4. Razred - Hrvatski Jezik

8/20/2019 4. Razred - Hrvatski Jezik

1/39

MARCEL PROUST: COMBRAY

Marcel Proust,francuski romanopisac i jedan od utemeljitelja modernoga europskogromana rođen je 10.srpnja 1971.godine u Parizu.Poticao je iz bogate aristokratske obitelji.Kaodjete bio je krak i nje!an pa je rano obolio od astme."jetinjst#o je pro#odio okru!en pa!njomi ljuba#lju s#oje obitelji.

$ jedanaestoj godini stupa u gimnaziju %ondorcet.&sti'e se u po#jesti i (lozo(ji,a zanima gakazali)te.Poslije gimnazije upisuje *kolu politi'ki znanosti na +orbonni i slu)a preda#anja iz(lozo(je koja je dr!ao enri -ergson.enri -ergson (lozof koji je u to doba bio na #runcusla#e je sna!no utjecao na Prousta.Proust u to #rijeme zaokupljaju d#ije st#ari,to su kni!e#nosti mondeni !i#ot.Mladia posebno pri#la'i mondeni !i#ot. -udui da je stekao #isokoobrazo#anje kretao se u pra#im umjetni'kim, građanskim i aristokratskim krugo#ima. /akon smrti oca 190.,a potom i majke 190.godine i samo njego#o zdra#st#eno stanje sepogor)a#a.1902. godine po'inje !i#ot osamljenika ispunjen neumornim knji!e#nimradom.$grozni'a#oj utrci s #remenom i smru pi)e s#oje !i#otno djelo333ciklus romana podzajedni'kim naslo#om „U traženju izgubljena vremena“"jelo obu#aa sedam dijelo#a4

Put k Swannu,U sjeni procvjetalih djevojaka,Kod Guermantesa,Sodoma iGomora,Zatočenica,Iščezla l!ertina i Prona"eno vrijeme# Djelo se odlikuje izvanrednimzapažanjima,preciznim i dotjeranim opisima,produbljenom psihološkom analizom ibriljantnim stilom.5pisujui u )irokom za#atu !i#ot francuske aristokracije po'etkom d#adesetog stoljea,Proustne !eli 6dotaknuti6 odnos između knji!e#nosti i !i#ota,nego !eli 6obrnuti64 Ne daje stvarniživot,ono što zovemo zbiljskim postojanjem,smisao umjetnosti,nego umjetnostmora dati smisao stvarnom životu.“On uporno nastoji shvatiti prolaznost i odnose izmeu prošlosti i budu!nosti koji"ine temeljni na"in ljudskog postojanja u svijetu,a isto tako on uporno nastojiprevladati prolaznost u nekom trenutku vje"nosti,gdje se sve vremenske dimenzijesastaju i gdje "ovjek za trenutak kao da izlazi iz vremena.5d njego#i djela jo) #alja istaknuti njego# pr#i roman Zadovoljstvo i dani koji je obja#io sa8 godina.Poslije njega po'inje pisati roman $ean Senteuil#

#$D%&$'(1.Pripo#ijeda' se budi u tami iz sna, bunila i nije u stanju prepoznati, namje)taj, boje, oblikesobe u kojoj se nalazi. $ s#ojim mislima kojima je bio zaokupljen i prije sna sjea se sobe naimanju u %ombraju te s#og kre#eta s baldainom i 'ekanja majke da mu dođe po!eljeti lakuno. /akon toga sjeenje na jedan no#i ma: na)ao se u s#ojoj sobi na imanju gospođe pl.+aint3;oup, na selu. ?&., aneke male, sku'ene.. Kada se sigurno pos#e razbudio, prepoznao je s#oju posteljinu,namje)taj, boju sobe. /aj#ei dio s#oji noi pro#odio bi sjeanjima na njego# nekada)nji!i#ot kod bakine sestre u %ombrau. +jetio se s#oi bolni i tjeskobni misli u noima dalekood bake i majke. Prisjetio se dru!enja s bakom, djedom, majkom i ocem poslije #e'ere naimanju. Prisjetio se toga ako je njego#a oca zanimala meterologija, bakina sestra kako bi

izda#ala djeda kada pije konjak, kako je njego#a baka obo!a#ala pro#oditi #rijeme na

%rvatski jezik & '# razred1


2/39

ot#orenom.. Prisjetio se sobe u kojoj se smio zaklju'ati koja bi mu slu!ila za sanjarenje, 'itanje,plakanje i sladostra)e. @edina mu je utjea bila posjet majke i poljubac prije po'inka. =o je biokratak posjet i za njega je zna'io trenutak patnje, jer je taj dugo is'eki#ani maj'in posjet biokratak. Posjet gospodina +Aanna njego#oj obitelji nije bio stran, on je znao na#raati na#e'eru ili poslije #e'ere, ali nakon )to se o!enio te su posjete s#e rjeđi. Kada bi imali tak#egoste, pripo#ijeda' bi u kre#etu ostao bez posjeta majke koja bi mu bila dolazila po!eliti lakuno. /jego#a obitelj pri tak#im posjetima nije puno 'astila gospodina jer je smatrala da ne

spadaju u isti krug osoba, ali nisu znali da on pripada jednom od udruga naj#i)e aristokracije,koja je poznata po sjajnim konjiskim utrkama. =ak#o neznanje o njego#om !i#otu proizlazi iznjego#og skromnog i suzdr!anog karaktera. /isu ga smatrali do#oljno otmjenim za njio#egala #e'ere. /jego#a tetka 'esto je s#ojim primjedbama #rjeđala polo!aj gospodina +Aanna,aon im je u#ijek donosio #oe za posjete, razli'ite umjetnine nakon puto#anja u strane zemlje.-akine d#ije sestre nisu ni #jero#ale +Aannno#oj uglednosti nakon 'lanaka o #e'eri s ugledniljudima ili o izlo!bi sa slikama iz njego#e pri#atne zbirke. /jego#e tetke Biona i %elina C bakinesestreD nisu prestajale s u#redama i podbadanjem gospodina %arlesa +Aanna. /jio#azanimanje nije pobudi niti go#orenje njio#e slu)kinje nakon razgo#ora s njego#im ko'ija)emkako je bio na #e'erama kod brojni princeza i kako se upra#o #raa s jedne tak#e, ali taj

'lanak o izlo!bi sa slikama g. +Aanna jeste, ali ga nisu !eljele ni)ta izra#no pitati.Kada je do)ao red na #e'eru, djed bi izgo#orio re'enicu kojom bi dje'akEpripo#ijeda' moraokrenuti stubama prema s#ojoj sobi na spa#anje bez maj'inog poljubca. 5n smi)lja plan i pi)epismo koje bi trebala njio#a slu)kinja odnijeti majci, na )to se Brancoise oglu)i jer je smatralato iznimno nepristojnim. Majka ga odbija i ne !eli doi do s#oga djeteta. "je'ak odlu'uje nezaspati dok majka ne dođe do njega u bilo koje doba noi. 5n je znao da je to jedan od #eiprijestupa u njego#oj obitelji koji je ka!nji# moguim odlaskom u internat. Kada mu se majkapenjala stubi)tem u sobu na po'inak on joj se baci u zagrljaj, a majka ga ljutito pogleda i ustrau od mu!e#e reakcije obea ga posjetiti. 5tac i ipak spazi, ali nije bio strog premanjima, nego ka!e !eni kako je #e izja#ila da nije pospana da ode malo kod sina u sobu i budes njim. 5d malena su ga u'ili kako da s#lada patnju i tjeskobu a sada otac pr#i puta kad jes#atio da pati go#ori majci4 66 pođi ga tje)itiF 66. "je'ak se samo rasplakao u maj'inu naru'ju./jego#a majka 'u#)i njega kako pla'e i sama spregne suze i nago#ori ga da 'itaju knjige koje

je trebao dobiti na poklon od bake za rođendan. =e knjige su G knjige bile iz opusa autoriceHeorge +and, s#oje simpatije prema ljudima koji obrađuju zemlju i !i#e samo od s#oga radazaodjenula je u #runski umjetni'ki iskaz. /jego#a baka nikad nije pristala kupiti knjige kojenemaju duo#ni probitak.


3/39

stano#ali3 sestri'na njego#a djeda3 bila je majka tetke ;eonie, koja se nakon smrti mu!apo#ukla u zat#oreni !i#ot d#ije pro#incijske sobe. $ jednoj je bora#ila dok se druga zra'ila iobrnuto. =i)ina u tim sobama bila je za njega nekako ranji#a, ukusna pa se odajui sobamaosjeao kao sladokusac. Prije nego )to je smio otii pozdra#iti tetku morao je bora#iti u salonui grijati se na 6pretpeici6. +alon u sobi odisao je brojnim mirisima, koji podsjeaju na kola'e,također su dopirale arome iz ormara, komode, )areni tapeta. $ susjednoj sobi je 'uo tetukako razgo#ara sama sa sobom, tu je na#iku teta stekla kako nije imala kome go#oriti. =akođer

zbog #elike tjeskobe njego#a teta uope nije spa#ala bar je tako ona mislila. Brancoise jegodinama bila u slu!bi njego#oj tetki i nije imala pojma da e jednog dana biti uposlena kodnji. 5ni su joj obi'a#ali daro#ati franaka za /o#u godinu. /jego#a majka je jedina osobakoja je marila za njezin !i#ot, prerani gubitak roditelja, openito radosti i !alosti u njezinom!i#otu. Brancoise je bila jako #rijedna dje#ojaka i nije se umilja#ala drugim gostima, jer jeznala da e posloda#ac radije prestati primati gosta nego otpustiti #aljanu poslugu. Iim biBrancoise pr#i puta oti)la u sobu njego#e tetke, i upitala je za ru'ak te dala lijek, tetka bipo'ela s pri'om o tuđim !i#otim, tko )to radi, kada i kako. =ako bi one zajedno razmotra#alepr#e događaje toga dana. @ednog jutra teta nije prepoznala jednu mladu damuna trgu, koju je#idjela kroz prozor, te je rekla Brancoise da ode do obli!njeg duana kako bi saznala tlo je

ona, ali Brancoise joj odgo#ara da je to ker g. Pupina koja je bora#ila u internatu. $ %ombraunisu samo ljudi bili s#akome pozanti nego i !i#otinje a s#aku iznimku bi se pomno 6istra!ilo6.

"ok je teta pri'ala s Brancoise i gledala prolaznike i njio#e poslo#e, dje'ak i njego#a obitelj subili na misi u crk#i. "je'aka je posebno dojmilo unutra)nje uređenje crk#e, osobito d#a #itraja,koji su djelom bili ukra)eni sa(rima. "je'aka je zadi#io i prostor ispod apside, taj prostor je biood#ojen za grobo#e s#eenika i posebni po#ijesni li'nosti. "je'ak tijekom s#og !i#ota nikadnije osjetio di#ljenje prema tom zdanju nego je osjeao neku granicu kraj nje. Međutim z#oniks#. ilarije prepoznao se izdaleka. Kada bi u #laku #idjeli njego# lik po'eli bi spremati st#ari,spremni za iskrcaj. Kada bi u )etnji do)li do 'istine na koju izbija put on bi im bio orjentir zaput kui, kada bi se #ratili iz )etnje u grad, do)i bi na trg pred crk#om, te mu je baka znala reida stane i promatra ga. -aka ga je smatrala iz#orom bogatst#a.


4/39

Pripo#jeda'e#a majka bi mu s#jeto#la da nakon ru'ka izađe #an, tada je uo'io 66mali ?enerinram66 tj kuinjsko spremi)te, ina'e bi poslije objeda zalazio u kabinet strica, umiro#ljenog#ojnog 'asnika, ali ne #i)e otkad je njego#a obitelj pos#ađenja s njim djelomi'no njego#omkri#icom.Kada je bora#io u Parizu jednom ili d#aput na mjesec je posjei#ao strica. $ to doba je osjeaoplatonsku ljuba# prema kazali)tu jer mu je bilo zabranjeno ii u nji. Kada je bio u Himnaziji sno#im kolegama je raspra#ljao o odmacima u kazali)tu i glumcima. Ponekad bi i #a!ni glumci

dolazili u posjet njego#om stricu. Lazlog dola!enja u posjet stricu samo određenim danima bio je taj )to je stric ostalim danima primao !ene s kojima se njego#a obitelj nije tjela susretati. @ednom prilikom pod izlikom slobodni sati u )koli, pripo#jeda' se uputio u nenadani posjetstricu. "ama u stri'e#u dru)t#u ga silno tjede upoznati, jer ga je primjetila na sllikama ustri'e#oj kui. 5sim rije'i 66 =o mi je neak66 stric nije rekao niti jednu drugu rije'. Pripo#jeda'nam go#ori kako se !ena u sri'e#u dru)t#u nije razliko#ala od ostali !ena osim )to se boljeobla'ilaCroza s#ilena aljinaD. /ije ni znao da se njego# stric dru!i samo s otmjenom #rstomlaki !ena. "ama go#ori stricu kako mu neak li'i na majku, jer je oboje #idjela u prolazu te jesposobna prosuditi. /a odlasku, dje'ak se d#oumio treba li joj na odlasku poljubiti ruku, ipak

je to u'inio a zauz#rat je dobio komplimente od strane ljupke dame. Pri izlasku iz stri'e#e

kue, odlazi do roditelja te im u najsitnijim pojedinostima opisuje bora#ak kod stica, koji estricu kasnije donijeti neugodnsti. 5tac i djed su sa stricem imali !ustru s#ađu, nekoliko danakasnije u prolazu kad je #idio strica slu'ajno ga nije pozdra#io, nije ni slutio da mu je to bizadnji put kako je #idio strica. +tric je umro dosta godina kasnije, ali nakon tog događaja ganitko nije #idio. +ada #i)e nije ulazio u zat#oreni kabinet strica Jdolpea.&spred dje'aka se poja#i Brancoise go#orei mu da e mu kuinjska pomonica donijeti ka#u.Kuinjska pomonica 'esto bi bila trudna seljanka, i na to mjestu se ne bi zadr!a#ala du!e odd#ije godine. =a trudna !ena zbog trudnoe, zadebljani obraza i lica je li'ila na jake imu)kara'ke dje#e koje je slikao Hiotto u Pado#i u Jreni. @er se nakon ru'ka skrio u sobi, bakaga je natjerala da izađe #an, a on se premjestio u kuicu za skri#anje jer je imao osjeaja da jeon u njoj skri#en, daleko s nekim odmakom od t#ari o kojima razmi)lja. Pripo#ijeda' zanesenknjigom koju 'ita, pri'a nam s#oj do!i#ljaj gdje su mu unutarnij osjeaji ud#ostru'eni, gdje muzanesenost knjigom odnosi pojam o #remenu. &na'e ga nitko ne bi smetao u 'itanju knjigeosim nekoliko +Aanno#i posjeta. =ako u razgo#oru s obitelji i -locomCprijateljemD .-loco#im utjecajem, pripo#jeda' po'inje )to#ati i di#iti se -ergotteo#im stio#ima, ma)tamu se okrenula te je uo'io rijetke izri'aje koje su ozna'a#ale no#u (lozo(ju zbog umetaka utekstu bi bio natjeran nata#iti 'itati. Pripo#ijeda' i njego# pjesni'ki stil se poisto#jeuje s-ergotteom 3 re'enice bez #rijednosti prekida ali i #oli jer imaju ideju. $ -ergotte#imdjelima nalazi dosjetke o staroj slu!a#ci pa ga podsjea na Brancoise,a u drugom tekstu o g.;egrandinu.


5/39

teta ;eonie bi #oljela ma)tati pa tako i o raznim nesreama koje bi zadesile obitelj, a ona bibila jedina pre!i#jela. 5sim toga #oljela je smi)ljati urote prema Brancoise. %esto bi sumnjala uBrancoise i ulaliju, tren grdei jednu tren drugu. @edne #e'eri dje'ak je spoznao Brancoise nana'in na koji su je s#i u obitelji do!i#jeli, ali nitko nije tio priznati, Brancoise je #oljela imatis#e konce kue u rukama, te je #oditi kuu kao pra#a gospodarica.

@edne nedjelje kada su izlazil iz crk#e, nakon mise, g. ;engrandin koji na njio# pozdra# nijeodgo#orio, idui dan su se sreli u )etnji gdje im je gospodin srda'no pri)ao i pozdra#io.

/ekoliko tjedana kasnije dje'ak je dobio pozi# na #e'eru kod gospodina ;engrandina. "je'ak je tijekom #e'ere upitao o gđi Huermantes, a na pitanje nije dobio odgo#or, on raz#ija teoriju o66dobrom66 i 66na)em66 ;engrandinu. "5-JLN onaj koji pozdra#lja i ot#oreno pri'a s njima,/J*N onaj koji ne pozdra#lja koji je grub i 6snob6. /jego#a obitelj je osuđi#ala g.;engrandina

jer se tako pona)ao, a on sam nije znao da se tako pona)a.Kada bi nedjeljom i)li u )etnju postojale su d#ije strane za )etnju, jedna prema seu Meseglise3la3?ineuse koju su z#ali +Aanno#a strana jer je proazila kraj peri#oja g. +Aanna. & druga nastranu prema imanju aristokratske obitelji Huermantes. =e d#ije strane nisu imale ni)tazajedni'ko.Iu#)i da +Aanno#i nema kod kueCjer i nisu posjei#ali, zbog +Aanno#e !enidbeD odlu'ili su

dana)nju )etnju proi kraj njego#a imanja. /jego# zanosan peri#oj pun jorgo#ana o'arajumladog Pripo#jeda'a. $ toj )etnji on je otkrio s#oje di#ljenje prema glogo#u c#ijetu, zbog jego#e boje, #eli'ine, oblika, mirisa. ?raajui je #idio je dje#oj'icu imena HilberttaC+Aanno#akiD u koju se on zaljubljuje. =aj krajolik koji su #idjeli tom )etnjom u#ijek ga je spre'a#ao damirno napusti %ombra. +#akim dolaskom pro#odio bi pr#i dan na polju promatrajui krajolik.

@edna no#ina bila je ta )to je gospodin ?inteuil imao no#u go)u u kui koja bi trebala u'izinjego#u ki muziciranju. *etnja mesegli)kom stranom bila je kraa i 'e)e birana zbog#remena , kada bi i ipak ki)a zatekla #ani oni bi se sklonuli ispod kro)nji #eliki dr#ea ili napragu crk#a s#. Jndrija od Poljaa.

@edna jeseni kad su se iznenada #ratili u %ombra zbog smrti tete ;eonie, majka i otac sumorali rje)a#ati probleme oko nasljedst#a tete ;eonie, a on bi bio poslan sam u )etnju, tad jestekao na#iku da se )eta stranom u smjeru Meseglise3la3?ineuse. =etkinu smrt nikome nijeuzroko#ala #eu bol od Brancoise koja ju je 1god slu!ila, zbog mnogobrojni opaski ismicalica tete ;eonie nikad nisu pomislili kako bi Brancoise mogla #oljeti i po)ti#ati tetu;eonie kako je sam i)ao u )etnje jednog popodne#a do'ekao je no ispred kue sada #epokojnog gospodina ;engrandina, iznenađen bludnim 'inom njego#e keri i njezineprijateljice, on je poku)a#a opra#dati iako i sam osuđuje njezin 'in.


6/39

$ sjeanju na obje strane na mesengli)ku Cglogo# c#ijet, jorgo#an, jabuko# dr#ordD iguermanteska stranaC punogla#ci, lopo'i, c#ijee, pecanje, 'amciD ostale po#ezane uzmno)t#o sitni događaja koja ga nadanjuju.

• Maj'inu mu ljuba# nije mogla zamijeniti niti jedna ljuba#nica, nijedna rijek neezmijeniti ?i#onnne i nijedno c#ijee ru!i'asti glogo# c#ijet.

• Miris )alice 'aja izazi#a sjeanja u %ombrau radi koji ne spa#a• + jutrom nestaje zbunjenost buđenja u zami)ljenoj sobi, koja je bila namje)tena po s#im

njego#im protje#ima i potrebama

5 %ombrau4%ombra je pr#i dio pr#og romana 6Put k +Aannu6 iz ciklusa 6$ potrazi za izgubljenim#remenom6. Po obliku to je roman memoara, jer je u njemu sa!et pro)li !i#ot pisca. &ako jepo#ezan s ostatkom romana Put k +Aannu, i uope cijelim ciklusom, mo!e se 'itatisamostalno, i kao taka# je potpuno razumlji#.

=o je naj#a!niji simbol u cjelokupnom ciklusu 3 iz#ori)te s#ega N "@=&/@+=?5, tj. sjeanja nadjetinjst#o.

Prema stilskim obilježjima ) to je *OD+%N %O*$N 3 pod#rsta4 roman)esej.Mo!emo rei da se radi i o (kti#nom memoaru jer se @unak zo#e *arcel kao i pisac )to'itatelje na#odi na zaklju'ak da je rije' o autobiografskoj prozi. =o je samo djelomi'no to'no./eke autobiografske 'injenice samo su polazi)te za umjetni'ko obliko#anje teme cijelogciklusa4 Prousto# ciklus romana za gla#nu temu ima -%'+*+ tj. subjekti#ni do!i#ljaj zbilje,prolaznosti i poku)aj o'u#anja 'o#jeko#i do!i#ljaja od zabora#a.. zna"ajke( Nema '#rste fabule ali radnja postoji, kronologija se po)tuje. =e!i)te je

premje)teno s #anjski na unutra)nje OdogađajeO 3 taka# pristup zo#e se P+&5;5*KJ&/=L5+PK%&@J a sastoji se od sjeanja, impresija, reminiscencija, asocijacija. "akle, rije'

je o moderno strukturiranoj prozi./. @unako#a sjeanja, razmi)ljanjaC esejiD , asocijacije 3 'ine fabulu o#og djela.0. Proust u#odi no#e pripo#jedne tenike4 postupci nalik na usporeno snimanje

CsloA3motionD i zoom3tenika.1. Kod Prousta je primjetno prebaci#anje te!i)ta na objektivno nevažne detalje od koji se

zapra#o sastoji na)a s#ijest C puno pa!nje pos#euje bojama, promjeni s#jetlosti idojmo#a. 3 $=@%J@ *2%+#ON3*$ 3 mno)t#o detalja koji dobi#aju s#oje zna'enje teku s#jetlu cijelog ciklusa romana. %ombra je samo jedna kockica mozaika.

4. =akođer, Prousto#o djelo prepuno je +&M-5;J tako da ima zna'ajke i #*5O63*$

/aj#a!niji simboli su zasigurno4 d#a puta za )etnju combraskom okolicom( 7#8annovastrana7, tj. put koji vodi prema mjestu *eseglise koji simbolizira !ido#sku #jerskutradiciju CMarcel Proust je po majci ido#D, senzualnost, slutnju ljuba#i i grijea C tjelesnaljuba# 3 5dette, +Aanno#a !ena, bi#)a glumica koju su uzdr!a#ali bogati mu)karciD Put kSwannu predsta#lja za @unaka4 sada)njost, !elje, 'e!nju za sreom i ljuba#lju ."rugi put je 7#trana 9uermantesovih7 ) staza koja vodi prema rijeci -ivoni i dvorcuplemi!ke obitelji 9uermantes. =a staza predsta#lja tisuljetnu tradiciju katoli'anst#a,intelektualne interese, knji!e#ene ambicije 3 #oj#otkinjaN intelektualna ljuba#, idealiziranje,netjelesno. 5#a strana za @unaka zna'i pro)lost, tradiciju i neke dru)t#ene te!njeCsnobizam,pripadnost #isokim krugo#ima, dru)t#eni statusD&z ti simbola zaklju'ujemo da je gl. junak satkan iz D-O'NO#: 4



7/39

tjelesne i duo#ne te!nje, sada)njost 3 pro)lost: nepostojanost #remena 3trajnost umjetnosti./a kraju !i#ota spoznaje da !i#ot preto'en u umjetninu odolije#a prolaznosti

%adnja Q 8 plana Q d#ije razine sjeanja.R. plan tj. . razina sje!anja( sjeanja mu lutaju i 0 godinaunatrag. $ %ombra dolaze uproljee za uskr)nje blagdane. +Aann, sin bankara, 'o#jek koji #oli umjetnost o!enio se

bi#)om kurtizanom 5dettom. @unaka pribli!uje +Aannu,kojega u po'etku mrzi, njio#azajedni'ka ljuba# prema knji!e#niku -ergotu. @unak jeina'e #rlo razma!en i osjeajan 3 jer je bolestan. /a kraju pr#og dijela knjige kola'i PetitMadelaine umo'en u lipo# 'aj: dodu)e on je te kola'e s#oje tete i kasnije #iđao uslasti'arnicama no bez posljedica: prenosi ga udjetinjst#o, iz okusa i mirisa kola'a tete ;eonie iz#ire %ombra.1.razina sjeanja ja#lja se kao posljedica buđenja te se on u polusnu linearno sjea soba ukojima je spa#ao.R. razina izaz#ana okusom i mirisom ja#lja se u #idu koncentri'ni krugo#a4 teta ;eonieQ soba Q kua Q crk#a Q %ombra: o#a razina je dublja. =etina soba dobi#a zna'aj

'ita#og%ombraa jer teta koja u#ijek sjedi kraj prozora s#e zna i 'uje, #idi cijelu%ombraskukroniku.

;%ilaire? ima 1 dimenzije Q G. je #rijeme. C


8/39

izlo!eni prijetnji birokratski sila kojima ne mogu doku'iti iz#or ni moti#. =o je posebno #idlji#ou romanima TProcesU C198.D, T


9/39

Prokurist je pitao Hregora )to se o#dje de)a#a. Ho#orim #am u ime #a)i roditelja, #a)eg)efa i #rlo #as ozbiljno molim da mi smjesta date jasan odgo#orV. Ho#ori da je Hregoro#u'inak u t#rtci u zadnje #rijeme jako slab i da mu je te)ko zalagati se za njega kod )efa.Hregor je #iknuo da e odma ot#oriti, da po)tedi njego#e roditelje, da nema utemeljenjas#ojim prigo#orima, da e krenuti #lakom koji polazi u S. /jego#e rije'i nisu #i)e bilerazumlji#e ljudima, glas mu je bio !i#otinjskiV. $#atio se za ormar, pa za stolicu i otklju'ao#rata ustima, ali je iz nji potekla smeđa tekuina, po)to i je ozlijedio. Kad su ga #idjeli, s#i

su se iznenadili, nisu mogli ni)ta tak#o o'eki#ati. Majka se ones#ijestila, bez obzira naprisutnost prokurista. 5tac je stiskao )ake s neprijateljskim izrazom kao da e Hregoraodgurnuti dalje u njego#u sobu, a onda se nesigurno po'ne ogledati po dne#nome bora#ku,zakloni o'i rukama i udari u pla' da su mu se tresle sna!ne grudiV. Prokurist se kod pr#iHregoro#i rije'i okrenuo i pobjegao iz kue.Hregor se pr#i puta oslonio na s#e noge i osjetio je olak)anje. Potr'ao je za prokuristom, aliga nije mogao stii. 5tac je, umjesto da zausta#i prokurista, zgrabio njego# )tap i no#ine tepo'eo Hregora tjerati natrag u njego#u sobu. 5tac nije razumio njego#e rije'i. 5tac jenemilosrdno gonio Hregora i ispu)tao sikta#e glaso#e kao da je podi#ljaoV. Hregor je do)ao do#rata, ali nije mogao proi kroz nji. 5cu nije padalo na pamet da ot#ori i drugo krilo, pa je

Hregor zapeo. /ije se #i)e mogao pomaknuti. 5tac ga je sna!no udario odostraga, pa se onozlijedio, jako kr#arei. &za njega su se bu'no zalupila #rata.

. Hregor se probudio iz nes#ijesti. ;ije#a mu je strana bila nate'ena, a jedna no!ica te)kopo#rijeđena. 5sjetio je miris rane, bio je gladan. +estra mu je donijela mlijeko, on je probaoali #i)e mu se to njego#o najdra!e pie nije s#iđalo.-rinuo se kako e uzdr!a#ati s#oju obitelj4 X gledajui u tmini uko'eno pred sebe, #elikponos )to je s#ojim roditeljima i s#ojoj sestri priskrbio taka# !i#ot u o#ome lijepom stanu. Jli)to ako sada sa# taj mir, sa# taj standard, sa# taj u!itak na grozan na'in propadnuWV.+estra je u)la u njego#u sobu, on je bio pod kanapeom. Kad ga je #idjela, upla)ila se i iza)la#an, ali se pokajala i #ratila se nazad. "onijela mu je niz jela, jer nije znala )to e on jesti, jer

je #idjela da mlijeko nije pojeo. 5sta#ila ga je na miru, da jede. /ije mu prijala s#je!a rana,nije joj ni miris mogao podnijeti. /aj#i)e mu se s#idio sir. Kad je sestra do)la, bacila je s#uranu, kako onu koju je jeo, tako i onu koju nije. +estra mu je s#aki dan donosila ranu.$kuani su se bojali sami ostati u stanu, nikada ga nisu osta#ljali praznim niti je ikad itkoostao sam u njemu, po)to su se bojali.+lu)kinja je molila majku da joj da otkaz, a kad je o#a to u'inila, slu)kinja se za#alji#ala irekla da nikome nee pri'ati za Hregora.&mo#insko stanje obitelji +amsa go#orilo je da od Hregoro#e u)teđe#ine mogu !i#jeti jo) parmjeseci, a ti je bila i u)teđe#ina koju je otac uspio sa'u#ati od prije propasti njego#e t#rtke.Hregor je rado da#ao no#ac u kuu, bio je sretan )to je u stanju nji s#e uzdr!a#ati. 5#o

no#ca )to su imali nije bilo do#oljno za !i#ot od kamata, te nije preostajalo ni)ta drugo negoda si ostali ukuani nađu posao. 5tac je bio zdra#, ali star te se nije ni'im ba#io #e godina.Majka je bolo#ala od astme, a sestra je bila jo) u#ijek mlada, imala je tek 17 godina.tio je za#aliti sestri )to se ona brine o njemu, razgo#arati s njome, no nije to mogao. =akobi lak)e podnosio njezine usluge. +#atio je da ga ne #oli gledati, pa je s kanapea spustioplatu, da ga ne gleda kad uđe u sobu i tio je #idjeti njezinu reakciju. /ije maknula platu,pa je zaklju'io da je tako bolje. 'ak se Hregoru u'inilo da je prepoznao za#alnost u njezinupogledu kada je jednom malko iz#irio ispod plate da #idi kako se ta no#ost doimlje njego#esestreV. "ok Hregor nije do!i#io preobrazbu, roditelji su se ljutili na sestru jer su smatrali da jebeskorisna, ali otkad se ona brinula za njega, #i)e nisu gledali s te strane.

Hregoru je jedina razonoda bila plaziti po zido#ima i po plafonu. Lado je #isio na stropu, to jebilo isto kao i le!ati na podu, ali mu e da#alo osjeaj kao da leti. +estra je odma zapazila



10/39

njego#u no#u zaba#u, pa mu je tjela osloboditi )to #i)e prostora, ali to nije mogla sama. 5case nije usudila pitati, a kuna pomonica to ne bi tjela. Majka je silno !eljela #idjeti Hregora,a to je u'inila kada oca nije bilo kod kue. +estra ju je u#ela u sobu i rekla joj da joj pomognemaknuti ormar, no on je bio prete!ak. Majka je nakon toga rekla4


11/39

sobu, da je on jedini koji ju slu)a i di#i se tome kako ona s#ira. tio joj je rei na uo da jeimao '#rstu namjeru poslati je u #isoku glazbenu )kolu.Podstanar koji je bio u sredinu ocu je pokazao na Hregora koji se pribli!a#ao. +estra jeprestala s#irati, #iolinu je dala majci. Hregor je 'ak zaba#ljao podstanare, no otac i je po'eotjerati u njio#u sobu. 5ni su se naljutili. Majka je imala smetnje disanja.Podstanar je pljunuo na pod i rekao da ondje #i)e ne !eli stano#ati i da im nee ni)ta platiti. &druga su d#a otkazala stano#anje.

Hregor je cijelo #rijeme tio le!ao na mjestu gdje su ga podstanari bili ugledali. Lazo'aranjezbog neuspjea njego#a nauma, a mo!da i klonue zbog dugotrajna glado#anja bijaurazlogom da mu je kretanje bilo nemogueV.+estra je udarila )akom o stol i rekla da o#ako dalje ne mo!e, da se moraju rije)iti Hregora.Po'ela je plakati. Lekla je da to i nije Hregor. X on bi da#no u#idio da su!i#ot ljudi s tak#om!i#otinjom nije mogu, pa bi sam drago#oljno oti)aoV. +matrali su ga opasnim, no njemu nijeni padalo na pamet da nekome od nji naudi. 5krenuo se prema sobi, ali je bio jako slab./akon mukotrpnog okretanja, oti)ao je u s#oju sobu. /jego# je posljednji pogled bio upuenmajci. Iim je stupio u sobu, sestra je zaklju'ala #rata. ?i)e se nije mogao micati. Hnjilu

jabuku u s#ojim leđima i upaljenu okolinu oko nje jed#a je osjeao. /a s#oju je obitelj mislioganuem i ljuba#ljuV. +lagao se sa sestrinim mi)ljenjem da mora nestati. $ zoru je preminuo.Lano ujutro do)la je d#orkinja. Kad je #idjela Hregora, mislila je da namjerno nepomi'no le!i,ali kad ga je udarila metlom, nije se pomaknuo. "rugi puta ga je udarila ja'e, gurnula ga je smjesta. Hlasno je #iknula Pogledajte, crknuo je, eno ga le!i, potpuno je crknuoFV$kuani su ustali. Lije'i gospodina +amse bile su /oX sada mo!emo za#aliti -oguV. Hreta

je zamijetila da je mr)a# jer dugo nije ni)ta jeo. +#i su imali osmje na licu. -io je kraj o!ujka. =ri podstanara su se pra#ili kao da nisu rekli da e otii, no otac im je onda rekao neka idu4/apustite smjesta moj stanFV 5ni su oti)li, a ukuani su gledali kako oni odlaze i uope imnije bilo !ao.+#atko je uzeo slobodan dan, te su se zajedno uputili iz#an grada u prirodu. "#orkinja sepobrinula za Hregoro#o tijelo. 5dlu'ili su da e i nju otpustiti te da e kupiti manji, jeftinijistan jer je tako prakti'nije. Promotrili su izglede i s#atili da im je s#ima dobro na poslu i daimaju )anse za napredo#anje.5tac i majka promatrali su Hretu i s#atili da se raz#ila u lijepu dje#ojku. Palo im je na um dabi joj trebalo po'eti tra!iti #aljana mu!a.

A'A$(AR)A" MO)ER$*ST*+&* PO&RET*

* SOC*,AL$A &$,*-E'$OST 3C. ja#ljaju se no#i smjero#i i pokreti koji nastaju kao reakcija na knji!e#nutradiciju 19 st. Crealizam, modernizamD3oni nastoje sru)iti norma i zabrane proiza)le iz tradicije 19. +t3knji!e#nost postaje sklona eksperimentiranju Crubne mogunosti knji!e#nogizra!a#anjaD3te!i se ru)enju tradicionalnog pojma ljepote Q propagiraju antiesteticizam3nazi# a#angarda podrazumije#a mnogobrojne knji!e#ne pra#ce4

1. Buturizam

8. kspresionizam. "adaizam



12/39

G. /adrealizam. &maginizam2. gzistencionizam

3s#im je pra#cima zajedni'ko poricanje prošlosti, te uspostavljanje potpunonovih književnih postupaka i izgradnje nove poetike

@E:E%3$*

3@ilippo :ommaso *arinetti CC. Objavljuje Auturisti"ki maniAest3futurizam kao umjetni'ki pra#ac zastupljen je u liko#nim umjetnostima i u pjesni)t#u3Auturisti su pobornici industrijalizacije i tehni"kog napretka a odbacuju inegiraju vrijednost tradicionalnog3zna'ajke futuristi'ke knji!e#nosti4

aD &zra!a#anje dinamike su#remenog !i#otabD ?eli'anje nacionalne snage, ratacD


13/39

3nastao je kao izraz ideje da sve što postoji može se likovno izrazitiosnovnim oblicima H kockom3kubizam je umjetni'ki pokret za'et u slikarst#u po'etkom 80. +t3najpoznatiji predsta#nik 2ablo 2icasso a u knji!e#nosti 9uillaume $pollinaire

*$9N3$*3ja#lja se u +ngleskoj, #$D)u, %usiji3nazi# od francuske rije'i imageNslika

zna'ajke4aD +lobodan stibD +lobodan zbor temecD 5bi'an go#or

3utemeljitelj +zra 2ound3predsta#nik ruskog imaginizma #ergej 'esenjin

#O;'$6#:I


14/39

prema njio#om !i#otu. Hlumci i Ledatelj pristaju i tada obitelj iz#odi s#oju predsta#uza #rijeme probe u kazali)tu. Ladi se o sudbini jedne obitelji, 'iji se 'lano#i određujusamo s#ojim obiteljskim odnosima, tz#4 5tac, Majka, +in, Pastorka, "je'ak i "je#oj'ica.

"rama go#ori o tragi'noj smrti u obitelji4 5tac je OdaoO Majku s#ome =ajniku, s kojim jerodila troje djece. =ajnik je umro, a 5tac je prije toga napustio obitelj. Majka po'injeraditi u kroja'kom salonu, da bi mogli preraniti djecu. =aj kroja'ki salon je zapra#o

ja#na kua u kojoj Pastorka zarađuje no#ac kao prostitutka, a Majci je para#an, dasakrije od djece, 'ime se ba#i. ?runac se događa, kada otac dođe u ja#nu kuu ikrene u kre#et s Pastorkom.

+t#arnost u djelu postaje iluzija, a iluzija postaje st#arnost. 5bi'ni ljudi postaju glumci,a glumci postaju obi'ni ljudi. Ilano#i obitelji tada postaju #lastiti glumci. Hlume sebena temelju onoga )to se dogodilo u st#arnom !i#otu. ?eina nji za#r)ila je tragi'no.

"jelo se pret#ara iz tragedije u komediju i obrnuto. Pirandello je uspio pomije)atiiluziju i st#arnost, ali to se nije pret#orilo u kaoti'an 'in. +#i dijelo#i predsta#e, sa s#im

s#ojim elementima i odnosima između liko#a '#rsto su po#ezani s unutarnjomlogikom. Međutim, to je bila #elika promjena za ukus tada)nje publike i trebalo je dugo#remena, da je gledatelji pri#ate kao umjetni'ko djelo.

U !1e2ivanju g!3!ta" SAMUEL BEC&ETT

U očekivanju Godota je drama u d#a 'ina. Kao )to sam naslo# ka!e, d#a gla#na lika?ladimir Cznan i kao "idiD i stragon Cznan i kao HogoD 'ekaju dolazak Hodota. /ji sud#a naj#jerojatnije skitnice koji su se prije sastali sa misterioznim Hodotom koji im jerekao da ga 'ekaju na mjestu gdje su oni na po'etku drame. "rama po'inje?ladimiro#im dolaskom na pozornicu. 5n ugleda stragona i drago mu je )to ga #idi.5ni se raspri'aju s#e dok stragon ne krene izuti s#oje cipele. /akon molbi za pomo imu'enja oko s#la'enja, stragon napokon skida cipele. /o, nakon toga se poja#ljujepitanje )to raditi sada. /eko #rijeme pri'aju o s#ojoj pro)losti i o nekim teksto#ima idogađajima iz +#etog Pisma, s#e dok ne primjete jedno stablo. Pogledaju ga i po'injugo#oriti )to bi mogli napra#iti. stragon odjednom dođe do ideje da se objese, nonemaju u!e da se objese. /jio#a razmi)ljanja i prepirke preikida iznenadni Pozzo#dolazak. 5n im po s#om dolasku t#rdi da oni stoje na njego#oj zemlji. Pozzo nije do)ao

sam, nego sa s#ojim slugom ;uckem. Pozzo im obja)nja#a mnogo st#ari od koji je jedna sumrak. Pozzo im je tik prije njego#og odlaska objasnio pojam sumraka i kakopada no. Prije s#og odlaska on im je rekao dosta toga o ;ucku, i oni su od njegatjeli da on ple)e i misli. ;uck je plesao i iznio s#oje mi)ljenje o jako dubokoumnojtemi, ali sa jako nerazumlji#im go#orom tako da ga je Pozzo prekinuo. Prije odlaska;uck je ugrizao i ozlijedio stragona. Prije njio#og dolaska dolazi dje'ak koji?ladimiru ka!e da Hodot nee doi danas, nego sigurno sutra. =akođer saznajemo dadje'ak !i#i i radi kod Hodota i da ima brata kojeg Hodot tu'e. Kona'no je pala no i?ladimir i stragon su se odlu'ili razii preko noi. =ime za#r)a#a pr#i 'in drame.

Po'etak drugog 'ina je isti kao i pr#i. ?ladimir se na isto mjesto #raa, no o#aj put je

pozornica bez stragona. /akon kratkog #remena na pozornicu dotr'a#a stragon sa#

%rvatski jezik & '# razred1G


15/39

upla)en go#orei da ga prati desetak ljudi koji su ga #e istukli i !ele ga i sada istui.?ladimir mu ka!e da se smiri i da se ne boji ni'ega dok su skupa. Kada su obojicas#atili da opasnosti nema, stragon !eli da odu, no ?ladimir ga podsjeti da 'ekajuHodota. stragon tada predlo!i da se nji d#a raziđu i d#a puta ka!e da e otii, nos#aki put ostane na mjestu. =ada nakon njio#i prepirki na pozornicu upadaju ;uck iPozzo, no obojica se odma sru)e i ne mogu se dii. ?ladimir obja)nja#a stragonu,koji t#rdi da se ne sjea ni'eg od ju'er i da nisu ju'er bili o#dje, da jesu i da su i ;ucki Pozzo bili tamo. Kada ?ladimir i stragon priđu Pozzu on im ka!e da je oslijepio. 5nimu poma!u da se ustane, no i oni sami padnu i ne mogu ustati, no to im nakon nekog#remena uspije. Pozzo jo) u#ijek tra!i njio#u pomo. /ji d#ojica razmi)ljaju i d#oumese i na kraju mu pomognu. 5n im onda ka!e da dignu i ;ucka, )to oni i napra#e poPozzo#im instrukcijama. 5ni ga tada zamole da ;ucku ka!e da pje#a ili misli, no on imka!e da je ;uck onijemio. Pozzo i ;uck onda odu. ?ladimir se neko #rijeme 'udi oljudskom postojanju i o samome sebi, dok stragon za to #rijeme spa#a. ?ladimirprodubi stragona i nji d#ojica se jo) malo prepiru. Malo prije noi, pono#no dolazidje'ak koji im pono#no ka!e isto, da e Hodot sigurno doi sutra. /o dje'ak ?ladimiruo#aj put t#rdi da ga se ne sjea i da on ju'er nije bio o#dje. ?ladimir ga poku)a#arazu#jeriti, no to mu ne ide od ruke. $ tom razgo#oru saznajemo da Hodot ima bijelu

bradu i da se dje'ako# brat razbolio. "je'ak odlazi, a ?ladimir i stragon pono#nogledaju stablo i pono#no se !ele objestiti, no nemaju u!e. 5ni odlu'uju da e se i sutra#ratiti na isto mjesto, ali da e o#a put donijeti u!e.

A$TU$ BRA$&O .*M*4

:ematski krugovi(1. 5 ljudskom tijelu8. 5 siromasima. ercego#ina

G. ;juba#. 5 pjesnicima i pjesni)t#u2. 5 smrti

3na"ajke poezije $ntuna 5ranka Kimi!a(Ho#or boja, z#uko#a, ritma, poseban gra('ki oblik stio#a, izosta#ljenostinterpunkcije, slobodan sti, jednosta#nost izraza, goto#o potpuna izosta#ljenostdeskripcije, simbolizam, araizmi i dijalektalne rije'i, ladan, sa!et i racionalan izri'aj,prete!ito misaone pjesme, #i)e od emocionalni

Eloga pjesnika u pjesmi „2jesnici“(*imi smatra da je uloga pjesnika upoznati ljude sa umjetno)u, jer je to pra#a#rednota, tako bi bili sposobni kompleksnije spoznati s#ijet i sebe Q umjetnost !i#otumo!e dati #i)i smisao. Pjesnici kao s#oje#rsno s#jetlo spoznaje i istine o !i#otu koje nanenametlji# na'in, neagresi#no i glasno, poku)a#aju u#esti ljude u s#ijet umjetnosti

M*ROSLA' &RLE-A

5$%$


16/39

3 broj barake u sklopu )pitule tj. pokretne bolnice za #rijeme pr#og s#jetskog rata, ukojoj je i#ica #ido#i, presta#lja agoniju zato'eni naroda u J$ monariji

#imbolika studenta vice -idovi!a =iz 5arake 2et 5e?(+imbolizira agoniju naroda koji ratuju, on se po#la'io po dosta rati)ta ali nikad u !i#otinije #idio prlja#iju ustano#u od te barake, u kojoj se 'o#jek ne brine za 'o#jeka, pita seo smislu !i#ota te razmi)lja o sramotnoj smrti koja mu slijedi jer se nitko nee brinutiza njega. Prije nego )to umire moli da netko obrati pa!nju na njega ali s#i su pijanizbog prosla#e pobjede te on umire sam i u agoniji. eli osta#iti mrlju na postelji, kakobi netko znao da je on st#arno bio tu, )to predsta#lja r#atski narod koji se u#ijekmorao boriti za druge i ostati neprimijeen.

9O#2OD$ 96+*5$'+-

%elacija sa $ustro H Egarskom("jelo Mirosla#a Krle!e Hospoda Hlembaje#iV pripada trilogiji C;edaV i $ agonijiVD ukojoj se prati propadanje zagreba'ke patricijske obitelji, koja je s#oje bogatst#o steklaprije#arama i krađama na ra'un oni koji su im podlo!ni. $sposta#lja se simbolika na

relaciji Hlembaje#i Q Justro3$garska, jer oni propadaju isto#remeno kako propada iJustro3$garska, odnosno raspad J$ prikazan je kroz prizmu Hlembaje#i.

6ikovi iz 9lembajevih(+redi)nji je lik ;eone Hlemba, slikar koji se nakon 11 godina #raa kui kako bi rije)iosukob glembaje#skog i ne3glembaje#skog u sebi. 5nog animalnog i amoralnognaspram moralnog, razumnog i ljudskog. Iita#a se drama zapra#o od#ija oko njega injego#og sukoba, mrzi s#oju obitelj, a ta mr!nja prema obitelji zapra#o mr!nja jeprema samom sebi.

gnjat 9lembaJ Q otac ;eonea, do#eo je s#oju pr#u !enu do toga da se otruje,zaluđen je drugom !enom koja ga #ara i iskori)ta#a.$ngelika Q predsta#lja ono duo#no, moralno, razumno;astelli H 9lembaJ Q koristoljubi#a je, polepna

2O-%$:$< @62$ 6$:NO-;3$

6ikovi iz „2ovratak @ilipa 6atinovicza“(@ilip 6atinovicz Q slikar, majka ga je protjerala kad je imao 17 godina jer je potro)io100 forinti u dana na dje#ojke. &skompleksiran je i istraumiran zbog djetinjst#a Q

majka je bila odu#ijek ladna prema njemu, nije znao tko je njego# otac, raz#ija 'udanukus za !ene Q ugla#nom su pretile. &sto#remeno za!eljkuje po#ratak kui i odmor odeuropski grado#a, ali mu je po#ratak i odbojan jer gleda bijedu i siroma)t#o seljaka,zaostalost cijele Panonije te grado#e koji umanjuju 'o#jeko#u #rijednost.

*ajka %egina tj.


17/39

se međusobno razumjeli i puno pri'ali, a razlog njezina tak#a pona)anja je )to je pr#iput stupila u (zi'ki kontakt s njezinim ujakom, )to je osta#ilo trago#e na njoj.

-ladimir 5alo"anski Q od#jetnik je, cijeli mu je !i#ot isplaniran do trenutka kada jeupoznao Kseniju i dje'a'ki se zaljubio u nju, zadu!io se i !ena mu se ubila zbog toga,otad je po zat#orima, sudo#ima i ludnicama, na kraju ubija Kseniju.

%$:N$ 6%


18/39

3 +5/= CPetrarkisti'ki izrazD Q adek#atan petrarkisti'kom senzibilitetu

2O5%$:*#:-O 6;$ E #-+*%E

3 =ema4 'o#jek u odnosu prema drugim ljudima, zajedni)t#o3 Pobratimst#o4 zajedni)t#o ljudi, ono )to s#i imaju zajedni'ko4 misli, sno#i, lutanja,tra!enje, grije, snaga i sebi'nost, breme sudbine koju nose na leđima

3 +misao !i#ota4 !i#ot je s#emirska poja#a, 'o#jek je bo!anski #je'an, on je dios#emira3 +#ijest o zajedni)t#u, ali i o indi#idualnosti pojedinca3 Katreni Q sti ugla#nom 'etrnaesterac

)OBR*.A CESAR*4

3 19083.319S0.3rođen u Po!egi3pr#i #eliki uspije do!i#io je sa s#ojom pr#om knjigom ;irikaV 191.

...................

)RA(UT*$ TA)*,A$O'*4

3 190. 3 8007.

3pr#u pjesmu obja#ljuju 1988. $


19/39

3pjesnik donosi tjeskobu, nemir ali i ogromni potenial u sebi, osjea se sputanimrazotkriti s#oju intimu3u#odi moti# djetinjst#a u kojemu je sanjao o #elikome s#ijetu3 o Birenci3suprotsta#lja ai ujedno i spjaa s#a moti#a3 moti# renesansne Birence i rodnog selaLastu)ja Ckraj -rodaD3 moti# ren.B.ne samo da umanjuje ljepotu, rasko) rodnog kraja #e se u nekoj no#ojdimenziji otkri#a i intenzi#izira3uspoređuje rijeku Jrno sjea se s#oji najbli!i..........3moti# rukuCMicelangelo#iD3 mrt#e ruke, Micelangelu besmrtnost daju njego#adjela , kao 'o#jek on je prolazan, sukob duo#nog i materijalnog3 po #rijednosti izjedna'uje ruke Mic. & bezimeni sla#onski !etelaca jer one sus#ojim rtadom ogradile postnak i budunost sla#onskog sela3pjesmu za#r)a#a umirujuim tonom spokoja i duo#ne armonije3 prolaznost s#egamaterijalnog

STRA$AC" ALBERT CAMUS


20/39

LO'AC U -*TU" , ) SAL*$(ER

$ knjizi, 173godi)nji olden %aul(eld prepri'a#a s#oja iskust#a iz prija)nje godines#oga !i#ota Ckada je imao 12 godinaD. olden je izba'en iz Pence Preparator +coolCpri#atna srednja )kola koju poađaD, nakon )to pada iz s#i predmeta osim engleskog jezika. olden odlazi u /eA Zork, planirajui pro#esti par dana u gradu prije nego )toode kui i oba#ijesti roditelje. Knjiga, pisana u pr#om licu, prepri'a#a ta tri danapro#edena u /eA Zorku.

Knjiga zapra#o, od po'etka, opisuje 78 sata u oldeno#u !i#otu, od 'ega on GS satipro#odi skiui se /eA Zorkom nakon )to je izba'en iz )kole, u predbo!ino #rijeme.

+am naslo# knjige odnosi se na kri#o zapamen i izre'en sti lirske pjesme "olazei iz!ita C%omin[ troug te LeD Loberta -urnsa4 ako netko ulo#i nekog dok kroz !ito ideCgin a bod meet a bodEcomin[ troug te reD. 5na je ne#ina misao izrođena izideje da se za)tite ne#ini.

olden sebe zami)lja kako stoji u polju !ita u kojem se igraju djeca. $ njego#ojma)tariji, na kraju tog polja nalazi se pro#alija. 5n bi stajao u tom polju i pazio nadjecu koja bi se pre#i)e pribli!ila rubu, i u#atio bi i da ne padnu u pro#aliju odrasli izrelosti. Kako on ka!e, on bi !elio biti Vlo#ac u !itu\. 5#o je metafora za djecu kakogube s#oju 'istou i ne#inost te odrastaju i pret#araju se u pre#arante koje olden

toliko prezire. 5#o je također neobi'an, na)im o'ima gledano ironi'an dio u knjizi, jerbi olden tio spa)a#ati druge, a ne mo!e spasiti sebe.

$ jo) jednom primjeru njego#a pori#a da i za)titi, olden je bio obesrabren s#imonim V@ebi se\ CVBuck ou\D gra(tima i natpisima po Poebeinoj )koli da je osjeao,koliko god se on trudio obrisati i, kako d#ostruko br!e nastaju no#i.

$ knjizi se također obrađuje tema pret#aranja. olden prezire neistinost i la!nenamjere, i kroz 'ita#u knjigu on razabire s#e pre#arante na koje nailazi. Kao tinejd!erkojeg mu'e njego#i osjeaji i neuspjesi, olden #jeruje da s#i poznati i uspje)ni ljudina koje nailazi i koji misle da su sretni, su zapra#o ili glupi ili neznalice. 5n ne nailazi

na mogunost da ljudi imaju razloge za)to se ponekad pona)aju tako kako sepona)aju. 5n nji i dalje nazi#a pre#arantima, a njego#a procjena ljudi je zapra#o ucijelosti bez ikak#i pra#i razloga i dokaza, tj. on se pret#ara da je on jedini iskren ida #idi ono )to je st#arno i )to ostali ne #ide, samo da bi dobio barem malen osjeajpra#de.

&ronija knjige je u tome )to je olden jednako #elik pre#arant kao i ostali ljudi )to gaokru!uju4 on la!e, pret#ara se, daje nerazumne i brze zaklju'ke i pretposta#ke bezikak#i pra#i dokaza.

@o) jedna tema je i oldeno#a izoliranost od dru)t#a, koju je on zapra#o sam st#oriopre#i)e pojednosta#ljajui komplicirane st#ari, pre#i)e 'inei st#ari uobi'ajenima u



21/39

s#ojim susretima s ljudima i komuniciranju. 5n je idealist, osjeajno nezreo inesposoban prilagoditi se !i#otu i realnosti i posljedicama odrastanja. 5n sebe smatramu'enikom s#oje #rste, !rt#om s#ijeta, samo da bi opra#dao s#oju izoliranost inesposobnost suosjeanja i razumije#anja drugi.

2%O3$ E :%$2+%;$*$(2roza u trapericama ili jeans proza je posebna #rsta urbanog romana nastalaprema romanu @.".+alingera O;o#ac u !ituO. /astaje kao opreka sna!nom problemskomintelektualizmu modernog romana. Karakteriziraju ga mlađi gla#ni junak koji jenetipi'an, pasi#an, bez cilje#a, gradski marginalac suprosta#ljen s#ijetu odrasli. 5npripada određenoj manjoj skupini, zajedno izazi#aju tradicionalne #rijednosti i st#araju#lastitu kulturu Codije#anje, glazba, jezikD. $ o#ak#im romanima, odrasli obi'no slu)ajuklasi'nu glazbu, go#ore standardnim jezikom, i sli'no, kao suprotnost mladom junaku. =raperice #i)e nisu samo odje#ni predmet, one postaju s#oje#rstan s#jetonazor.5kolina je obi'no urbana sredina, 'esti su !argonizmi, to #i)e nije (lozofski go#or, #ego#or gradske mlade!i.

,URE &A.TELA$

:-%$-$


22/39

3nagla)a#a superiornost suparnice3 u s#emu je bolja od nje3suparnicu po #rlini pretposta#lja sebi, ne na temelju objekti#nog #e gledajui izmu)kar'e#e perspekti#e jer da je druga'ije on ne bi tra!io drugu3pjesnikinja sa#jetuje suparnici da se prema određenom mu)karcu odnosi kao prema-ogu, da bude ponizna, !rt#uje sebe3pjesnikinja upozora#a suparnicu da pomno bdije nad s#ojim mu)krcem jer iponajmanje ...3)ei njego#im !alomV3 upozora#a suparnicu da treba podrijeti u ..3 pjesnikinja upoznaje supranicu s 'injenicom da ga je donekle i promijenila, ukrotilanjego#u nara#3pjesnjikinja iperbolizira s#oju ulogu u mu)kar'e#u !i#otu, za s#e je ona zaslu!na3isti'e s#oj posesi#ni maj'inski odnos spram mu)karca, moti# naost#arenogmaj'inst#a3pjesnjikinji je jedino #a!na mu)kar'e#a srea

,OS*P PUPA+*4Lano je umrli r#.pjesnikCpoginuo u a#oionskoj nesrei s obitelji na KLK$D;irske ugođaje prate unutarnji nemir, bol, razmi)ljanje o smrti, os smislu postojanja


23/39

+adr!aj4

Protagonisti no#ele Luke su ;ije#a i "esna ruka koje razgo#araju tj.s#ađaju se./admeu se u nabrajanju #lastiti prednosti i mana one druge. Jntagonizam je na#runcu kada ;ije#a optu!i "esnu za poku)aj ubojst#a4 brit#om je razrezala njezine!ile. "esna ruka opra#da#a s#oj postupak kao podupiranje 'o#jeko#a pra#a da dopi)eposljednju stranicu u scenariju s#og !i#ota. $ iscrpljujuoj eti'koj raspra#i, ruke se

međusobno optu!uju, istodobno opra#da#ajui s#oje postupke. ;ije#a ruka predsta#ljaljudsko srce, a "esna ruka razum. Kada smo ;ije#oj ruci #e po#jero#ali kako je doistaosjeajna, blaga i pra#edna, ona bezrazlo!no u prolazu k#rcne dje'aka po nosu idje'ak pljune na nju. V"je'ak prođe pored ;ije#e, smiono. Iak je i pogleda drsko, kaosmetnju na putu. ;ije#a ga nespretno k#rcne po nosu palcem i ka!iprstom. "je'ak jepljune. ;ije#a se instinkti#no digne i zamane )alji#o iznad dje'ako#e gla#e,kao datjera mue. /o "esna se digne i pljusne dje'aka po licu. "je'ak #risne.\ $ tomtrenutku dje'ak postaje neka #rsta #anjskog neprijatelja koji ruke tjera na st#aranjekratkotrajnog primirja. Kako su ruke ipak dijelo#i cjeline, one zajedno djeluju. /akon

tu'nja#e s dje'ako#im ocem, glade jedna drugu i dr)u od !elje za os#etom. V$stanu.Pod sobom osta#e kr#a#e otiske na plo'niku. /o one se nisu os#rtale:gladile su jednadrugu i drtale od !elje za os#etom. J 5braz tada pljune u nji, da bi i oprao od blatai kr#i.\5braz pak pljune kako bi s nji sprao blato i kr#. Pisac tu obraz dr!i u narodno3predajnom i usmeno3literaturnom smislu Q obrazom po)tenja, moralnim autoritetomkoji prosuđuje spor. ?a!no je, naime, kako se to narodski ka!e, u#ijek imati obraz ikontrolirati tj.koordinirati na)e ruke, tj.'o#jeko# 'in u !i#otnoj praksi.

:ema

2ripovijetka %uke simboli"ki govori o neriješivom ljudskom unutarnjemkoniktu( razum i osje!ajnost, grubost i blagost, dobro i zlo. 9lavni likovipripovijetke, 6ijeva i Desna ruka, razgovaraju, to"nije( svaaju se.6ijeva rukapredstavlja ljudsko srce, a Desna razum. :ek na kraju, neo"ekivano, kao usvakoj pravoj noveli, u potpunosti se razotkriva piš"eva ideja.


24/39

/o#ela po'inje posjetom )egrta ;ojza bolesnom klesarskom majstoru Jlbertu.Lazgo#araju o Jnđelu smrti koji pi)e u knjigu3to je nadgrobni spomenik koji majstornije uspio za#r)iti i za koji !eli da mu se taka# posta#i na grob, samo s imenom, bezikak#i datuma. ;ojz majstoru prepri'a#a s#oj san o #remenu kada su klesali pastira sfrulom4 pastir se stalno izmicao,a kada ga je pokojna gazdarica Magda tjela pridr!ati,klesarsko djetlo zabilo joj se u 'elo. ;ojz pri'om uznemiruje majstora, a majstor se pita je li to namjerno ili slu'ajno. & on se sjea doba kad su klesali pastira s frulom. /aru'ilaga je Brida, mlada udo#ica za pokojnog mu!a glazbenika. /akon )to je umrla gazdaricaMagda, majstor se o!enio Bridom. VHledao ju je. -ila je lijepa. Kosa joj se prelije#ala uzlatno!utim, dugim #alo#ima od 'ela prema zatiljku, gdje se odjednom propela u#is,kao da je udarila u bara!e 'e)lje#a i naglo se ru)ila nizbrdo u zlatnim slapo#ima,pr)tei uokolo (nu, iskri'a#u sumaglicu. +i#a, uska aljina pripila joj se tijesno uzobline tijela i nudila zamamne oblike ljepote kao u nekom rasko)nom izlogu.5n osjetistra)nu, bijesnu !elju za tim samos#jesnim, gordim tijelom, )to se zado#oljno gibalo uprostoru, tu, na do#atu ruke...&spru!i ruku i lako, drta#o pređe dlanom preko oblineBridina boka. Probude se miline nekada)nji dodira, burni nemiri od ljepote o#og tijela

)to se ma'kasto mazi u prostoru kao da se izla!e neprestanom milo#anju. /o Brida seodmakne, ukloni se milo#anju, i njego#a ruka ostane besmisleno ispru!ena upraznokao prazna ruka prosjaka. =o je, dakle, kraj.\ Majstora mu'i ljubomora.Brida je uslu!na,ali nestrplji#a, a on ne !eli samilost, nego ljuba#. Hori u #ruici, mu'en sumnjama iljubomorom. +anja o Jnđelu, o st#aranju umjetni'kog djela koje podaruje besmrtnost.+mrt koja se majstoru pribli!a#a daje mu snagu da iziđe iz kre#eta. $ ;ojzo#oj sobi,os#ijetljeni slaba)nim s#jetlom, le!e zagrljeni Brida i ;ojz. VJ dolje,ispod te tu!ne slikeusrdnog kajanja i podruglji#e smrti, u nepouzdanom polus#ijetlu titra#og kandila #idese na bijelom uzgla#lju le!aja d#ije gla#e,'e!nji#o sljubljene u snu./i bijesa, ni mr!nje,

tek neki ladan dodir od#rne majstoro# pogled. Iak neka jadna samilost o#la!i muo'i.\ +umnje su rije)ene, ali majstoru je sada ionako s#ejedno. +mrt ga #odi doJnđela, ali to nije umjetni'ko djelo, nego obi'an nadgrobni spomenik. ;ojz je u knjiguupisao majstoro#o ime, zanimanje i datum rođenja. Majstor posljednjom snagomupisuje datum #lastite smrti.

:ema

2ripovijetka $neo ima izrazito intelektualisi"ku temu. 2ri"a o posljednjimdanima klesarskom majstora $lberta


25/39

bijelu, nje!nu, dobru Jnu iz pr#i dana ljuba#i. +mije)ila se Jna na dlanu, mirno,krotko, pokorno, kao da mu se s#a poklanja, sa s#om s#ojom bjelinom, s#om s#ojomtugom i razo'aranjem, s tim umornim,malaksalim rukopisom i s o#im n, koje ka!epokajni'ki OoprostiO. Jli jo) nije smogao pokreta da raspe'ati pismo, jo) su oleandristra)no mirisali sumnjom,starim bolom, isterijom... \ ?ratila mu se uspomena na Jnukoju je jo) u#ijek #olio. 5na ga je osta#ila jer se zaljubila i udala za jednog geometra.V...oti)li ste, osta#ili me bez jedne rije'i, bez stiska ruke. /ikad #as otada nisam #idio.Kad je s#r)io rat, rekla mi je ;ucija da ste se ipak udali za geometra.\ V...e znate #i,gospo, da sam se razbolio onda kad ste oti)li i da sam buncao o #ama u groznici, dasam #as z#ao... -uncao sam da u baciti s#e klju'e#e,osim onoga )to ste mi #ipoklonili, klju' od raja... ;ucija mi je kasnije pri'ala da sam spominjao klju' od raja...5na je mislila da umirem, da mi je du)a #e na onom s#ijetu, pred rajskim #ratima i darazgo#ara sa s#etim Petrom. J ja sam tra!io klju' od raja, #a) klju' Cti si bila raj,Jna, moj rajD, s kojim sam tio otklju'ati i za#iriti u #a)u okrutnu, #a)u stra)nu du)u.\Jna sada !i#i u +plitu. ;askalo mu je )to ga Jna nije zabora#ila, #e od njega tra!iuslugu tj. pomo. eli krstiti sina ali tako da njezin mu! ni)ta ne zna za to. Poslije

pro'itanog pisma =onko se razljuti, ali kasnije su mu se #ratile drage uspomene itrenuci zajedni'ke ljuba#i i odma se odlu'io da pr#im jutarnjim brodom otplo#i za+plit. $ luci ga je do'ekala Jna, za njega jo) u#ijek #rlo pri#la'na i lijepa, ali inedosti!na. $ kui su ga lijepo primili i s#e te okolnosti su ga skrale. V*umskemanireF ?rijeđao se =onko plemeniti @ankin. ?rijeđala ga je silo#ita ljubaznost, siro#aneu#ijenost o#og 'o#jeka )to se #ratio iz O)umeO s ogrubjelim pojmo#ima odru)t#enom opođenju. 5n 'ak nije sas#im #jero#ao ni u iskrenost tog pona)anja4neprestano je tra!io zamke i podsmijee. $ glomaznim geometro#im gestama gledao je nagla)eno, pokro#iteljsko sa!aljenje i #elikodu)nost pobjednika. "#ostrukog

pobjednika./e trebate #i mene !aliti, tio mu je rei, nisam ja nesretan, i pri tom jepakosno u!i#ao mislei na s#oj paketi, koji e sutra nakon kr)tenja, kad se sJnom#rati kui, s#e'ano spustiti u zipku na djeteto#a prsa. 5nda e se izmijeniti uloge,mislio je. 5nda u ja tebe pokro#iteljski tap)ati, dru!e... e,e...\ elio se os#etiti. $paketiu su bila Jnina ljuba#na pisma. /o ipak s#aa da ona nikada nee bitinjego#a. Kad se na)ao sam u sobi poku)ao si je oduzeti !i#ot tako )to se je objesio nakonop'i na prozor.

VJ zapra#o, ogleda#ao se po sobi za nekim Oblagim sredst#omO, kao da se radio'i)enju, a ne o umiranju. /jego# je pogled izbjega#ao s#e )to je podsjealo na no!,u!e i #isine... s#e je to bilo prosto, nedostojno... 5djednom opazi da dr!i u ruci s#ilenu#rpcu )to ju je skinuo s Jnini pisama. "a, nee puknuti... ;agao je. +#idjela mu sebizarna simboli'nost tog, u neku ruku, poeti'nog sredst#a,pa kad mu je rukamaisku)ao '#rstou, i to je u'inio simboli'no i neiskreno, i #rpca je lako izdr!ala probu./apra#io je zatim om'u, u#ukao u nju gla#uC#idite li )to radi o#aj 'o#jekWD, a drugi kraj#rpce pri#ezao za k#aku na prozoru.\ V-umF odjekne po cijeloj kui. 5n se odjednomnađe sjedei na podu, ra)ireni nogu među Jninim pismima.\ Jpsurd je u tome )to sutim konop'iem tj. uzicom bila #ezana njego#a pisma koja mu je Jna o#om prilikom#ratila sta#i#)i i ispod njego#og jastuka. $ kui su 'uli njego# pad. "otr'ali su do

njega da mu pomognu. V5n se prepu)tao tom samaritanst#u, kao mrt#o tijelo,



26/39

skinuto s #je)ala, i )aptao je po#jerlji#o geometru4 O?i ste mislili da sam ja nesretan... ida u se najmanje... objesiti zbog togaW "obro sam se s #ama na)alioW eW\

Mjesto radnje4 dalmatinski otok i +plit

?rijeme radnje4 poslije drugog s#jetskog rata

;ica4 =onko @ankin, ;ucija, Jna, geometar i sin

3$9%6'$'

+adr!aj4

/o#ela


27/39

po#la'i jer dolazi %rna Mrlja koja prijeti smru, a u zadnjem ulomku umire podru)e#inama #eliki tema, straa i smrti te pri'u oporu'no osta#lja pra#om autoru o#ogteksta. Lazumijemo li pojam ok#ir kao pomi'nu granicu koja dijeli promatra'e odsudionika, no#elu


28/39

3 za#r)etak =etine pri'e Blaks s#aa #rlo osobno is'ita#ajui o njoj d#ojbu4 ustrajati nastarom ili pri#atiti modernoWF3Blakso# je uzmak bolja polo#ica rabrosti, ali i znak kuka#i'kog stra i uzmak predsl. i#otnim situacijom u kojoj su s#a rje)enja jednako problemati'na3na"ajke #lamnigove poetike3$ duu post modernizma +lamnig ospora#a tradicionalnu pjesni'u tradiciju4aD odnos prema jeziku3 isprepletanje standardnog jezika i ostali jezi'ni idioma,poigra#anje jezikom, jezi'ne igre, dosjetke, ironijski obratbDodnos prema pjesni'koj tradiciji3 samnig je poeta doctusCu'eni pjesnikD kojipoznaje nacionalnu i internacionalnu pjesni'ku tradiciju, citira je i upotreblja#a naoriginalan na'incD poimanje pjesni)t#a3 pjesni)t#o je komunikacija, konstrukcija, igra3 za +lamniga je poezija u#ijek i samo &HLJ L&@I&MJ3 poeta ludens Cpjesnik koji se igraD

5$%5$%$

)u pjesmi se uo"ava(1D osjetlji#a i duo#ita usporeba barke i !ene bijela boka, '#rsta, )iroka, stasitasprijeda i straga, s#ojegla#a, dobra, spora kao kornja'a , brza kao kobra8D opisi nest#arni prostora i neobi'ni iskusta#a4 Kak#o se more #idje dalekoF-ilo je jedno bijelo ko mlijeko,Morske smo kra#e muzli jutrom,$#e'er3 bijelikru s putrom.J !uto more uto ko limunF5donda sam za skorbut imunFV

Danakreontska raspolo!enja!i#otni #italizam i edonizam4 ima l jo) ljudi poput nas&ma l jo) mora, ima l zemalja &ma l jo) #ina koje #alja WFV

3anakreontska su rspolo!enja jo) dominantnija nakon isticanja s#i opsnosti oje pratemornare na njio#u putu4 u kak#im olujama imado sreu...V3 u ?eernoj akuli barba /ike skri#a se #edra, duo#ita, zanimlji#a i originalanpjesma koja asocira na mornarski !i#ot i mornarske pri'e s duo#itom porukom oljepoti !i#ljenja usprkos s#im te)koama i !elji da se iskoriste s#e !i#otne radosti i!i#anje u !i#otu i #eli'anje njego#e ljepote i razigranosti

3na"ajke #lamnigova jezika i stila(1D standardni jezik s pone)to dijalektalizma C)tandarac, skorbutD i s d#a stia na tal. @eziku8D citiranje izri'aja na tal.jeziku e tutti _uanti in compagniaVDcitianje ;eopardije#i stio#a4 Kako je slatko plo#iti po tak#ome moruVGDpoigra#anje ritmom i zna'enjimaDuklju'i#anje kolok#ijalnog go#ora2Duklju'i#anje upra#nog go#ora

7D aliteracija Cbarba, barbaraD pona#ljanje suglasnika radi dojma kotrljanja, po#idbemorem

%rvatski jezik & '# razred8S


29/39

SD slobodan stiPoigra#anje na razini stila i sadr!aja..+til3 ritmom, jezikom, stilskim sredst#ima+adr!ajemzna'enjima4 !ena i barka3 rezultira erotskim aluzijama i duo#ito)u

SLA'&O M*5AL*4 =78;?>3rođen u Karlo#cu, sin knji!e#nika +tjepana Mialia3predsta#nik je krugo#a)kog, pokree knji!e#ni mjese'nik =ribine3 re]eksni je pjesnik, u sredi)tu njego#e poezije su moti# ugro!enosti, usamljenosti,tjeskobe i straa, praznine i poraza3zbirke pjesama4 Komorna muzika, Put u nepostojanje, "are!lji#o prognanst#o, ;juba#za st#arnu zemlju, Prognana baleda, @ezero, Jtlantida, Posljednja #e'era

*$'#:O%+, E9$# #-'+LE

3misaona lirska pjesma3tema knji!e#no umjetni'ko st#aranje u politi'ki slo!enoj situaciji koja ugro!a#aljudsku slobodu i diktira na'in st#aranja3smibolika s#ijee i s#ijetlostiunutarnjeg s#ijetla u s#akom pojedincu ono tinjajuest#arala'ko koje treba potisnuti i ugasiti3majstorEknji!e#nik4 trbeo bi biti poslu)an, pisati o pro)losti, pisati o z#ijezdama, onjio#im imenima, treba zanemariti #lastitu znati!elju, 'uđenje nad st#arno)u i pori#da pi)e o onome )to #idi i )to ga mu'i zagledano)u u pro)lost, doslo#nim, a neprenesenim zna'enjima ne ugro!a#a sebe3'o#jek ne smije pokazi#ati s#oje pra#o lice3samo klauni znadu kako se mo!e) iz#ui4 pla'u kad ima se smije i smiju se kad impla' razara liceVparadoks: u ozbiljnim su #remenima najmanje ugro!eni neozbiljni 'o#jek pla'e kad bi se trebao smijati i smije se kad bi trebao plakati3tragedija umjetnika4 dru)t#o ko'i slobodu izra!a#anja i a(rmiraju 'o#jeka kaoumjetnika3jednosta#nost i kolok#ijalana narati#nost

3slobodan sti, nema stil.izr.sredsta#a poja'a#a dojam ispraznosti s#akodne#nog!i#ljenja

A$TU$ .OL,A$ 6 &RAT&* *%LET

-&;@*KJ 5 P&+%$4



30/39

Jntun *oljan se rodio u -eogradu 198. godine. Himnaziju je za#r)io u


31/39

Hodine 192., prigodom prosla#e 90.obljetnice Mato)e#a rođenja, *oljan je odr!aogo#or u kojem je Mato)e#u eti'nost u umjetnosti i politici suprotsta#io neeti'nostis#oga doba. $slijedila je politi'ka afera i *oljano#o izgnanst#o s dru)t#ene scene.Po#remeno je !i#io u Lo#inju, gdje se od 1992. godine odr!a#aju ani ntuna .oljana

P5


32/39

da mu dadu neznatnu akontaciju i odgo#arajuu )aruV, a on e napisati nekolikoreporta!a o istarskim freskama, o no#oj t#ornici riblji konzer#i i usput o istarskimselja'kim zadrugama. "obio je i akontaciju i )aruCkomadi zgu!#anog papira spe'atom i ne'itlji#im potpisom s kojim si bio netko i ne)toD.& =JK5, +J *JL5M $ "P$, na)ao se u gradiu na obali &stre, odakle su s#akinekoliko dana, pod strogim Loko#im #odst#om poduzimali izlete prema mjestima uunutra)njosti u kojima su se mogle nai ru)e#ine neke nepoznate crk#e, poznato crno#ino, samostani s 'udesnim freskama. ;Pisani dokumenti na osnovi kojih smo tra>ilikulturne vrednote, !ili su najčeš9e 1ru!e krivotvorine, dok je, kako znamo, usmena predaja ostalih narodnih vrednota oduvijek !ila vjerna i pouzdana=# +#aki dan sukretali na no#i istra!i#a'ki pood, mladi znanst#eni radnici primjenji#ali su s#oje )krtoi prili'no openito znanje, #odili su diskusije o r#atsko talijansko pitanju u &stri ili omoralnim k#alitetama nekog uglednog instituta. Preferirali su lad, tra#u i crno #ino,#oljeli su i kr'me u selu gdje se igrala bri)kula, tanko rezao pr)ut, tanko s#irilero!enice. Pisac nije imao o 'emu pisati, iz#je)taji su mu se s#odili na dirlji#e opise tekoslobođeni prirodni ljepota, na izmi)ljene dijaloge s radnim ljudima &stre. Loko je

imao s#e zasluge )to su se uope kamo i micali, a nakon pr#og bezuspje)nog poku)ajada pronađu neku legendarnu crk#u iz desetog #ijeka, primjerak autotonestaror#atske aritekture od koje nisu na)li ni traga, s#i su bili umorni od areologije ikunstistorije te su se lijeno predali suncu, #inu i promiskuitetu. +#e bi se to pret#orilou jedno #i)e ili manje ugodno ljeto#anje da nije bilo Loka koji i je tjerao naistra!i#anje koju su za#r)a#ala bez ikak#i rezultata. +#i su stekli dojam da njemu inije do rezultata nego do samog kretanja. /eprestano se ne)to moralo raditi. Iinilo imse da idu tra!iti ne)to )to im nedostaje, ne freske i crk#e nego ne)to )to se uope nemo!e nai, ali ne)to #italno i bitno 'ega je jedino Loko bio s#jestan. /itko ni)ta nije

mogao rei proti# njego#i itinerera, a da se to ne s#ati kao osobna u#reda. Kad godbi krenuli na kak#u ekspediciju prema unutra)njosti bili bi namrgođeni i mrzo#oljni, aonda bi se prilagodili, malo po)#rljali po krajoliku te 'im prije bi se negdje za#alili,naljoskali i zapje#ati.+#e nam je o#o ispri'ao kako bi nam bilo jasnije kad im je potkraj tog zajedni'kogputo#anja Loko do)ao i rekao ;judi, idemo u HradinuV. +#oj optimisti'ki monolog kakoe on s#e urediti nasta#io je ujutro kad i je tjerao na okupljanje oko malog autobusasa 12 sjedala. ?ladimir, fotograf, mamuran kao i u#ijek razgleda#a autobus iz#ana,tap)ui ga po boko#ima. "#ije suputnice ;##!udne, uredne, umivene, za inat vru9ini

o!učene od 1lave do pete u identične sive vjetrovke, sportske suknje, de!ele čarape icipele za hodanje kao !lizanke=# -udue kulturne radniceCstudirale su po#ijestumjetnostiD koje se nisu rastajale jedna od druge, nitko i nije mogao dobrorazliko#ati, z#ali su i od milja na)e d#ije 5felijeV. -ile su jedine !enske u njio#ojekspediciji i smatrale su se u toj mu)koj rulji ugro!ene, s njima je ta ekspedicija dobilanjio#o re]eksno i zdu)no zgra!anje na s#aku pa i najbezazleniju prostotu. ;-!je su!ile mršave, ne>enstvene, s kosom !ez sjaja, i o!je su nosile identične naočale!ez!ojnih okvira, kao što su i same djelovale !ez!ojno##= Petar Jreolog Q stijena nakojoj je po'i#ao temelj njio#e ekspedicije. & na kraju dolaze d#a brata +lo#enca,cr#eni lica, kojima se nikada nije #idjelo koliko su popili, u#ijek su izgledali jednakoV.



33/39

Kad se po'eo gubiti osjeaj da im se bez njega 'ini kao da i ne putuju, osjeaj da sune)to osta#ili, zabora#ili ponijeti, propustili u'initi. Jli ni)ta im nije bilo toliko #a!no,po'eli su se prepu)tati ra#nodu)nosti. + po#jerenjem su se predali autobusu, sigurnida e i nekamo od#esti. Prolazili su jednoli'nim krajolikomCgroma'e, #inogradi,makijaD, tek ponekad nekim mjestomCkr'mica, po)ta, crk#a, kue od kamenaD. Iiniliim se da se pejza! ne mijenja. /akon nekog #remena, na nekom praznom raskr)ubez oznaka, autobus je zakrkljao i stao. &zlazili su iz autobusa i upiti#ali ;.to sad?=, aLoko je kao u#ijek odgo#arao sa ;/išta vi ne !rinite## Sad 9e se sve to popraviti= /isuuspjeli popra#iti ni nakon pola sata, d#a +lo#enca su samo pro#irili iz autobusa i #ratilise unutra, legli na sjedalo i do#r)ili s#oje koparsko #ino. "#ije 5felije su brale c#ijee,a ostali su nestrplji#o premetali nogama pra)nja#u tra#u uz cestu. *ofer je brisao znoji kleo. Kako se autobus nije mogao popra#iti, netko je predlo!io da idu pje)ke, #einai se zgrozila, ali Loko koji zna put, bio je spreman #oditi, pola i je krenulo za njim,pola i je ostalo u busu. Petar je odao zlo#oljno, pani'no i s nemirom u glasu ispiti#aoi je ;Gdje smo? 7judi, znate li vi 1dje smo?= "rugi su se s njim prepirali, obja)nja#alisu mu da cesta mora #oditi nekamo, iako se i u njio#im rije'ima primjei#ala panika i

stra. ;I da kakva je on to kukavica, mekušac jedan, !oji se malo prote1nuti no1e, prespavati u kakvoj !unji ili na sijenuena 1rmljem !ila je ovalno1 o!lika, i oštre kamene stijenespuštale su se do dna 1otovo okomito=6 $ jami se nalazio kamen, cr#eno umrljan odkr#i mnogi putnika koji su i do#dje slijedili. 5krenuli su se i #ratili istim putemnatrag. Kad su se #ratili ostalima, s#i su o'eki#ali ne)to. ;U očima im se zrcalilanada=# Jli ni)ta, nasta#ili su dalje pje)a'iti. Loko i je #odio #ijuga#om i pra)nomcestom, ne dopu)tajui da se igdje zausta#e.J onda su se na)li među pr#im rijetkim kuama. Kue su bile jednako #isoke, zidaneprizemnice, i s#a su #rata bila zat#orena, s#i prozori za)tieni sklopljenim )kurama./adali su se da ima nekoga u tom selu, s neki prozora boja se #e lju)tila, ali neki su

bili s#je!e obojani, pa im je to ulije#alo nadu, a onda su se poja#ile !ene. =ri !ene,neo'eki#ano goleme, naslonjene na niski prozor. $ njio# odnos se umjestoza#alnosti i olak)anja osjetila neka #rsta pomanjkanja odgo#ornosti. ;Bene<krupnih, nasmijanih lica, širokih ja1odica, nerazmjerno krupnih o!lih ruku##= Kada suim se pribli!ili po'eli su im dobaci#ati dosjetke, izazo#e, prostote. ene im nisuuz#raale, samo su se smijale, )utke, drsko, ali s dostojanst#om. Loko je prekinuo teprostote na#alji#anjem da moraju krenuti dalje. Krenui dalje, razmi)ljali su o timgolemim !enama, a misli im prekida Loko.


34/39

di#o#ske !ene. 5stali su krenuli dalje, bez#oljno, sporo, )utke, samo je Loko zadr!aokak#u3tak#u !i#anost, oko nji su i do'eki#ale samo kue i u#ijek iste kue. $ tompredugom nizu kua, ugledali su )irom ot#orena podrumska #rataC?&/5 /JLJ?/5VD.+#i su zajedno sa Lokom nagrnuli u podrum. ;Posjedali smo okolo na !ačvicama iklupama i vre9ama, razvezali malo o!u9u, o!risali čela, raskomotili se i počeli svi u jedan 1las 1ovoritiilav starči9 !ez zu!a, rijetke kose, sav kvr1av kao korijen masline=6. Poslu!io i jecrnim #inom Q samo to i pra#e, doda#ao im je boce kao da i dijeli besplatno.PiscuCno#inarD se u'inilo da u njego#im sitnim uskim o'icama #idi sjaj neke zlobe.+tarac im je osim #ina poslu!io sir i pr)ut koje mu je donijela njego#a !ena Mare.;e!ela spodo!a u crnoj seljačkoj haljini do 1le>anja, pod!ra"ena maramom, 1olih podlaktica, i donijela je sira i pršuta na drvenim, 1ru!o izdjeljanim pladnjima, zdjelicumaslina, zdjelicu mendula=. Piscu se 'inilo kao da u atmosferi ima ne)to grobljansko,kao da su na ne'ijim karminama ili kao da su sami duboko pod zemljom. Loko jestajao sa strane, s nekim 'udnim izrazom na licu. /agla #eselost koja i je s#e obuzelaulaskom u konobu je pos#e nestala, glaso#i su uti)ali. +amo je ?ladimir tio razbiti tu

tjeskobu pa bi udarao po ba'#ama dlano#ima tam3tamV. Kada se umorio, oti)ao je dorpe #rea s krumpirom i iz#alio se na nji. ?ikao je da mu donesu jo) #ina, starac mu je donosio, u jednom trenutku je prosuo po s#ima, a kad mu je Loko rekao daprestane, on nije tio ;$a 9u se ovdje naljoskati kao svinja i ostajem ovdje spavati=#Kad su iza)li iz mjesta, nasta#ili su dalje putem, okolo sebe #idjeli su samo bre!uljke,cestu si#u i pra)nja#u, ni)ta se oko nji nije poja#lji#alo. J kasnije je an do#iknuo da#idi kue, a iza nji i crk#u. +#i su osjetili olak)anje. Kada su do)li do kue koju je anzapazio ;/a prozorima nije !ilo stakla, >!uka je posve otpala, na krovu su nedostajalecijele o!lasti crepovlja


35/39

istra!i#ao mjesta kojima su prolazili, u jednom trenutku su skrenuli sa ceste u jo) nekibezna'ajniji pejza!. &nakon probijanja do)li su do 'istine, bre!uljka pokri#enog zelenompoljanicom kao sagom, zatim ru)e#ina samostana, a nji d#ojica su se pogledali kaoda 'estitaju jedan drugome na uspje)no do#r)enom putu. $ dnu #elikog d#ori)ta na)lisu 'esmu, ugrađenu u zid. Pisac s#e to do!i#lja#a kao da je to #e jednom pro!i#io.;-vdje sam ve9 jednom !io i sada se vra9am= J onda su ugledali 'o#jeka koji stoji uztu 'esmu, a piscu se 'inilo kao da e ga prepoznati kada mu se pribli!i. J kada su muse napokon pribli!ili, zapo'inju razgo#or s 'o#jekom koji je bio fratar2;##nje1ovo licesme>urano poput suhe ja!uke, nje1ove tanke koščate prste koji su zimo1rozno stezalimantiju pod 1rlom, nje1ove uske 1rudi##=D, !i#io je sam u uru)enom samostanu, Loko ipisac tra!e smje)taj, a on im jedino mo!e ponuditi dr#ene klupe jer drugog nema. =o je bilo tako zapu)teno mjesto da fratar nije do!i#io niti #idio rata, nekad je samomogao 'uti grmlja#inu topo#a, nije znao ni tko je pobijedio u ratu. J zatim ga je pisac,ljut tim pitanjem o pobjedi rata 66napao66 pri'om kako se oni nee #ratiti, kako oni idudalje, u potragu za znako#ima, ostacima, spomenicima, pro)losti, freskama. Bratar ipozi#a da uđu u samostan, pokazat e im freske.

+amostan je bio tamni 'et#erokut, #oli ga pamtiti kao sa#r)eno isklesanu cjelinu.;##savršeni sklad simetrije i ele1ancije to1a čisto1 i pravilno1 otoka u moru šipra>ja ikamenjara=. "#ori)te je samo u ma)ti moglo biti arkada ;lukovi su popucali i urušilise, stupovi su !ili povaljeni i le>ali uokolo u 1ustom isprepletenom korovu poput kakvih poodsijecanih udova=Copisi 10S.E109.strD. @edina st#ar koja je bila je bio bunar,to'nije cisterna. =lo oko cisterne je popustilo i uru)ilo se, fratar misli da to nikad nijebila pra#a cisterna, da su imali iz#or koji te'e kroz 'esmu i da su #aljda zato i sagradilisamostan. %isternu su sagradili samo da sakriju ulaz u podzemni odnik. "o#eo i jedo tamnog ot#ora u dnu jame, upitao ga je je li #odi kamo, fratar odgo#ara da ne #odi

nikamo, ako je ikada i #odio, sada je neproodan, mo!da su ga koristili u 11.stoljeu.Bratar je jednom bio u toj jami, ali nikada do kraja, u odniku su bili kosti, pre#i)euru)eni mjesta, pre#i)e slijepi od#ojaka da bi nasta#io. /a kraju, Loko odustaje,obuzela i je glad i !eđ, razo'aran u o#o )to je #idio. J pisac, da bi orabrio Loka upitaa freskeWV, a fratar odgo#ara da e proi pokraj nji. J onda su se na)li ispredkapelice ;+ili smo u nekoliko koraka du1oj prostoriji kamenih zidova, popločanoj >utosme"im kamenim kockama=# /a)ao se u sredini prostorije od koje je mogao#idjeti fratra kako os#jetlja#a 'udesan crte! cijelog aripelaga od ostataka !buke nazidu. ;8alo zao!ljene, tr!ušaste površine kamena zadirale su du!oko, poput morskih

valova, u kopno o!ojene >!uke, stvaraju9i Dele!ese i Sumatre 0resaka, kao na zemljopisnoj karti!uke na kojima sevide tra1ovi iz!lijedjelih !oja, prljavih od plijesni i vla1e=# Bratar ipak go#ori kako je tubilo fresaka, ali su se po'ele lju)titi, on i je promatrao danima, godinama, pamtio jes#e te pri'e, liko#e, sudbine i jo) i pamti, a sad mu je !ao )to i nije uspio sa'u#ati

%rvatski jezik & '# razred


36/39

njima. Iu#ao je i #eliku biblioteku, ali ju nije mogao sa'u#ati od mi)e#a, #lage, plijesni,s#e je oti)lo. Pri'a kako su tu prije dolazili os#aja'i, razbojnici koji su dolazili dok seimalo )ta plja'kati, os#ojiti, odnijeti, a onda kad #i)e nije bilo )ta za plja'kanjem, nisu#i)e dolazili. /adao se da e netko ipak jednom doi u siroma)t#u, ponizno, krotko,oborene gla#e.Kada su sjeli #e'erati nisu se mogli pogledati u o'i, sjedili su u knji!nici koja je jedinabila koliko3toliko o'u#ana prostorija. "onio im je polo#icu o#'jeg sira, polo#icu krua i#r' #ode Q to je s#e )to je imao. Prespa#ati e na klupama, s pokri#a'ima koji suzaudarali na plijesan. Kada i je fratar upitao )to e dalje, Loko go#ori kako e se#ratiti te nudi i fratru da se s njima #rati, ali on smatra da je njego#o mjesto usamostanu i da e tu i ostati. Piscu je bila u#redlji#a po#r)nost i ra#nodu)nost, nijemogao #jero#ati da je Loko odustao od s#ega. Pisac nije mogao pri#atiti tu 'injenicuda e tek tako odustati te je zato upitao fratra je li ima jo) kak#a cesta koja nekuda#odi, ali postojala je samo ona kojom su do)li do njega. ;Zašto si nas vodio? Kamo sivodio te ljude?= obru)io se na Loka. ;@odio si ljude# -!e9avao si# -ni su u te!e imali povjerenja#= Po'eli su se jako s#ađati, smatrao je da i je Loko s#e za#eo, njego#a

ra#nodu)nost baca ga u bjesnilo. Pisac je odlu'io, odlazi, sigurno postoji neka staza,#ododerina, nogostup da se mo!e na drugu stranu, osta#io je fratra i Loka, morao jedalje. +pu)tao se stepenicama, a onda se na)ao sam, oko njega mrak. ;I 1acao samdalje po mekom, 1njecavom tlu, plaze9i uz zidove hodnika poput kakvo1 !olesno1 podzemno1 polipa, dodiruju9i preplašenim prstima čas kamen, čas pukotinu, čas!lato, čas korijenje##= *i)mi)i, )takori, zmije, ne)to je zajedno s njim prelazilo tajmra'ni odnik. & napokon, kad je ugledao s#ijetlu to'ku izlaza, potr'ao je, a kada jeiza)ao, nalazio se u golemom, si#om, #alo#itom kamenjaru )to se prostirao unedogled. $ tom krajoliku nije bilo i kua ni raslinja, 'o#jeka ni z#ijeri. ;Cinilo mi se da

nije dovršen samo jedan kratki izlet, ne1o cijeli moj >ivot= ?idio je da je o#o s#ijet istionaj s#ijet iz kojeg je krenuo. Pri#atio je kamenu stazu, trno#o )iblje pod nogama,cijeli taj krajolik koji mu je bio pred o'ima otkako su krenuli na pood.Mnoga imena u o#oj pri'i je izmislio: Hradina Q izmislio je to ime kako ne bi za#eo'itatelje, pru!i#)i im umjesto mirisa i boja njego#og mjesta, miris i boju pra#og iz#ora. =ra!io je nekoga tko zna za to mjesto, za biblioteku, samostan, 'esmu s gla#om la#a,ali nitko nije znao. =ra!io je ljude s kojima je i)ao na kratki izlet, ali i nije na)ao. ;limoji prijatelju su nestali, rasuli se, iščezli u ratovima, u po1romima, ili naprosto u >ivotuE u mekoj ma1ličastoj udo!nosti koja 1uta ljude poput >ivo1a !lata#= =ra!io je i

Loka, obna#ljao ga je i obna#ljao u sjeanju dok se nije izblijedio, dok nije ostao samopuki )turi crte! pejza!a u kojemu smo stajali. Mo!da bi Loko znao ime mjesta da ga jena)ao, ali ne, ime je zabora#ljeno. ;8o>da sam 1a za!oravio od straha, a mo>da jeupravo taj za!orav onaj spas za kojim smo toliko čeznuli=

Lije' je o prstenasto komponiranom romanu s ok#irnom pripo#ije)u unutar koje seod#ijaju događaji ispripo#ijedani u 1. licu. $ osno#i se naslanja na model pikarskogromana, budui da se klju'ni događaji poja#ljuju kao epizode sa zaprekama ine#oljama koje junaci moraju proi, a kako su liko#i mladi ljudi, mo!e se go#oriti i ooslanjanju na model su#remene proze u trapericama.



37/39

+poredni liko#i s#edeni su s#ega na nekoliko bitni obilje!ja i u#edeni kao predsta#nicigeneracije, a ne kao samostalni i indi#idualni akteri. /asuprot njima, Loko, kao #ođaskupine, dobio je znatno #i)e prostora. /o kraj romana pot#rđuje da ni on ne posjedujenikak#e #i)e #rijednosti, 'ime slika poratne OizgubljeneO generacije bi#a potpuna.Klju'na obilje!ja generacije sadr!ana su u liku anonimnog pripo#jeda'a4 spremnosti daslijedi uodane dru)t#ene obrasce, ali bez dubljeg u#jerenja, nakon 'ega nu!no slijedirazo'arenje kao posljedica.

Pr#e interpretacije Kratkog izleta naj#i)e su se ba#ile Opoliti'ki problemati'nimOidejama u romanu. $ jednom sloju, o#aj roman s#akako je i kritika optimisti'kepoliti'ke utopije, utjelo#ljene u liku kratko#idnoga #ođe. /o#ija ga 'itanja sta#ljaju uegzistencijalisti'ku tematiku, odnosno na umjereni niilizam kao krajnji isod s#iljudski stremljenja, )to 'ini klju'nu idejnu okosnicu romana. 5bi'no se na#odi izra#na#eza Kratkog izleta s jednim od najpoznatiji eseja egzistencijalisti'ke (lozo(je,%amuso#og Mita o +izifu. Iak i Loko, koji treba biti potpuno predan imaginarnom cilju,naposljetku konstatira da na kraju nema ni'ega i da je smisao puta u samomputo#anju.

*oljan s#oju prozu #e!e uz konkretnu situaciju, ali kako se radnja od#ija, 'itateljpostaje s#jestan alegorijski zna'enja. $ #remenu s#og poja#lji#anja, o#aj je romans#aen kao politi'ka alegorija. ksplicitna kritika socijalizma mo!e se i)'itati sputokaza 5#dje skreni lije#oV, koji #odi u pro#aliju, a pripo#jeda'u se 'ini da jenjezino tlo cr#eno od kr#i !rta#a koje su pale na njezino dno na#edene putokazom.+li'na alegorija mo!e se razotkriti u mislima gla#nog lika dok promatra z#ijezdu4 &iemo dalje, znao sam, ne zbog nje, nego usprkos njoj.VPripo#jeda'e# prolazak kroz tamni podzemni odnik predsta#lja mukotrpno nastojanjepojedinca da realizira #lastiti identitet.

P=JL 3 ne odolije#a trima !enama te im se #raa

?;J"&M&L Q pri#u'en zo#om zado#oljenja drugog primarnog nagona Q onog za ranomi piem&?J/ Q ano# ostanak simboli'ni je 'in #raanja korijenima, #raanja domo#ini.C"a sedoista radi o r#atskoj sugerira replika kojom an odgo#ora na pripo#jeda'e#komentar da tu ni'eg #i)e nema /a siki je, al jo) tu jeV Q Jluzija na sti iz


38/39

razmi)ljanjima o LokuD• kronolo)ki prati tijek ekspedicije i

slijedi model pikarskoga romana+tilska obilje!ja • elementi Ut#rdo kuanoga stilaT,

groteske i fantastikegzistencijalisti'kasimbolika

• puto#anje Q potraga za identitetom,tra!enje smisla !i#ota

• prepreke na putu Q !i#otni problemi,odluke i izbori• kru!no gibanje uzaludnost !i#ota• kratki izlet 3 !i#ot

?rsta gzistencijalisti'ki romanCs elementimadrugi prozni modelaD

PL5


39/39

san je o psima u trgo#i)tu a go#ori o opasnostima koje na 'o#jeka #rebajus#akodne#no i o s#aanju !i#ota kao #elikog milosrđa i sree CJndrijin kri! kaosimbol milosrđaVD

Documents

4. Razred - Hrvatski Jezik