Analiza makrookruţenja turističke

destinacije

Kolegij: Menadžment turističke

destinacije

Pred. Rikard Bakan, mag.oec

Visoka škola za menadžment u turizmu i informatici u Virovitici

Bez analize okruženja ( mikro i makro )

nije moguće uspješno upravljati turističkom destinacijom.

Menadžment turističke destinacije mora stalno biti usredotočen na situacijsku analizu gdje treba prepoznati:

Šanse koje mu se pruţaju iz okruţenja,

Jake interne točke,

Prijetnje koje dolaze iz okruţenja i načine njihova zaobilaţenja,

Nedostatke unutar destinacije i njihove eliminacije.

• “Obrnuti način” marketinškog mišljenja (Kotler)

• Unutar menadžmenta turističke destinacije treba

ga ponovo “obrnuti”

Analiza promjena u okruženju

formulacija

- misije

- ciljeva

- smjernica

- startegija

- organizacijaturističke destinacije

ekonomsko

Turistička destinacija

Socio

-

kulturn

opolitič

ko

Ekonomsko

Socio

-kulturn

o

NACIONALNOGLOBALNO

MAKROOKRUŢENJE TURISTIČKE DESTINACIJE

Ekonomsko okruţenje

• Najveći značaj za menadžment turističke

destinacije.

• Promjene stimuliraju ili destimuliraju turistička

putovanja.

• Za turizam su najznačajniji slijedeći

čimbenici:

– Visina dohotka,

– Količina slobodnog vremena,

– Valutni paritet,

– Stopa inflacije,

– Urabanizacija.

Ekonomsko okruţenje

• Ekonomska snaga emitivnog tržišta utječe na

dva osnovna pokretačka čimbenika turističke

potražnje:

– Visinu dohotka,

– Količinu slobodnog vremena.

• U razvijenim gospodarstvima zamjetan je

trend rasta ova dva čimbenika.

Ekonomsko okruţenje

• Svako povećanje od 1% dohotka uvjetuje

razmjerno veći postotni rast izdvajanja za

turistička putovanja.

• Suvremena organizacija rada, tehnološki

napredak i standardizacija proizvodnih

procesa uvjetuje:

– Fleksibilno radno vrijeme,

– Skraćivanje tjednog radnog vremena,

– Povećanje broja slobodnih dana i dana

godišnjeg odmora.

Ekonomsko okruţenje

• Valutni paritet (odnosi valuta )

• Ukoliko je odnos povoljniji za turista ovaj

čimbenik djeluje vrlo stimulirajuće na

povećanje turističke potražnje/potrošnje.

• Inflacija pak djeluje destimulirajuće.

V

S

Socio-kulturno okruţenje

• Postoji uzročno-posljedična veza između

ekonomskog razvoja pojedine zemlje i socio-

kulturnih promjena unutar društva.

• Promjene u strukturi obitelji (razvijene

zemlje).

V

S

Socio-kulturno okruţenje

• Urbanizacija

• Specijalizacija

• Automatizacija

Socio-kulturno okruţenje

• Promjene u dobnoj strukturi stanovništva

Socio-kulturno okruţenje

• Promjene u obrazovnoj strukturi stanovništva

Političko okruţenje

Pozitivni utjecaj na turizam:

• Stabilna politička situacija,

• Liberalizacija i globalizacija ( carine, porezna politika, Schengen, vize...),

• Rast i uzlet novih gospodarstava (Kina, Brazil, Indija, Rusija...).

Političko okruţenje

Negativni utjecaj na turizam:

• Politička nesigurnost,

• Globalni terorizam

• destinacije koje je zaobišao globalni terorizam tu činjenicu mogu koristiti kao konkurentnu prednost.

Tehnološko okruţenje

• Promjene na području prometa:

Tehnološko okruţenje

• Promjene na području informacijske tehnologije:– UnaprjeĎenje računalnih

rezervacijskih sustava za aviokompanije,

– Rezervacijski i upravljački sustavi hotelijera, putničkih agencija i turoperatora,

– Još brţi razvoj ineterneta i satelitskih veza,

– Pojava “e-novca”, interaktivna televizija, razvoj holografa,

– Rast vaţnosti društvenih mreţa i mobilne telefonije u turizmu.

• http://www.youtube.com/watch?v=b-Ma8l2_kWM&feature=relmfu

• http://www.youtube.com/watch?v=jW_0LMTfTqE&feature=related

• http://www.youtube.com/watch?v=peLOFS2p1Do&feature=relmfu

• http://fredericgonzalo.com/2012/03/21/social-media-mobile-in-travel-industry-video/

Ekološko okruţenje

• Danas je ekološko okruženje jedan od

ključnih čimbenika vrijednosti turističke

destinacije

• 21. stoljeće je doba društveno odgovornog

marketinga

• Turizam Održivi turizam

– Humani turizam, odgovorni turizam,

ekoturizam, turizam s ljudskim likom,

alternatiivni turizam

Ekološko okruţenje

Temeljna zadaća destinacijskogmenadžmenta treba biti skladizmeđu ekonomskih i ekološkihciljeva razvoja.

Strategija menadžmenta turističkedestinacije mora biti rukovođenaslijedećim koracima održivogplaniranja u turizmu:

Koraci odrţivog razvoja razvoja

turističke destinacije

Bolje razumjevanje vrijednosti okruženja(društvenog, kulturno-povijesnog, tradicijskog),

Sustavno evidentiranje turističkeatrakcijske osnove i njihove osjetljivostina vanjske utjecaje,

Planiranje nove izgradnje u turizmu,

Koraci odrţivog razvoja razvoja

turističke destinacije

Uključivanje u turističko planiranje različitih stručnihkadrova (ekonomista, arhitekata, ekologa, planeraprostora…) u svim fazama razvoja turističkedestinacije,

Konstatntno praćenje stupnja narušenostiatrakcijskih resursa te uvođenja standarda zanjihovo očuvanje,

Povećavanje svijesti o potrebi održavanja iunaprijeđenja destinacije za dugoročno razdoblje.

Agenda 21 – podloga za odgovorno

upravljanje u turizmu

• AGENDA 21(Rio de Janeiro, 1992.)

predložak mjera u preko 40 područja

djelovanja koje će razvoj učiniti gospodarsko,

društveno i ekološki održivim.

• Cilj: sačuvati autohtono, dobro

očuvano i nezagaĎeno okruţenje

turističke destinacije

Agenda 21 – podloga za odgovorno

upravljanje u turizmu

Za turizam se to ističe krozdevet prioritetnih oblastidjelovanja:

• Stvaranje zakonskog i ekonomskogokvira te usmjeravanja ka dragovoljnombavljenju održivim turizmom,

• Utvrđivanja ekonomskih, društvenih, kulturnih i ekoloških utjecaja kojinastaju djelovanjem različitih dionika u turizmu,

Agenda 21 – podloga za odgovorno

upravljanje u turizmu

Edukacija i podizanje svijesti o održivomturizmu,

Planiranje za održivi turizam,

Olakšavnanje razmjene informacija, znanjai tehnologije o održivom turizmu izmeđuturistički razvijenih i zemalja u razvoju,

Agenda 21 – podloga za odgovorno

upravljanje u turizmu

Sudjelovanje svih subjekata društva u realizaciji ideje održivog turizma,

Kreiranje novih turističkih proizvoda s održivošću kao bitnom karakteristikom,

Evaluacija i praćenje napretka održivograzvoja,

Partnerstvo u ostvarivanju održivograzvoja turizma.

Analiza trţišta

• Zbog karakteristika turističkog tržišta ovo je najvažnijičimbenik za analizu iz makrookruženja.

• Proučavanjem tržišta, menadžment turističke destinacijemora odgovoriti na slijedeća pitanja:1. Tko su trenutni i potencijalni posjetitelji ?

2. Koliki im je broj na emitivnom trţištu ?

3. Odakle dolaze i koje destinacije preferiraju ?

4. Koliko dugo borave u destinacijii ?

5. Kad i pod kojim uvjetima se odlučuju na kupnju ?

6. U koje se vrijeme (preteţito) odlučuju na putovanje ?

7. Koji su im najvaţniji motivi za odabir destinacije ?

http://www.iztzg.hr/UserFiles/File/novosti/Tomas-Ljeto-2010-Prezentacija-HR-CROTOUR-23-03-2011.pdf

Zadaće menadţmenta turističke destinacije

vezano uz analizu turističkog trţišta:

• Analizirati tržišni potencijal, predvidjeti

trendove (rasta ili pada) te odrediti sadašnji i

budući položaj turističke destinacije.

• Segmentirati tržište s ciljem homogeniziranja

ciljnih skupina prema kojima treba usmjeriti

daljnje marketinške napore.

Zadaće menadţmenta turističke destinacije

spram analize turističkog trţišta:

• Analizirati potrošače (turiste) prema svim

njihovim karakteristikama (potrebama,

predodžbama, preferencijama, ponašanju…)

kako bi se mogle donijeti određene taktike i

strategije za razvoj i prilagođavanje

destinacije.

• Koji su prevladavajući motivi za boravak u

određenoj turističkoj destinaciji ?

Pitanja na koje moţe odgovoriti dobro

provedena analiza trţišta

• Koje su preferencije potrošača (turista) ?

• Kakva su očekivanja turista u određenoj

turističkoj destinaciji ?

• Kakva je predodžba o pojedinoj destinaciji

stvorena ?

Zadaće menadţmenta turističke destinacije

spram analize turističkog trţišta:

• Koje vrste transporta koriste za dolazak u

destinaciju ?

• Kakva je sezonska koncentracija turističkog

prometa i u kojoj količini se on očekuje ?

Zadaće menadţmenta turističke destinacije

spram analize turističkog trţišta:

• Koja su emitivna područja interesantna za

destinaciju i koje destinacije turisti inače

preferiraju ?

• Kakve su kulturološke, društvene, osobne i

psihološke karakteristike turista (potrošača)?

• Kakva je različitost tržišnih segmenata i koji

su to segmenti kojima možemo ponuditi

(prilagoditi) ponudu u turističkoj destinaciji ?

Zadaće menadţmenta turističke destinacije

spram analize turističkog trţišta:

• Koliko dugo borave turisti u pojedinoj

destinaciji ?

• Kolika je pojedinačna ukupna potrošnja ?

• Koliko i na koji način se koriste pojedini

atraktivni, komunikativni i receptivni čimbenici

u destinaciji ?

Ispitna pitanja:

1. Što sve obuhvaća situacijska analiza turističke destinacije ?

2. Nakon prikupljanja podataka temeljem analize promjena u okruženju

turističke destinacije, slijedi formulacija zadaća menadžmenta

turističke destinacije. Navedite što se sve mora formulirati u ovoj fazi?

3. Koji su čimbenici iz ekonomskog okruženja za turizam najznačajniji ?

4. Koji trendovi u socio-kulturnom okruženju su danas prisutni, a od velike

su važnosti za upravljanje turističkom destinacijom?

5. Koji čimbenici iz političkog okruženja imaju pozitivan, a koji negativan

utjecaj na turizam?

6. Nabrojite i objasnite promjene s područja informacijskih tehnologija koje

utječu na upravljanje turističkom destinacijom?

7. Objasnite promjene u upravljanju turističkom destinacijom nastale

uslijed porasta ekološke svijesti i društveno odgovornog marketinga?

8. Objasnite korake održivog razvoja turističke destinacije?

9. Što je to AGENDA 21 i koji su joj ciljevi?

10.Nabrojite i objasnite zadaće menadžmenta turističke destinacije

obuhvaćene analizom turističkog tržišta? (Najmanje osam).