post u danima Bajrama, obavljanje namaza u prisustvu hrane.

U dozvoljena tjelesna djela spadaju sva ostala djela koja nisu spomenuta u jednoj od prethodnih kategorija, a koja ne uzrokuju štetu, na ovom i budućem svijetu.

Page 42: 336

42

Martin u Zagreb, Martin iz Zagreba

Komentar polumjeseca

Nije li je vakuf gospodina Radončića i doprinos izgradnji zgrade Rijaseta na Kovačima uvjetovan šutnjom reisa (starog i novog)? Zašto ga od njih niko ne povuče za rukav i kaže mu da malo stane? Šutnja intelektualaca i prvaka veoma brzo postat će nemoralna!Ulazak bilo kojeg tajkuna u politiku uvijek je opravdavan njegovom sposobnošću, njegovom voljom i snagom, te bespotrebnošću da se obogaćuje u politici

Autor: Harun Bišić

Mjeseca marta 2008. godineMMbio sam na jednosedmič-nom radnom boravku u

Londonu, na međunarodnoj konferen-ciji koju je organizirao Biritsh Council.Na ovom skupu su, između ostalog,učestvovali i predstavnici JugoistočneEvrope. Pored NGO sektora, iz skorosvih država učesnika konferencije bilisu prisutni i državni zvaničnici. Ekipuiz BiH činilo je desetak osoba, izmeđukojih je u ime države bio prisutan i Sa-dik Ahmetović kao član ili predsjednik neke parlamentarne komisije za ljudska prava, čijeg se tačnog naziva ne sjećam.Sadik Ahmetović bio je u pratnji iz-vjesnog Samira Buljine i predstavioga je kao svog asistenta i suradnika.Tih nekoliko dana u Londonu sam,među ostalima, proveo i s njima.Do tada o Sadiku Ahmetoviću nisammnogo znao, osim da je iz Srebrenice,što ga je kod mene automatski stavljalona posebno mjesto. Drugo po čemu samga zapazio prije tog susreta u Londonubili su njegovi nevješti nastupi pred ka-merama i za govornicom Parlamenta.Prilikom prvog susreta i upoznavanja, siskrenim poštovanjem prema njegovombackgroundu i prema državničkoj pozicijiu ime koje je i bio na konferenciji, poku-šao sam razgovarati s njim i informirati seo određenim političkim i društvenim kre-tanjima u Bosni. Upravo tih dana počelose pisati u bosanskim novinama o tomeko će biti budući predsjednik SDA. Tada se još nisu znali kandidati za predsjednika

stranke. Kandidati godinu dana poslije na Petom kongresu Stranke demokratske akcije za predsjednika bili su Bakir Izetbe-gović, Sulejman Tihić i Adnan Terzić.Kroz razgovore koji su tih dana uslijedili sa Sadikom Ahmetovićem, vanjštinom pedantnim i uređenim, ali i čovjekom s nevinim licem isposnika, dobio sam poprilično jasnu sliku bijede i jada kako politike SDA, stranke koju sam do tada favorizirao, tako i svebošnjačke skorojevićevske i fatalne politike, koja će u na-rednim godinama samo potvr-diti moje sumnje i strahove.

Pijan govori što trijezan misli

Prvo negativno iznena-đenje desilo se posljednjeg dana Konferencije, na kojem su govor držali zvaničnici i predstavnici balkanskih drža-va. Jedan po jedan su se redali, govorili su o integracijama i pristupanju Evropskoj uniji, NATO savezu, investicijama, historijskim i geostrateškim prednostima njihovih zema-lja itd. Posebno dojmljivo i samouvjerno govorio je Igor Lukšić, premijer Crne Gore.Taj neproporcionalni đetić, nezgrapan poput Radosava iz Đekne, sa smiješnom frizu-rom, svojim govorom dobio je pažnju auditorija u kojem su, između ostalih, sjedili i neki političari i stari, još iz vremena kolonizacije aktivni i poput lisaca mudri lordovi. Pažljivo su slušali gospodina Lukšića, na kraju izlaganja mu aplaudirali i čestitali. I zaista je bio zanimljiv. Vide-olinkom skupu se iz Sarajeva obratio dr. Mustafa Cerić. Di-plomatski, u svom stilu i na visokom ni-vou održao govor kojim sam bio izuzetno zadovoljan. Svih tih dana kod domaćina se osjećala doza pretjerane ljubaznosti. Interesantan je bio i pristup susjeda iz re-gije, koji su u svim pauzama razmjenjivali vizitke, ljubazno razgovarali i dodvorava-li se jedni drugima. Radilo se, naravno, o korisnim kontaktima, zvaničnicima organa britanske Vlade, ugladnim uni-verzitetskim profesorima, lordovima i

drugim utjecajnim ličnostima. Sve samiprobisvijeti oko njih i s njima. Samo našSadik Ahmetović miran kao indijska krava, svo vrijeme dubokoumno razgo-vara sa svojim asistenom Buljinom, bezikakve želje i interesa za uspostavljanjemkontakata, razgovorima i lobiranjem.Poljednji razgovor sa Ahmetovićem, kojise odvijao u toku i poslije goodbye večere,

kada je očigledno malo višepopio, na mene je ostavio jakonegativan dojam. Razgovaralismo o izborima za predsjed-nika stranke i kandidatima,njihovim mogućnostima, per-spektivama. Veoma otvorenogovorio je o tome kako je onza Sulju i kako je on Suljin čo-vjek. Iznenađujuće negativnobio je nastrojen prema Bakiru.Isticao je da će, ako Suljo po-bijedi, on biti nagrađen viso-kom funkcijom. Spominjao jesvoje putovanje u Japan, hva-lio se utjecajem koji ima i isti-cao svijetle dane koji mu tek dolaze. S nevjericom sam sveto slušao. Ipak, vidjevši da Sa-dik (ar. iskreni) govori iskreno,iako vjerovatno pijan, nasta-vio sam ga slušati i propitivati.Pijan govori što trijezan misli.U nastavku sam ga pitao šta će se desiti ako Sulejman Ti-hić izgubi. Odgovorio je kakomu je svakako dosta politike,putovanja, medija i obaveza.Ipak, ima on alternativu. Za-vršava, veli, magistarski radi još malo bit će diploma, izmedicine, nešto u vezi s defek-tologijom, pa će ga jaran, kojije profesor, ubaciti na Fakultetu Tuzli kao asistenta. Pričaoje mnogo toga, a ja sam ostaozaprepašten njegovom iskre-nošću i naivnošću. Čovjek

p p j g

kojeg su novinari pehlivani znali nazvatii jastrebom Stranke demokratske akcijebio je pile i političko nedonošče, čovjek koji je poltronskom taktikom utočištetražio pod skutima Sulejmana Tihića.Poslije će taj čovjek kome su, kako se pri-čalo i pisalo, veoma drage mlade djevoj-ke, uistinu biti nagrađen najjačom pozi-cijom – ministra sigurnosti! On, koji jetako lahko, nakon prvog susreta, strancu,pričao o stranačkim planovima i držav-

Ministrovanje Ministrovanje naših mnaših ministarinistaraa

22. mart - 10. džumade-l-ula

Kritika na kraju i

dobronamjernim, osviještenim i patriotizma

neosakaćenim liderima, koji podržavaju

i svojim utjecajem

pozicioniraju ljude poput Ahmetovića

ili Radončića. Veliko zlo je ovaka

kadrovska politika koja je hronično

prisutna u bh. društvu, od dna

do vrha.

Page 43: 336

43

nim tajnama! Taj budući nekvalifi cirani obavještajac je tokom svog ministarskog mandata ostao neobaviješten i neosvi-ješten. Ništa nije učinio da, naprimjer, zaštiti imovinu Islamske zajednice, koju su za vrijeme njegova mandata napadali i uništavali širom RS-a. Nije učinio ništa da pronađe ubice rahmetli Melihe Durić, 17-godišnje djevojke iz Vlasenice, koju je 2001. godine ubio srpski snajperist!Nije spriječio niti je pokušao spriječiti redovne fašističke orgije i postrojavanja uniformiranih četničkih grupa širom RS-a! Nije svoj posao radio ni onomad kada su u Bosni bile poplave, niti kada su Hercegovinu uništavali požari. Kao ministar sigurnosti nije nikada pokušao da se razračuna sa kriminalcima koji svo-jim nasiljem širom Bosne i Hercegovine običnom, radnom i poštenom narodu utjeruju strah u kosti. Crna hronika Bo-sne i Hercegovine je katastrofalna, a Sa-rajevo, glavni grad, u mandatu ministra sigurnosti doživljavalo je teror kako pasa lutalica tako i kriminalaca poput terora koji doživljavaju stanovnici meksičkog San Huana ili Montereja... A sve su to bile njegove odgovornosti i njegove oba-veze. Ukratko, sve je uradio da za svoj narod ništa ne uradi.

Kome aminuju naši političari

Ali jeste ministar poslao 700 spe-cijalaca i policajaca u Gornju Maoču da utjeruju strah u kosti “vehabijama”, njihovoj jadnoj djeci i ženama i usput tako i svim Bošnjacima. Pokazao je mi-nistar da je čelična pesnica onog kraka beogradske obavještajne hobotnice. Čak

j p g

je i Dušanka Majkić poslije izjavljivala da je nesposoban, ali ipak i hvalila akcije ovog kukavičijeg jajeta zvanog ministar sigurnosti BiH! Nije htio da čuje da se oslobodi Abu Hamza, čovjek koji nevin godinama leži u Imigracinom centru u Lukavici. SIPA i OSA su u njegovom mandatu utjerivale strah u kosti svakom demobilisanom ofi ciru i borcu ARBiH. Ukratko, šta je on uradio za Bošnjake? Reći će da je za vrijeme njegova man-data završena vizna liberalizacija. A svi znamo da je više posla u vezi liberali-zacije završila europarlamentarka Tanja Fajon. Više nego njegovo ministarstvo i administracija svih ministarstava u BiH.Da je njegovo ministrovanje barem bilo u stilu Martin u Zagreb, Martin iz Zagreba. Da je barem bio statičan i neaktivan. Kroz primjer njegovog ka-drovskog uspjeha vidi se i sva politič-ka bijeda SDA. Većina tih koji danas tronuju na najvišim funkcijama dr-žave ili ono što se tako zove su super-trash i samo socijalno i moralno dno.Ahmetović kojeg sam sreo u Londonu je primjer par excellence kadrovske politi-ke najjače i najbitnije bošnjačke stranke.

Profesionalni usponi su vezani za slijepoi bezuvjetno podilaženje i aminovanješefovima stranaka. Našim aktuelnimpolitičarima, koji su u službi samima sebi, ne narodu, ne državi, treba godiš-nje dodjeljivati orden sv. Save za očuva-nje i jačanje srpstva. Nedorasli zadatkutrebaju da se umaknu. Prostor i prilikutreba dati intelektualnoj, profesionalnoji patriotskoj sceni. Danas u smislu pod-mlatka u strankama na političkoj sceniuopće ne postoji alternativa, ne postojinova vizija. Poražavajuće je da sadašnja politička elita nema ili možda krije pa-triotske osjećaje. Ne znam šta je mučnijei strašnije: ne imati te osjećaje ili ih sakri-vati. Ta socijalno neosjetljiva i pravde li-šena hunta apsolutno je udaljena od ide-je Bosne i Hercegovine kojuje imao rahmetli Alija Izetbe-gović. Evo, upravo danas, ak-tuelno i sporno je imenova-nje žene Bakira Izetbegovića na direktorsku poziciju Općebolnice u Sarajevu. Treba liBakiru Izetbegoviću da nje-gova žena radi? Treba li da sedo pozicije dolazi preko leše-va i desetina i možda stotina mladih doktora koji nemajugdje ni specijalizaciju završiti?Zašto se kao i supruge većinepredsjednika država gospođa Sebija Izetbegović ne bi ba-vila fi lantropijom i humani-tarnim radom. Naravno vo-lonterski... Kakav uzor dajeBakir podmlatku strankekoju vodi i mladima uopće.Sve je to tako jeftino i pro-vidno. Koliko funkcija, imet-ka, utjecaja i novca je dosta?Da li uopće može biti dosta?Naglašavanja radi i opisa jadnog stanja ministrovanja naših ministara, dotaknutćemo se i sadašnjeg ministra sigurnosti BiH, Fahrudina Radončića – Crvenog raka, koji još višekošta i koštat će prije svih upravo Boš-njake. Svojim tabloidnim glasilom, zlimDnevnim avazom, razračunava se sa svim neistomišljenicima. Bošnjacima izmišlja terorizam i vezuje ga za sami bošnjačkipolitički vrh. Politika Dnevnog avazausmjerena je na konstantne napade na dokazane prijateljske zemlje: Tursku,Saudijsku Arabiju i Iran. Svi poslovni,kulturni i politički kontakti pojedina-ca i elita sa ovim zemljama redovno sesataniziraju, osuđuju, a njihova pomoćBosni i Hercegovini se minimizira. Za-malo pa da upravo te zemlje, po pisa-nju Dnevnog avaza, nisu krive i za rat,genocid i Dejtonski sporazum. Zamalo!Radončić sa svojim “Dnevnim zlom”vodi politiku političkog i ideološkog konstrukta, putem kojeg se neselektivno

22. mart - 10. džumade-l-ula

obračunava sa svim neistomišljenicima. Nije li je vakuf gospodina Radonči-ća i doprinos izgradnji zgrade Rijaseta na Kovačima uvjetovan šutnjom rei-sa (starog i novog)? Zašto ga niko od njih ne povuče za rukav i kaže mu da malo stane? Šutnja intelektualaca i pr-

j p

vaka veoma brzo postat će nemoralna!Ulazak bilo kojeg tajkuna u politiku uvi-jek je opravdavan njegovom sposobnošću, njegovom voljom i snagom, te bespotreb-nošću da se obogaćuje u politici. Istina je-ste da tajkuni u politiku ulaze da se zaštite od odgovornosti kako su sticali imetak i da na taj način pobjegnu od zatvora.Kritika na kraju i dobronamjernim, osvi-ještenim i patriotizma neosakaćenim liderima, koji podržavaju i svojim utjeca-

jem pozicioniraju ljude poput Ahmetovića ili Radončića. Veliko zlo je ovaka kadrovska politika koja je hronično pri-sutna u bh. društvu, od dna do vrha. Prije svega savjet i napomena novom reisu-l-ule-mi Huseinu ef. Kavazoviću, neka bezuvjetno i slijepo ne podržava bilo koju stranku ili individuu. On može i trebao bi biti neko ko će konstruktiv-no i prije svega kritički djelo-vati na pobješnjele i razuzdane političke hunte kod Bošnjaka.Završit ću odlomkom iz ne-obično dobre knjige Crna duša, autora Ahmeta M. Rah-manovića, gdje junak knjige, Avdagin Hamza, vojni invalid i heroj u jednom bosanskom restoranu u Chicagu, netom poslije rata sugovorniku kaže:“...A znaš li po čemu ć e osta-ti naš i poznati? Po tome š to nisu znali. Po tome š to su od SDA, od njene istorijske ulo-ge na oč uvanju muslimanskog naroda u Bosni, napravili partiju za uhljebljavanje de-

setak familija i njihovih prijatelja. Što p j j j j

su tu ideju prve muslimanske stranke od Drugog svjetskog rata naovamo do te mjere isprofanisali da ć e izgubiti sljedeć e izbore. Što su, prvi put u pisanoj isto-

j p f g jp

riji svijeta, izbacili slogan: Ili poš teni nesposobnjaković i ili sposobni lopovi. I š to su se opredijelili za, navodno, sposob-ne lopove... A što se tiče predsjednika...- Misliš da naš Predsjednik krade?- Ne mislim. Ja znam da on ne krade. Ali znam i da novine mjesecima pišu o kriminalu pojedinaca iz vlasti i to sa nji-hovim punim imenom i prezimenom. A on? Niš ta. Nema niš ta! U zatvor mora ili novinar ako laž e ili ministar ako kra-de. Evo vam Amerike. Sve može dok ne dođe u javnost. A onda si naj... bez ob-zira da li si Predsjednik ili izbjeglica...” (www.bosnjaci.net)

Treba li Bakiru Izetbegoviću da

njegova žena radi? Treba li da se do

pozicije dolazi preko leševa

i desetina i možda

stotina mladih doktora koji

nemaju gdje ni specijalizaciju

završiti? Zašto se kao i

supruge većine predsjednika

država gospođa Sebija

Izetbegović ne bi bavila

filantropijom i humanitarnim

radom.

Page 44: 336

44

Zelena transferzala

22. mart - 10. džumade-l-ula

Do propasti Otomanske imperije 1912. godine Gora jebila duhovna i geografska cjelina, a nakon toga se našla

na mjestu gdje se uspostavljala granica između Albanije i Sr-bije. Londonskim mirom kojim je izvršena podjela teritorija,potvrđena Bukureštanskim dogovorom 1913. godine, devetgoranskih sela pripalo je Albaniji. Konačna podjela je usli-jedila marta 1923. godine kada je definitivno uspostavljena granica između Albanije i Kraljevine SHS. Ovom podjelomnajveći dio Gore pripao je Kraljevini Jugoslaviji (21 selo), a manji dio Albaniji (9 sela). U vrijeme turske uprave bilo jepojedinačnih slučajeva iseljavanja, ali broj stanovnika koji jeGora imala do 1912. godine pokazuje da je situacija bila dosta stabilna i da prelazak na islam nije mogao biti uzrokom ma-sovnijeg iseljavanja, već je, nasuprot, doprinosio stabilizacijii održanju stanovništva. Osim toga, poznato je da je u Gori,prije prelaska na islam, bio raširen jak bogumilski pokret. Uperiodu od 1912.-2012. godine Goru je zahvatilo više talasa iseljavanja. Migracioni pravci se do 60-tih godina XX vijeka odvijaju isključivo prema Turskoj, dok su zadnjih decenija mi-gracije usmjerene prema zemljama regiona i Zapadne Evrope.U jesen 1912. godine počinje Prvi balkanski rat kada Goruzaposjeda srpska vojska. Gora se našla na poprištu oružanihsukoba koji su se vodili na liniji uspostavljanja granice izmeđuSrbije i Albanije. U novembru 1912. godine srpska vojska jeizvršila veliki pokolj nad albanskim stanovništvom Kosova, pa i šire, o čemu ima dosta podataka u raznim dokumentima inovinskim zapisima u evropskoj štampi. Procjenjuje se da je ukosovskom vilajetu ubijeno između 12 i 25 hiljada Albanaca.U septembru 1913. godine izbila je albanska pobuna koja nijezaobišla ni Goru. Tokom operacija za uspostavljanje graniceprema Albaniji, srpska vojska je izvršila i nekoliko zločina imasakara nad nedužnim i preplašenim stanovništvom Gore.To je još više pojačalo nesigurnost i ubrzalo iseljavanje u Tur-sku koje će u narednim decenijama imati dimenzije egzodusa.Najveći masakr je izvršen u Restelici gdje je ubijeno između10-13 mještana. U Kruševu, na mjestu zvanom Mlake, ubi-jeno je 9 članova porodice Gazi. U cjelokupnoj historiji GorePrvi svjetski rat će ostati zapamćen po najvećim stradanjima imuhadžirluku koji se dogodio tokom nekoliko ratnih godina.Gora se ponovo našla na udaru mnogih vojski i pljačkaša (ha-

ramija). Broj stanovnika je manji u svim selima Gore, ali naj-veće smanjenje bilo je u Brodu, Restelici, Zlipotoku, Kruševui Rapči. U svim selima Gore je broj stanovnika 1921. godinebio manji u odnosu na onaj iz 1913. godine. U ovom peri-odu dogodio se prvi muhadžirluk, a u kasnijim decenijama dogodiće se još tri, tako da se XX vijek u Gori može nazvativijekom muhadžirluka. Tridesetih godina XX vijeka Goru jezahvatio još jedan iseljenički talas. Za vrijeme Drugog svjet-skog rata Gora je prošla relativno dobro i bez mnogo žrtava.Istina bilo je siromaštva i gladi, ali u poređenju sa Balkanskimratovima i Prvim svjetskim ratom ovo je bilo neuporedivo bo-lje vrijeme. U ovom periodu su i u kosovskom dijelu Goreradile albanske škole jer je uspostavljena vlast Velike Albanije.Period poslije 1948. godine je bio veoma težak i u kosovskomdijelu Gore. Nastupa vrijeme otkupa i oduzimanja oružja odstanovništva. Tih nekoliko godina ljudi su ponovo preživjeliglad. Na popisu koji je održan 1948. godine Gorski srez, kojiobuhvata Goru i Opolje, ima ukupno 20.140 stanovnika. Odtog broja su se 12.048 izjasnili kao Šiptari, 6.697 neopredije-

p j p

ljeni muslimani, 1.393 kao Srbi i Crnogorci. Interesantno jeda se u čisto gorskim opštinama kao Šiptari izjasnilo 21,5%,j g j

neopredijeljeni muslimani 61,7%, dok kao Srbi i Crnogorci16,8 %. Period od 1956.-1966. zapamćen je po surovoj vla-davini Aleksandra Rankovića. Tada se dogodio još jedan velikiiseljenički talas prema Turskoj. I ovoga puta najviše iseljenih jebilo iz Broda (u kojem se na popisu stanovništva 1953. godi-ne 80% stanovnika deklarisalo kao Turci), zatim iz Kukaljana,Rapče, Zlipotoka, Kruševa, dok je iz ostalih sela bilo manjeiseljenih. Iseljavanje stanovnika Gore nije prestalo do danas.Prema podacima Kancelarije lokalnih zajednica u 2008. godi-ni na području Gore je živjelo manje od 10 hiljada stanovnika.

Sto muhadžirskih godinaGora

Riječka ljepotica će, uz Božiju pomoć, biti svečano otvorena uRRsubotu 04. maja 2013. godine. U srijedu, 13.03.2013. godi-RRne, u Islamskom centru Rijeka, nakon sastanka sa IOM Rijeka,održana je konferencija za novinare na kojoj je govorio predsjed-nik Mešihata IZ-e u Hrvatskoj, muftija dr. Aziz ef. Hasanović.Muftija dr. Hasanović je u svom izlaganju za medije naglasio da suovo povijesni dani za Islamsku zajednicu u Hrvatskoj a posebnoza Medžlis IZ-e Rijeka kada se po prvi put javno obznanjuje da-tum svečanog otvorenja Islamskog centra zakazanog za 04. maja 2013. godine. Otvorenje Islamskog centra u Rijeci će biti najve-ći događaj za Islamsku zajednicu u Hrvatskoj pa i šire za 2013.Muftija je također naglasio da će svečanom otvorenju Islamskogcentra prisustvovati veliki broj uglednika kako iz R Hrvatske tako iiz cijelog svijeta a kao specijalni gost i izaslanik emira Qatara će bitiministar vakufa države Qatar, Gajs bin Mubarek Al Quwar koji ćeIslamski centar svečano i otvoriti. Muftija je pozvao sve da se oda-zovu svečanom otvorenja Islamskog centra i time budu dio cere-

monije koja će se pam-titi. Gospo-din IrhadMeheljić jekazao neko-liko riječi otehničkim stvarima objekata i troškovniku Centra. Glavni imamriječki je ukazao na važnost Centra i jednog ovakvog objekta kojiza sve muslimane Rijeke pa i šire će biti duhovna oaza u kojemće napajati svoje duše ali Islamski centar će biti i mjesto za svedobronamjerne ljude koji će rado doći i razgledati ljepote Centra.Predsjednik IOM Rijeka, Ekrem Budimlić je naznačio brojnostmuslimana u PGŽ-i spomenuvši da po posljednjem popisu sta-

j j j j

novništva iz 2011. godine u PGŽi ima 10.680 muslimana raznihp p p j j p p

nacionalnosti (Bošnjaka, Roma, Albanaca, Turaka, Arapa, Hrvata,Goranaca i dr.), a u samom gradu Rijeci ih je negdje oko 6.000.

Početkom maja svečano otvaranje Islamskog centra u RijeciHrvatska

Page 45: 336

Narednih dana Crna Gora obilježava dva vijeka od rođenja NNNjegoša. Petar II Petrović Njegoš, rođen na Njegušima, po-NNrijeklom iz Bosne i Hercegovine, iz okoline Travnika, bio je jedan od najpoznatijih pjesnika, ne samo u regionu već i šire, vjerski i svjetovni poglavar naroda u Crnoj Gori. Najpoznatije Njegoševo djelo huška na genocid nad muslimanima, naročito nad Bošnja-cima. Njegoš je bio inspiracija mnogima i tokom protekle agresije na Bosnu i Hercegovinu kada su kretali u genocid nad Bošnjaci-ma. Međunarodni naučni skup na temu “Idejna i politička osnova kontinuiranog genocida nad Bošnjacima u BiH, Crnoj Gori, Srbiji i Kosovu – slučaj Njegoš”, bit će održan 14. i 15. juna ove godine u Sarajevu. Tim povodom, u nedjelju je u Sarajevu održana konfe-rencija za medije na kojoj su se novinarima obratili predsjednik Na-učnog savjeta simpozija, akademik Muhamed Filipović i predsjed-nik Bošnjačkog pokreta za ravnopravnost naroda Sejfudin Tokić, u svojstvu predsjednika Organizacionog odbora naučnog simpozija. Od 1699. godine kada je počinjen prvi genocid nad Bošnjacima, pa do posljednjeg genocida 1995. počinjeno je 10 genocida. Zajed-nički je stav da je historija na ovim prostorima krivotvorena i stoga je cilj naučnog skupa da se dođe do historijske istine.

Bošnjaci u Prizrenu su zabrinuti zbog posljednjih doga-đaja u kojima su polomljena stakla na jednom lokalu

i dvije bošnjačke kuće i napadnut Bošnjak V. Rahmani,kome su prijetili i vatrenim oružjem u “Novom naselju”,gdje živi veliki broj ove najbrojnije manjinske zajednice.Džezair Murati, predsjedavajući koalicije “Vakat” ističe da je ovo jedna od tamnih stranica koje se dešavaju u zadnjihnedjelju dana u regionu Prizrena i da očekuju reakciju re-gionalnog direktora policije kao i Ministarstva unutrašnjihposlova u Prištini da urgentno pronađu počinioce.“Nama je prevashodni zadatak da se panika koja sestvorila na neki način svede na razumnu mjeru jer jeu narodu stvoreno ogorčenje i razočarenje sporim radom i samim tim sporim reagovanjem naših političkih pred-stavnika u konkretnim slučajevima”, rekao je Murati. Predsjednik Demokratske stranke Bošnjaka (DSB) Rasim Demiri želi da vjeruje da posljednji događaji nisu upereni protiv bošnjačke zajednice i da nisu etnički motivisani. “Tražili smo od direktora regionalne policije češće poli-cijske patrole u naseljima gdje je bošnjačko stanovništvo u većini i kako bi se ovo što se dešavalo u zadnje vrijeme spriječilo. Drago bi mi bilo saznanje da takve stvari nisu etnički motivisane i da to nije upereno protiv bošnjačke zajednice, jer ovakvih i sličnih događaja imamo svuda u gradu”, rekao Demiri.

Predsjednica Nove demokratske stranke (NDS) Emilija Re-džepi osuđuje svaki vid nasilja koji ugrožava sigurnost i be-zbjednost svih građana a prije svega pripadnika bošnjačke nacionalne zajednice u regionu Prizrena.“Ovo što se dešavalo ovdašnjim Bošnjacima u posljednjihpar nedjelja jeste za svaku osudu. Ja sam iste te večeri kada su polomljena stakla na lokalu jednog uglednog Bošnjaka u na-selju ‘Nova škola’ gdje u većini žive Bošnjaci, gdje i ja živim,pozvala direktora Regionalne policije u Prizrenu kako bi se reagovalo na te događaje. Povodom ovih događaja reagovaću i za skupštinskom govornicom u Parlamentu Kosova u vezi bezbjednosnog stanja bošnjačke zajednice”, istakla je Emilija Redžepi. (www.info-ks.net)

45

Učestali napadi na BošnjakePrizren

Crna Gora

22. mart - 10. džumade-l-ula

Njegoševa ideološka uloga u genocidu nad Bošnjacima

U Novom Pazaru Duška sa 70 godina prihvatila islam i postala Emina

Srbija

Dušanka Osmanović (70), rođena Stefanović, sinoć, nakon akšam-namaza u Altun Alem džamiji, pred imamom hafizom Irfan-ef. Malićem, prihva-

tila je islam svjedočenjem šehadeta i prihvatanjem islamskog imena Emina.

Page 46: 336

46

Svjedočenje Srba o ratnim zločinima nad Bošnjacima - Transkripti sjednica Vrhovnog savjeta odbrane SRJ

Zločin

Nastavljamo sa objavljivanjem svjedočenja Srba o ratnim zločinima nad Bošnjacima tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu. Svjedočenja koja ćemo objaviti u nastavku su transkripti sa sjednica Vrhovnog savjeta odbrane tadašnje SRJ a koji su objavljeni u Hagu u procesu suđenja Momčilu Perišiću

Pripremio: Ramiz Hodžić

Srpsku stranu priče o ratnimzločinima nad Bošnjacima nastavljamo objavljivanjem

transkripta sa sjednica Vrhovnog savjeta odbrane tadašnje SRJ a koji su objavlje-ni u Hagu u procesu suđenja MomčiluPerišiću. Transkripte koje ćemo objav-ljivati u nastavku prenosimo sa straniceagencije “Sense” i “E- novine”.

Sjednica Vrhovnog savjeta održana 18.01.1995.

Sjednica je počela s radom u 11,30sati. Prisustvovali su: Zoran Lilić, pred-sednik SR Jugoslavije – predsjednik Vrhovnog savjeta odbrane; SlobodanMilošević, predsjednik Republike Sr-bije i Momir Bulatović, predsjednik Republike Crne Gore - članovi Vrhov-nog savjeta odbrane; dr Radoje Kon-tić, predsjednik Savezne vlade; PavleBulatović, savezni ministar odbrane;general-pukovnik Momčilo Perišić, na-čelnik Generalštaba Vojske Jugoslavije;i general-major Slavoljub Šušić, načel-

j J g j

nik Vojnog kabineta predsjednika SR Jugoslavije.

MOMČILO PERIŠIĆ: Mi imamoj

ukupno 615.000 vojnih obveznika skojima možemo popunjavati jediniceVojske Jugoslavije. U ratu je učestvova-lo 244.000, zemljoradnici su učestvova-li u broju od 82.000, studenti 29.000,tako da je taj prostor sužen. Ja ću kasni-je, u finalnom prijedlogu, insistirati da se, ako je moguće, u narednom perioduoslobodimo od obaveze nepozivanja,nego da i te ljude pozivamo.

SLOBODAN MILOŠEVIĆ: Mimoramo da promijenimo i tu kvalifi-kaciju i reći: “koji su učestvovali u bor-benim dejstvima”. “Učešće u ratu” po tome znači - kogod se zatekao van gra-nica sadašnje Jugoslavije u vrijeme krize, on je kvalifikovan kao učesnik rata!?

MOMČILO PERIŠIĆ: Jasno je,j

gospodine predsjedniče!SLOBODAN MILOŠEVIĆ: To jep p j

244.000 ljudi!? Da je ratovalo 244.000 ljudi, ne bi bilo rata; o tome se radi!

SLOBODAN MILOŠEVIĆ: Mismo uradili sve što je bilo moguće da to pomognemo. Vojska Republike Srp-ske tu nije djelovala kao faktor koji bi u pravcu traženja mirovnog rješenja izvršio bilo kakav unutrašnji pritisak. Naprotiv, čak mislim da se oni i sa voj-ničkog stanovišta u ovom trenutku po-našaju krajnje neracionalno. Jer, među-narodna zajednica je ponudila rješenje “pola-pola”, isključivo na bazi činjenice da je postignuta vojna pobjeda u ratu! Da nije postignuta vojna pobjeda, nika-da međunarodna zajednica ne bi izašla sa prijedlogom da se podijeli teritorija Bosne i Hercegovine “pola-pola”, koja u istoriji nikada nije bila teritorija na kojoj je bilo srpske države. Nerealne ambicije da se zahtijeva da dvije trećine stanov-ništva koji čine Muslimani i Hrvati u krajnjem sporazumu mirovnom dobiju manje od polovine, predstavija ogro-mnu opasnost za cio region; pogotovo, što mi ovdje koji sigurno ne navijamo ni za Turke, ni za ustaše, ne možemo apso-lutno ni mi sami, koliko god bili subjek-tivni, da ocijenimo da nama pripada više od polovine teritorije Bosne i Hercego-vine, gdje srpski narod predstavlja samo jednu trećinu, a ponuđena je polovina; s jednim dobrim izgledom, u fazi daljih pregovora, da se to nešto čak i uveća, s obzirom na mogućnosti nuđenja nekih za Muslimane vitalnih tačaka za nešto veće teritorije upisane u njihovu kartu.

Ukoliko se sve snage ne okrenu ka iskorišćavanju ove velike prilike da se zaključi mir, biće ugroženi svi rezulta-ti rata! I biće ugrožena vojna pobjeda i rezultati vojne pobjede; i biće ugrože-na mogućnost formiranja Republike Srpske! Za ovim stolom dobro znamo

s čime oni tamo raspolažu, s čime miovdje raspolažemo; djelić toga smo ma-ločas ovdje vidjeli. Sve to zajedno, apso-lutno, ne može predstavljati osnovu za zaključak da je dopustivo nastaviti rat,čak i u sasvim suženom razmatranju na vojni aspekt stvari, a potpuno suludo ga nastaviti ako se proširi razmatranje na politički aspekt stvari, iz koga se vidi da ponuđeni mir predstavlja jedno ogro-mno dostignuće koje ne bi smjelo da seprokocka. Prema tome, apsolutno, svakinaš potez i svaka naša odluka i danas idalje mora da bude prema tome usmje-rena. Mislim da to treba da bude naša potpuno jasna orijentacija. Jer, ako nasoni gurnu u ova razmatranja na nižemnivou, koja polaze od pogrešnih pretpo-stavki da sada treba pripremiti neki novirat i njegov nastavak, onda mi nećemodaleko dogurati. Tim prije što taj novirat neće biti nametnut voljom drugestrane, nego potpunim sljepilom upra-vo ove naše strane. Zato, mislim da ovotreba na jedan mnogo drugačiji način da se definiše.

Posebno što bi u tom slučaju bila radikalno smanjena i opasnost hrvat-skog napada na Republiku Srpsku Kra-jinu. I, drugo, zbog ovog vrlo rizičnog poteza koji je Tuđman preuzeo da neobnovi mandat UNPROFOR-a poslije31. marta - to znači još za tri mjeseca poslije toga, odnosno da kroz šest mje-seci prestane mandat UNPROFOR -on se istura kao odgovoran i Hrvatska za moguću ratnu eskalaciju. To značida ne bi mogao da ima onaj stepen me-đunarodnog razumijevanja koji je dosada neopravdano veoma široko isko-rišćavan.

MOMIR BULATOVIĆ: Slažemse sa ovim što su govorili predsjedniciMilošević i Kontić. Meni stvarno nikadnije jasna ova računica, iskreno da ka-žem. 1993. godina je bila najteža godi-na za Vojsku Jugoslavije, 1994. relativ-no uspješnija. Danas se, istovremeno,suočavamo sa problemom nedovoljnog broja vojnika - znači, nikad manji brojneće da bude lošeg odaziva vojnika pougovoru, nemogućnosti pozivanja re-zervista itd., u situaciji kada je budžetobjektivno veći. Mi dolazimo u situa-

U agresiji na Bosnu i HU agresiji na Bosnu i Hercegovinercegovinu učestvovalo jeu učestvovalo je 2.664 p2.664 profesionalnih podoficirrofesionalnih podoficira i oficiraa i oficira Vojske JugoslavijeVojske Jugoslavije

22. mart - 10. džumade-l-ula

Page 47: 336

47

ciju sada da su naše rezervesvedene na nulu!? Iskrenoda vam kažem, znajući tomalo iz ekonomije, to mi ne“drži vodu”! S druge strane,mislim da je loša logika koja nama kaže: mi smo konsti-tuisali naše potrebe na ovom nivou; vi ste nam dali tolikosredstava i mi ćemo to po-trošiti za tri ili četiri mjeseca i onda se suočimo sa činje-nicom koja ne ide nikom u prilog, a to je: nemamo go-riva, nemamo hrane, nema-mo odjeće!

Oficiri JA

ZORAN LILIĆ: Dobro, predlažem da pređemo na treću tačku: informaci-ja oko oficira u 30. i 40. Kadrovskom centru. General Perišić je zatražio da to stavimo na dnevni red, obzirom da ima mnogo rodbine koji svakodnevno intervenišu u Generalštabu i kod njega dolaze, obzirom na naš stav da im se isplaćuje po jedan prosečan lični doho-dak. Ovdje je dato nekoliko prijedloga. Izvoli, Momo!

MOMČILO PERIŠIĆ: Rješenje je donijeto kakvo je donijeto. Sada oni vrše pritisak na Generalštab da se taj status riješi drugačije. Ja sam ovo stavio na dnevni red, jer je u vašoj nadležnosti da odlučite šta da radimo. Napomenuo bih: u ovakvom teškom stanju budžeta, sa ovim ljudima je stanje još teže. Me-đutim, s obzirom da su oni poslati tamo - što iz SFRJ, što iz SRJ - imaju i odre-đene zakonske osnove da traže da im mi riješimo status; čak se neki pripremaju i

da tuže SRJ zašto im ne dajeto i to! Suština problema za-što sam ovdje stavio na dnev-ni red - to predsjednik Mi-lošević više zna - jeste da suti ljudi nama još uvijek neka vrsta uzdanice i brane da seVojska Republike Srpske neprevede u vojsku SDS-a iličetničku vojsku. Jer, gro tihljudi je vezan za SRJ i na op-ciji je državne politike SRJ;i nikako se ne miri sa onomtamo politikom.

ZORAN LILIĆ: Obzi-p

rom na činjenicu da većina njih ovdje ima porodicu -radi se o 2.664 profesional-nih podoficira i oficira, od

4.346 koji su bili na platnom spisku u 30. Kadrovskom centru, ostalo su ci-vilna lica - mislim da bismo mogli da podržimo ovaj prijedlog da se isplati,ali do nivoa plate koji imaju naši ofi-ciri ovde i da se isplaćuje isključivo po-rodicama u Beogradu. To automatskieliminiše one koji su odlučili da tamoostanu i da budu na platnom spiskunekog drugog, a ima i toga! To je razli-ka od 28 miliona i 300 hiljada, minusonih 12 miliona?

PAVLE BULATOVIĆ: Meni se,prvo, postavlja pitanje da li smo sa ovomodlukom postigli cilj koji smo htjeli -mislim na postojeću odluku. Mislim da nismo postigli cilj. Ako sada hoćemo da postignemo puni cilj, znači, ako hoće-mo da ti oficiri odnosno profesionalnivojnici koji su tamo budu jezgro nekenaše vojske u Vojsci Republike Srpske,onda ih moramo tretirati na isti načinkao vojnike ovdje.

22. mart - 10. džumade-l-ula

MOMIR BULATOVIĆ: Šta pred-lažeš?

PAVLE BULATOVIĆ: Ako hoće-mo da ih držimo tamo, onda ih mora-mo plaćati.

MOMIR BULATOVIĆ: Ako ih nep

platimo, oni će nas tužiti sudu?PAVLE BULATOVIĆ: I, dobiće!MOMIR BULATOVIĆ: Pa će do-

kazati da mi, u suštini, imamo tamo naše oficire! Ako mi sada dopustimo da se sudi državi Jugoslaviji zbog toga što nije isplaćivala plate svojim oficirima koji ratuju u Republici Srpskoj, taj čin može da ima katastrofalne posledice!

SLOBODAN MILOŠEVIĆ: Kaopp

što si rekao, to je jako složeno pitanje. Jer, lako bi ga bilo riješiti ako bismo mi išli u okvirima ove argumentacije koju iznosi Momčilo i koja je sasvim u redu sa stanovišta pozicije tih ljudi tamo - ako se zanemare svi ovi drugi politički as-pekti. Meni je jasno da su Mladić i nje-govi saradnici u teškoj situaciji i da budu manipulisani od strane rukovodstva na Palama; i dolazi u jednu ponižavajuću situaciju da ne može tamo ništa da uradi sa ovakvim materijalnim stanjem. Sa tog stanovišta, postoje svi razlozi da im se pomogne. S druge strane, potpuno stoje ove tvoje primedbe (obraća se predsjed-niku Bulatoviću) u pogledu statusa, s obzirom na činjenicu da ne možemo da tretiramo da je to dio naše Vojske, ako on ni u kom slučaju funkcionalno nije vezan za ovu Vrhovnu komandu, nego vezan za realizaciju jedne politike koju mi cijenimo kao pogibeljnu za čitav na-rod tamo.

Onda dolazimo u potpuno kon-tradiktornu situaciju - da pomažemo ostvarivanje pogrešne politike!

MOMIR BULATOVIĆ:

Šta predlažeš? PAVLE

BULATOVIĆ: Ako hoćemo da ih držimo tamo,

onda ih moramo plaćati . MOMIR BULATOVIĆ: Ako ih ne platimo,

oni će nas tužiti sudu? PAVLE BULATOVIĆ: I,

dobiće! MOMIR BULATOVIĆ: Pa će dokazati da mi, u suštini, imamo tamo naše oficire!

Page 48: 336

48

IslamnetŠejh Selman el Auda: Reforme društva ili nasilna revolucija

Saudijska Arabija

Poznati saudijski islamski alim šejh Sel-man b. Fahd el Auda putem društvene

mreže Twitter uputio je ovih dana otvore-no pismo saudijskom narodu, odnosno sa-udijskim vlastima. Šejh Selman upozorava

p j

da bi se Saudijska Arabija mogla suočiti sa nasilnom revolucijom ukoliko se uskoro ne sprovedu potrebne društvene reforme. U nastavku prenosimo sadržaj otvorenog pisma šejha Selmana. “Prijatelj vam je onaj ko vam se obraća iskreno. Racionalni ljudi cijene istinu bez obzira ko je govori. Govorimo o naciji koju volimo i za čiju budućnost smo podjedna-ko zabrinuti. Moramo zaštititi sva dobra koja smo postigli, u suprotnom alternativa je haos, dezintegracija i razdor. Naši sugra-đani su isti kao i ostali ljudi u svijetu; oni imaju svoje ambicije, zahtjeve i svoja prava. Oni neće šutjeti zauvijek ako im se stalno negiraju potrebe i prava. Tokom proteklog vremena nakupilo se dosta negativnih osje-ćanja. Ovdje prenosim ono što su mi mno-gi ljudi rekli iz različitih sektora i regiona našeg društva. Kada se ljudi prestanu bojati onda možete od njih očekivati da urade bilo šta, a ako njihova ljutnja dostigne kritičnu tačku tada ih ništa neće moći smiriti. Kada je temperament visoko izražen tada vjerski, politički i kulturni simboli gube svoju vri-jednost. Masa na ulici preuzima kontrolu.” U nastavku otvorenog pisma šejh Selman navodi neke od slabosti saudijskog druš-tva, naročito slabosti i nepravde koje im-plementira saudijska vlast. Šejh se posebno

p jp

osvrnuo na stanje u saudijskim zatvorima. Napominjemo da je šejh Selman na vlasti-toj koži osjetio kako je biti u saudijskim za-tvorima. Poznato je da je šejh Selman odle-žao pet godina zatvora, od 1994. do 1999., a zbog pozivanja na političke reforme. “Ko god je bio sumnjiv strpan je u zatvor. Iako je trebalo iskoristiti priliku i oslobo-diti osumnjičene koji su nevini, nažalost to se nije dogodilo. Zatvorski sistem nije pokazao nikakvu strategiju u radu sa zatvo-renicima. Konsenkvence takvog stanja je raširena mržnja, osvetoljubljivost i militan-tnost među zatvorenicima. Ja podržavam zatvorenike iako su mnogi od njih razo-čarani sa mnom. Neki koji su oslobođeni žestoko i bučno su reagirali napadajući na mene. Bez obzira na to, moja obaveza je da stanem u njihovu zaštitu. Ljudska prava nisu predviđena samo za one koji se slažu sa nama. Mnogi članovi kraljevske poro-dice razočarani su kako se upravlja našim zatvorima. Ne postoje jasni propisi i insti-tucije za normalizaciju postupaka prema zatvorenicima. Sve se rješava od slučaja do

slučaja. Obaviješten sam o okolnostima ukojima su zatvorenici ozbiljno fizički ozlije-đeni, neki su i umrli, neki su doživjeli teška psihička zlostavljanja, vršene su opstrukcijei sprječavanje sprovedbe sudskih presuda opuštanju na slobodu zatvorenika. O ovimslučajevima još nismo dobili jasna pojaš-njenja. Opasno je dovoditi ljude u stanje ukojem oni zaključe da nemaju šta izgubiti.”Na kraju ovog dijela pisma šejh Selman sekritički osvrće na policiju i sudstvo. “Biroza istrage u potpunosti kontrolira sistemprisluškivanja, hapšenja, sudskih procedu-ra i kaznenih presuda. Ovo ima za posljedi-cu negiranje mnogih ljudskih prava osum-njičenih lica. Kada policijski službenik kršiprava zatvorenika on se kocka sa budućno-šću cijele nacije. Ne smije se dozvoliti da neko ode u zatvor bez jasnih dokaza protiv njega. Ovo se mora riješiti odmah.” U nastavku šejh Selman prelazi na ulogumedija. “Sigurnosne brigade na Twitterui kvazi vladini mediji svakog onoga ko ihiskreno savjetuje označavaju kao provoka-tora i svaki poziv na reforme predstavljajukao lični interes. Uprkos tome, naša javnostpostaje sve svjesnija. Kada ljudi izgube vje-ru u svoje sigurnosne agencije nemogućeje te agencije predstaviti kao pouzdan izvorinformiranja.” Šejh posebno kritizira sra-j g j p p

man odnos prema onima koji su poginuliu džihadu. “Na horizontu su dim i praši-na. Opravdano smo zabrinuti šta se krijeiza. Ako sigurnosne agencije pooštre svojupolitiku to će samo pogoršati stanje i isklju-čiti svaku nadu za reforme društva. Nakonšto smo toliko dugo čekali, recite nam šta je garant da počinje novo doba. Umiritenaš cinizam iznenađujući nas pozitivnim ineočekivanim vijestima. Kada su vrata za-ključana oni koji su očajni prestaju razmi-šljati o pozitivnim i negativnim stranama svojih djela.” Na kraju pisma šejh Selmanzaključuje. “Mnogi građani se boje anarhi-je i bezakonja. Da bi se njihov strah umiriopotrebne su realne reforme, i to reforme ukojima će učestvovati i građani. Normalniljudi ne žele da nasilje postane njihov mo-del izražavanja. Kada se revolucija guši oru-žani konflikt se sam javlja. Jedina solucija jepoduzimanje mudrih i pravovremenih od-luka prije nego nasilje postane prihvatljivo.Treba iskoristiti priliku za pravovaljane ak-cije dok ne bude kasno. Vrijeme je mač sa dvije oštrice – ono može biti na vašoj straniali i protiv vas.”

Deseta godišnjica odpočetka američke agresije na Irak

Irak

Ovog mjeseca navršava se de-set godina od invazije SAD

na Irak. Šta je donijela ta odluka u protekloj deceniji? Još važnije, šta je ta odluka, zapravo, proizvela? Ri-jetki su oni u svijetu koji vide bilo kakvu korist od američko-saveznič-ke agresije na Irak. Međutim, kada su posljedice u pitanju one su suviše strašne za Iračane. Prema procjena-ma, Amerika i njeni saveznici ubili su oko 150.000 Iračana. Nažalost, veliki broj Iračana i danas trpi po-sljedice rata. Osim Iračana direktne posljedice ovog bespotrebnog rata osjetili su i Amerikanci. Prema zva-ničnim informacija, u Iraku je pogi-nulo 4.488 američkih vojnika, dok je 32.000 američkih vojnika teže i lakše ranjeno. Sjedinjene Američke Države potrošile su 1.700 milijardi dolara na direktne troškove rata u Iraku, kao i još dodatnih 490 mili-jardi dolara na odštete ratnim vete-ranima. Amerika je ratovala na kre-dit, pa bi ukupni troškovi u naredne četiri decenije mogli da porastu na preko šest biliona dolara. SAD sko-ro ništa nisu dobile ratom, dok je irački narod potpuno traumatiziran zbog invazije i njenih posljedica. U međuvremenu, u rekonstrukciju Iraka je uloženo 212 milijardi dola-ra, ali taj novac je najvećim dijelom otišao na bezbjednosne strukture, a veliki dio je nestao u malverzacija-ma i pljački. Irak je danas jedna od najnesigur-nijih zemalja. Budućnost Iraka je neizvjesna, narod je svakodnevno izložen brojnim iskušenjima.

22. mart - 10. džumade-l-ula

Page 49: 336

Turski premijer Recep Tayyip Erdo-TTgan naložio je svojoj vladi da pokre-TTne kampanju vraćanja turske djece koja su usvojena u europskim zemljama. Na-ime, nedavno je jedna porodica turskihimigranata u Holandiji zatražila pomoćod premijera Erdogana a nakon što susaznali da je njihov devetogodišnji sin Ju-nus dat na usvajanje Holanđankama kojesu u lezbijskom braku. Prema pisanju li-sta Die Welt, holandska socijalna služba jettspomenutoj turskoj porodici oduzela sina Junusa kada je on imao šest mjeseci. Na-vodno, razlog oduzimanja Junusa bilo jezlostavljanje njegovih roditelja. Prema po-dacima Komisije za ljudska prava Parla-menta Turske najmanje pet hiljada djeceturskog porijekla živi sa hraniteljskim po-rodicima ili je usvojeno. Mnoga od usvo-

jene djece živi sa kršćanskim identitetima ili su dati na usvajanje i hraniteljsku bri-gu homoseksualnim partnerima. Anka-ra zahtijeva da se djeca turskog porijekla daju na usvajanje samo muslimanskimporodicama. Premijer Erdogan narednihdana posjetit će Holandiju. Premijer Er-dogan je obećao da će o slučaju usvajanja Junusa razgovarati sa holandskim premi-jerom Markom Rutteom.

49

Andrej Panin ubijen jer je Ruse pozvao da prime islam

Rusija

Sredinom ovog mjeseca u Moskvi je ubijen popularni ruski film-

ski glumac Andrej Panin. Kako izvještavaju pojedini ruski medi-ji Andrej Panin je ubijen hladnim oružjem, odnosno nožem. Ubice su Panina izboli nožem čak oko sto puta. Moskovska policija ubi-stvo Andreja Panina ne tretira kao ubistvo, za njih je Andrej Panin se sam smrtno povrijedio prilikom pada u svom stanu. Međutim, po-jedini ruski mediji proteklih dana objavili su zanimljive informacije koje otkrivaju da je Panin ubijen a da je motiv ubistva njegov poziv Rusima da svi prihvate islam. Ovu preporuku ili poziv u islam svojim zemljacima Rusima Andrej Panin uputio je neposredno prije ubistva u intervjuu za moskovski sedmični list Argumenti sedmice. Naime, An-drej Panin je u spomenutom inter-vjuu kritizirao Rusku pravoslavnu crkvu i rusko društvo nakon čega je rekao: “Ja mislim da svi mi trebamo prihavtiti islam”. Prema jednom broju ruskih medija ova izjava je mogući razlog što je Panin izboden na smrt. Pravoslavni ekstremisti u Rusiji poznati su po ovakvoj vrsti zločina. Sumnja se da pravoslavni ruski ekstremisti stoje iza nedav-nih ubistava uglednih muslimana u Moskvi. Oni se sumnjiče da su prošle godine zaklali jednom mla-dog imama – islamskog daiju.

22. mart - 10. džumade-l-ula

Svake godine saudijsko ministarstvoza hadž prekrije Kabu sa novim pre-

krivačem. Ovaj proces ima nekoliko ve-oma zanimljiv dijelova. Prvo prekrivanjeKabe izvršeno je u predislamsko doba.Muhammed, a.s., i muslimani u Mekkinisu sudjelovali u pokrivanju Kabe svedo osvajanja grada 630. godine po mi-ladu (7. po Hidžri), jer im vladajuće ple-me, Kurejš, nije dozvoljavalo da to uči-ne. Kada su muslimani zauzeli Mekkuodlučili su da ostave Kisvu i ta Kisva jeprekrivala Kabu sve do momenta kada je jedna žena svjetiljkom slučajno zapa-lila. Nakon ovog događaja Muhammed,a.s., je dao da se Kaba prekrije bijelimjemenskim brokatom. Sve do 1340.godine Kisve su bile izrađene samo odplatna. Od te godine započinje tradicija veza kur’anskih ajeta. Kralj Abdul Azizbin Saud je naredio 1926. da se izgraditvornica za proizvodnju Kisve i prvi po-krivač Kabe je proizveden te iste godine.Trebalo je više od 100 tkalja da tokomcijele godine tkaju tkaninu na drevnimstanovima kako bi izvezli veličanstvenukaligrafiju. Godine 1937. tvornica je za-tvorena zbog korištenja zastarjele teh-nologije. Nakon duge pauze 1962. go-dine, u predgrađu Mekke je ponovno otvorena. U tvornici radi 240 zaposle-nika. Za izradu Kisve uvoze se najbolje svile iz Italije i Njemačke. Uz pomoć specijalnih deterdženata i sapuna odposebnog maslinovog ulja svila se pere i uklanja zaštitni vosak. Svila se nakon toga izlaže na visoku temperaturu od 90C i pere nekoliko puta da bi dobila

svoju prirodnu boju. Najbolji rezultatise postižu kada se svila boji preko svo-je prirodne boje. Dizajniranje i vezenjekur’anskih ajeta je kompjuterizirano.Jedinstvena veza postiže se u nekolikofaza. Prvo se pamučni konac za šivanje,sa kur’anskim natpisima i ukrasima uti-skuje na platno. Tada se po njemu nanosivez od žutog pamuka. A potom se veze sa srebrnim i zlatnim nitima. Ovaj vez ima debljinu oko 2 cm. Kisva se obično pre-daje na prvi dan mjeseca zu-l-hidždžeta,kako bi Kaba biti spremna za deveti danzu-l-hidždžeta, u Danu kada milionihadžija budu stajali na Arafatu tako da seosigura da Kaba izgleda elegantno sljede-ćeg dana, na prvi dan Kurban-bajrama.Dan ranije (8. zu-l-hidždžeta), kada ho-dočasnici krenu na Minu, stara tkanina se tradicionalno skida sa Kabe. Današnja Kisva je napravljena od 670 kg čiste svi-le, 150 kg zlata i srebra koji se koriste za graviranje kur’anskih ajeta na platno. Po-vršina platna je 658 kvadratnih metara,a sastoji se od 47 komada, svaki dužine14 metara i širine 95 cm. Cijena izradeiznosi oko 4,5 miliona dolara.

Na prekrivaču Kabe ima 150 kilograma zlata i srebra

Premijer Erdogan traži od Holandije da vrati dječaka Junusa

Saudijska Arabija

Holandija

Page 50: 336

Uproteklom periodu u nekolikoeuropskih zemalja izrečeno je

više presuda za napad na islam i mu-slimane. Ovom prilikom izdvajamo nekoliko zanimljivih presuda. Sud u Belgiji osudio je jednog Belgijanca na četiri mje-seca zatvora i 600 eura novčane kazne jer je po-cijepao Kur’an. U Fran-cuskoj je jedan muškaracosuđen na pet mjesecizatvora i na nadoknadu štete muslimanki kojojje na ulici skinuo nikabsa lica. Francuz se braniizjavama da je bio nasi-lan prema oštećenoj mu-

slimanki jer je na taj način htio sprove-sti zakon o zabrani nošenja nikaba na javnim mjestima.Istovremeno sa navedenim presudama španski Vrhovni sud je poništio odluku

grada Lleida kojom je na-metnuta zabrana nošenja nikaba na javnim mje-stima. U obrazloženjupresude navodi se da jegrad Lleida nametanjemzabrane nošenja nikaba na javnim mjestima otvo-rio mogućnost povećanja diskrminacije, jer su ženeu nikabima primorane da ostaju u kućama kako sene bi suočile sa kaznom.

50

Fernando Jara, špijun CIA među talibanima i Al Kaidom

SAD

Američki list Los Angeles Times objavio je proteklih dana tekst o Fernandu

Jari, bivšem agentu američke CIA, špijunu koji je oko pet godina bio uspješno infiltri-ran u redove Al Kaide i talibana u Jemenu i Afganistanu. Fernando Jara je prošao sli-čan put kao i danski špijun Morten Storm, koji je nedavno javno obzananio svoju ulogu u ubistvu američkog vođe Al Kaide u Jemenu Anwara al Awlakia. Dakle, Fer-nando Jara je za Los Angeles Times ispričao da četiri godine prije 11. septembra 2001. godine primio islam. Neposredno pred 11. septembar Jara se vratio svom neislam-skom identitetu. Nakon 11. septembra Jara se aktivira u CIA, odlazi na obuku gdje uči arapski jezik i druge potrebne vještine. Nakon obuke Jara se infiltrirao među muslimane u Kaliforniji kako bi preko njih pokušao domoći se ratnih ža-rišta u inostranstvu. Često se družio i učio o islamu sa šejhom Salimom Morganom i imamom Maderom. Naravno Jara je otvoreno i veoma napadno kritizirao poli-tiku SAD i tako sticao povjerenje. Nakon uspješno obavljene misije u Americi Fer-nando će se infiltrirati među Al Kaidovce u Jemenu i Afganistanu. Uspio se čak uvući pod kožu i poznatom šejhu Abdul Majeed Zindaniju. Zahvaljujući stečenom povjere-nju u Al Kaidi Jara se ubacio u Afgani-stan gdje je utvrdio velik broj bitnih infor-macija, naročito informacije kako dolaze strani dobrovoljci u Afganistan, pogotovo dobrovoljci iz zapadnih zemalja. “Ja sam lovio Zapadnjake”, kaže Fernando Jara. Na kraju navodimo njegovu pokajničku izjavu o prljavom poslu kojeg je obavljao u Jemenu i Afganistanu. “Stidim se nekih stvari koje su se dogodile tamo”, zaključio je Jara svoj razgovor za Los Angeles Times. Suština Jari-nog izražavanja srama za učinjeno odnosi se na njegovu ulogu u navođenju američkih raketnih napada u kojima su stradali brojni civili. Morten Storm i Fernando Jara su ot-krili svoju špijunsku priču. Njihov metod je jasan – biti što ekstremniji da bi dobio po-vjerenje Al Kaide, a onda špijunski posao ide lahko.

22. mart - 10. džumade-l-ula

Belgijancu 4 mjeseca zatvora zbog skrnavljenja Kur’ana, Francuzu 5 mjeseci zatvora zbog trganja nikaba

Europa

Turski ministar financija Mehmet TTSimsek izjavio je da je, u pogledu po-TTljoprivrede, Turska najrazvijenija zemlja u Evropi, a da, po razvijenosti, u svijetu zauzima sedmo mjesto. On je istakao da je budžet izdvojen za podršku poljopri-vredi ove godine povećan za 17,8 posto u odnosu na budžet 2012. godine, odno-sno, da je sa 4,7 milijardi eura povećan na 5,5 milijardu eura. “U 2002. godini, budžet izdvojen za poljoprivredu bio je samo tri milijarde turskih lira. Sada smo,

u ovom pogledu, najrazvijenija država uEuropi, a u svijetu smo sedma zemlja”,kazao je Simsek. Naglasivši da Mini-starstvo financija ulaže napore kako bismanjilo porezne troškove za građane,Simsek je rekao da ipak uzimaju u obziri negativne posljedice smanjenja poreza u odnosu na ostale porezne prakse. “Uokviru toga, postoji projekat koji vodi-mo kako bi poljoprivrednicima osiguraligorivo i kako bi ih oslobodili plaćanja poreza”, kazao je Simsek.

Turska poljoprivreda najrazvijenija u Europi: Za podsticaje u 2013. izdvojeno 5,5 milijardi eura

Turska

Page 51: 336

ULibiji se u petak 08. marta dogo-dila strašna nesreća, od posljedica

trovanja alkoholom umrle su 51 osoba a 378 njih je na liječenju u bolnicama i većina njih je ostala bez vida. Libijske zdravstvene vlasti vjeruju kako ovo nije kraj ovoj tragediji jer se svakodnevno javljaju novi slučajevi trovanja. Ova tra-gedija dogodila se u glavnom gradu Tri-poliju. Libijska policija kaže da su otro-vani Libijci na divlje pripremali alkohol u kome je bilo dosta metanola koji je glavni uzrok trovanja, gubitka vida, uništenja bubrega i u velikom procentu izaziva smrt. U okolici glavnog libijskog grada poslije revolucije nikle su brojne

destilacije alkohola koji se proizvodi odnaranči, mandarina i hurmi. Svi umrli iotrovani nabavili su alkohol na jednommjestu a starost im se kreće od 19 do 50godina. Nakon revolucije u Libiji se ma-sovno proizvodi i prodaje alkohol. Onje punih 42 godine bio zabranjen, pa jenjegova zabrana nastavljena i za vrijemenovog režima. Policijski izvori tvrde da u okolici Tripolija ima mnogo pečenja-ra u kojima se destilira alkohol, a zatimprodaje na divlje i bez ikakve kontrole.Oni koji pamte Libiju za vrijeme režima kralja Idrisa Prvog, kada je alkohol biolegalan, znaju da su Libijci ljubitelji al-kohola. ( Š.O.)

g j

51

Za vrijeme revolucije iz zatvora je pobjeglo 24 hiljade osuđenika, među kojima su bili najgori kriminalci

Egipat

U razgovoru sa novinarom naj-poznatijeg dnevnog lista El-

Ahram u broju od 15.03. ove godi-ne pomoćnik ministra unutrašnjih poslova Egipta zadužen za resor za-tvora brigadir Muhammed Na dži izjavio je da je tokom Revolucije od 25. siječnja iz zatvora pobjeglo 24.000 osuđenika među kojima je bilo nekoliko hiljada baltadžija, kako se u egipatskom službenom žargonu kaže za najteže kriminalce među kojima su ubojice, razboj-nici, seksualni manijaci i drugi. Među njima je bilo nekoliko sto-tina osuđenika na smrt. Odbjegli osuđenici predstavljali su najveću opasnost po sigurnost građana, i oni su po riječima pomoćnika mi-nistra počinili najteže zločine kao što su ubojstva, provala u Egipat-ski muzej i krađa eksponata, silo-vanja, pljačke, palež i drugo. Tako na primjer baltadžije su učestvova-li u svim neredima kao što su na primjer palež egipatske Akademije znanosti i umjetnosti.Pomoćnik ministra kaže da je do sada uhvaćeno i vraćeno u zatvore 21.000 odbjeglih i da se intenziv-no traga za 2.800 koji su još uvi-jek u bijegu. Za neke se zna da su pobjegli u inozemstvo i spadaju među najgore kriminalce. Pomoć-nik ministra unutrašnjih poslova Muhammed Nadži obećava da će egipatski zatvori u novoj vlasti biti prepoznatljivi po ljudskosti. (www.islamska-zajednica.hr)

Foto islamneta

22. mart - 10. džumade-l-ula

Vojnici Siera Leonea u Somaliji sa biblijama u rukama!

Pedeset Libijaca umrlo od alkoholaLibija

Page 52: 336

Čitao sam o montiranim pro-cesima i susretao ljude kojima su bile namještene presude.ČČ

Međutim, dok se sam nisam uvjerio šta znači montirani proces, nisam mogaoda vjerujem da se to na tako morbidannačin radi.

Tog ponedjeljka sam se našao u sud-nici općinskog suda u Bihaću, gdje samželio prisustvovati (oslobađajućoj) pre-sudi jednog od simbola imamskog pozi-va Krajine, Nihadu ef. Imširoviću, koji jena pravdi Boga optužen da je nenamjen-ski trošio novac dok je obnašao funkcijupredsjednika Medžlisa IZ-e Bihać. Ali,zajedno s nekolicinom prijatelja sam biošokiran kada je sutkinja izrekla jednuveliku neistinu “kriv je…”. Slušao sampomno obrazloženje presude i pokušaoisključiti emocije i bio na kraju šokiran.Osjećao sam se kao oni iz 1984. koji sudošli podržati rahmetli Aliju Izetbegovi-ća i njegove prijatelje kada im se je su-dilo u poznatom montiranom procesu.

Zašto je simbol?

Nihad ef. Imširović je u trenutku po-četka agresije na Bosnu i Hercegovinubio u Mostaru, na ramazanskoj praksi,pa je došao do Karlovca odakle je sa 620ljudi, najboljim sinovima ove zemlje,prešao preko okupirane teritorije, noseći“glavu u torbi” želeći da da svoj doprinosu odbrani jedine domovine. Više od 40njegovih prijatelja su na tom putu postališehidi.  Mnogi su Boga molili da izađu i da se skrase tamo odakle je Nihad ef. i

došao, ali je on osjećao potrebu i oba-vezu da brani svoj narod i da bude na čelu sa ahmedijom kao najboljim or-jentirom bošnjačkog naroda.

On je najbolji muallim po postignu-tim rezultatima u vjerskoj pouci za dje-cu i odrasle u 1430. hidžretskoj godini.

On je među prvim imamima koji suzavršili Islamsku pedagošku akademiju, a kasnije i Islamski pedagoški fakultet, osjećajući potrebu da i na takav način bude primjer ostalima koliko je značaj-no biti obrazovan i školovan imam.

Kao predsjednik Medžlisa IZ-e u mandatnom periodu 2002.-2006. pot-pisao je odluku o kupovini zemljišta za glavnu gradsku džamiju u centru grada Bihaća.

On je porodičan čovjek, oženjen če-stitom hanumom i otac troje djece odkojih je nastarija Amina drugi razredmedrese “Džemaluddin ef. Čaušević”.

j j j g

Zbog svih ovih stvari može s pra-vom ponijeti epitet “simbol” imam-skog rada i zalaganja.

Šta je “zgriješio”?

U prethodnom podnaslovu samspomenuo njegove zasluge koje su ga najviše “koštale” da se protiv njega po-krene sudski proces. Optužen je da je pronevjerio sredstva Gradske džamije u Bihaću i za taj novac kupio Passata za potrebe Medžlisa IZ-e Bihać i uplatio imamima penzijsko i zdravstveno osi-guranje.

Za ovo je optužen i osuđen, a on je jedan od prvih predsjednika medžlisa Islamske zajednice u BiH koji je politici rekao “NE”, koji nije dozvolio da mu se miješaju u posao upravo oni koji su od Gradske džamije naknadno napravili ruglo i sramotu, a ona će, ako Bog da, ponovo biti ponos svih muslimana ovog podneblja.

Početak gradnje Gradske džamije je bio otežan zbog imovinsko-pravnih odnosa, nije se nazirao skori početak, a prilozi za gradsku džamiju su pristizali. Izvršni odbor Medžlisa IZ-e je naložio Nihad ef. da “podigne kredit i kupi auto za potrebe Medžlisa IZ-e”. S obzirom da je digao novac sa transakcijskog, a ne namjenskog računa (kako je utvrdila Fi-nansijska policija), nikakav prekršaj pre-ma zakonu nije napravljen. Istu ideju u vidu prijedloga je nedavno iznio zamje-nik predsjedavajućeg Skupštine USK-a Ivan Prša, koji je predložio da, neke kan-tonalne institucije koje su u sufi citu, po-sude novac Kantonalnoj bolnici da bi se izbjegle kamate i niko takav prijedlog nije osudio, iako nije ni podržan jer nijedna institucija ne da svoje pare.

Velika fi nansijska kriza koja je pogo-dila Medžlis nakon brojnih izdataka je znatno uticala i na imamske plate, pa su njegove kolege redovno bile bez plata i uplata za penzijsko i zdravstveno osigu-ranje. Također, digao je novac sa tran-sakcijskog računa i uplatio penziono i zdravstveno osiguranje, što je apsolutno u skladu sa zakonom.

Ono što je još skandaloznije da je Nihad ef. osuđen na osnovu Krivičnog zakona F BiH, član 242. u kojem se kaže sljedeće: “Odgovorna osoba u pravnoj osobi koja kršenjem zakona ili drugog propisa u Federaciji očito nesavjesno po-sluje pa time prouzrokuje znatnu imo-vinsku štetu toj pravnoj osobi, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.”

Revizijski izvještaj, predsjednik Me-džlisa, muftija, predsjednik Inicijativnog odbora za gradnju džamije su posvjedo-čili na tom istom Sudu da ni sa jednom konvertibilnom markom nije oštećen Medžlis IZ-e Bihać, Gradska džamija niti bilo koje drugo pravno ili fi zičko lice.

Prema tome, prema članu Krivičnog zakona na osnovu kojeg je osuđen Nihad ef. nije ga bilo moguće osuditi, jer on nije ništa otuđio, niti napravio bilo kakvu štetu, niti je prekršio zakon!

Ovo su našli za zlo i to, bez ima-lo stida i srama, prezentirali javnosti. Međutim, očito je bilo da se mora kazniti onaj ko je došao da brani ovu zemlju iako je bio van nje na samom početku agresije. On je “kriv” zato što će u samom centru Avnojevskog grada, pored zgrada gdje su obitavali ličnosti sa najvećim vojnim ordenima JNA, sada stajati jedna grandi-

52 22. mart - 10. džumade-l-ula

Vjerujem, cijenjeni sude, da dobro poznaješ ljude

Politika

Page 53: 336

53 22. mart - 10. džumade-l-ula

ozna građevina sa dvije munare, buduća Gradska džamija u Bihaću. Vjerovatno je Nihad ef. “kriv” i zbog toga što nije ’92. otišao za Njemačku i što se vratio u svo-ju zemlju i svoj rodni Bihać da ga bra-ni. Vjerovatno je “kriv” što ima uzornu porodicu, adekvatno obrazovanje i što se nesebično zalaže da svojoj profesiji po-stavlja visoke standarde. A ponajviše je “kriv” zbog toga što određeni moćnici nisu mogli preko njegovih leđa pokazati i što nisu mogli manipulisati Islamskom zajednicom.

(Ne)časna uloga medija

Veoma nečasnu ulogu u ovom pro-cesu su odigrali mediji na čelu sa Fede-ralnom TV, Dnevnim avazom, Oslobođe-njem, US novinama Krajina i drugima.

Pisali su da je Nihad ef. osuđen na dvije godine, a u presudi stoji osam mjeseci. Nisu objavili službeni demant Medžlisa IZ-e Bihać u kojem se, izme-đu ostalog, kaže: “Revizorskim izvješta-jem kojeg je ustanovila revizorska kuća, utvrđeno je da nijedna marka koja je uplaćena u korist Gradske džamije nije potrošena u bilo koje druge svrhe osim za izgradnju džamije.

Imali smo priliku čitati razne in-tervjue koji govore o malverzacijama i navodnoj ugroženosti nekih imama, koji optužuju sve samo sebe ne i koji se javnosti u BiH predstavljaju kao istaknuti imami, a u svome narodu su prezreni i odbačeni, pa onda i u matičnoj instituciji – Islamskoj za-jednici. Njihov nerad najbolje govori o njima samima!

Sramna je manipulacija informa-cijama da je džamija oštećena sa šez-deset hiljada KM, što apsolutno nije tačno. Interesantno je bilo da su svi prenosili njegovu sliku s ahmedijom, jer je ona ta na koju se ustvari udara i na koju se želi ljaga baciti, a lice ima-ma je bilo u drugom planu.”

Da Nihad ef. i njegova porodica ni jedno iskušenje nisu doživjeli do-voljno bi im bilo da su preživjeli i podnijeli neutemeljeno i lažno pisa-nje i govor pomenutih medija.

Sud je uvijek u pravu?!

Momčilo Perišić je oslobođen. Ima li ijedan Bošnjak i Hrvat koji smatraju da je to PRAVDA? Napro-tiv, svakome je jasno i o tome svi govore da je to učinjeno kao pro-tuvrijednost oslobađanja generala Gotovine. Oslobođen je da se ne bi stavljalo na teret Srbiji da je bila agre-sor u BiH, a bila je. Međutim, ako slijepo vjerujemo sudu trebamo zna-ti da Srbija nije bila agresor na BiH. Predlažem onim medijima koji kažu:

“Sud je rekao svoje!” da u idućembroju Krajine napišu: “Niko neka ne epriča ništa protiv Srbije, jer Sud i toHaški je utvrdio da Perišićeva vojska nije izvršila agresiju na BiH.

Ako Sud u Tuzli osudi silovatelja maloljetne retardirane djevojčice na minimalnu kaznu, zar ja kao građa-nin nemam obavezu da dignem svojglas protiv nepravednog suđenja.

Desilo se da je Sud u Bihaću na-pravio presedan u sudskoj praksi, da se kazni onaj koji nije kriv ni za kakvemalverzacije, niti je bilo čime ošte-tio bilo šta. Naša moralna i ljudska obaveza je da se suprotstavimo i na legalan način prozovemo odgovorneinstitucije, ako ne rade svoj posao.

Riječ dajemo sudskoj vlasti iIslamskoj zajednici

Ako Sudska vlast u USK-u želi bitiprofesionalna kao što nam je dokaza-la bezbroj puta, neka bude i u ovomslučaju i neka javnosti bez imalopritiska obrazloži u drugostepenompostupku zašto je to “kriv” Nihad ef.Imširović kada je u pitanju ovaj slučajo kojem pišem?

Pravnom fakultetu u Bihaću i dru-gim institucijama koje se bave istraži-vanjem montiranih procesa predla-žem da ovaj slučaj uzmu kao urnek za tu oblast. Dobio sam informaciju da će jedan Bišćanin pisati magistarskirad na temu “montirani procesi” i da je glavna građa njegovog rada presu-da Nihadu ef. Imširoviću.

Islamskoj zajednici upućujemapel da ne ostavlja na cjedilu svojeslužbenike i da svoju čast i ugled branina sve moguće načine. Svi imami sa pro-stora Medžlisa IZ-e Bihać, osim jednog,su svojim potpisom dali bezrezervnupodršku svom kolegi. Bihaćki muftija,Hasan ef. Makić, je lično posjetio Nihadef. nakon presude dajući mu podršku spunim znanjem o kakvom sudskom pro-cesu je riječ. Njegove džematlije na čelusa džematskim odborom su mu dali be-zrezervnu podršku. Aktiv vjeroučitelja,

profesori Bihaćkog univerziteta i velika većina krajiške javnosti je svjesna o čemu se radi. S toga, nadam se da je ovo do-voljan svjedok Islamskoj zajednici da se angažira i ponudi punu pravnu i svaku drugu pomoć svom odanom službeniku u svrhu zaštite digniteta Islamske zajed-nice. I sam reisu-l-ulema, mr. Husein ef. Kavazović, koji je u potpunosti involvi-ran u ovaj slučaj kao član Disciplinske komisije Rijaseta, u prethodnom periodu je mogao vidjeti s kakvim je (ne)ljudima Nihad ef. imao posla.

Nekome je samo nebo granica, a utjeranju pravde Nihad ef. neće stati dok god postoji viša instanca ovozemaljskih sudova. A na Sudnjem danu se teško oni-ma koji su ganjali svoje ovosvjetske inte-rese na račun ponosa i časti drugih ljudi.

“I sve po zakonu, tu su paragrafi pa zagrabi pošteno i za v(j)eru i za nev(j)eru.”

Piše: Nazif Horozović

EU: Dolaze teška vremena za muslimane

IslamBosna.ba- Evropska mre-aaža protiv rasizma (ENAR) u izvještaju objavljenom u srijedu u Briselu predviđa “teška vremena za muslimane” u Evrop-skoj uniji. Osim toga, zbog fi nansijske i ekonomske krize su smanjenje anti-dis-kriminirajuće mjere većini EU-zemalja.

ENAT je mreža od preko 600 ne-vladinih organizacija u Evropi. Au-strijski članovi su trenutno Inicijati-va muslimana Austrije i Radio Afri-ka TV, navodi njihova web-stranica.Izvještaj obuhvata period od marta 2011. do marta 2012. Zbog Arapskog proljeća, situacija za migrante svjevernoafričkih zemalja je u ovom periodu bila posebna, navode autori. Posljedice migracije su pogotvo osjetile Italija i Malta. Istovre-meno se pokazalo da su migranti i druge etničke manjine, pogotovo crnci i Romi, najranjiviji u kontekstu diskriminacije i imigracije.

Percepcija etničkih manjina je u ve-ćini EU-zemalja negativna, navodi se u izvještaju. Ti ljudi se često optužuju da

Page 54: 336

 

drugima otimaju poslove, da rade za veo-ma niske plate, da žive o državnom troš-ku, dok se Romi isključivo optužuju za porast kriminaliteta.

Izvještaj: Muslimanke glavni cilj

U izvještaju se navodi da islamofobija dolazi do izražaja u različitim oblicima nasilja nad muslimanima. Pri tome su žene duplo više pogođene, zbog religije i zbog spola. U Francuskoj su, napri-mjer, u 85% svih islamofobičnih ispa-da upravo žene žrtve (što se nekako ne podudara s klasičnom predrasudom da muslimanke ugnjetavaju muslimani).Austrija se kritički navodi u izvještaju zbog građevinskih propisa pri izgradnji munara, gdje se njihova visina ograni-čava te se tako sprječava gradnja dža-mija. Još gore stanje je u Grčkoj gdje je u Atini 2011. izvršeno više napada na džamije u centru grada. U Bugar-skoj su muslimani žrtve napada aktivi-sta nacionalsocijalističke stranke Ataka, u kojima su na džamiju u Sofi ji bacali kamenje i jaja povrijedivši više ljudi.U Italiji je uvedena novčana kazna za nošenje burke. U Poljskoj i Španiji žene ne smiju nositi hidžab ako žele posao u javnim ustanovama.

Pohvala za austrijski projekat

Kao pozitivan primjer navodi se austrijski projekat “Fer i pažljivo – po-licija i Afrikanci”. Tu se radi o smanji-vanju predrasuda i podsticaju inter-kulturalnog dijaloga. Istovremeno se kritikuje da NGO u Austriji izražava svoju zabrinutost zbog nedostatka in-formatinog materijala u vezi sa stavom policije prema etničkim manjinama.

54 22. mart - 10. džumade-l-ula

Čitajte i gledajte na IslamBosna.ba

Aktuelno iz BiH i svijetaEU: dolaze teška vremena za mu-slimane Srbi žele srpski kanton u Federaciji BiH

Tekstovi Mehmed Alagić – general na Krovu svijeta i na dnu našeg poštovanja Dan kada je 20.000 Bošnjaka branilo Osmansko carstvo na Galipolju

Nauka i zanimljivoProjekat, moj muslimanski heroj: Doktor svih doktora

Video:IslamBosna TV: Šefik Kurdić u Beču

IslamBosna.ba- Nakon tri dece-nije je konačno na vidiku obu-stava oružanog sukoba: Uhap-

šeni šef PKK (Partiya Karkerên Kur-distan – Radnička partija Kurdistana) je u četvrtak potvrdio obustavu sukoba.

Kada je u ponedeljak isplovio brod izturske metropole Istanbula prema ostr-vu Imrali očekivanja su bila ogromna: da li će se kurdski izaslanici vratiti sa željenom porukom? Da li će Abdullah Öcalan, vođa “podzemlja” PKK organi-

j p

zacije podržati prekid oružanog sukoba?Par sati poslije je bilo jasno: “Ovaj put je ozbiljno, Öcalan će u četvrtak

p j j j j

pozvati na prekid sukoba”, izjavio jeSelahattin Demirtas, jedan od iza-slanika. Dalje je pročitao Öcalanovo

j

pojašnjenje u kojem navodno stoji: “Nastavljam sa pripremama da 21. marta, na dan kurdske nove godinezapočnem sa pozivom na smiraj oruža-nog sukoba, izjavu koju ću tom prili-kom dati biće od historijskog značaja”.Datum je simboličan, jer do sada su za novu godinu uvijek izbijali žestoki sukobi.

Ako Öcalan održi riječ, mogao bi to biti kraj 30-godišnjeg krvavog sukoba u kojem je preko 40.000 ljudi izgubilo živote, borce PKK, vojske koja je obič-no slala neiskusne regrute, ali i jako mnogo civila. Što je oficijelna vojska

g j

više udarala na separatističku PKK ilise borila protiv mirnih nastojanja ka autonomiji, to je više ljudi išlo “u pla-nine”, naziv koji Kurdi koriste kada se priključuju borbama.

Öcalan je nezaobilazan

Na čelu PKK je Murat Karayilan,ali Öcalan je i dalje Spiritus rector (du-

j y

hovni vođa). Donedavno je prijetila za-tvorska kazna ako bi neko oslovio Öca-

j p j

lana sa gospodin, jer je to značilo da sepoštuje terorista. Kurdski vođa je već 14godina u zatvoru. Uhapšen je u spekta-kularnoj akciji, 14-og februara 1999.pred grčkom ambasadom u Nairobiju.Bio je osuđen na smrt, ali otkako seTurska 2002. kandidirala za EU moralisu ukinuti smrtnu kaznu, tako da je po-milovan i osuđen na doživotnu robiju.U zadnje vrijeme se špekulira da bi seÖcalanu i ta kazna mogla ukinuti i da

j j p

bi mogao biti pušten na kućni pritvor.Bivši turski režim je sa teškom voljompriznavao postojanje Kurda kao pro-blema,  tek otkako je na vlast došaoTayyip Erdogan stanje počinje mjenjatinabolje.

Kurdi polažu velike nade u Er-dogana i njegova obećanja. Iakoodskoro postoje radio stanice na kurdskom jeziku, koji se može uči-ti i pred sudom uz prevodioca možekoristiti, Kurdima koji čine 20% tur-skog stanovništva to ipak ide sporo.Uvijek iznova se javljaju nova ratišta,iako je PKK utišala svoj glas za osni-vanje države. Mirovnih sporazuma jebilo i do sada, ali su redovno kršeni.Ali ovaj put je drugačije, ovaj put objezaraćene strane šalju signale da se neradi o taktičkoj igri kao do sada.

IslamBosna.ba

Turska pred historijskim mirovnim sporazumom sa PKK

Svijet

Page 55: 336

55

Primijenjena religijska filozofija

Društvo

Pojam scijentologija je složenica od latinske riječi scio i grčke riječi logos, i bukvalno znači: “znati kako znati” ili “nauka o mudrosti i znanju“. Jedan od naziva za scijentologiju je i “primijenjena religijska filozofija“. Ona se prvenstveno fokusira na psihološke tehnike koje ljudi mogu iskoristiti da poboljšaju vlastite živote. Kao takva, veoma malo govori o Bogu, životu nakon smrti i drugim religijskim konceptima

Piše: Nedim Botić

Scijentološku crkvu (“TheChurch of Scientology”) osno-vao je L. Ron Hubbard (1911.-

1986.), u SAD-u 1952. god. Njen izvori početak je Hubbardova knjiga objav-ljena 1950. godine pod imenom “DIA-NETICS: The Modern Science of Men-tal Health” – DIJANETIKA: Moderna nauka o mentalnom zdravlju. Prodana je u preko 10 miliona primjeraka i omo-gućila mu da postane čuveni autor na-učno-fantastičnih djela.

Dijanetika je prvobitno planirana kao Hubbardov psihoterapijski odgovorna tehnike savremene pshijatrije. Riječ“dijanetika” u prijevodu znači “krozdušu”: i imala je za cilj otkrivanje “jedi-nog uzroka svih oblika ljudskog ludila,psihosomatskih bolesti i neuroza”.

Pojam scijentologija je složenica odlatinske riječi scio i grčke riječi logos,i bukvalno znači: “znati kako znati” ili“nauka o mudrosti i znanju”. Jedan odnaziva za scijentologiju je i “primijenje-na religijska filozofija”. Ona se prven-stveno fokusira na psihološke tehnike

koje ljudi mogu iskoristiti da poboljšaju vlastite živote. Kao takva, veoma malo govori o Bogu, životu nakon smrti i drugim religijskim konceptima.

Njen fokus su psihološki problemisavremenog čovjeka. Hubbardove ideje o ljudskoj duši i njegovoj duhovnoj svi-jesti pružaju donekle scijentologiji obi-lježje religije, mada se njen osnivač ve-oma malo doticao vjerskih tema. Pojaš-njavajući ciljeve scijentologije, Hubbard kaže da oni uključuju: “Civilizaciju bez ludila, bez kriminalaca i bezrata, gdje će sposobni bitiu stanju da prosperiraju ipošteni imati prava, i gdjeće čovjek imati slobodu da ostvari velike ciljeve.“

Ko je bio L. Ron Hubbard, osnivač scijentologije?

Lafayette Ronald Hubbard(1911.-1986.), je bio američkiautor djela iz oblasti naučne-fantastike i osnivač Scijento-loške crkve. Iako o njegovomživotu kruže razne kontrover-ze, većina se istraživača slažepo pitanju osnovnih detalja njegovog životopisa. Rođen jeu Tildenu u Nebraski, mada je većinu djetinjstva proveo uHeleni u Montani. Nakon štoje njegov otac kao oficir američke morna-rice poslan u Guam, poveo je i svoju po-rodicu. Tako je Hubbard putovao po Aziji i Južnom Pacifiku još u toku ranih 20-tih godina XX stoljeća. Početkom 30-godina upisuje Univerzitet George Washington u Washingtonu, a kasnije ga napušta i zapo-činje karijeru kao autor šunda i petparač-kih priča.

Scijentologiju je osnovao 1952., ipratio njen razvoj na svjetskom nivou. Tokom kasnih 60. i ranih 70-tih godina, većinu vremena je proveo na svojoj lič-noj floti brodova kao komodor Sea Or-

ganizacije (elitnog kruga pro-branih scijentologa). Ekspe-diciji je došao kraj u momen-tu kad su Britanija, Španija,

j j j

Portugal i Venecuela zatvorilisvoje luke za njegove brodo-ve. Također, sud u Australiji jeodbio da Scijentološkoj crkvipruži status religije, a visokisud u Francuskoj je Hubbar-da u odsustvu osudio krivimza prevaru. 1975. Hubbard sevratio u SAD i povukao se uosamu kalifornijske pustinje.1983. je proglašen saučesni-kom u međunarodnoj zavjerii krađi podataka poznatoj kao“Operation Snow White”(Operacija Snjeguljica). Osta-tak svog života proveo je na svom imanju blizu Crestona u Californiji gdje je i umro

1986. godine.Scijentološka crkva o svom osnivaču

govori u superlativima i opisuje ga kaovrhunskog istraživača, svjetskog putnika i nuklearnog fizičara i eksperta u širo-kom broju disciplina, poput fotografije,umjetnosti, poezije i filozofije. Hubbar-dovi kritičari ga opisuju kao lažova,šarlatana i mentalno nestabilnu osobu.Mada je potvrđeno da su mnogi njegoviautobiografski podaci laž i izmišljotina,scijentolozi odbacuju svaku takvu pri-mjedbu i slijepo slijede njegove tvrdnje.

Scijentologija Scijentologija – šta je to?– šta je to?

22. mart - 10. džumade-l-ula

Pojam scijentologija

je složenica od latinske riječi scio i grčke

riječi logos, i bukvalno znači:

„znati kako znati“ ili „nauka

o mudrosti i znanju“. Jedan

od naziva za scijentologiju je i „primijenjena

religijska filozofija“.

Poznati glumac Tom Cruise, poklonik Scijentološke crkve

Page 56: 336

56

Osnovna učenja i pojmoviscijentologije

Osnovno vjerovanje scijentologa jeste da su sva naša iskustva, iz ovoga ili prošlih života, zabilježena u mozgu kao nizovi “engrama” ili zapisa. Ovi en-grami se ojačavaju i oživljavaju putem sličnih životnih situacija i uvijek dovo-de do neprikladnog i štetnog ponaša-nja. Cilj scijentologije jeste čišćenje i oslobađanje ovih engrama i postajanje jačom osobom. Brisanjem ovih nasla-ga iz sadašnjeg ili bivših života, osoba oslobađa duhovnog sebe ili dušu nazva-nu “tetan”. Hubbard je vjerovao da se ljudsko biće sastoji od tri djela:

- Tijela koje uključuje mozak, a njegova je svrha prenos poruka. Može se usporediti s prekidačem.

- Uma, sastavljenog od slika. Um je akumulacija životnih iskustava, per-cepcija, odluka i zaključaka.

- Tetana.Službeni web-site Scijentološke cr-

kve naglašava: “Čovjek je duhovno biće j

kojem su podarene mogućnosti znatnoveće od onoga što on inače misli. On ne samo da je u stanju da riješi sve vla-stite probleme, ostvari ciljeve i postigne trajnu sreću, već i da ostvari nove ni-voe spoznaje o kojima nije nikad niti sanjao.”

Život nakon smrti - Scijentologi-j

ja ne uključuje nikakvo vjerovanje o životu nakon smrti, ali govori o idejiponovnog rađanja u drugom tijelu, što je slično hinduističkom vjerovanju o reinkarnaciji.

Sveštenstvo - Scijentologija ima sve-štenike koji obavljaju određene religij-ske obrede, ali njihova glavna zadaća je individualno savjetovanje. Scijentološ-ka crkva je isključiva, veoma organizi-rana, s preciznom hijerarhijom, uskim krugom rukovodilaca i mnogim po-svećenim pristalicama, koje uključuju poznate ličnosti Johna Travoltu i Toma Cruisea.

Vjerovanje u Boga - Scijentologija ne pruža nikakvu doktrinu o Bogu. Hubbard Boga naziva Osmom Di-namikom, koja je također poznata i kao Beskonačnost. Prema Hubbar-du, scijentolozi koji dostignu stepeneOsme Dinamike mogu izvoditi vlasti-te zaključke o Vrhovnom Biću: dakle, naglasak se stavlja na lično čovjekovo iskustvo.

Porijeklo života - Prema scijentologi-ji, sve na svijetu je manifestacija univer-zalnog duha, koji je ustvari jedino ono što postoji.

Zašto postoji zlo? - Bolna iskustva i štetna djela počinjena prije rođenja, u toku sadašnjeg ili prošlih života, ostaju zapisana u reaktivnom umu i dovode do iracionalnog ponašanja. Odvajanje

od racionalne misli i lažneideje (“aberacije”) mogu do-vesti do zločina.

Sveta knjiga scijentologije- Hubbardovi rukopisi i sni-mljene riječi na temu scijen-tologije služe kao verzija Sveteknjige. Sveukupno to iznosipreko 500.000 stranica, uk-ljučujući desetke knjiga i pre-ko 2.000 audio predavanja.

Uspjeh scijentologije jedosta vezan za Hubbardovu50-godišnju reputaciju kaoautora bestsellera, s preko589 objavljenih djela. Njego-va djela iz fikcije su prodana u preko 25.000.000 primje-raka; a djela iz oblasti naukeu preko 23.000.000.

Tetani - Tetan je duša, koja je stvarna bit ljudskog bića.Hubbard je namjerno htio da izbjegne pojam duše, jer on nosi previšeznačenja. Stoga je formirao pojam tetana koji je individualni identitet pojedinca.

Tetan može egzistirati potpuno ne-zavisno od tijela i uma. Kroz proces na-

22. mart - 10. džumade-l-ula

zvan “eksteriorizacija”, tetan može napustiti tijelo, ali ga i dalje kontrolirati. Osoba koja je u stanju da u potpunosti koristi sve sposobnosti tetana se naziva OT ili Operativni Tetan. Operativni Tetan je u stanju da kontrolira materiju, energiju, prostor i vrijeme, a sam nije podložan njihovim utjecajima.

Engrami - Kada osoba doživi traumatično iskustvo, reaktivni um formira mental-nu sliku događaja, uključu-jući sve percepcije i iskustva vezana za taj događaj. Ove mentalne slike, ili engrami, ostaju sačuvani za čitav ži-vot, kao i iz prošlih života, pa makar se osoba nikako ni ne sjećala samog događaja. Engrami proganjaju osobu,

dovode do psihičkih tegoba, uništavaju sposobnosti i upropaštavaju tetana do-vodeći ga u teško stanje.

“Čisti” - Scijentolozi koji su se rije-g j

šili svih engrama su poznati kao “Čisti”. j j j

Lafayette Ronald Hubbard (1911.-1986.),

je bio američki autor djela iz

oblasti naučne-fantastike i osnivač

Scijentološke crkve. Iako o njegovom

životu kruže razne kontroverze,

većina se istraživača

slaže po pitanju osnovnih detalja

njegovog životopisa.

Page 57: 336

To podrazumijeva ne samo da se je do-tična osoba oslobodila svih ograničenja prošlih engrama, već je i reaktivni umneutraliziran i više ne proizvodi noveengrame.

Praznici i značajni datumi – Scijento-lozi obilježavaju rođenja, brakove i smrti,i običaj je da čelnici Crkve nadgledaju teceremonije. Scijentolozi proslavljaju ne-koliko godišnjih praznika koji su vezaniza sami razvoj svoje Crkve. Ti datumiuključuju:

13. mart – Dan rođenja L. Hubbarda9. maj – Dan prvog izlaska iz štampe

knjige Dijanetika7. oktobar – Dan formiranja IAS-a

(Internacionalne Asocijacije Scijentolo-ga).

Također, imaju posebne dane u koji-ma obilježavaju svoje određene obrede,uključujući Dan Auditora (u drugoj ne-djelji u septembru).

Kontroverze - Scijentološka crkva jeu SAD-u oslobođena plaćanja poreza,što su mnogi osporili smatrajući da jeglavni cilj scijentologije uzimanje para odnaivnih ljudi. Scijentološke aktivnosti suzabranjene ili ograničene u više zemalja,uključujući Njemačku. Mnogi vide ovucrkvu kao opasni kult. U više navrata sci-jentolozi su dolazili u sukob s medicin-skim stručnjacima i naučnicima raznihprofila. Scijentologija je gorljivi protivnik kompletne psihijatrijske profesije, kojuoni gledaju kao oruđe represije i tlačenja.

Prema navodima magazina Time, Fe-deralni sud SAD-a i kanadski sudovi suutvrdili da su brojni čelnici Scijentološkecrkve krivi po tačkama krađe, prisluškiva-nja i zavjere protiv vladinih agencija.

Poznati scijentolozi – Scijentologija aktivno radi na konverziji umjetnika ipoznatih ličnosti i trenutno vodi 8 cen-tara posvećenih samo njima. Poznati

scijentolozi su: Tom Cruise, Katie Holmes, Isaac Hayes, Jenna Elfman, John Travol-ta, Giovanni Ribisi, Kirstie Alley, Mimi Rogers, Lisa Marie Presley, Kelly Preston, Danny Masterson, Nancy Cartwright i Sonny Bono.

Scijentologija u svjetlu islamskog učenja

Scijentolozi vjeruju da jenjihov osnivač dobio objavu i tretiraju ga kao nepogrešivog. Islam kategorički ističe da je Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, posljednji Allahov poslanik; i da je Kur’an naj-potpunija i posljednja Božija Objava. Stoga su s islamske tačke gledišta potpuno neprihvatljive ide-je o nekon novom poslaniku ili Božijoj Knjizi nakon Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, i Kur’ana. Allah, dž.š., u Kur’anu Časnom kaže:

jMuhammed nije

roditelj ni jednom od vaših ljudi; nego je Allahov poslanik i posljednji vjerovjesnik – a Allah sve dobro zna.

Muhammed, s.a.v.s., za sebe je kazao:“Ja sam posljednji vjerovjesnik. Poslije mene poslanika više neće biti.”

Njegova misija se odnosi na sve naro-de, rase i staleže, na sva vremena, do Sud-njeg dana. Prethodni vjerovjesnici su slati samo svom narodu, što Kur’an potvrđuje na više mjesta: Mi nismo poslali nijednog poslanika koji nije govorio jezikom naroda svoga, da bi mu objasnio. I Musa-a smo po-slali s dokazima Našim: “Izvedi narod svoj iz tmina na svjetlo i opomeni ga Allahovim danima!” ;

Zar do vas nije doprla vijest o onima pri-je vas, o narodu Nuhovu, i o Adu, i o Semu-

57

du, i onima poslije njih? – Samo ih Allah zna! – Poslanici njihovi su im dokaze donosili… Me-đutim, Muhammed, s.a.v.s., je poslanik svim ljudima, univer-zalni poslanik, a njegova misija traje do kraja svijeta. Njemu je bilo naređeno samo da obzna-ni: Reci: “O ljudi, ja sam svima vama Allahov poslanik…”

Kur’anom su derogirane sve ranije objave. Ostao je va-žiti samo Šerijat Muhamme-dov, s.a.v.s.. U sljedećem kur’anskom ajetu se naznaču-je valjanost poziva samo po-sljednjeg Allahovog Poslanika, s.a.v.s., koji je nosilac zadnje Objave u kojoj su objedinjene sve ranije objave, kao što je u njegovom poslanstvu ujedinje-

no poslanstvo i vjerovjesništo svih Božijih poslanika, od Adema, a.s.: … I reci onima kojima je data Knjiga i neukima: “Primite islam!” Ako prime islam, onda su na Pra-vome putu. A ako odbiju, tvoje je jedino da pozivaš…

Ebu Musa Eš‘ari, radijallahu anhu, veli da je Muhammed, s.a.v.s., rekao: “Tako mi Onoga u čijoj je ruci moja duša, neće nijedan čovjek, bio on kršćanin ili židov, čuti za mene, i potom ne povjerovati u me i moje poslanstvo, a da ne dospije u dže-hennem.”

Scijentologija malo govori o Bogu i ništa ne navodi o Sudnjem danu. Ona ne pruža nikakav model za život na ovom svijetu, pritom odbacujući ideju o transce-dentnom Zakonodavcu koji postavlja za-kone u pojavnom svijetu. Sve spomenuto znači da se scijentologija može posmatrati samo kao pseudo-religija, i kao takva ne pruža ništa onima koji traže Boga i vječni život na ahiretu.

22. mart - 10. džumade-l-ula

Uspjeh scijentologije je dosta vezan za Hubbardovu

50-godišnju reputaciju kao autora bestsellera, s preko 589 objavljenih

djela. Njegova djela iz fikcije su prodana u preko 25.000.

000 primjeraka; a djela iz

oblasti nauke u preko 23.000.

000.

Page 58: 336

58

Izašlo peto izdanje “Islam između Istoka i Zapada” u arapskom svijetu

Knjige

Treba naglasiti da nam ovim člankom nije cilj iznijeti tvrdnju da su Alija Izetbegović i njegovo djelo Islam između Istoka i Zapada, popularniji u arapskom svijetu nego u BiH (ipak treba uzeti mnoge faktore u obzir, kao npr. u veličini čitalačke publike arapskih zemalja i male zemlje poput Bosne), već ukazati na rastući trend popularnosti našeg prvog predsjednika u arapskim državama, i na naš nemar u gajenju sjećanja na njegov lik i djelo

Prošlo je ravno deset godina otkako je Alija Izetbegović,predsjednik Republike Bosne i

Hercegovine, moderni muslimanski mi-slilac, pisac i političar, borac za sloboduBosne i Bošnjaka, ravnopravnost bosan-skih naroda i opću toleranciju, preseliona ahiret.

Tužna je činjenica da je omiljenostIzetbegovića među bosanskohercegovač-kim građanima, posebno Bošnjacima,splasnula nakon njegove smrti. Oni u na-šim redovima koji vrijeđaju Aliju Izetbe-govića mogu se naći na bukvalno svakomkoraku. To je, kao što nam je poznato, dje-lo ruku antibošnjačke i antimuslimanskepropagande, koja nije prestajala da djelujeprotiv Alije Izetbegovića još od 1946. go-dine kada je po prvi put završio u zatvoruzajedno sa hiljade drugih koji se nisu sla-gali sa ateističkom ideologijom titoizma,jugoslovenskom verzijom komunizma.

Kapitalno djelo

No, voljom Velikog Boga, lik i djeloAlije Izetbegovića nisu umrli. Štaviše, čini

j g g j

se da se polahko vraćaju u stanje kakvo suimali za vrijeme agresije na BiH (1992.-1995.). Veliki broj onih zavedenih djelo-vanjem produženih ruku Zagreba i Be-ograda, došla je pameti i shvatila značaj

čovjeka zvanog Alija Izetbegović. Veliku pomoć u odbrani njegovog života i dje-la daje Muzej Alija Izetbegović (osnovan 2007. godine), Islamska zajed-nica, SDA (doduše ne toliko revno kao nekad), njegovi saborci iz Armije RBiH, pa-triotske nevladine organizaci-je, probosanska glasila (među kojima je i Saff , bh. intelektu-ffffalci, te brojni drugi poštovaoci Izetbegovića. Međutim, treba naglasiti da konačna bitka nije, niti će ikada biti dobive-na, pošto će uvijek biti onih koji će pljuvati po velikani-ma muslimanskog ummeta, kao što to imamo priliku da vidimo na našoj političkoj sceni. Na to upućuje i žalosna činjenica da je zadnje izdanje nekog Alijinog djela kod nas objavljeno 2004. godine.

Slično je stanje sa popu-larnošću Alije Izetbegovića na Zapadu – nakon buma tokom Odbrambenog rata, popular-nost lika i djela Izetbegovića je polahko opadala, da bi nakon njegove smrti do-stigla kritičnu tačku. Zadnje izdanje neke Alijine knjige u zapadnim zemljama je izašlo 2003. godine.

Paradigma Zapada slijeđena je i umuslimanskom svijetu. No, dešavanja koja su potresla muslimanski svijet počet-kom XXI stoljeća – ratovi u Afganistanu, Iraku, Somaliji, Gazi, naročito Arapsko proljeće (Sirija, Libija, Egipat, Jemen), te sveopći preporod muslimanske misli, poglavito u Turskoj i Maleziji, dovela su u muslimanskom svijetu do ponovne ak-tualizacije lika i djela Alije Izetbegovića, kao jednog od glavnih muslimanskih mislilaca druge polovine XX stoljeća. To se i ponajbolje primjećuje u pogledu iz-davanja Izetbegovićevih djela. Naime, u kratkom periodu od 1992. do 1997. go-dine izašlo je 7 izdanja njegovih djela u muslimanskim zemljama – što odgovara prvom dobu popularnosti Alije Izetbego-vića tokom rata i neposredno nakon nje-ga. Zatim nastaje pauza od četiri godine,

te po jedno izdanje 2002. i 2003. godi-ne, da bi uslijedio period od šest godina bez ijednog izdanja – ovaj period šutnje

je otprilike razdoblje gašenja popularnosti Alije Izetbego-vića, pa čak i kod nas. Onda dolazi buđenje interesiranja za djela Alije Izetbegovića, s ob-zirom da je od 2009. godinedo danas izašlo čak 6 izdanja njegovih knjiga.

Svakako, muslimanski svi-jet, koji žeđa za intelektualnimnektarom, najviše zanimanja je pokazao za Islam izmeđuIstoka i Zapada, kapitalno dje-lo Alije Izetbegovića. Stoga netreba da čudi da je ove 2013.godine, u nakladi renomiranekairske izdavačke kuće Dar eš-Šuruk, izašlo čak peto izdanjeove knjige na arapskom jezi-ku, a drugo u nakladi dotičneizdavačke kuće.

Arapska izdanja

Islam između Istoka i Zapada je naj-apoznatije, najizdavanije, najprevođenije,najčitanije, a po mnogima i najznačajnijedjelo Alije Izetbegovića. Iako je rukopisovog djela završen 1975. godine (glavnina knjige je bila završena 1946. godine prijeodlaska Izetbegovića u zatvor!) , djelo je,uglavnom zbog stege komunističkog reži-ma, ugledalo svjetlo dana tek 1984. godi-ne i to u prijevodu na engleskom jeziku.Od tada pa do danas djelo je doživjelo,koliko je nama poznato, najmanje 22 iz-danja, između kojih je: 6 na engleskom, 5na arapskom, 4 na bosanskom, 1 na fran-cuskom, 1 na albanskom, 1 na turskom,1 na malajskom (indonežanskom), 1 na njemačkom... Prevedeno je na ukupnodevet jezika: engleski, arapski, francuski,albanski, turski, perzijski, urdu, malajski(indonežanski), njemački. Donosimo ipopis svih arapskih izdanja knjige:

1. Muessese Bavarija, Minhen, 1994,Njemačka, I izdanje

2. Muessese Bavarija, Minhen, 1994,Njemačka, II izdanje

Lik i djelo Alije IzetbegovićaLik i djelo Alije Izetbegovićasve popularnije u arapskom svijetusve popularnije u arapskom svijetu

22. mart - 10. džumade-l-ula

Islam između Istoka i Zapada je najpoznatije, najizdavanije,

najprevođenije, najčitanije, a po mnogima i najznačajnije

djelo Alije Izetbegovića

Page 59: 336

Knjižara Dar eš-Šuruk, iznutra

59

3. Mektebe el-Buhari, Kai-ro, 2009, Egipat, sažetak djela

4. Dar eš-Šuruk, Kairo,g p j

2010, I izdanje5. Dar eš-Šuruk, Kairo,

j

2013, II izdanjeGlede osvjetljavanja po-

pularnosti dotičnog djela uarapskom svijetu, dovoljnoje navesti nekoliko primjera ipoređenja:

- prva dva arapska izdanja prodana su u rekordnih 29.000 primjeraka (za detaljnijevidi: Saff, broj. 315, 15. junff2012. godine)

- u arapskom svijetu jeizašlo pet izdanja dotične knji-ge, a u BiH samo četiri

- zadnje izdanje Islama iz-među Istoka i Zapada u BiH jeizdato davne 1999. godine, a u arapskom svijetu su, pore-đenja radi, u zadnje četiri go-dine izašla čak tri izdanja

- lični primjer: Naime, kad sam prošle godine u knjižari Dar eš-Šuruka pokušao

p j p

da kupim IV izdanje knjige radnici u knjižari su mi priopćili da je edicija odav-no u potpunosti rasprodata.

- izjave predsjednika Turske i Egipta o ulozi Alije Izetbegovića u buđenju musli-mana krajem XX i XXI stoljeća (Arapsko proljeće, sveopći napredak Turske i Ma-lezije i dr.).

Što se tiče posljednjeg, petog izdanja j )

ove knjige, spomenut ćemo neke njegove osobenosti. Najprije da naglasimo da je peto izdanje u potpunosti isto kao i četvrto – ne donosi nikakve promjene, ni sadržajem ni izgledom. Dapače, čak je i dizajn korica potpuno isti. Pored samog prijevoda djela, u ovom izdanju možemo naći dva predgovora: prvi iz pera poznatog muslimanskog mislioca dr. Abdulvehhaba el-Mesirija (1938.-2008.) naslovljen Uvod u čitanje misli Alije Izetbegovića, te drugi, preuzet iz II izdanja knjige na arapskom jeziku 1997. godine, djelo egipatskog muslimanskog mislioca Muhammeda Jusufa Adesa, prevoditelja djela, inače velikog poznavatelja lika i djela Alije Izetbegovića. Na samom kraju knjige na-lazi se kratka biografija Alije Izetbegovi-oo

22. mart - 10. džumade-l-ula

Dar eš-Šuruk je vodeća i najveća arapska

izdavačka kuća. Osnovana je 1968. godine

u Kairu i Bejrutu. Dio je Šuruk grupe

(arap. Shorouk Group),

korporacije koja se danas sastoji iz šest

prestižnih kompanija na

polju printanih, digitalnih i TV

medija.

Knjižara Dar eš-Šuruk na trgu Tal’at Harb

Page 60: 336

ća. Knjiga je izašla u mehkom povezu, formata 24x17 cm, i ima 380 stranica. Košta 40 egipatskih funti (nešto ispod 10 KM). Može se nabaviti u knjižarama Dar eš-Šuruka i knjižarama njihovih distribu-

) j

tera izvan Egipta. Mi smo naš primjerak kupili u glavnoj knjižari izdavača na kair-skom trgu Tal’at Harb, u blizini poznatog trga Tahrir. U velikom Kairu postoji još 6 knjižara dotičnog nakladnika, među kojima ćemo izdvojiti knjižaru u trgovač-kom centru City Stars u Medine Nasr, te knjižaru u Gizi u naselju El-Muhendisin, u ulici Muhammeda Kamila Mursija.

Mudžtehid i mudžahid

Uzevši u obzir da je ova nakladna kuća, kojoj je pripa-la čast da izda dva posljednja izdanja knjige Islam izmeđuIstoka i Zapada na arapskomajeziku, slabo poznata našoj javnosti, u nastavku ćemo je ukratko predstaviti. Dar eš-Šuruk je vodeća i najveća j p

arapska izdavačka kuća. Osno-vana je 1968. godine u Kairu i Bejrutu. Dio je Šuruk grupe

j g

(arap. Shorouk Group), kor-poracije koja se danas sastoji iz šest prestižnih kompanija u polju printanih, digitalnih i TV medija. Dar eš-Šuruk

p j p g

se bavi izdavanjem stripova, memoara, biografija, knjiga iz oblasti politike, historije, filo-zofije, književnosti, religije, te drugih društvenih i prirodnih nauka. U njoj je zaposleno oko 1.200 rad-nika. Ona danas ima 14 knjižara širom arapskog svijeta: Egipat (9), Liban (2), Palestina, Jordan, U.A.E., te preko 50 distributera u sljedećim arapskim i nea-rapskim zemljama diljem svijeta: Jordan, U.A.E., Alžir, S. Arabija, Irak, Kuvajt, Je-men, Maroko, Tunis, Sirija, Francuska, Palestina, Katar, Liban, Kanada, Libi-ja, Bahrein, Sudan, V. Britanija, Italija, Oman, Njemačka. U planu je širenje mreže knjižara tako da ne ostane ni je-dan veći egipatski grad bez jedne knji-žare Dar eš-Šuruka. Koliko je značajan

g p g j jp

rad ove nakladne kuće dovoljno govori i podatak da u intelektualnim krugovi-ma već postoji izreka: Nema naslova u arapskom svijetu koju nije izdala Dar eš-Šuruk.

p

Treba naglasiti da nam ovim član-kom nije cilj iznijeti tvrdnju da su Alija Izetbegović i njegovo djelo Islam između Istoka i Zapada, popularniji u arapskom svijetu nego u BiH (ipak treba uzeti mnoge faktore u obzir, kao npr. u veli-čini čitalačke publike arapskih zemalja i male zemlje poput Bosne), već ukazati na rastući trend popularnosti našeg pr-vog predsjednika u arapskim državama,

60

i na naš nemar u gajenju sje-ćanja na njegov lik i djelo.

Umjesto zaključka, navo-dimo isječak iz predgovora dr. Abdulvehhaba el-Mesi-rija, koji se nalazi na poleđi-ni najnovijeg izdanja knjige Islam između Istoka i Zapada, u nakladi Dar eš-Šuruk:

“Predsjednik Alija Izetbe-gović, nekadašnji predsjednik Bosne, njen politički lider, te najveći bosanski moralni i intelektualni autoritet, ulo-žio je značajano intelektual-no pregalaštvo u objašavanju fenomena čovjeka u svakom pogledu njegove sinteze. Sto-

ga je ova sinteza, čvrsto povezana sa du-alizmom čovjeka i prirode, tačka polaska i temeljni stub u njegovom filozofskom sistemu... On nije bio samo teoretičar (mudžtehid), već i borac (mudžahid) – mislilac i predsjednik države koji je analizirao Zapadnu civilizaciju i razlu-čio gnostički, materijalistički, nihilistič-ki model skriven u njenim naukama i hegemonističkom programu. Potom joj se suprotstavio i pružio otpor njenom pokušaju istrebljenja bosanskog naroda. Moguće da je njegova vjera u čovjeka, koja proizilazi iz vjere u Boga i percep-cije dualizma čovjekove prirode, bila ta koja mu je potpomogla da Bog dosudi njemu i njegovom narodu spas. Ona je bila ta koja mu je omogućila da igra tu dvostruku ulogu – ulogu intelektualnog pregaoca (mudžtehida) i uglednika i ulo-gu lava i viteza. Knjige Alije Izetbegovića se odlikuju bistrinom i kristalnom jasno-šću. Profesor Muhammed Jusuf Ades je, jasnim jezikom i složenim filozofskim govorom, na arapski jezik preveo naj-značajniju njegovu knjigu Islam između Istoka i Zapada . Tako je njegov prijevod došao kao istančano filozofsko djelo koje se odlikuje tačnošću i ljepotom.”

22. mart - 10. džumade-l-ula

Knjige Alije Izetbegovića se odlikuju bistrinom i kristalnom jasnošću. Profesor

Muhammed Jusuf Ades je, jasnim jezikom

i složenim filozofskim govorom, na arapski

jezik preveo najznačajniju

njegovu knjigu Islam između

Istoka i Zapada.

Izdanja Dar eš-Šuruk 2010. i 2013. godine

Djelo na polici u knjižari Dar eš-Šuruk

Djelo na polici u knjižari Dar eš-Šuruk

Page 61: 336

Apel

Pomozimo djevojčici Uka Merjem

Ovim putem pozivamo i Vas da pomognete maloj Merjem da se, uz Božiju pomoć, izliječi od bolesti koja ju je zadesila.

U nastavku pročitajte molbu njene majke koju nam je uputila:

Es-selamu alejkum!

Zovem se Uka Fatima i ovim putem Vam se obraćam za pomoć mojoj kćerki Merjem koja ima 6 godina. Merjem je teško obolila a dijagnoza joj je ubrzan hormon rasta. Petočlana smo porodica, živimo u Konjicu. Merjem svaki mjesec ide na terapije u Mostar, na Bijeli Brijeg. A na žalost ja nemam sredstava da finansiram njen odlazak na terapije. Ja i muž smo nezaposleni, školujemo dvoje starije djece. Moj suprug je bio pripadnik Armije BiH. Suprug je bolestan, obolio je od PTSP i liječi se na psihijatriji u Konjicu. Najveći problem nam je odlazak u Mostar na terapiju i hrana za Merjem, naime Merjem mora da jede posebnu hranu koja ne smije imati sastojaka hormona u sebi. Takva hrana nas košta u prosjeku 400,00 KM mjesečno. Hvala dragom Allahu, uz pomoć dobrih ljudi ja mogu finansirati nabavku inekcija za Merjem, jedini problem mi je putni trošak i hrana za Merjem. Ovim putem Vam se obraćam da mi pomognete koliko ste u mogućnosti. Merjem se mora liječiti, primati inekcije do 20.10.2013. godine, a za svaki odlazak u Mostar mi moramo izdvojiti minamlno 50,00 KM. „Ko spasi jedno biće kao da je spasio čitavo čovječanstvo“

Uka Fatima

ul. Zuke Džumhura

88400 Konjic

062/279-902

Žiro račun

Unicredit Bank d.d. Mostar, Bosna i Hercegovina

S.W.I.F.T. UNCRBA22

IBAN BA39 3386 8028 6855 7258

BENEFIFICIARY: Uka Ali Broj deviznog računa 45261342101

Ulica Kardinala Stepinca bb, 88000 Mostar

Page 62: 336

Već neko vrijeme bihaćki muftija Hasan ef. Makić i sjedi-VVšte Muftijstva je suočeno sa brojnim zahtjevima roditelja VVčija djeca pohađaju osnovnu ili srednju školu, da poduzmuodređene korake koji će omogućiti njihovoj djeci da ne izo-stavljaju jedan od najvećih islamskih farzova - džuma-namaz,ali sa druge strane da učenici ne gube nastavu ukoliko bi dobi-li dopuštenje od nadležnih organa. Također, roditelji su tražilii predlagali razna rješenja po ovom pitanju dok se nije došlo do najboljeg, barem za sada. Svakog pet-ka će se u prostorijama Muftijstva klanjati džuma u 14 sati, barem dok je zimsko računanje vremena na snazi, tako da učenici iz druge smjene mogu stići na džumu u Muftijstvo, a učenici iz prve smjene mogu prisustvovati redovnom terminu klanjanja džume u džamijama. Džumi, također, mogu prisustvovati i drugi ljudi koji iz nekih razloga nisu bili u prilici da obave džumu namaz u prvom vremenu. U petak, 08. marta 2013. godine u mesdžidu zgrade Muftijstva je organizirana prva džuma-namaz koju je predvo-dio bihaćki muftija Hasan ef. Makić. On je govorio o važnosti džuma-namaza i hronologiji korespon-dencije između roditelja i Muftijstva i kako se došlo do ovog sadašnjeg rješenja. Zahvalio se učenicima i njihovim roditeljima za brigu u izvršavanju Božije zapovijedi obavljanja džuma-namaza i pozvao ih da aktivno učestvuju u promoviranju pozitivnih ideja u svom društvu. Džuma-namaz u prostorijama Muftij-stva će ubuduće predvoditi vjeroučitelji u osnovnim i

srednjim školama, profesori Islamskog pedagoškog fakulteta uBihaću, a u skoroj budućnosti se planiraju organizirati još nekidodatni sadržaji edukativno-zabavnog karaktera nakon džuma-namaza. Brojne čestitke su stigle na adresu Bihaćkog muftijstva,Medžlisa IZ-e Bihać i Aktiva vjeroučitelja i iskreno se nadamoda će ovakvi pozitivni projekti biti implementirani i u drugimsredinama. (Nazif Horozović)

Uokviru edukativnih programa za mlade juče je u Travniku održan turnir u stonomUUtenisu. Sport koji se tradicionalno igra u medresama a u posljednje vrijeme sve višeUUi u džematima okupio je preko 30 mladih iz 15 travničkih džemata. U lijepom ambijentui prijateljskoj atmosferi svi prisutni su imali priliku uživati u nekoliko izuzetnih partija izadivljujućih poteza. Cijeli program je uljepšao profesor EIPM Asim ef. Hodžić koji jeodržao predavanje na temu “Elementi morala u sportu”. Prvo mjesto je osvojio Šiljak Semir

j j p j p g j j p p j j

(Kljaci) drugo mjesto Fazlić Ismet (Turbe) i treće Rosić Abdulkerim (Turbe). Čestitamop j p j j j jj

najuspješnijima. Zahvaljujemo se domaćinu Alji ef. Cikotiću, a posebna zahvala ide pred-sjedniku Medžlisa i glavnom imamu koji su u potpunosti podržali ovu aktivnost.

Škola Kur’ana u Mostaru je organizator seminara za žene pod nazivom“Aiša, r.a.”. Seminar će trajati u periodu od dva mjeseca, a predavanja

će se održavati vikendom poslije podne-namaza. Seminar vodi: hfz. Minela Šarić – Gološ. Teme seminara iz kojeg će biti održana predavanja su: akida,sira, fikh i tefsir. “Imanski šarti” te “Riječi i djela koja izvode iz vjere” suteme koje će se obrađivati iz oblasti islamskog vjerovanja (akide). U siri će bitigovora o poznatim ličnostima, žena ashabijki, s naglaskom na pouke i porukekoje možemo uzeti iz njihovog života. Predavanja iz fikha podrazumijevajuteoretski i praktični dio, a teme su abdest i namaz. Što se tiče tefsira, obuhva-tit će se tumačenje sure Fatihe i kratkih sura iz posljednjeg kur’anskog džuza.Cilj ovog seminara je edukacija žene muslimanke, podizanje svijesti o bitno-sti šerijatskog znanja (posebno akide i oživljavanju suneta u svim segmentima života), važnost da’ve i značaj ženine uloge u tim procesima.

62

Kutak za islamsku omladinu

22. mart - 10. džumade-l-ula

Džuma-namaz za učenike osnovnih i srednjih škola

Turnir džemata u stonom tenisu Medžlisa IZ-e Travnik

Seminar za žene: Aiša, r.a. - majka pravovjernih

Bihać

Travnik

Mostar - Škola Kur’ana

Page 63: 336

Dana 13. marta 2013. nakon podne-namaza, pred-stavnici Udruženja “OAZA” u sastavu: predsjed-

nik Nadzornog odbora – Almir Abdulkadir Mujanović, predsjednik Skupštine – Jasmin Omazić, predsjednik Upravnog odbora – Davut Suljagić, predsjednik Udru-ženja – Amir Borić, su posjetili glavnog imama Med-žlisa IZ Tuzla, hfz. Ahmeda ef. Huskanovića. Na po-četku posjete predstavnici Udruženja su čestitali hfz. Huskanoviću na preuzimanju dužnosti emaneta glav-nog imama, te mu zaželili mir-selam onakav kakav samo Allah spušta na Svoje robove, ističući da je Allah Selam i od Nje-ga je Selam. Istaknuta je zahvala i zadovoljstvo na dosadašnjoj saradnji kao imamom džamije “Princ Abdullah”, te izražena želja da će se nastaviti takva nesebična saradnja puna razumijevanja i sa pozicije glavnog imama. Tom prilikom je glavnom imamu uručen skroman poklon koji će upotpu-niti ambijent njegovog radnog prostora. Glavni imam Ahmed Huskano-vić je upoznat sa idejom, ciljevima, zadacima iuopće radom Udruženja. Istaknuto je da se ideja,

zadaci i ciljevi Udruženje ogledaju u 103. i 110. ajetu sure Ali Imran te 10. ajetu sure Hudžurat. Svi se čvrsto Allahova užeta držite i nikako se ne razjedinjujte!Glavni imam je izrazio svoju zahvalnost na posjeti kao i dosadašnjoj saradnji. Istakao je da će i sa mjesta glav-nog imama nastaviti davati podršku u radu Udruženja “OAZA” posebno naglasivši značaj zajedničkih proje-kata u budućnosti. Također je istakao svoje zadovolj-stvo skoroj posjeti Udruženju “OAZA”.

63 22. mart - 10. džumade-l-ula

Posjeta glavnom imamu hfz. Ahmedu ef. HuskanovićuUdruženje “OAZA” Tuzla

Konkurs za izbor najboljih likovnih i literalnih radova na temu: “IMAŠ PRAVO DA TE ČUJU”

UG “SOLIDARNOST” Bihaća

Konkurs je namijenjen studentima Bihaćkog univerziteta. Svakikandidat dužan je dostaviti kopiju indeksa kao dokaz da je stu-

dent. Ideja teme “Na krilima slobode” jeste na kreativan i inovativannačin skrenuti pažnju na problem kršenja dječijih prava iz Opće dekla-racije o pravima djeteta, donešene 1989. g., u UN, s posebnim osvr-tom na djecu u ratom zahvaćenim područjima. Svaki kandidat dužanje svoj video uradak dostaviti na Islamski pedagoški fakultet, volonteruNihadu Siliću – koordinatoru projekta, kontakt telefon 062/176-519ili na adresu udruženja Solidarnost Jablanska bb 77 000 Bihać – Pri-maoc (Zemira Gorinjac). Video uredak predati u zatvorenoj koverti sa naznakom “KONKURS - IMAŠ PRAVO DA TE ČUJU”. Uz rad po-

( j ) p jp

trebno je dostaviti podatke o nazivu fakulteta i kontakt telefon. Videosnimci se zaprimaju najkasnije do 04. aprila 2013. godine. Najboljevideo snimke očekuju vrijedne nagrade u iznosu od po 150/100/100KM. Pored novčanih bit će priređene i druge nagrade. Žiri sastav-

j j g p

ljen od stručnih osoba odabrat će najbolje video snimke, i isti će bitiobjavljeni na sajtu Udruženja “Solidarnost”. Svečana video promocija nagrađenih radova obavit će se 10.4.2013. na glavnom trgu u Bihaćuili u slučaju vremenskih nepogoda u Kulturnom centru Bihać s počet-kom u 20:00 sati. Budite dio svečanosti i promotori humanosti međuljudima. Više informacija na: www.solidarnost-bosnia.com

Page 64: 336

64

No comment

22. mart - 10. džumade-l-ula

Projekt holandskogpoduzetnika: Traže seljudi koji će otići živjeti iumrijeti na MarsuKlix, 21. mart 2013.

Zenica: Psi sve češćegrizu gumeVozio sam oko 10:30 ispod podvožnja-ka u Radakovu dok sam se isključivaona magistralni put prema Sarajevu,piše nam sugrađanin, čiji puni identi-tet ne objavljujemo na njegov zahtjev.I nastavlja. Desetak pasa lutalica mi jeizgrizlo dvije prednje gume. Sve se de-silo u vožnji i trajalo je 10-tak sekundi.Tu se obično uspori, jer je skretanje, a ipješački prelaz.Zenica blog, 20. mart 2013.

Čečenski lider putem razglasa vrištao na sudiju: “Ti si magarac”Lider ruske pokrajine Čečenije Ramzan Kadirov vrištao je preko ra-zglasa na nogometnog sudiju Mihaila Vilkova koji je isključio kapitena če-čenske ekipe Terek Grozny na uta-kmici protiv Rubin Kazana u nedjelju. Čečenski lider bio je bijesan jer je kapi-

j j

ten Tereka Rizvan Utsiev dobio crveni karton, i to nekoliko minuta prije kraja utakmice. Kadirov je tada zgrabio mi-krofon i povikao: “Sudija ti si kupljen, ti si magarac”.Klix, 18. mart 2013.

Uhvatila jetrvu u krađi drvaNeobična priča koja se desila u sara-jevskom naselju Nahorevo, a akteri su dvije jetrve, čije se kuće nalaze u susjed-stvu. V.K., domaćica koja živi u ulici Nahorevo na broju 131, primijetila je da joj mjesecima pod okriljem noći nestaju drva za ogrjev. K.V. je odmah posumnja-la na svoju jetrvu F.K.. “Kupili smo deset metara drva. Vidim ja kamara se preko noći smanjuje, malo-pomalo. Pratila sam s prozora, ali nikako nisam mogla uhva-titi kradljivca. Čak sam nožem zarezivala

g

cjepanice, ali ni tada nisam mogla nigdje prepoznati svoja drva”, kazala je K.V..Ova domaćica je u maniru kriminali-stičkog istražitelja smislila lucidno rje-šenje te flomasterom napisala brojeve od jedan do 11 na isto toliko cjepanica te ih je tako obilježila. Nakon toga jetrva je odnijela drva kući i smjestila ih u ladi-cu za šporet. Međutim, kćerka od V.K. je primijetila u ladici cjepanicu s bro-jem pet. “Odmah smo pozvali policiju. Jetrva će odgovarati za krađu i želim da cijeli svijet sazna da je ona lopov.”Avaz, 12. mart 2013.

Vijećnici Općinskog vijeća Živinice gađali se jogurtima

j p g j

Općinsko vijeće Živinice najveći je po-trošač jogurta u BiH. Vjerovatno se pita-te zašto. Naime, na nedavno održanoj sjednici, nakon žustre rasprave vijećnika oko jedne od osam tačaka uslijedio je i fizički obračun. Za vrijeme doručka kada su dobili po dva bureka i jogurt, dvojica spomenutih vijećnika nastavili su verbalnu raspravu. Uslijedilo je psova-nje od strane Esada Kitića. Upozorenja Beširovića nisu “pila vodu” pa je uzvratio istom mjerom. Ljutiti Kitić je jogurtima počeo gađati Beširovića koji se krio iza drugih članova vijeća. Tom prilikom je nastradalo još najmanje pet vijećnika, koji su, ni krivi ni dužni, morali napu-stiti sjednicu i promijeniti odijela. Jedan među njima nije želio mijenjati odijelo premazano jogurotm.Avaz, 20. mart 2013.

Biciklist jurio 60 kilometarana sat pa naletio na antilopuBiciklist se tijekom utrke mountainbikeovima u Južnoafričkoj Republicivelikom brzinom zabio u nju te je tije-kom pada slomio ključnu kost.Večernji list, 21. mart 2013.

U kakanjskom porodilištu prošle sedmice rođeno je 17 stranačkih bebaDanas se djeca u matične knjige zavode po savremenim metodama, te se unosi samo jedan podatak, a to je kojoj poli-tičkoj stranci po rođenju pripadaju. Pa tako od 17 novorođenih beba u kakanj-skom porodilištu, 6 beba pripada stran-ci SDA, 4 bebe je dobila stranka SBiH, 3 bebe je dobila stranka SBB, dok je SDP dobio 2 bebe, a HDZ i nacionalna manjina ROMI po 1 bebu. Ove sedmi-ce A-SDA, Radom za boljitak i ostale manje stranke nisu dobile svoju bebu.Kaportal, 18. mart 2013.

Uhapšen Hrvat sa 9 imenaSARAJEVO - Na graničnom prelazuGorica kod Gruda uhapšen je držav-ljanin Hrvatske M.B. /52/, za koga supripadnici Granične policije utvrdilida je koristio 9 različitih imena.Srna, 21. mart 2013.

Tinejdžer zabunom ušao utuđu kuću, vlasnik ga ubioBportal, 21.mart 2013.

Lopov se nakon 30godina pokajao pa vratioukradenih 800 dolaraKradljivac je poslao pismo lokalnomšerifu u kojem je priznao da je opljač-kao trgovinu Middle Mart prije 30-ak godina, a u omotnicu je stavio i novackoji je tada ukrao. Večernji list, 21. mart 2013.

Šest sati tukli učenika i sve snimali mobitelomDvojica mladića iz Kostolca u Srbiji, Nikola S. (19) i Mladen K. (19), uhap-šeni su nakon što su šest sati maltre-tirali i tukli jednog učenika Tehničke škole “Nikola Tesla” i cijeli tok napada snimali mobilnim telefonima!Blin, 20. mart 2013.

Policajca iz Prijedora držaliza ruku i deset metara vukliz aautomPolicajac iz Prijedora teško je povrije-đen nakon što su ga dvije osobe iz tog grada, koje je pokušao da legitimira,vukle desetak metara vozilom koje jebilo u pokretu.Fena, 4. mart 2013.

Page 65: 336

Naučnici sa Instituta hemijske biologije i bazične medicine

u Novosibirsku, nekoliko godina su radili na proučavanju matičnih ćelija i stvorili su vještačko tkivo koje će moći da zamijeni povrije-đene organe. Biosintetički materijal organizam lakše prihvata, posebno ako je stvoren od ćelija pacijen-ta. Komplikacije prilikom ovakve transplantacije svode se na mini-mum, a organizam se mnogo brže privikava na implantat.

Dvoipogodišnja djevojčica rođena u SAD-u sa viru-

som HIV-a, izliječena je poslije tretmana koji je počeo 30 sati po njezinom rođenju, primjenom stan-dardnih lijekova. Ukoliko ostane zdrava, to će biti drugi slučaj izli-ječenja od virusa HIV. Djevojčica nema znakove infekcije, godinu dana nakon što je prestala primati lijekove. Najveći problem HIV-om zaražene djece ima Afrika, a samo u podsaharskom području dva mi-liona djece ima potrebu za antiviru-snim lijekovima.

65

NaukaSve češći potopi, žege i smrzavanja

Djevojčica izliječena od HIV-a

Vještačko tkivo kao zamjena za povrijeđene organe

Umjereni osjećaj gladi je dobar

Od bolesti srca ljudi su patili od najstarijih vremena

EK odobrila lijek za smanjenje konzumiranja alkohola

Posljednji podaci, dobijeni sa satelita,potvrđuju upozorenja naučnika da se

u toku zadnjih 20 godina nivo okeana pove-ćavao u prosjeku za 3,2 mm godišnje, odno-sno 60 posto brže od očekivanja stručnjaka.Tursku, Jordan, Palestinu, Izrael i Egipat jepočetkom godine zadesila neviđena količina snijega, kiše i uragani. Na ruskom Dalekomistoku temperatura je padala na 40 stepeniispod nule. Američki naučnici upozoravajuda će se takve pojave ponavljati sve češće.

Umjerena glad je veoma bitan dio ishrane, jer regulira metabolizam,

smanjuje izbirljivost, utiče na to da hrana ima bolji ukus i da užitak pri jelu bude veći. Naučnici sa Univerziteta Harvard tvrde da konstantno grickanje i zavaravanje gladi nije dobro za zdravlje, jer se na taj način pretjeru-je sa jelom. Umjereni osjećaj gladi je posebno dobar za djecu jer smanjuje njihovu izbirlji-vost i na taj način će pojesti i namirnice koje su neophodne za razvoj organizma, a koje su im inače mrske.

Najopsežnija studija izvedena na mu-NNmijama dala je dokaze da začeplje-NNnje arterija ne mora biti posljedica modernog načina života u kojem dominira brza hrana.Studija pokazuje da su bolesti srca bile dioprirodnog procesa starenja i da možda i nisuu direktnoj vezi sa savremenim faktorima ri-zika poput pušenja, masne hrane ili premalofizičkih aktivnosti. Skeniranjem 137 mumija,stručnjaci su došli do sigurnih pokazatelja da je od arteroskleroze patila trećina.

Europska komisija odobrila je plasira-

nje na europsko tržište pr-vog lijeka “Selincro”, kojireducira unos alkohola uorganizam. Ovo odobrenjevaži za svih 27 država člani-ca Europske unije. Novimlijekom mijenja se i načinliječenja ovisnika, umjestoapstinencije, liječenje se za-sniva na postepenom sma-njenju konzumiranja alko-hola. Cilj liječenja ovisnostiod alkoholizma je potpuniprestanak konzumiranja al-kohola.

Pripremio: Saladin Kovačević

22. mart - 10. džumade-l-ula

Page 66: 336
Page 67: 336
Page 68: 336