5 TEME ZAŠTITE OKOLIŠA: OCJENA STANJA, CILJEVI I ...županije (opüi standard življenja (vodoopskrba i odvodnja), sektori poljoprivrede (navodnjavanje), turizma, energetike, prometa,

Program zaštite okoliša za podru je Osje ko-baranjske županije

92

5 TEME ZAŠTITE OKOLIŠA: OCJENA STANJA, CILJEVI I MJERE

Ovo poglavlje obra uje razli ita "teme" zaštite okoliša, u obliku koji je korišten u Nacionalnoj strategiji zaštite okoliša, ali u kontekstu Osje ko-baranjske županije.

Uklju ene teme mogu se, kako je ve najavljeno u uvodnom poglavlju, okvirno podijeliti135 u etiriskupine:

1. teme koje se ti u razli itih sastavnica okoliša (vode, tlo, zrak, bioraznolikost)

2. teme kojima je zajedni ko da im je predmet prou avanja neka vrsta pritiska na okoliš (otpad, buka, ekološke nesre e i rizici)

3. teme koje se bave integracijom zaštite okoliša u druge sektore (industrija, eksploatacija mineralnih sirovina, energetika, promet, poljoprivreda, šumarstvo, lovstvo, potroša i i potrošnja, turizam)

4. teme koje se bave karakteristi nim prostornim cjelinama (urbano i ruralno podru je).

Svako potpoglavlje po inje kratkim op im uvodom u pojedinu temu, a potom se utvr uje i komentira stanje u OBŽ, te uvažavaju i naputke dane u Nacionalnoj strategiji zaštite okoliša i Nacionalnom planu djelovanja za okoliš (NN 46/02), predlaže konkretne ciljeve i mjere za njegovo unapre enje. Svako potpoglavlje završava tablicama u kojima su ciljevi i mjere dani krajnje sažeto, pra eni okvirnim preporukama glede roka provedbe, uklju enih aktera, te izvora financiranja za pojedinu mjeru, odnosno aktivnost.

Kona no, važno je ponovno podsjetiti da je program proces, a ne jednom napisan fiksni skup planova i aktivnosti. U kontekstu te distinkcije, ciljevi i mjere predložene u ovom dokumentu predstavljaju tek ishodište tog procesa. Osnovna zada a i doprinos programa je da se proces usmjeri na na in koji osigurava: 1) njegovu utemeljenost na najboljim trenutno raspoloživim136 spoznajama i informacijama zna ajnim za proces planiranja i upravljanja; 2) zakonom o zaštiti okoliša zahtijevano uvažavanje zaklju aka i smjernica iz Nacionalne strategije zaštite okoliša (NN 46/02) i drugih relevantnih planerskih dokumenata (npr. PPOBŽ, Plan razvitka odvodnje i pro iš avanje otpadnih voda na podru ju OBŽ, Program razvoja poljoprivrede, ...).

ONO ŠTO SLIJEDI JE IZRAVNIJI PARTICIPATIVNI PROCES (radionice, okrugli stolovi, i sl.), unutar kojega e ovim dokumentom utvr eni (a možda i neki drugi) akteri postupno detaljnije razra ivatipojedine mjere i uz njih vezane konkretne aktivnosti, te u e i iz rezultata, prilago avati postoje e i dodavati nove, novim uvjetima bolje prilago ene mjere. To je proces u kojemu se dokument i stvarnost susre u i me usobno utje u jedno na drugo, postupno se približavaju i – dokument postaje sve stvarniji, stvarnost sve više nalik vizijama iz dokumenta.

135 Me upovezanost tema unutar zaštite okoliša uvjetovala je da se neke konstatacije i zaklju ci ponavljaju u kontekstu više tema. Npr. "pritisci", te posljedice na "stanje" razli itih segmenata okoliša od pojedinog "pokreta a" spominju se i u kontekstu analize toga pokreta a (npr. poljoprivreda, promet, industrija, eksploatacija mineralnih sirovina), i u kontekstu analize stanja i pritisaka na razli ite segmente okoliša (tlo, voda, zrak, …) na koje pojedini pokreta utje e.136 Raspoloživim u smislu da se mogu prikupiti u prihvatljivom roku, što uglavnom implicira prikupljanje iz drugih izvora (literatura, intervjui sa stru njacima i relevantnim profesionalcima iz uprave i drugih institucija), a ne pokretanje novih baznih istraživanja.


93

5.1 VODE

Voda je izuzetno važan resurs u Osje ko-baranjskoj županiji. Kako je u poglavlju s prikazom županijskih obilježja ve istaknuto, podru je OBŽ ima zna ajne vodne resurse, kako površinske, tako i podzemne (arteški/subarteški rezervoari). Prostor obilježavaju dvije velike rijeke - Dunav i Drava, njihovi pritoci, te zna ajna mo varna podru ja. S obzirom na veliku važnost ovog resursa za održivi razvoj županije (op i standard življenja (vodoopskrba i odvodnja), sektori poljoprivrede (navodnjavanje), turizma, energetike, prometa, te održanje bioraznolikosti i op e kvalitete okoliša), nije pretjerano re ida su vodni resursi ovog podru ja strateški razvojni resurs137, a uspostava u inkovitogvodnogospodarskog sustava jedan od razvojnih prioriteta138. Posljedi no, i zaštita voda jedan je od najzna ajnijih prioriteta sektora zaštite okoliša na podru ju županije139.

Treba odmah primijetiti da se radi o izrazito složenoj zada i. Kako voda treba svemu i svima, te kako gotovo sve djelatnosti i sektori na neki na in utje u na stanje voda, zahtjev za održivim upravljanjem i zaštitom voda neminovno postavlja zna ajne zahtjeve i ograni enja prema svim drugim segmentima korištenja i gospodarenja prostorom. U vezi s ovim je i injenica da je za uspješno gospodarenje vodama potrebno uskla eno djelovanje velikog broja aktera, što je u praksi esto jedna od izraženijih prepreka. Uz to, veliki broj potrebnih mjera podrazumijeva relativno skupe infrastrukturne sustave, što u trenutnim uvjetima financijske oskudice ne pove ava vjerojatnost njihove brze provedbe140.

U ovom poglavlju prvenstveno e se promatrati dva aspekta problematike upravljanja vodama: 1) zaštita voda, te 2) interakcija vodnogospodarske infrastrukture i okoliša. Drugi aspekti vodnogospodarskog sustava na podru ju županije, njihovo trenutno stanje i ciljevi, ve su ukratko prikazani u poglavlju o županijskim obilježjima.

5.1.1 Zakonski okvir upravljanja vodama i mjesto Programa zaštite okoliša unutar njega

Zakonski okvir za upravljanje vodama zadan je sljede im zakonskim dokumentima. Ustav RH odre ujevode kao dobro od osobitog interesa za RH i jam i im osobitu zaštitu. Zakon o vodama (NN 107/95141)ure uje i definira pravni položaj voda i vodnog dobra, pretpostavke za njihovo korištenje i zaštitu, te djelatnosti i organiziranje vodnog gospodarstva. Zakon o financiranju vodnog gospodarstva (NN 107/95, 19/96, 88/98)142 odre uje prihode vodnog gospodarstva143, što uklju uje: 1) sredstva državnog prora una,2) naknade za korištenje voda, 3) naknade za zaštitu voda, 4) naknade za va enje šljunka i pijeska, 5)

137 Me u ostalim, ovo je prepoznato i ambicioznim planovima razvoja poljoprivrede (osiguravanjem navodnjavanja), ribnji arstva, turisti ko-rekreacijskih kapaciteta, energetike – a sve kroz kvalitetnije korištenje postoje eg vodnog resursa, koji je uz poljoprivredno zemljište i šumske površine prepoznat (npr. PP OBŽ) kao osnovni prirodni resurs županije.138 Npr., izgradnja VS na Dravi, te brdskih akumulacija na Karašici, Vu ici i Vuki, ime bi se, osim oko 680GWh/god. energije, dobilo i preko 100 milijuna m3 vode za navodnjavanje, ribnji arstvo, te ve e površine za rekreaciju i turizam, svakako ulaze me u strateške razvojne projekte županije. Jasno, treba vidjeti i kakve eventualne negativne posljedice (naselja, šume, bioraznolikost, krajobraz) imaju predlagani zahvati.139 „Osiguravanje kvalitete nadzemnih i podzemnih voda mjerama zaštite od one iš enja“ prepoznato je i odre eno kao strateški cilja države na podru ju OBŽ., a taj cilj preuzet je i u županijskim strateškim dokumentima (PP OBŽ). 140 Možda najbolja potvrda ovoga posljednjeg je injenica da idejna rješenja, pa i posve konkretne inicijative za rješavanje velikoga broja postoje ih problema postoje, ali se ne provode ili je njihovo provo enje zna ajno usporeno, u prvom redu zbog nedostatka financijskih sredstava. 141 Nekoliko dana nakon donošenja ovog Programa, na Hrvatskom Saboru je usvojen Zakon o izmjenama i dopunama zakona o vodama (NN 150/05).142 Nekoliko dana nakon donošenja ovog Programa, na Hrvatskom Saboru je usvojen Zakon o izmjenama i dopunama zakona o financiranju vodnog gospodarstva (NN 150/05). 143 Ovo je zna ajna razlika izme u voda i drugih segmenata zaštite okoliša, gdje financiranje nije specificirano na jednako detaljan na in.


94

slivne vodne naknade, 6) prora une jedinica lokalne samouprave i uprave, 7) ostale izvore (državni prora un, krediti, donacije, naplata nov anih kazni od zaga iva a,…)144. Prema Zakonu o vodama, osnovni dokumenti na osnovi kojih se gospodari i upravlja vodama su Vodnogospodarska osnova Hrvatske, te vodnogospodarske osnove i planovi slivnih podru ja. S aspekta zaštite voda, najzna ajnijidokument je Državni plan zaštite voda (NN 08/99), a njime se, me u ostalim, propisuje i donošenje niže (županijske) razine planova zaštite voda.

Navedeni osnovni zakoni specificirani su ve im skupom podzakonskih akata (Uredbi, Pravilnika, Odluka), me u kojima su za problematiku zaštite voda najrelevantniji: Uredba o klasifikaciji voda (NN77/98); Uredba o opasnim tvarima u vodama (NN78/98); Pravilnik o grani nim vrijednostima pokazatelja opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (NN40/99, 06/01, 14/01); Pravilnik o utvr ivanjuzona sanitarne zaštite izvorišta (NN55/02); te Odluke o odvodnji gradova i op ina ( l. 75. Zk. o vodama).

Osim navedene nacionalne legislative, za problematiku zaštite voda relevantni su i me unarodnisporazumi koje je RH ratificirala, me u kojima su za podru je OBŽ relevantni: 1) Konvencija o zaštiti Dunava; 2) Konvencija o zaštiti i korištenju me unarodnih vodotoka i jezera; 3) ESPOO konvencija o prekograni nom utjecaju na okoliš.

Uloga županijskih programa zaštite okoliša u problematici zaštite voda, u odnosu na netom navedene dokumente, odre ena je Zakonom o vodama, gdje se program navodi me u dokumentima (ostali dokumenti su vodnogospodarske osnove i planovi slivnih podru ja, dokumenti prostornog ure enja, te planski dokumenti za gospodarenje šumama na slivnim podru jima) koje treba me usobno uskla ivati.Uskla ivanje je važno, jer svaki od ovih dokumenata promatra problem razli ito detaljno i iz drugoga kuta, te se dokumenti nužno me usobno nadopunjuju. Premda 'uskla ivanje' nije izrijekom specificirano, logi ni me uodnos je, ini se, onaj u kojemu plan zaštite voda kao specijalisti ka studija najdetaljnije istražuje problem zaštite voda, dok ostali dokumenti prvenstveno trebaju specijalisti ke preporuke iz plana skladno uklopiti u šire kontekste kojima se svaki od njih bavi.

Razli ite upravne razine odgovorne su za razli ite segmente provedbe zaštite voda. Tablica 44. prikazuje „vertikalnu raspodjelu“ ingerencija za zaštitu voda.

Tablica 44. Vertikalna raspodjela ingerencija za zaštitu vodaRAZINA OPIS ZADA A / ODGOVORNOSTI Središnja državna uprava

1) izgradnja ure aja za pro iš avanje ija veli ina prelazi kapacitet od 50.000 ES (ekvivalent stanovnika), 2) provo enjemjera zaštite koje slijede iz me unarodnih ugovora i konvencija, 3) provedba planova sanacija u slu aju zaga enja II. stupnja, 4) rješavanje problematike zaga enja ispiranjem prometnica i tla od republi kog zna aja

Županijskarazina

1) izgradnja ure aja za pro iš avanje kapaciteta od 10.000 do 50.000 ES, 2) mjere zaštite voda od ispiranja prometnica, tla, erozije, i sl.

Lokalnarazina

1) izgra ivanje ure aja za pro iš avanje kapaciteta do 10.000 ES i individualne mjere zaštite, 2) sanacija izvanrednih zaga enja I. stupnja.

Ovakva podijeljenost zada a implicira da je vertikalna integracija preduvjet za kvalitetno rješavanje problema.

5.1.2 Komentar stanja i pritisaka na vode u Osje ko-baranjskoj županiji

5.1.2.1 Stanje voda

Ukratko, stanje voda – i površinskih i podzemnih – u Osje ko-baranjskoj županiji daleko je od željenoga, ili strože re eno, zahtijevanoga Državnim planom zaštita voda (NN 8/99). U apsolutnim iznosima,

144 Osim zakonske regulative o vodama, za problematiku zaštite voda relevantni su još i Zakon o zaštiti okoliša (NN82/94, 128/99), te Zakon o komunalnoj djelatnosti (NN36/95), a njihova nedovoljna me uuskla enost, nejasno ama oko podjele nadleštva i odgovornosti, esto dodatno optere uje funkcioniranje sustava.


95

najoptere eniji vodotoci su oni rijeke Drave, te Dunava, koji, uz pola srednje Europe, u kona nici prima i sve otpadne vode iz OBŽ. Me utim, i druge teku ice na podru ju županije, pogotovo one koje prolaze bliže naseljima, intenzivno obra ivanim poljoprivrednim površinama i/ili industrijskim postrojenjima, trpe zna ajan pritisak od ispuštanih/spiranih netretiranih otpadnih voda, a zbog manjeg protoka i prihvatnog kapaciteta, one su u ekološkom smislu esto zna ajno ugroženije od glavnih krajnjih recipijenata Drave i Dunava.

Tablica 45. usporedno prikazuje rezultate dobivene Programom nacionalnog monitoringa kakvo e voda145

za 2000. godinu i vrstu voda146 zahtijevanu Državnim planom zaštita voda, iz kojih se jasno vidi da zahtijevana kvaliteta uglavnom nije zadovoljena147.

Tablica 45. Rezultati mjerenja kvalitete voda na podru ju OBŽ

Registrirana vrsta voda Vodotok Šifra mjerne postaje Zahtijevana vrsta voda Režim

kisika Hranjive

tvariMikrobio. pokazat.

Biološki pokazat.

DRAVA

Nemetin (kodTranzita) 25054 II III III IV II

Višnjevac 25053 II III III III II

Bistrinci 25005 II III III III II

25015 II III III III II

29110 II II II III II

29111 II II II III II Donji Miholjac

29112 II I II III II

DUNAV

Borovo 25071 II III III III II

grani ni profil 29010 II III III III II

VODE KOPA KOG RITA - STARA DRAVA

ingi Lingi lij. str. Ust. 21001 II III III I II

ingi Lingi d. str. Ust. 21002 II II III I II

Kopa evo 21004 II IV III I II

145 Postoje i monitoring treba proširiti na županijske vode, sukladno županijskom planu zaštite voda, koji tek treba donijeti. Druge mjere koje bi svakako unaprijedile postoje i sustav pra enja i informiranja o kakvo i voda uklju uju: uspostavu ažurnijeg i efikasnijeg katastra one iš iva a, te injenje napora kako na razumljivosti informacija, tako i na njihovoj dostupnosti javnosti, što širenjem tehnologija kao što je Internet postaje relativno lako i jeftino. 146 Uredba o klasifikaciji voda (NN 77/98), prema kriteriju dopuštenog na ina korištenja, vode svrstava u sljede ih pet vrsta: Vrsta I - Podzemne i površinske vode koje se u svome prirodnom stanju ili nakon dezinfekcije mogu koristiti za pi e ili u prehrambenoj industriji, te površinske vode koje se mogu koristiti i za uzgoj plemenitih vrsta riba (pastrve); Vrsta II - Vode koje se u prirodnom stanju mogu koristiti za kupanje i rekreaciju, za sportove na vodi, za uzgoj drugih vrsta riba (ciprinida), ili kojese nakon odgovaraju eg pro iš avanja mogu koristiti za pi e i druge namjene u industriji i sl.; Vrsta III - Vode koje se mogu koristiti u industrijama koje nemaju posebne zahtjeve za kakvo om vode, te u poljoprivredi. To su vode koje se pro iš avaju da bi se koristile za odre ene namjene; Vrsta IV - Vode koje se mogu koristiti isklju ivo uz pro iš avanje na podru jima s velikim pomanjkanjem vode; Vrsta V - Vode koje se ne mogu koristiti gotovo ni za kakve namjene, jer ne zadovoljavaju kriterije za namjene prema ovoj Uredbi. 147 Uz ogradu da odstupanja, zbog agregiranog iskazivanja zahtijevane kakvo e – preko svih vrsta pokazatelja, ponekad sugeriraju one iš enje i tamo gdje se velikim dijelom radi i o o ekivanim prirodnim karakteristikama vodenog tijela (npr. hranjive tvari i režim kisika za jezero Sakadaš – dno).


96

Registrirana vrsta voda Vodotok Šifra mjerne postaje Zahtijevana vrsta voda Režim

kisika Hranjive

tvariMikrobio. pokazat.

Biološki pokazat.

VODE KOPA KOG RITA - JEZERO SAKADAŠ

Sakadaš 21005 II III III I II

Sakadaš, dno 21019 II IV V I II

Ustava Kopa evo 21018 II III III II II

BARANJSKA KARAŠICA

Branjin Vrh 21006 II III III III II

VU ICA

Petrijevci 21007 II III III II III

VUKA

Bršadin 21008 II III III II II

KARAŠICA

rnkovci 21012 II IV III II II

Popovac 21025 II V V III II

AKUMULACIJA BOROVIK

površina 21030 II II II I II

dno 21031 II III III I II

Izvor: Državna uprava za vode

Uz ovu ocjenu ide i napomena da kvaliteta površinskih voda u posljednje vrijeme ipak bilježi trend poboljšanja, dijelom zbog manjeg optere enja od industrije i poljoprivrede, dijelom zbog mjera (izgradnja ure aja za pro iš avanje i dr.) poduzetih uzvodno od OBŽ.

Okvirna ocjena dana na osnovi prethodno navedenih službenih mjerenja, poklapa se sa vi enjem anketiranih predstavnika JLS (vidi Tablica 130, Prilog 2: Rezultati ankete za op ine/gradove OBŽ), me ukojima njih oko 50% nije zadovoljno stanjem površinskih voda148.

Zna ajan resurs županije – zalihe podzemnih voda – tako er je ugrožen. Neriješena, odnosno na okolišno neprihvatljiv na in „riješena“ odvodnja otpadnih komunalnih voda, osnovni je problem. Potvr uju to i odgovori u anketama (vidi Tablica 130.), gdje se preko 60% ispitanika (od 85% JLS koje su ispunile upitnik) tuži na vodu u bunarima koja ne zadovoljava kriterije vode za pi e (npr. Bilje, Darda, Donja Moti ina, Drenje, Ernestinovo, Feri anci, Magadenovac, Marijanci, Petrijevci, Podravska Moslavina, Punitovci, Semeljci, Šodolovci, Viljevo, Vuka), a što ih oko 45% pripisuje utjecaju fekalnih voda iz propusnih sabirnih jama149.

148 Jasno, kao i u ve ini drugih anketom dobivenih odgovora, radi se o subjektivnoj ocjeni, no i to je vrijedan podatak, jer: i) naj eš e predstavlja dobar indikator postojanja objektivnog problema; ii) zadovoljstvo gra ana njihovim okolišem je faktor koji u aktivnostima zaštite okoliša zaslužuje da ga se uvažava samog za sebe, i mimo „objektivnih – znanstveno utemeljenih“ ocjena, jer jedan od ciljeva je i da su gra ani zadovoljni svojim okolišem. Mogu e odstupanje službenih „objektivnih“ pokazatelja od „subjektivnih“ ocjena gra ana, U SVAKOM SLU AJU JE poziv na akciju: bilo popravljanjem službenog sustava pra enjakojemu možda promi e ono što percipiraju gra ani svakodnevno prisutni u prostoru; bilo davanjem informacije i objašnjenja kojima e se korigirati možda nestru na i pogrešna interpretacija prosje nog gra anina.149 U nekim odgovorima stanje je opisano kao „alarmantno“!


97

5.1.2.2 Pritisci na vode

Osnovni pritisci / izvori one iš enja voda na podru ju OBŽ uklju uju: 1) neriješene komunalne otpadne vode, 2) neriješene industrijske otpadne vode; 3) intenzivna poljoprivreda; 4) sto arska proizvodnja; 5) odlagališta otpada; 6) povremena izvanredna zaga enja (industrijske, prometne i sl. nesre e150).

5.1.2.2.1 Netretirane komunalne otpadne vode

Jedan od najve ih izvora zaga enja su netretirane komunalne otpadne vode. Kao što je ve naglašeno u uvodnome dijelu, porastom životnog standarda, urbanizacijom i razvojem industrije, došlo je do intenziviranja ulaganja i izgradnje vodoopskrbnih sustava, što kao posljedicu ima pove anje potrošnje vode, a time i pove anje koli ine ispuštanih otpadnih voda. Problem je što se u proteklome razdoblju nije vodilo ra una o integralnom razvoju opskrbno-odvodnog sustava, pa se jednostranim razvojem vodoopskrbe pove ala koli ina otpadnih voda za koje ne postoji kvalitetan sustav zbrinjavanja (odvodnje, pro iš avanja, okolišno prihvatljivog ispuštanja u krajnji recipijent). Koordinirani razvoj ostvaren je ve im dijelom samo u ve im naseljima i gradovima, ali i tamo tek s izuzetkom uklju uje i kakvo-takvo pro iš avanje otpadnih voda.

Osim komunalnih otpadnih voda iz doma instava, u ovu kategoriju pritisaka spadaju i oborinske otpadne vode sa urbaniziranih podru ja gdje se izgradnjom promijenio režim otjecanja i isto a oborinskih voda. Analize u razvijenome svijetu pokazuju da velike koli ine zaga ene vode isprane s nepropusnih objekata (ceste, parkirališta, krovovi) predstavljaju zna ajnu stavku u ukupnom one iš enju.

OBŽ je nedavno izra enim Planom razvitka odvodnje i pro iš avanja otpadnih voda na podru ju OBŽ napravila kvalitetan prvi korak ka cjelovitom rješavanju problema odvodnje i pro iš avanja komunalnih otpadnih voda. Planom je sagledano postoje e stanje, kako pritiska otpadnih voda, tako i raspoloživosti i kapaciteta postoje ih recipijenata, te dana preporuka o na inu zbrinjavanja otpadnih voda u pojedinim djelovima županije. Izrijekom, Plan je okvirni planski dokument za rješavanje problematike odvodnje u OBŽ, koji e se specificirati temeljem detaljnijih, prvo idejnih, a potom i izvedbenih projekata odvodnje za pojedine sustave.

Preporuke u planu date su na osnovi doista cjelovite višekriterijalne analize, kojom su uvaženi svi relevantni tehni ko-ekonomsko-ekološki elementi151 realizacije odvodnje otpadnih voda. Analizom je, za pojedini slu aj (naselje), ocjenjivana prikladnost jednoga od dva osnovna tipska rješenja zbrinjavanja otpadnih voda: 1) konvencionalnog – koji podrazumijeva prikupljanje otpadnih voda kanalizacijskim kolektorima, odvodnju izvan naselja, obradu otpadnih voda u ure aju za pro iš avanje, te ispuštanje u recipijent; i 2) alternativnog – koji podrazumijeva izgradnju samostalnih malih sustava prikupljanja otpadnih voda (jedan ili nekoliko objekata) s lokalnim zbrinjavanjem otpadnih voda152.

150 Npr. istjecanje lož-ulja u Naši ku rijeku 2003. 151 U analiziranju pojedine situacije uzeto je u obzir pet grupa kriterija, odnosno izrijekom: 1) izvedivost (nivo podzemnih voda,tehni ko-pogonski, pogodnost za faznu izgradnju, socio-ekonomski, složenost i trajanje imovinsko-pravnih poslova); 2) sanitarni (pogodnost recipijenta, redovito plavljenje za vrijeme intenzivnih oborina; plavljenje kod izvanrednih situacija); 3) ekološki (zaštita izvorišta / zaštita posebnog rezervata; zaštita tla; funkcioniranje u ekscesnim situacijama); 4) gospodarski (troškovirealizacije, ravnomjernost troškova po fazama investicije, troškovi održavanja i pogona); 5) prostorno-planerski (uklapanje u prostornu dokumentaciju, uklapanje objekata u prostorno okruženje, pogodno s obzirom na karakter naselja (gradski, seoski)). 152 Pod alternaovim se ne misli na trenutno vrlo esto „rješenje“ – sabirnu jamu, koja je u biti samo rezervoar u kojemu se otpadna voda samo privremeno drži, dok se mobilnom cisternom ne preveze na neku drugu lokaciju gdje se ispusti, a možda i prethodno pro isti. U realnosti, esta praksa kojom se izbjegava ova relativno skupa operacija je da se sabirne jame ne izvedu nepropusno, i otpadna voda iz njih se jednostavno cijedi u podzemlje, gdje onda postoji mogu nost zaga enja podzemnih voda. Planom preporu ano alternativno rješenje je suvremena septi ka jama, koja je, za razliku od sabirnih jama, s kojima se esto zamijenjuje, jednostavan i robustan, a vrlo efikasan biološki ure aj za pro iš avanje, odnosno ure aj za fizikalno-kemijsko-biološku (anaerobnu) razgradnju organske tvari. Takav sustav relativno je jeftin i za izgradnju (oko 4.000 kn/stan.) i za održavanje (mulj koji se nakupi na dnu suvremene septi ke jame treba prazniti tek jednom u 2-5 godina, što je trošak koji se procjenjuje na 80 kn/god./stan.). Da bi ovakvo rješenje bilo prihvatljivo, važno je da se pri planiranju i izvedbi ure aja dobro


98

Okvirno govore i, konvencionalni na in odvodnje predlaže se za naselja: 1) seoskog tipa, s recipijentom, izvan zone zaštite; 2) gradskog tipa, s recipijentom, izvan zone zaštite; 3) gradskog tipa, bez recipijenta, izvan zone zaštite; i 4) seoskog tipa, s recipijentom, u zoni zaštite. Alternativna rješenja se sugeriraju za naselja: 1) seoskog tipa, bez recipijenta, izvan zone zaštite; i 2) seoskog tipa, bez recipijenta, u zoni zaštite.153

Tablica 46. detaljno prenosi prijedlog rješenja odvodnje otpadnih voda (kako je on dan u Planu), s osnovnom informacijom o recipijentu i procjeni troška izgradnje. Sumarni troškovi izgradnje su nešto manje od milijardu kuna.

Tablica 46. Prijedlog rješenja odvodnje na podru ju OBŽIME GRADA / OP INE

BROJES

RECIPIJENT TROŠAK IZGRADNJE

NASELJA NA PODRU JU GRADA / OP INE

GRADOVI 253.055 Drava 143.100.541 KONV.: Briješ e, Brijest, Josipovac, Klisa, Nemetin, Osijek (UPOV),

Podravlje, Sarvaš, Tenja, Tvr avica, Višnjevac OSIJEK

400 tlo 1.600.000 ALTER.: Klisa 12.800 B.Karašica 22.542.078 KONV.: Beli Manastir (UPOV), Še eranaBeli Manastir 2.200 tlo 8.800.000 ALTER.: Branjin Vrh, Šumarina 48.000 Drava 35.621.957 KONV.: Beliš e(UPOV), Bistrinci, Gat (UPOV), Tiborjanci, Veliškovci Beliš e

500 tlo 3.600.000 ALTER.: Bocanjevci, Gorica Valpova ka, Kitišanci, Vinogradsci Donji Miholjac 50.000 Drava 50.498.000 KONV.: Donji Miholjac (UPOV), Golinci, Miholja ki Pore , Podgajci

Podravski, Radikovci, Rakitovica, Sveti ura , rnkovci (UPOV) 34.312 Ribnjak,

Jošava, Kaznica

56.049.666 KONV.: akovo (UPOV), Ivanovci Gorjanski, Kuševac (UPOV), Selci akova ki, Piškorevci (UPOV), Budrovci

akovo

3.570 Tlo 9.480.000 ALTER.: ur anci, Novi Perkovci, Široko Polje 20.090 Naši ka rijeka 23.430.163 KONV.: Markovac Naši ki, Martin, Našice (UPOV), Velimirovac, Zoljan,

Brezik Naši ki Našice

3.400 tlo 11.840.000 ALTER.: Ceremošnjak, Crna Klada, Granice, Jelisavac, La anska, Londžica, Makloševac, Vukojevci, Gradac Naši ki, Lila

13.700 Karašica, Vu ica, Drava

44.986.000 KONV.: Ladimirevci (UPOV), Marjan aci (UPOV), Nard (UPOV), Valpovo, Beliš e (UPOV), Ivanovci, Šag, Zel in

Valpovo

400 tlo 1.600.000 ALTER.: Harkanovci OP INE Antunovac 4.100 Drava 8.790.000 KONV.: Antunovac, Ivanovac (UPOV Osijek)

7.800 Drava 19.281.000 KONV.: Bilje, Kopa evo, Lug, Vardarac, Podunavlje, Osijek (UPOV) Bilje0 tlo - ALTER.: Kozjak, Tikveš, Zlatna Greda

8.980 Vu ica 11.560.000 KONV.: Bizovac, Bro anci, Habjanovci, Novaki Bizova ki, Samatovci Bizovac 850 tlo 3.400.000 ALTER.: Cerovac, Cret Bizova ki, Selci

eminac 11.856 Tlo 14.600.000 ALTER.: eminac, Grabovac, Kozarac, Mitrovac

proanaliziraju uvjeti na konkretnoj lokaciji (dubina podzemne vode, vrsta vegetacije, prostorni odnos prema bunarima i površinskim vodama, karakteristike tla), te ispravno odrede minimalne površine drenažnog sustava kroz koji e se ispuštati inicijalno pro iš eni efluent iz septi ke jame. Mulj koji se vadi iz jama može se tretirati na razli ite na ine (od aerobnih i anaerobnih postupaka obrade, do jednostavnih aeriranih laguna, biljnih ure aja, i sl. ), a uobi ajeno je centralizirano rješenje kojim upravlja ovlaštena organizacija. Ponekad su to privremena rješenja dok se ne izgradi javna kanalizacija, a u novije doba, s novim tehnološkim rješenjima, i kompletni samostalni sustavi sasvim izjedna eni s konvencionalnim. Štoviše, za manja naselja to je ekonomski i ekološki najprihvatljivije rješenje. 153 PP OBŽ sugerira nešto druga iju podjelu koja, me utim, tako er inzistira na rješenjima prilago enim uvjetima u pojedinom naselju. Tako se rješenja sa suvremenim septi kim jamama predlažu za: manja naselja bez vodoopskrbe, te manja naselja s vodoopskrbom, ali izvan posebno osjetljivih zona. Za manja naselja s vodoopskrbom u blizini osjetljivih zona predlaže se sustavkanalizacijske odvodnje s jednostavnim ure ajem za pro iš avanje (npr. biljnim). Za naselja koja ve imaju kolektorsku odvodnju, ili se mogu relativno jednostavno priklju iti na postoje e ili planirane sustave, rješenje je dovršenje konvencionanih sustava (dogradnja kolektorske mreže i ure aja za obradu otpadnih voda.)


99

IME GRADA / OP INE

BROJES

RECIPIJENT TROŠAK IZGRADNJE

NASELJA NA PODRU JU GRADA / OP INE

14.575 Drava 20.450.500 KONV.: epin, Livana, Ov ara (UPOV Osijek) epin1.925 Tlo 7.800.000 ALTER.: epinski Martinci, okadinci, Beketinci

Darda 8.000 Drava 19.792.500 KONV.: Darda, Mece, Švajcarnica, Uglješ, Osijek (UPOV) D. Moti ina 2.000 Tlo 8.000.000 ALTER.: Donja Moti ina, Gornja Moti ina, Seona

1.300 Dunav 10.800.000 KONV.: Batina (UPOV) Draž2.750 Tlo 11.000.000 ALTER.: Draž, Duboševica, Gaji , Podolje, Tupolje

Drenje 3.130 tlo 12.520.000 ALTER.: Borovik, Bra evci, Bu je Gorjansko, Drenje, Ku anci akova ki, Mandi evac, Paljevina, Podgorje Bra eva ko, Potnjani, Preslatinci, Pridvorje, Slatinik Drenjski

7.772 Bukovik 25.719.971 KONV.: ur enovac, Li ko Novo Selo, Naši ko Novo Selo, Sušine (UPOV)

ur enovac

4.125 tlo 16.500.000 ALTER.: Beljevina, Bokši Lug, Bokši , Gabrilovac, Kloko evci, Lipine, Pribiševci, Saptinovci, Teodorovac

Erdut 6.600 Dunav 42.960.000 KONV.: Aljmaš (UPOV), Bijelo Brdo, Dalj (UPOV), Erdut (UPOV) Ernestinovo 2.700 Tlo 10.800.000 ALTER.: Divoš, Ernestinovo, Laslovo

3.603 Iskrica 22.135.600 KONV.: Feri anci (UPOV), Vu jak Feri ana ki Feri anci 530 Tlo 1.000.000 ALTER.: Gazije, Valenovac

Gorjani 1.950 tlo 7.800.000 ALTER.: Gorjani, Tomašinci Jagodnjak 2.150 Tlo 8.600.000 ALTER.: Bolman, Jagodnjak, Majške Me e, Novi Bolman, Novi eminac

6.736 Kan. Kenca 11.940.000 KONV.: Kneževi Vinogradi (UPOV) Kneževi Vinogradi 3.900 Tlo 15.600.000 ALTER.: Kotlina, Mirkovac, Sokolovac, Suza, Zmajevac, Jasenovac,

Kamenac, Karanac Koška 5.910 Tlo 23.640.000 ALTER.: Andrijevac, Branimirovac, Breznica Naši ka, Koška, Ledenik, Lug

Suboti ki, Niza, Normanci, Ordanja,Topoline Levanjska Varoš

1.245 Tlo 4.960.000 ALTER.: Borojevci, Breznica akova ka, enkovo, Levanjska Varoš, Majar, Milinac, Musi , Ov ara, Pau je, Ratkov Dol, Slobodna Vlast

Magadenovac 2.070 Tlo 8.280.000 ALTER.: Beni anci, Ku anci, Laci i, Magdenovac, Malinovac, Šljivoševci Marijanci 1.650 Karašica 13.943.600 KONV.: rnkovci (UPOV), Bo kinci 1.970 tlo 7.000.000 ALTER.: Brezovica, amagajevci, Kunišinci, Marijanci, Marjanski Ivanovci Petlovac 3.200 Tlo 12.800.000 ALTER.: Baranjsko Petrovo Selo, Lu , Novi Bezdan, Novo Nevesinje,

Petlovac, Sudaraž, Širine, Torjanci, Zeleno Polje Petrijevci 4.507 Drava 13.690.000 KONV.: Petrijevci (UPOV), Satnica, Ladimirevci (UPOV) Podgora 4.000 Tlo 16.000.000 ALTER.: Bijela Loza, Budimci, Kelešinka, Kršinci, Oštrošinci, Podgora ,

Poganovci, Razbojište, Stripanovci 1.320 Drava 12.530.000 KONV.: Kr enik, Podravska Moslavina (UPOV) P. Moslavina 115 tlo 460.000 ALTER.: Gezinci, Matrinci Miholja ki, Orešnjak

Popovac 3.000 Tlo 12.000.000 ALTER.: Branjina, Kneževo, Popovac Punitovci 2.000 Tlo 8.000.000 ALTER.: Josipovac Punitova ki, Jurjevac Punitova ki, Krndija, Punitovci Satnica ak. 2.900 Tlo 6.400.000 ALTER.: Gašinci, Satnica akova ka Semeljci 6.312 Tlo 19.200.000 ALTER.: Kešinci, Koritna, Mrzovi i, Šemeljci, Vrbica

3.000 - 2.380.000 KONV.: Strizivojna, Vrpolje (UPOV) Strizivojna - - - ALTER.: Merolino Sikireva ko

Šodolovci 1.850 Tlo 7.400.000 ALTER.: Ada, Koprivna, Pala a, Paulin Dvor, Petrova Slatina, Silaš, Šodolovci

Trnava 2.070 Tlo 8.280.000 ALTER.: Dragotin, Hrkanovci akova ki, Kondri , Lapovci, Svetoblažje, Trnava

1.450 Drava 20.260.000 KONV.: Blanje, Bockovac, Cret Viljevski, Ivanovo, Kapelna, Viljevo (UPOV)

Viljevo

150 tlo 600.000 ALTER.: Krunoslavlje 1.300 Jošava 2.780.000 KONV.: Viškovci, Kuševac (UPOV) Viškovci 800 Tlo 3.200.000 ALTER.: Forkuševci, Vu evci

Vladislavci 2.300 Tlo 18.400.000 (9.200.000)

ALTER.: Dopsin, Hrastin, Vladislavci

Vuka 1.920 Tlo 7.680.000 ALTER.: Hrastovac, Lipovac Hrastinski, Vuka


100

Izvor: Planom razvitka odvodnje i pro iš avanja otpadnih voda na podru ju OBŽ.

Tablica 47. citira prioritetne aktivnosti u razvoju odvodnje i pro iš avanja u OBŽ – nesumnjivo jednom od prioriteta zaštite okoliša u OBŽ – utvr ene županijskim Planom, uz napomenu da kona nu dinamiku treba uskladiti s ciljevima postavljenim Državnim planom zaštite voda, ali i s realnom gospodarskom situacijom i financijskim mogu nostima.

Tablica 47. Prioritetne aktivnosti u razvoju odvodnje i pro iš avanja u OBŽ PRIORITETNE AKTIVNOSTI U RAZVOJU ODVODNJE I PRO IŠ AVANJA U OBŽ – Plan donesen na sjednici Skupštine OBŽ

17.03.03.1. Nastaviti aktivnosti na rješavanju odvodnje i pro iš avanja u gradovima: Osijek, Našice, akovo, Donji Miholjac, Beli Manastir.

OBAVEZNO napraviti analizu aktualnih investicija i reviziju postoje ih projekata u skladu sa suvremenim trendovima i preporukama ovog Plana (optimizirati planirane sustave, novim mjerenjima revalorizirati ulazne podatke u postoje e projekte).

2. Industrijski pogoni i poljoprivredne farme MORAJU riješiti svoju odvodnju i pro iš avanje izgradnjom vlastitih sustava. OSIJEK: prioritet je Še erana o kojoj ovisi i gradski sustav; BELIŠ E: riješiti potreban predtretmane i osposobiti postoje i ure aj da se ispustom u Dravu ne ugrožava vodozahvat Osijeka; BARANJA: prioritet su svinjogojske i sto arske farme ije otpadne vode završavaju u Kopa kom Ritu.

3. Detaljna rješenja – specificiranje danog okvira - prioritetno treba rješavati za naselja u blizini osjetljivih podru ja (zaštitne zone izvorišta i zašti ena podru ja prirode)

4. Za podru ja gdje se preporu aju alternativna rješenja, organizirati službe koje e stru no voditi i kontrolirati provo enje i primjenu alternativnih rješenja (uklju uju i održavanje i dispoziciju mulja nastalog u takvim procesima). To uklju uje edukaciju potrebnog stru nog kadra, te savjetodavne službe i inspekcijske službe.

5. Svu plansku dokumentaciju treba podvr i detaljnoj reviziji i uskladiti sa suvremenijim pristupima i racionalnijim principima uskla enims aktualnim mogu nostima društva (decentralizirani sustavi odvodnje, sustavno organizirana individualna rješenja, ista tehnologija, rješavanje na samom izvoru zaga enja, itd.).

6. Sva tehni ka rješenja su podložna promjenama i prilagodbama. Promjena nekih detalja u Planu ostavlja se na izbor investitoru, odnosno, ovisit e o trenutnim financijskim i raznim drugim mogu nostima.

7. Predlagana rješenja koja uklju uju drenažne jarke, upojne bunare i površinsku infiltraciju ne e se koristiti dok ne do e do izmjena i dopuna zakonske regulative. (OPASKA: Donošenjem novog Pravilnika o utvr ivanju zona sanitarne zaštite izvorišta (NN 55/02) ova mjera više nije relevantna ukoliko se ispuštaju pro iš ene vode. U svakom slu aju, zamjena postoje ih „rješenja“ suvremenim septi kim jamama predstavljala bi zna ajno unapre enje).

Tablica 131. (Vidi Prilog 2: Rezultati aneket za op ine/gradove OBŽ) daje informacije i komentare predstavnika JLS u pogledu stanja odvodnje i pro iš avanja otpadnih voda na njihovom podru ju154, te aktivnosti i planove za unapre enje trenutnoga stanja.

Osnovni komentar na odgovore je da je stanje izgra enosti sustava doista u velikoj mjeri nezadovoljavaju e155 i sa ve zna ajnim posljedicama na stanje okoliša i sanitarne uvjete života, no da svijest o problemima postoji, te da uglavnom postoje relativno konkretni planovi, a na mnogim mjestima i upravo provo eni kapitalni projekti, za unapre enje postoje eg stanja.

O ekivano, kao osnovnu prepreku bržem rješavanju problema navodi se nedostatak financijskih sredstava.

Zadnje, ali svakako ne i najmanje važno, je da se iz nekih odgovora stje e dojam da JLS nisu dovoljno upoznate s citiranim odredbama, kao i s preporukama Plana (navo enje plana izgradnje sustava koji je tri puta skuplji od onog predvi enog planom, evidentno nerazlikovanje sabirnih od septi kim jama,

154 Okvirni podaci o postoje im sustavima odvodnje u OBŽ dati su i u poglavlju 2.6.4.155 Prema državnom planu (to ka VIII) , preporu eni rokovi su: 1), za sustave javne odvodnje iz kojih se otpadne vode ispuštaju u "manje osjetljiva podru ja", za objekte ve e od 15.000ES – 2005.g.; za objekte izme u 2.000 i 15.000 – 2010.g.; za osjetljiva podru ja i sustave ve e od 10.000 ES – 2005.g.; 2) za ure aje za pro iš avanje otpadnih voda, ijoj se gradnji može pristupiti nakon što je završeno najmanje 70% ukupnog kapaciteta sustava javne odvodnje, „drugi stupanj“ za ispuste u „manje osjetljiva podru ja“, za objekte ve e od 15.000 ES – 2010.g.; za objekte izme u 2.000 i 15.000 – 2025.g.; za ispuste u osjetljiva podru ja,objekti preko 10.000 – 2005.g. Županijskim planom za zaštitu voda (KOJI JOŠ NE POSTOJI NI U JEDNOJ ŽUPANIJI RH!), odre uju se: plan gra enja sustava javne odvodnje i ure aja za pro iš avanje otpadnih voda; odgovorna pravna osoba za izvršenje plana; na in osiguranja financijskih sredstava potrebnih za izvršenje plana gra enja.


101

neinformiranost o alternativnim rješenjima predlaganim planom). U tom je smislu prioritetna mjera za županijsku razinu bolja prezentacija izra enog županijskog okvirnog plana odvodnje i pro iš avanja.

5.1.2.2.2 Industrijski one iš iva i vode

Tablica 48. daje kratke informacije o najzna ajnijim industrijskim pritiscima na vode po gradovima OBŽ.

Tablica 48. Najzna ajniji industrijski one iš iva i voda u gradovima OBŽ JLS NAJZNA AJNIJI INDUSTRIJSKI ONE IŠ IVA I VODA Osijek Še erana, konditorske tvornice, mljekara, pivovara, kemijska industrija (kapaciteta 28,5 tisu a tona proizvoda),

tekstilna i metaloprera iva ka industrija, te energetski pogoni HEP-a (toplana, termoelektrana) i pogoni održavanja HŽ-a. Najve i poljoprivredni proizvo a je IPK “Osijek”. Godišnja koli ina industrijskih otpadnih voda grada može se procijeniti na temelju podataka o utrošku vode pojedinih zna ajnijih industrijskih potroša a, koji iznose oko 3 milijuna m3 pogona priklju enih na kanalizaciju i oko 140.000 m3 pogona koji nisu na odvodnom sustavu.

Beli Manastir Belje – še erana (nije u pogonu i pitanje je kada e se obnoviti. Me utim, ulaskom koncerna Agrokor u Baranju situacija e se zasigurno mijenjati. Koli ina industrijskih otpadnih voda je procijenjena na 283.000 m3/god. (procjena 11/1999). Sva industrija u gradu je spojena na kanalizacijski sustav.)

Beliš e i Valpovo 'Beliš e’ d.d. - pogoni kombinata imaju svoje predtremane u okviru tehnološkog procesa. Sve otpadne vode Valpova, Beliš a i Bistrinaca prikupljaju se i sustavom kolektora i crpnih stanica usmjeruju na mehani ki i biološki ure aj za pro iš avanje u krugu kombinata, te ispuštaju u Dravu.

Donji Miholjac Industrijska proizvodnja svodi se na nekoliko metaloprera iva kih pogona, pogona obu e (‘Borovo’), pogona za izradu polimernih mreža i drenažnih cijevi. Ostala proizvodnja vezana je uglavnom uz poljoprivrednu djelatnost, koja je u ovom podru ju najraširenija.

akovo Uglavnom sitnija prera iva ka industrija bazirana na poljoprivrednoj proizvodnji (mlinovi, kudeljare, ciglane, pilane). Izgra ena je ve a klaonica, koja je bez predtretmana priklju ena na kanalizaciju. Industrija koja nije priklju ena na kanalizacijski sustav uklju uje kemijsku industriju ‘Meteor’, akova ka vina, i dr.

Našice Najzna ajnija je industrija gra evinskog materijala, zatim drvna industrija, te poljoprivreda i šumarstvo, s jednim od vode ih proizvo a a cementa u Hrvatskoj. Procjenjuje se da industrije priklju ene na odvodni sustav ispuštaju oko 600 m3/dan otpadne vode, s optere enjem od oko 3.500 ES, s tim da cementara i ljevaonica nisu priklju ene na odvodni sustav (1998.).

Pored u tablici navedenih ve ih sustava, postoji i veliki broj manjih pogona, s djelatnostima koje potencijalno zna ajno optere uju okoliš. Primjeri su brojne klaonice, sto ne farme, bojaonice, mehani arske radionice, i sl. Problem ve ih pogona treba riješiti dogradnjom ure aja za predtretman otpadnih voda, a za u inkovito smanjenje pritiska od strane 'malih' one iš iva a prvo treba uspostaviti djelotvoran sustav pra enja njihovog poslovanja glede utjecaja na okoliš156, a potom i prikladne programe osvješ ivanja problema, poticanja i pomo i u njegovom rješavanju. Prema programu prioritetnih mjera (vidi Tablica 47.), svi industrijski one iš iva i trebaju samostalno riješiti pro iš avanje i odvodnju svojih otpadnih voda.

5.1.2.2.3 Intenzivna poljoprivreda i sto arstvo

Sljede i veliki one iš iva voda je intenzivna poljoprivreda. Glavni razlozi su: 1) intenzivna primjena umjetnih gnojiva i razli itih vrsta pesticida koji esto, površinskim te enjem oborinskih voda preko „golih“ poljoprivrednih površina, bivaju sprane u neki površinski tok ili vodonosnik157, 2) rukovanje pesticidima koje nedovoljnu pažnju posve uje brizi za okoliš, 3) velike koli ine otpadnih voda teško one iš enih organskim tvarima (posebno u vezi sa sto arskm proizvodnjom i nekim proizvodnim procesima u prehrambenoj industriji).

156 Dodatni problem je što veliki broj takvih manjih pogona ne zahtijeva ni Studiju utjecaja na okoliš, budu i da je nešto manji od zakonom propisanog limita. Me utim, zakon trenutno ne rješava problem kumulativnog utjecaja ve eg broja takvih manjih pogona.157 Prema ocjeni danoj u NPDZO-u, postoje a mjerenja one iš enja pesticidima ne ukazuju na ve e one iš enje, uz komentar da je broj mjernih to aka nedovoljan da bi osigurao reprezentativnost uzorka. Me utim, jasno je da prekomjerna i krivovremena upotreba pesticida, mehanizmom ispiranja površinskim vodama, uzrokuje onešiš enje. Problem predstavlja i neodgovaraju epostupanje s praznom ambalažom nakon uporabe pesticida, što ni zakonski nije adekvatno riješeno.


102

Naro ito je to tako u uvjetima kada se utjecaji intenzivne poljoprivrede na okoliš ni ne pokušavaju umanjiti dosljednim provo enjem raspoloživih mjera, kao što su: racionalizacija koli ine upotrijebljenih kemijskih preparata pravovremenoš u i preciznim doziranjem; biranje kultura iji uzgoj ima manje neželjenih utjecaja na okoliš; odgovaraju i tretman otpadnih organskih tvari (zatvaranje prirodnih ciklusa – npr. sto arske farme s pridruženim obradivim površinama na koje se odlaže organski otpad iz staja), obra ivanje tla na na in koji minimizira eroziju, i sl.

Mjere kojima se mogu umanjiti neželjeni pritisci poljoprivrede na okoliš detaljnije su opisane u dijelu koji se bavi temom poljoprivrede, a u osnovi se svode na 1) usvajanje netom nabrojanih praksi u kontekstu intenzivne poljoprivrede, ili/i 2) na prelazak (djelomi ni) na ekološku poljoprivredu (posebno u osjetljivim podru jima – npr. op ina Bilje zbog Kopa kog Rita).

Posebno izražen problem na podru ju OBŽ predstavljaju brojne sto ne farme i prehrambeno-prera iva kipogoni sa neadekvatno riješenim otpadnim vodama jako optere enim organskim tvarima158. Rješenje za ove probleme je izgradnja infrastrukture koja e omogu iti prikupljanje otpadnih voda, njihovo pro iš avanje, te korištenje produkata procesa pro iš avanja (npr. dobivanje energije iz bioplina, korištenje taloga kao gnojiva).

5.1.2.2.4 Deponije otpada

Sljede a velika ugroza za vode – i površinske i podzemne – su neodgovaraju e službene i ilegalne deponije otpada (vidi dio koji tretira temu otpada). Konkretno, postoje a ‘službena’ odlagališta nisu izgra ena u skladu sa zakonski odre enim higijensko-sanitarnim kriterijima, pa dio procjednih voda završava u tlu i predstavlja opasnost za degradaciju podzemnih rezervi pitke vode.

Nadalje, zbog neriješenog sustava prikupljanja otpada, te op enito nedostatka svijesti i kulture brižnog odnosa prema okolišu, otpad se esto nekontrolirano baca u blizini vodotoka i kanala159 ili u njih. Mnoga lokalna zaga enja manjih vodotoka izaziva upravo ovakvo „deponiranje“ otpada. Sanacija i zatvaranje neodgovaraju ih deponija, iš enje i spre avanje nastajanja novih divljih deponija, mjere su kojima treba odgovoriti na ovu vrstu pritiska. Rješavanje ove vrste pritiska detaljnije je obra eno pod temom Otpad, a rješenje je uspostava kvalitetnog sustava gospodarenja otpadom, koji e prikupljanjem otpada pokriti cijelo podru je OBŽ, a potom i osigurati njegovo po okoliš neškodljivo kona no zbrinjavanje.

5.1.2.2.5 Ispiranje one iš enih površina i erozija tla

Zna ajan mehanizam one iš enja voda je op enito, ispiranje bilo kojih one iš enih površina, u što, osim spomenutih deponija, gnojišta i sl., spadaju i nekim akcidentom zaga ena tla, prometnice, i sl. Razultati istraživanja pokazuju da se sa 1 ha urbane površine tijekom godine nakupi oko 130 kg suspendirane tvari, 60 kg KPK i nezanemariva koli ina olova. Problem one iš enih oborinskih voda s urbanih podru ja rješava se sustavima odvodnje komunalnih otpadnih voda. Ono što je važno naglasiti je relativno nedavna promjena tradicionalne paradigme, prema kojoj je oborinsku vodu, radi zaštite od eventualne poplave, trebalo što prije sigurno odvesti sa nekog podru ja, u paradigmu prema kojoj

158 npr. Kneževi vinogradi - “Vinski podrum”; epin - “Tvornica ulja epin” (izravni ispust); Feri anci - “Feravino” (vinski podrum ispušta otpadne vode izravno u vodotok); Belje - farma “Darda”; Belje - farma “Kozarac”; IPK “Osijek – Ratarstvo – Sto arstvo” RJ epin (ima taložne jame); IPK "Osijek – Ratarstvo – Sto arstvo” RJ Bara (ima taložne jame); IPK farma “Mala Branjevina” (ima lagune); IPK farma “Velika Branjevina” (ima lagune); PPK “Valpovo -Ratarstvo Veliškovci” (ima taložnu jamu); PPK “Valpovo” d.d. “Valpovka” d.o.o. PC “Habjanovci” (ima taložnu jamu); PPK “Valpovo” d.d. Valpovka d.o.o. PC Siget (ima lagune); Farma “Osilovac2" d.o.o. (izravni ispust); Hana “Šipovac” (izravni ispust); farma “Lipine” d.o.o. (izravni ispust); Hana “Niza” (izravni ispust); farma “Prisad” Pribiševci (izravni ispust). U vezu s navedenim, treba dodati da problem predstavlja i ve i broj postoje ih laguna koje, budu i da nisu pravilno projektirane / izgra ene / održavane, ne funkcioniraju na na in na koji je to zamišljeno i u osnovi mogu e - kao u inkovit sustav pro iš avanja otpadnih voda.159 Razlog zašto se takvi, posebno osjetljivi lokaliteti, preferiraju kao mjesta ilegalnih odlagališta sme a, vjerojatno je dijelom i injenica da su oni reljefne depresije, pa se njihovim korištenjem „otpad manje vidi“.


103

intenzitet otjecaja oborinskih voda treba nastojati smanjiti, nastoje i što je mogu e ve i dio oborinskih voda riješiti infiltriranjem i isparavanjem.

Kona no, bujice, odnosno erozija i ispiranje tla, mogu predstavljati i najve u stavku u optere enjuvodotoka. Dvije osnovne vrste antierozijskih mjera su stabilizacija zemljišta (vegetativna stabilizacija, u vrš ivanje površinskog sloja, mal iranje, sadnja drve a,...) i kontrola otjecaja (smanjivanje nagiba i oblikovanje površina, nasipima i rovovima za skretanje, drenažnim udolinama, prigušnim vegetacijskim pojasom, biljnim udolinama,...). Na podru ju OBŽ, s obzirom na velike površine obra ivanogpoljoprivrednog zemljišta koje je veliki dio godine bez vegetacijskog pokrova, sustavno provo enjeantierozijskih mjera izrazito je važna komponenta smanjivanja pritiska na vodotoke. Sadnja drve a,ostavljanje prigušnih vegetacijskih pojaseva uz rubove poljoprivrednih ploha, mjera je koja e, osim smanjenja erozije, imati i pozitivni u inak na pove anje bioraznolikosti podru ja.

5.1.2.3 Utjecaj vodno-gospodarskih zahvata na okoliš

Cilj vodno-gospodarskih zahvata i mjera (npr. izgradnja kanala, nasipa, brana, melioracije, navodnjavanje, i sl.) promjena je prirodnog, zate enog režima voda u ciljani režim, koji je iz nekih razloga (npr. obrana od poplave, novo poljoprivredno zemljište, i sl.) ljudima koji žive na tom prostoru pogodniji. No, promjena neželjenih aspekata zate enog režima, zbog kompleksnosti vodnog sustava i njegovog odnosa sa širim ekosustavom, naj eš e ima i cijeli niz manje poželjnih ili posve neprihvatljivih izravnih i neizravnih posljedica. esti primjeri su sušenje šuma zbog promjene razine podzemnih voda, ili isušivanje mo vara izgradnjom nasipa i/ili drenažnih kanala. Sve ove posljedice treba pravovremeno identificirati, ocijeniti, te u planovima i odlukama uvažiti.

Važno je ovdje tako er uo iti da se percipirana vrijednost sustava na koji se utje e, odnosno na njemu zasnovana ocjena utjecaja, mijenja u vremenu. Posljedica je da usvojena rješenja treba stalno preispitivati u svjetlu novih spoznaja. Npr., još donedavno, mo vare su bile percipirane kao ne pretjerano vrijedan, ako ne i nepoželjan biotop, pa su i donošene odluke bile takve da je došlo do zna ajnog smanjenja njihovih površina. Novije spoznaje o važnosti ovih ekosustava u životnim ciklusima mnogih vrsta, njihov utjecaj na otere ivanje vodotoka od hranjivih soli, zaštitu od erozije, i sl., trebale bi se uzeti u obzir u revalorizaciji kako postoje ih rješenja, tako i planiranih, no trenutno još uvijek neostvarenih rješenja.

Ravni arsko, vodenim tokovima bogato podru je OBŽ, koje je prirodno velikim svojim dijelom mo varno ili poplavno, vrlo je osjetljivo na hidrotehni ke zahvate, te zahtijeva da se doista puna pažnja posveti svim utjecajima planiranih zahvata. U kontekstu stalne promjene vrijednosti raznih vrsta staništa, odnosno na ina korištenja tla, mogu e je da vra anje nekih podru ja u njihovo prirodno / prethodno stanje (npr, restauracija vlažnih i poplavnih staništa), osim ekološke, ima i gospodarsku korist.

Najaktualnija problematika ove vrste koju treba kvalitetno sagledati su predlagani objekti dviju vodnih stepenica na Dravi, koje izvjesno imaju niz dobrih posljedica (navodnjavanje, promet, energetika), no treba identificirati i vrednovati i sve neizbježne negativne posljedice takvog zahvata.

5.1.3 Ciljevi i mjere

Tablica 49. prikazuje osnovne, najop enitije ciljeve zaštite voda u Osje ko-baranjskoj županiji, izvedene iz standarnih principa zaštite vode160, snimke stanja, ciljeva definiranih Državnim planom za zaštitu voda, Strategije i nacionalnih planova djelovanja za okoliš, te Planom razvitka odvodnje i pro iš avanjaotpadnih voda na podru ju OBŽ. Operativnije razine ciljeva definirat e se kroz detaljnije sektorske analize, a prva od njih je svakako Županijski plan zaštite voda.

160 Kako su oni definirani u EU okvirnoj direktivi o vodama (Water Framework Directive), tj. uvažavanje cjelovitog sliva, emisijsko-imisijskog pristupa i prijemne sposobnosti vodotoka.


104

Tablica 49. Osnovni ciljevi zaštite voda, za podru je OBŽ C1 OSIGURAVANJE TRAJNOG UPRAVLJANJA VODAMA NA NA ELIMA ODRŽIVOG RAZVOJA I JEDINSTVA VODNOG REŽIMA. C2 KONTROLA, SMANJENJE, IZBJEGAVANJA ONE IŠ AVANJA VODA: sa uvati vode koje su još iste; o uvati kakvo u površinskih

voda u propisanim kategorijama; zaustaviti trend pogoršavanja kakvo e podzemnih i površinskih voda ondje gdje je ona ozbiljnije narušena i postupno mjerama zaštite osigurati propisanu vrstu vode. Sanirati/ukloniti postoje e izvore one iš enja, te osmisliti sustavni nadzor nad njima.

C3 PRI UPRAVLJANJU VODAMA STVORITI UVJETE ZA ZAŠTITU EKOSUSTAVA POJEDINIH VRSTA. C4 Razmotriti MOGU NOSTI ZA UVO ENJE ALTERNATIVNIH TEHNOLOGIJA PRO IŠ AVANJA OTPADNIH VODA, uz uzimanje u

obzir lokalnih (geografskih) zna ajki, te omogu iti postupnost izgradnje.

Tablica 50. daje sažeti prikaz mjera zaštita voda za Osje ko-baranjsku županiju.

Tablica 50. Mjere zaštite voda za OBŽCilj Mjere za ostvarivanje ciljeva Akteri Rok Fin. C1 M1 DONIJETI ŽUPANIJSKI PLAN ZAŠTITE VODA, uskla en s postoje im

planovima i Planom razvitka i pro iš avanja otpadnih voda. HV, UOPG, JLS, ZPU

PR! HV, ŽP

C1 M2 NAPRAVITI LOKALNE PLANOVE ZAŠTITE VODA, koji detaljno analiziraju problem i daju konkretne, operativne preporuke.

JLS, HV, AZR, UOPG, ZPU, konz.

KR, SR HV, LP, ŽP, MF,FZOEU,GS

C1 M3 PODI I KVALITETU KATASTRA ONE IŠ IVA A (ažurno i to no izvještavanje i o manjim zaga iva ima...), DOPUNITI MONITORING, USPOSTAVITI JEDINSTVEN INFORMACIJSKI SUSTAV.

UDUOBŽ, VI, HV, JLS, NVU, ZPU

PR,trajno

HV, DP, ŽP

C1 M4 POBOLJŠATI INSPEKCIJSKI NADZOR SVIH VRSTA ONE IŠ ENJA(gra anstvo, industrija, poljoprivreda). Inicirati projekte sustavnog nadzora pojedine vrste zaga iva a, a dobivene INFORMACIJE POSLIJE PREZENTIRATI I ISKORISTITI U ODGOVARAJU OJ KAMPANJI.

VI, PI, IZO, JLS, NVU, JPP, ŽKO

KR, SR DP (ŽP, LP, GS – kroz financ. NVU)

C1 M5 U PLANOVIMA KORIŠTENJA VODA POŠTOVATI PRINCIPE INTEGRALNOG UPRAVLJANJA VODAMA: PREDNOST IMAJU VIŠENAMJENSKI SUSTAVI.

HV, UOPG, AZR, ZPU, JLS

PR,trajno

-

C1 M6 IZRADITI STUDIJU ISPLATIVOSTI I PROVODIVOSTI PROJEKATA VS NA DRAVI, UZ UVRŠTANJE SVIH TRIJU (GOSPODARSKE, OKOLIŠNE I SOCIO-KULTURALNE) KOMPONENTI ODRŽIVOG RAZVOJA. Obavezno analizirati razli ite scenarije ostvarivanja željenih ciljeva. Osigurati široko participativni pristup svih zainteresiranih struka i javnosti.

HV, ZPU, konz., UOPG, AZR

SR,DR

ŽP, DP, MF, GS, HV

C2 M7 POŠTOVATI POSTOJE E ODLUKE O ZAŠTITI IZVORIŠTA, te donijeti nove, tamo gdje su potrebne. POŠTOVATI PREPORUKE IZ PROSTORNE DOKUMENTACIJE u vezi s podru jima posebnih ograni enja u korištenju (vodozaštitno podru je, vodotok,...).

HV, ZPU, JLS, GI, UI, VI

PR,trajno

-

C2 M8 GRADITI SUSTAVE ODVODNJE – prioritetno u podru jima s neposrednim utjecajem na podzemne vode ili površinske vode koje se koriste za vodoopskrbu, i posebno osjetljivim podru jima. Svu plansku dokumentaciju treba podvr idetaljnoj reviziji i uskladiti sa suvremenijim pristupima i racionalnijim principima uskla enim s aktualnim mogu nostima društva (decentralizirani sustavi odvodnje, sustavno organizirana individualna rješenja, ista tehnologija, rješavanje na samom izvoru zaga enja, itd.)

HV, JLS, AZR, UOPG, FZOEU

PR!!,DR

ŽP, LP, FZOEU,MF

C2 M9 Sukladno terminskom planu iz Državnog plana zaštita voda, te Županijskom Planu gradnje objekata odvodnje/pro iš avanja po naseljima, GRADITI PRO IŠ IVA E ZA KOMUNALNE OTPADNE VODE (EVENTUALNO FINANCIRATI POVE ANJEM CIJENE VODE).

HV, KP, JLS, UOPG, AZR, FZOEU

PR!,DR

LP, KP, FZOEU,ŽP, MF

C2 M10 IZRADITI PREDTRETMANE ZA TEHNOLOŠKE OTPADNE VODE: prioriteti su Še erana u Osijeku, Beliš e d.d., sto arske i svinjogojske farme u Baranji.; poticati uvo enje mjera kojima se smanjuje kumulativno one iš enje od velikog broja manjih one iš iva a.

JPP, JLS, VI, HV

PR,trajno

GS,kreditna sredstva

C2 M11 Pri planiranju namjene prostora NASTOJATI OBORINSKE VODE RJEŠAVATI NA NA IN KOJI MINIMIZIRA NJIHOV NEGATIVAN UTJECAJ NA KRAJNJE RECIPIJENTE, nastoje i što je mogu e ve i dio oborinskih voda riješiti infiltriranjem i isparavanjem.

HV, ZPU, JLS, konz.

PR,trajno

-


105

C2 M12 POTICATI MJERE KOJIMA SE SMANJUJE PRITISAK OD POLJOPRIVREDE: racionalnije korištenje kemikalija i odabir uzgajanih kultura, na in obrade zemljišta koji smanjuje eroziju, poticanje ekološke poljoprivrede, edukacija, ....

UOPG, PI, HZPSS,NVU, ZI, JLS

PR,trajno

DP, ŽP, MF, LP

C2 M13 SANIRATI ODLAGALIŠTA OTPADA KOJA UGROŽAVAJU PODZEMNE VODE. UOPG, AZR, JLS, FZOEU

PR!! ŽP, LP, FZOEU,MF

C2 M14 PROMOVIRATI I PODUPIRATI ANTIEROZIJSKE MJERE (sadnja drve a,ostavljanje prigušnih vegetacijskih pojaseva uz rubove poljoprivrednih ploha, i dr.) Integrirati antierozijske mjere u PPOG-ima i DPU-ima, propisivanjem mjera korištenja zemljišta i odgovaraju e zonacije.

UOPG, ZPU, HZPSS,NVU, ZI, JLS, konz.

PR,trajno

ŽP, GS

C3 M15 KOD PLANIRANJA VODNO-GOSPODARSKIH ZAHVATA, KROZ KVALITETNU SUO PROCEDURU, UVAŽAVATI I UTJECAJ NA EKOSUSTAV. PREISPITATI STARE ZAHVATE u svjetlu novih spoznaja o vrijednosti ekosustava.

HV, ZPU, MZOPUG,JLS, AZR, UOPG

PR,trajno

GS

C4 M16 PROMOVIRATI ALTERNATIVNA RJEŠENJA PREDLAGANA IZRA ENIMŽUPANIJSKIM PLANOM ODVODNJE. Izraditi brošure, educirati budu eedukatore (inspekcije, službenike u JLS, NVU, ...), organizirati službe koje estru no voditi i kontrolirati provo enje i primjenu alternativnih rješenja.

UOPG, AZR, NVU, JLS, ZPU

PR! ŽP, FZOEU

C4 M17 SUFINANCIRATI PILOT-PROJEKTE NEKOLIKO TIPI NIH ALTERNATIVNIH METODA TRETIRANJA OTPADNIH VODA (laguna, i sl.).

UOPG, AZR, JLS, NVU, konz., JPP

PR! FZOEU, ŽP,MF,GS

Kazalo: Za pojašnjenje skra enica vidi Popis skra enica na po etku Programa

5.2 TLO

Tlo je jedna od osnovnih sastavnica okoliša, te uz vodu i zrak, osnova života na Zemlji. Pedosfera, koja je svojevrsna poveznica litosfere, hidrosfere i atmosfere, osnova je biosfere. Neminovna posljedica te velike važnosti je i jaka izloženost antropogenim pritiscima, a potom i nužna potreba zaštite tla radi održanja svih njegovih mnogobrojnih i važnih funkcija. U slu aju Osje ko-baranjske županije, dodatna motivacija za djelotvornu zaštitu i racionalno gospodarenje tlom je izuzetna gospodarska važnost poljoprivrede (djelatnosti kojoj je tlo osnovni i neophodni resurs) na njenom podru ju161.

5.2.1 Zaštita tla u RH

Sektor zaštite tla u RH u posljednje vrijeme prolazi kroz zna ajne promjene, koje se uglavnom o itujukao nastojanja da se dosadašnja praksa, u kojoj se zaštita tla povezivala isklju ivo uz razli ite na inekorištenja (poljoprivredno, šumsko, urbano, vodozaštitno,...), a koja se pokazala na mnogo na inamanjkavom (parcijalno sagledavanje problema, preklapanje ingerencija,...), promijeni u sustavni i cjeloviti pristup tlu kojim se uvažavaju sve njegove funkcije. Glavni nositelj ove inicijative je MZOPUG, kojemu briga o tlu, kao sastavnici okoliša, spada u djelokrug, a unutar njega Odsjek za zaštitu tla (lociran u podru noj jedinici ministarstva u Osijeku). Tablica 51. daje sažetu informaciju o najzna ajnijim državnim projektima / aktivnostima vezanim uz održivo gospodarenje i zaštitu tla u RH.

Tablica 51. Najzna ajniji projekti / aktivnosti državne razine vezani uz zaštitu tla RHProjekt OSNOVNA PEDOLOŠKA KARTA RH (OPKH) u mjerilu 1:50 000

Prva faza projekta trajala je od 1964.-1985., kada je ve i broj autora prikupio ve inu trenutno postoje ihpodataka (podaci su digitalizirani u Zavodu za pedologiju, Agronomskog fakulteta u Zagrebu). Nastavak projekta odvio se u okviru izrade regionalnih studija (financiranih od MZOPUG-a i MZT-a): "Tla Gorske Hrvatske", "Tla Središnje Hrvatske" i "Tla Dalmacije". Trenutno se radi u okviru projekta CROSOTER.

Projekt BAZA PODATAKA O HRVATSKIM TLIMA

Projekt proveden u razdoblju od 1997. do 1999., a s Projektom izrade OPKH – koriste i uglavnom podatke sakupljene u sklopu tog projekta – predstavlja prvu, jedinu i trenutno najpotpuniju znanstvenu inventarizaciju tala u Hrvatskoj. Baza sadrži osnovne podatke o 2351 pedološkom profilu sa podru ja cijele RH. Osnovni podaci uklju uju: zemljopisni položaj (geografska širina i dužina, nadmorska visina, ekspozicija i inklinacija); bioklimatska svojstva; vegetacija; geologija (mati ni supstrat: vrsta stijene, tekstura, stjenovitost površine);

161 Zaštita kvalitetnih poljoprivrednih tala ve je odre ena kao prioritet Županijskim prostornim planom.


106

hidrološke zna ajke (na in vlaženja tla i svojstva dreniranosti tla); tlo (pedosistematskom jedinicom prema našoj i FAO klasifikaciji, pedogenetskim horizontima tla i svojstvima tala); izvor podataka i korištene metode analize. Osim osnovnog skupa podataka, baza sadrži i rezultate pet specijalisti kih studija: Silikatnu analizu tla sa 134 profila/lokaliteta; Fizikalne konstante tla (ukupni porozitet, kapacitet za vodu, kapacitet za zrak, volumna gusto a tla, vodopropusnost tla) sa 252 profila; Grupni (frakcijski) sastav humusa sa 151 profila; Teške metale u tlu sa 222 profila; Sastav kationa u adsorpcijskom kompleksu tla sa 150 profila. Monografija „Tla u Hrvatskoj“ (Martinovi , J. 2000.) svojevrsni je završni izvještaj ove prve inventarizacije tala, s tim da uvažava podatke i iz drugih izvora (npr. projekt “Istraživanje tipova šuma i šumskih staništa”).

Projekt CROSOTER: Hrvatska digitalna banka podataka za tlo i zemljište

Najrecentnija inicijativa (prva faza 2003.) i trajni projekt kojemu je cilj dovršetak OPKH-a, u smislu: provedbe dopunskih istraživanja i izrade odgovaraju ih digitalnih pedoloških karata, precizne prosudbe stanja tala, prosudbe ošte enosti (acidifikacije, dezertifikacije, erozije, dehumizacije, zbijanja i dr.), digitalne obrade relevantnih podataka uklju uju i teške metale, utjecaj lokalnih žarišta (industrijska postrojenja, odlagališta otpada, poljoprivredna proizvodnja i sl.), prijedlog lokaliteta za trajno motrenje, vrednovanje zemljišta. Projekt se provodi po uzoru na SOTER (Soil and Terrain Database – globalni projekt UNEP-a, FAO-a, i International union for soil sciences), s ciljem objedinjavanja svih raspoloživih podataka u formu dostupnu i upotrebljivu za sve donositelje odluke / upotrebe (JEDNA OD NJIH E SVAKAKO BITI I IZRADA OVIM PROGRAMOM ODRE ENIH DETALJNIJIH PODLOGA, TE NJEGOVA NOVELACIJA) .

AZO projekt izrade baze podataka o projektima vazanim za zaštitu tla

Prvi AZO korak u nastojanju oko uspostave cjelovitog informacijskog sustava tla kao sastavnog dijela informacijskog sustava zaštite okoliša. Logi ni centar zadužen za segment tla je relativno nedavno osnovani Zavod za tlo (smješten u Osijeku), koji je ve glavni strateški partner AZO na projektima vezanim uz tlo.

AZO projekt izrade baze podataka o laboratorijima za analizu tla (u suradnji s Zavodom za tlo)

Projekt „Izrada baze podataka o laboratorijima za agrokemijske, agrofizikalne i agromikrobiološke analize tla i biljnog materijala“. Cilj je snimanje "nultog" stanja (podaci o laboratorijima te evidencija primijenjenih metoda i opreme) i poticanje usvajanja normi kojima bi dobiveni podaci analiza tla i biljnog materijala na nivou države bili usporedivi i ponovljivi, a time i iskoristivi za Program trajnog pra enja stanja tla u RH.

Pripremljen PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI TLA

Osnovni cilje je osigurati cjelovit zakonskih okvir koji e omogu iti spre avanje narušavanja i promjene kakvo e tla, uspostavu monitoringa kakvo e tala, saniranje ošte enih tala i poduzimanje preventivnih mjera kako bi se osigurale funkcije tla.

(Planirana) izrada strategije zaštite tla

Temeljem strategije i nacionalnog plana djelovanja za okoliš. Prioriteti navedeni u Izvješ u o stanju okoliša RH uklju uju: 1) uvo enje hrvatskih normi (temeljenih na ISO standardu) za sektor zaštite i one iš enja tla (maksimalne dozvoljene koncentracije – MDK, uzorkovanje, analiti ke metode, procjena rizika); 2) inventarizacija stanja one iš enosti i ošte enja tala i zemljišta RH; 3) monitoring tala i zemljišta – redovita i trajna kontrola stanja i promjena tla i zemljišta; 4) izrada i operacionalizacija jedinstvenog inf. sustava za tlo; 5) rješavanje nadležnosti državnih tijela za zaštitu tla i zemljišta, te osnivanje jedinstvenog Zavoda za Tlo.

OSNOVAN (državni) ZAVOD ZA TLO (sa sjedištem u Osijeku) (Iako je osnovan prema Zakonu o poljoprivrednom zemljištu, postoji namjera da upravo on postane glavna stru na institucija u provedbi predlaganog Zakona o tlu)

Zavod je osnovan Uredbom vlade (NN 100/01), u skladu sa Zakonom o poljoprivrednom zemljištu (NN 66/01, lanak 6.). Djelokrug mu obuhva a: 1) utvr ivanje stanja one iš enosti poljoprivrednog zemljišta

(inventarizacija); 2) trajno pra enje stanja (monitoring) poljoprivrednog zemljišta, kojim se prati stanje svih promjena u poljoprivrednom zemljištu, a POSEBNO SADRŽAJ ŠTETNIH TVARI U ZEMLJIŠTU; 3) uspostava informacijskog sustava one iš enog poljoprivrednog zemljišta; 4) obavljanje stru nih poslova organiziranja ISPITIVANJA PLODNOSTI poljoprivrednog zemljišta; 5) PREPORUKA PRIHVATLJIVE GNOJIDBE; 6) analiza poljoprivrednih zemljišta, organskih i mineralnih gnojiva; 7) pra enje sadržaja one iš enjapoljoprivrednog zemljišta; 8) cjelovita zaštita poljoprivrednog zemljišta; 9) ODRE IVANJE I PRA ENJENORMI I MINIMALNIH STRU NIH PODLOGA ZA MELIORACIJSKE ZAHVATE NA POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU; 10) pra enje stanja i osiguranja zaštite najvrjednijeg poljoprivrednog zemljišta; 11) pra enještete na poljoprivrednom zemljištu nastale iskorištavanjem sirovina iz poljoprivrednog zemljišta; 12) obavljanje drugih poslova i zadataka utvr enih Statutom i Zakonom o poljoprivrednom zemljištu.

Ukratko, OPKH, Baza podataka o tlima Hrvatske, CROSOTER kapitalni su projekti uspostave znanstveno verificiranih informacija, neophodnih za kvalitetno upravljanje ovim dragocjenim (ograni enim i u prakti nom smislu neobnovljivim162) resursom. Projekti AZO-a su po etne inicijative oko uspostave cjelovitog informacijskog sustava i sustava monitoringa tla u RH, koji su definitivno prioriteti u ovom sektoru. Kona no, predlaganjem Zakona o tlu nastoji se uspostaviti cjelovit zakonski okvir za zaštitu i održivo korištenja tla, jer, kako je ve nazna eno, iako se pitanje zaštite tla trenutno ure uje nizom zakonskih i podzakonskih propisa163, pokazuje se da su oni manjkavi i ve im dijelom usmjereni samo na korištenje, a ne i na cjelovitu zaštitu tla, odnosno na zaštitu njegovih funkcija.

162 Npr. stvaranje 1cm sloja zemlje crvenice traje oko 10.000 godina. 163 Zakon o zaštiti okoliša; Zakon o zaštiti prirode; Zakon o poljoprivrednom zemljištu; Zakon o šumama; Zakon o vodama; Zakon o zaštiti zraka; Zakon o otpadu; Zakon o prostornom ure enju; Zakon o gradnji; Pravilnik o zaštiti poljoprivrednog


107

Prijedlogom Zakona definira se: 1) uspostava sustavne zaštite i održivog korištenja tla s ciljem o uvanja i unapre enja njegovih funkcija (vidi npr. Tablica 52.); 2) pra enje stanja tla i promjene kakvo e tla; 3) ustanovljenje informacijskog sustava u podru ju zaštite tla; 4) sprje avanje ošte enja tla i saniranje nastalih ošte enja; 5) održivo gospodarenje tlom; 6) postupanje vlasnika i ovlaštenika prava na zemljištu (tlu) radi sprje avanja štetnih radnji i posljedica; 7) postupanje u slu aju zahvata na tlu; 8) postupak procjene ugroženosti i postupak ispitivanja tla; 9) planiranje zaštite tla, te propisivanje donošenja Strategije o zaštiti tla i programa zaštite tla; 10) stru ni poslovi zaštite tla; 11) stru ni poslovi Zavoda za tlo; 12) pristup informacijama i sudjelovanje javnosti u zaštiti tla; 13) provo enje nadzora nad zakonitoš u rada, stru nog i inspekcijskog nadzora; 14) vo enje prekršajnog postupka; 15) kaznene odgovornosti.

Tablica 52. Na ela i dobre prakse održivog korištenja tla u raznim sektorima korisnicimaPOLJOPRIVREDA Primjenom na ela dobre stru ne prakse u poljoprivredi, obradom tla u skladu s reljefnim i klimatskim

zna ajkama, o uvanjem i poboljšanjem strukture tla, izbjegavanjem zbijanja tla, umanjenjem ili uklanjanjem potencijalnih i stvarnih erozijskih u inaka na tlo, o uvanjem vrijednih prirodnih elemenata krajobraza koji su potrebni za zaštitu tla, o uvanjem, odnosno unaprje enjem biološke aktivnosti tla odgovaraju im plodoredom, o uvanjem sadržaja svojstvenog humusu u tlu i karakteristikama podru ja, uskla ivanjem prinosa s prirodnim proizvodnim mogu nostima tla, uspostavljanjem integralnog korištenja agrokemikalija, prihvatljivim brojem grla stoke po jedinici površine tla, posebice kod ranjivog tla, primjenom novih sredstava za zaštitu bilja, mineralnih gnojiva i drugih sredstava ija svojstva mogu biti štetna za ekološke funkcije tla uz prethodno pribavljanje suglasnosti tijela državne uprave nadležnog za poslove poljoprivrede, odnosno mišljenja stru ne institucije, davanjem prednosti ekološkoj ili drugim ekološki prihvatljivim na inima poljoprivredne proizvodnje.

ŠUMARSTVO Primjenom na ela dobre stru ne prakse u šumarstvu, o uvanjem prirodno ste ene plodnosti i kakvo e tla, o uvanjem koli ine i kakvo e humusa u tlu, sprje avanjem ili ograni avanjem unosa štetnih tvari u tlo kod gospodarskih zahvata u šumarstvu.

GRADITELJSTVO,PROMET, ...

Primjena na ela dobre prakse na na in da se, gdje je to mogu e i prikladno, izbjegava trajno prekrivanje tla i onemogu avanje obnavljanja njegovih ekoloških funkcija, gra enje uz štedljiv utrošak površina i uz korištenje prikladnih materijala, uvažavanje racionalnog odnosa izme u utroška površine i njenog korištenja, odabir podru ja i površina gra enja prilago enim stvarnim potrebama, uz što manje korištenje visokoplodnog i ranjivog tla.

Kona no, prijedlogom zakona je predvi eno da ŽUPANIJE164: 1) na temelju Strategije zaštite tla, a u skladu s regionalnim posebnostima, donose program zaštite tla165; 2) uspostavljaju (ako se utvrdi potreba) dodatne postaje (uz postaje državne mreže) za pra enje stanja tla na svome podru ju; 3) izra uju izviješ ao stanju tla na svome podru ju; 4) distribuiraju informacije javnosti i zainteresiranim stranama. U vremenu do donošenja državne Strategije i županijskih programa zaštite tla, planovi gospodarenja donosit e se na osnovi smjernica koje e donijeti Vlada RH.

Kako zakon još nije usvojen, sve re eno ostaje u sferi budu nosti, no s obzirom da se radi o rezultatu sustavnog nastojanja oko unapre enja postoje eg stanja, vrlo logi nom i ni u emu kontroverznom okviru, ima ga smisla koristiti kao smjernicu i prije negoli se formalno usvoji. Pri tome valja uo iti i da planirani sustav zaštite tla u RH, lociranjem Zavoda za tlo i MZOPUG-ovog odsjeka za tlo u Osijek, o itoprepoznaje i uvažava naro ito izraženu važnost problematike zaštite tla u (u izrazito poljoprivrednom) prostoru OBŽ.

zemljišta od one iš enjima štetnim tvarima; Nacionalna strategija zaštite okoliša; Strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske; Deklaracija o zaštiti okoliša; Uredba o osnivanju zavoda za tlo (NN 100/01), i dr.164 Za gradove i op ine sve ove zada e ostavljene su kao mogu nost, ukoliko se utvrdi potreba.165 Programom se specifi no utvr uje: 1) stanje kakvo e i ošte enosti tla; 2) mjere za predvi anje, spre avanje i ograni avanjeošte enja tla; 3) subjekti koji su dužni provoditi mjere i ovlaštenja u svezi s provo enjem mjera zaštite tla; 4) smjernice i mjere za o uvanje i unapre enje zaštite tla; 5) ocjenu potrebe uspostave mreže za dodatno pra enje stanja tla na njenom podru ju; 6) na in provo enja interventnih mjera u izvanrednim slu ajevima one iš enja tla; 7) rokove za poduzimanje pojedinih mjera, 8) izvore financiranja za provo enje pojedinih mjera i procjene visina potrebnih sredstava, 9) pristup informacijama i sudjelovanje javnosti u odlu ivanju o zaštiti tla


108

5.2.2 Komentar stanja, pritisaka i pokreta a u Osje ko-baranjskoj županiji

S obzirom na injenicu da u RH još uvijek nema sustavnog monitoringa - pra enja stanja i promjena kakvo e tala, o stanju tala, pritiscima na tlo i posljedicama, mogu e je govoriti ili vrlo parcijalno (na osnovi pojedinih postoje ih mjerenja stanja na izdvojenim lokalitetima) ili na relativno uop en na in(uop avanjem nalaza sa relativno „rijetke“ mreže lokaliteta na kojima postoji pra enje). Takva relativno uop ena ocjena je da postoje e pra enje stanja upu uje na postojanje promjena, mjestimi no ak i osjetnijih ošte enja tala. S druge strane, tako er vrijedi da su ošte enja u globalu daleko manja nego u ve ini „naprednih“ Europskih zemalja, gdje je urbanizacija puno ja a, poljoprivreda puno intenzivnija, i to ve tijekom dužeg razdoblja, odnosno zemalja bivše isto ne Europe, gdje su puno eš a jaka zaga enjavelikih površina tla od „prljave“ industrije u cijelim regijama. Zaklju no, pravi je i krajnji trenutak za zaštitu, jer ima se i što i od ega štititi. Tablica 53. prikazuje osnovne utvr ene negativne promjene tala u RH.

Tablica 53. Osnovne utvr ene negativne promjene tala u RHDEGRADACIJA TALA U INTENZIVNOJPOLJOPRIVREDNOJPROIZVODNJI

Degradacija kemijskih, fizikalnih, bioloških, mikrobioloških i ostalih zna ajki tla. U prvom redu, to uklju uje: i) PAD SADRŽAJA HUMUSA – izraženo u tlima gdje se odvija intenzivna poljoprivredna proizvodnja sa zna ajnom primjenom umjentih gnojiva (posljedica prekinutih prirodnih ciklusa kruženja organske tvari u INTENZIVNOJ POLJOPRIVREDI); te ii) ZBIJANJE TALA korištenjem neodgovaraju ih strojeva ili trenutka obrade u poljoprivredi šumarstvu i dr., ime se pogoršava sastav i ustaljenost strukturnih agregata, te procje ivanosti vode.

ONE IŠ ENJA ŠTETNIM TVARIMA

Pesticidi, fungicidi, herbidici ... u INTENZIVNOJ POLJOPRIVREDI, taloženje iz ONE IŠ ENOGZRAKA (teški metali,...), kisele kiše, utjecaj od zra nog prometa, netretirane komunalne i tehnološke OTPADNE VODE (teški metali,...), vode koje se cijede s deponija otpada, spiranje cesta sa neriješenom odvodnjom, utjecaj od eksploatacije nafte; AKCIDENTE SITUACIJE (cisterne, i sl.), SMETLIŠTA.

EROZIJA Vrlo prisutan proces ošte enja tla, posebno izražen na podru jima sljede ih karakteristika: strmina, nekonsolidirani petrografski supstrat, ve a koli ina oborina, velike temperaturne razlike, slab vegetacijski pokrov. Pospješen je: izostankom adekvatnih mjera zaštite; neadekvatnom poljoprivrednom djelatnoš u (intenzivna obrada podru ja s velikim nagibom; oranje niz nagib i sl.); neadekvatnom šumarskom praksom (sje a u zonama gdje šuma ima naglašenu protuerozijsku funkciju), neadekvatna eksploatacija mineralnih sirovina.

TRAJNA PRENAMJENA / PREKRIVANJE TLA

Urbanizacija (legalna i ilegalna); gradnja infrastrukturnih sustava (prometni, energetski, odlagališta otpada,...); eksploatacija mineralnih sirovina (posebno ilegalna, te bez mjera sanacije nakon prestanka ekploatacije), i sl.

S obzirom da je OBŽ me u intenzivnije korištenim poljoprivrednim podru jima u RH, te s obzirom na neriješenu komunalnu infrastrukturu (kruti otpad i otpadne vode), logi no je da su sva u tablici navedena ošte enja tla u zna ajnijoj mjeri prisutna i na podru ju OBŽ.

Poseban oblik one iš enja tla, i op enito prostora, gdje OBŽ nažalost daleko nadilazi RH prosjek, je one iš enje minama, kao posljedica injenice da se na podru ju OBŽ tijekom cijelog razdoblja nedavnog rata nalazila prva linija obrane RH. Slika 23. prikazuje prostornu distribuciju minski sumnjivih podru ja u OBŽ.


109

Slika 23. Prostorna distribucija minski sumnjivih podru ja u OBŽ. Izvor: Hrvatski centar za razminiranje, 2005. (www.hcr.hr)

Minama je one iš eno (tzv. minski sumnjivo podru je) nešto više od 200 km2, odnosno skoro 5% površine OBŽ, na podru ju njenih 18 JLS. Prema tzv. zapisnicima miniranja, procjenjuje se da ima skoro 1.000 minskih zapreka, sa nešto preko 50.000 mina (45% protupješa kih, 55% protuoklopnih). Tablica 54. prikazuje strukturu minski sumnjivog prostora prema namjeni površina.

Tablica 54. Struktura minski sumnjivog prostora prema nemjeni površinaKU E I

OKU NICEINFRASTR.OBJEKTI

POLJOP.POVRŠINE

ŠUME, PP PUTEVI IPROSJECI

LIVADE I PAŠNJACI

MAKIJA I KRŠ OSTALO

km2 % km2 % km2 % km2 % km2 % km2 % km2 % 0,2 0,1 1,1 0,5 55,8 26,6 118,9 56,8 24,6 11,7 0,3 0,1 8,6 4,2

Izvor: Hrvatski centar za razminiranje, 2005. (www.hcr.hr)

Rješavanje ovog problema svakako treba tražiti u okviru inicijativa pokrenutih u prvom redu s državne razine.

Erozija tla vodom prepoznata je u Nacrtu izvješ a o stanju okoliša RH (MZOPU 2002b) kao trenutno najzna ajniji i najopasniji degradacijski proces tala Hrvatske166. Na osnovi analize erozije na poljoprivrednim površinama, procjenjuje se relativno veliki gubitak tla, prvenstveno plošnim, no

166 Erozija tla vodom je dvostruko štetan proces, jer ima štetne posljedice i na tlo i na vode.


110

mjestimi no i brazdastim i buji nim oblikom erozije. Za efikasno rješavanje problema erozije, koji se veže uz otjecanje oborinskih voda i sedimentaciju, moderni pristup nalaže najprije smanjivanje tzv. poreme enih podru ja i razdvajanje ve ih slivnih podru ja na manje koje je lakše nadzirati. Tako er treba detaljno upoznati topografiju terena, na in otjecaja voda, vrstu zemljišta i vegetacije. Nakon toga pristupa se stabilizaciji zemljišta (vegetacijom) i primjeni postupaka kontrole otjecanja. ‘Hvatanje’ sedimenta (tj. mjere za kontrolu taloženja), uglavnom krupnijeg materijala, treba organizirati što bliže mjestu nastanka, kako bi se materijal zadržao i kako bi se sprije ilo daljnje ispiranje.

O otpadnim vodama ve je bilo rije i u dijelu koji se fokusirao na probleme voda. Ovdje samo treba istaknuti da je prirodna puferna i pro iš uju a funkcija tla u tom kontekstu ograni ena, odnosno da filtriranje one iš enih voda kroz tlo neminovno vodi akumuliranju one iš iva a u tlu. Na podru ju OBŽ tla se one iš uju komunalnim otpadnim vodama, intenzivnom poljoprivrednom proizvodnjom i korištenjem kemijskih zaštitnih sredstava, tehnološkim otpadnim vodama (gnojnice, industrija,...); ispiranjem i atmosferskim taloženjem oko cesta; cije enjem neodgovaraju e ure enih deponija ili divljim odlagalištima sme a.

Prema Nacrtu izviješ a o stanju okoliša (MZOPU 2002), središnji agroekološki problem je one iš enje tla teškim metalima. Tablica 55. sadrži podatke o ovoj vrsti one iš enja u OBŽ.

Tablica 55. One iš enje tala OBŽ teškim metalima Element Cd Pb Hg Cr Ni Co Srednja vrijednost [Min – max] [mg kg-1]

0,820,57 – 1,95

28,915,4 – 111,0

0,060,02 – 0,39

55,332,4 – 89,7

45,619,6 – 102,0

13,05,1 – 28,9

Element As Cu Zn Mn Fe Srednja vrijednost [Min – max] [mg kg-1]

7,50,6 – 29,0

37,68,7 – 199,0

77,523,1 – 139, 0

701,4223,0 – 1997,0

2,981,37 – 4,99

Izvor: Nacrt izviješ a o stanju okoliša, MZOPU 2002b. Napomena: Podaci se temelje na 483 uzorkovanih lokaliteta, u 25 cm površinskog sloja tla. Ovisno o relativnom one iš enju u odnosu na Pravilnik o zaštiti poljoprivrednog zemljišta, vrijednosti su kategorizirane u 4 kategorije: mala one iš enost (faktor < 0.5); srednja one iš enost (faktor 0.5-1); velika one iš enost (faktor 1-2); vrlo velika one iš enost (faktor > 2). Komentar: Interpretaciju treba uzeti samo orijentacijski, jer uzorci nisu samo iz poljoprivrednih tala, ve i šuma, industrijskih podru ja, i sl.

Prostorno, najteže su one iš ena tla urbanih sredina, industrijskih postrojenja, crpilišta nafte i plina, a manje podru ja intenzivne poljoprivredne proizvodnje. OBŽ, relativno prema nekim drugim županijama sa razvijenijom industrijskom proizvodnjom, ima relativno neone iš ena tla.

Dehumizacija je vrlo izražen problem. Prema nacrtu Izvješ a o stanju okoliša u RH, cernozem (na oko 51.000ha) i eutri no sme e tlo (na oko 37.000ha) u zadnjih 100-tinjak godina agrikulture u isto nojSlavoniji je izgubio približno 50-70% humusa, odnosno u prosjeku spao sa 4-6% na 1-2% humusa. Upozoravaju i podatak, u svjetlu planova o intenzivnijoj hidromelioraciji, je da je na takvim tlima u RH, u 20-tak godina, postotak humusa pao sa 6-10 na 4-5%. Svi ovi podaci ukazuju na to da je za o uvanjekvalitete zemlje u poljoprivrednoj proizvodnji izuzetno važno organske tvari vra ati u tlo.

Trajni gubitak zemljišta prenamjenom pojavljuje se u više oblika, prvenstveno neplanskom (divljom) gradnjom i korištenjem tla za odlaganje otpada. Mogu e je, iako ne previše realno, da se dio ovih površina može vratiti revizijom i promjenama prostornih planova gradova i op ina (smanjenje eventualno predimenzioniranih gra evinskih zona, iako je to dosta nerealno)167. Zna ajan su pritisak u ovoj kategoriji i divlja odlagališta otpada, koja one iš uju i prostor (zauzimaju prostor i onemogu uju druge vrste upotrebe tla) i tlo (fizi ko, biološko i kemijsko one iš enje tla). Kona no, u ovu kategoriju spada i neadekvatna praksa korištenja mineralnih sirovina (eksploatacija gline, šljunka, pijeska i kamena).

167 Prema izjavama predstavnika op ina, prenamjena zemljišta u Osje ko-baranjskoj županiji ipak nije toliki problem kao u nekim drugim županijama (npr. Grad Zagreb, Zagreba ka županija, 7 primorskih županija).


111

RH ima relativno strogu zakonsku regulativu po pitanju dozvoljenih sredstava za zaštitu bilja, a i njihova primjena je manje intenzivna nego u npr. zapadnoj Europi, pa je i ta vrsta pritiska na tla relativno niska. Iako ne postoji sustavni monitoring, postoje a mjerenja ukazuju da se prisutnost POO pesticida (koji su ve duže vrijeme zabranjeni u RH, ali, kako im ime kaže168, vrlo su postojani) smanjila u razdoblju od 1970. do 1987. više od 30 puta, te više ne predstavljaju problem u plodoredu. Sustavniji monitoring svakako bi bio koristan, pogotovo u kontekstu planova za snažnije poticanje ekološke poljoprivrede.

U vezi s odgovorima na postoje e pritiske (mjerama za poboljšanje stanja i sl.), moglo bi se re i da je OBŽ nadprosje no aktivna u RH okvirima. Razlog tome je zacjelo i injenica da nedavno osnovani (državni) Zavod za tlo ima sjedište upravo u Osijeku, pa mu je i podru je OBŽ najbliže za testiranje i provedbu svojih (nacionalnih) pilot-projekata. Ve tre u godinu zaredom provodi se projekt "Kontrolaplodnosti tla na obiteljskim gospodarstvima", gdje OBŽ i JLS u zna ajnoj mjeri sufinanciraju analizu i tako je ine pristupa nijom poljoprivrednicima. Drugi sli an zna ajni projekt je „Analiza tla kao temelj gnojidbe i pove anja poljoprivredne proizvodnje kod podizanja višegodišnjih nasada“, gdje svi zainteresirani za podizanje višegodišnjih nasada imaju osiguranu besplatnu analizu pogodnosti tla predvi enog za sadnju.169 Slika 24. prikazuje lokacije na kojima je analizirana pogodnost tla za podizanje višegodišnjih nasada.

Napotrebno je naglašavati da analiza plodnosti i preporuka gnojidbe imaju ne samo povoljne gospodarske u inke (u visini prinosa), ve (jer se njima sprje ava pretjerano korištenje kemijskih sredstava) i pozitivne ekološke u inke. Me utim, svakako e biti zna ajan doprinost sustavu zaštite tla u OBŽ kada Zavod za tlo po ne djelovati i u drugim podru jima iz svoga zakonom odre enog djelokruga, uklju uju i:utvr ivanje stanja one iš enosti poljoprivrednog zemljišta (inventarizacija); trajno pra enje stanja (monitoring) poljoprivrednog zemljišta, kojim se prati stanje svih promjena u poljoprivrednom zemljištu, a posebno sadržaj štetnih tvari u zemljištu; uspostava informacijskog sustava one iš enogpoljoprivrednog zemljišta; odre ivanje i pra enje normi i minimalnih stru nih podloga za melioracijske zahvate na poljoprivrednom zemljištu i dr. (vidi Tablica 51).

168 POO je kratica od Postojani Organiski One iš iva i ili Persistent Organic Pollutant (POP). 169 Godine 2003., Zavod za tlo je u suradnji s Poljoprivrednim fakultetom u Osijeku na podru ju OBŽ, kroz Projekt kontrola plodnosti tla, napravio 2006 kemijskih analiza tla za 444 razli ita poljoprivredna subjekta, pri emu je analizirana površina od 5452 ha ratarskih usjeva. Iste godine obavljeno je 240 analiza tla s pripadaju im preporukama za gnojidbu nasada vo njaka, od ega 176 analiza s preporukama za podizanje trajnih nasada, a 64 za gnojidbu postoje ih nasada, ime je analizirana površina od

77,35 ha i obra ena 52 poljoprivredna subjekta. Za povrtlarske kulture Zavod je obavio 98 analiza tla s preporukama za gnojidbu, ime je analizirana površina od 103 ha i obra eno 59 poljoprivrednih subjekata. Godine 2004. na podru ju OBŽ obavljeno je 2965 analiza za ratarske kulture, kojima je obuhva eno 8400 ha poljoprivredne površine, te 1156 analiza tla pri podizanju višegodišnjih nasada za površinu 818 ha. U 2005. godini projekti se nastavljaju sa planiranih 3290 analiza za jednogodišnje i 450 analiza za višegodišnje nasade.


112

Slika 24. Mjesta uzorkovanja tla za analizu za potrebe sadnje višegodišnjih nasada Izvor: Zavod za tlo, 2005.

Tablica 132. sažima odgovore / komentare anketiranih predstavnika op ina/gradova OBŽ u vezi s temom tala. Oko polovice anketiranih predstavnika JLS zadovoljno je stanjem tala na svome teritoriju. Osnovni navo eni pritisci su: optere enost kemijskim sredstvima primjenjivanim u intenzivnoj poljoprivrenoj aktivnosti (herbicidi, pesticidi, umjetna gnojiva); (ne)sanirana „divlja“ smetlišta; otpadne vode; te zaga enost minama170. Prenamjena kvalitetnog zemljišta (iz poljoprivrednog u gra evinsko) nije izraženi problem. Više ispitanika spomenulo je i planove o prelasku na ekološku proizvodnju na površinama koje su spletom okolnosti dulje vrijeme bile neobra ivana. Kao posljedica injenice da na sustavnom pra enjutemeljenih informacija nema, vrlo est odgovor je i da nemaju informacija o one iš enosti.

injenica da je vrlo mali broj predstavnika JLS spomenuo ve više godina aktivne programe Zavoda za tlo i OBŽ, govori da se još dosta može i treba napraviti na njegovoj promociji, i me u poljoprivrednicima, ali i me u lokalnom samoupravom, koja je logi an širitelj inicijative „na terenu“ na svome podru ju.


Na najop enitijoj razini, cilj je umanjiti, odnosno dokinuti neželjene posljedice vezane uz netom navedene pritiske. Sukladno tome, ciljeve je mogu e postaviti prema osnovnim pritiscima, a mjere su u osnovi kontramjere za navedene pritiske. Tablice dane u nastavku prikazuju na taj na in odre ene ciljeve i mjere zaštite tala OBŽ.

Tablica 56. Osnovni ciljevi zaštite tla za podru je OBŽ C1 Spre avanje i smanjivanje EROZIJE TLA vodom (bujice, poplave). C2 Smanjivanje i zaustavljanje iscrpljivanja, degradacije, one iš enja tala INTENZIVNOM POLJOPRIVREDNOM PROIZVODNJOM.C3 Spre avanje i smanjivanje one iš enja ZAGA ENIM, ONE IŠ ENIM TEKU INAMA, TE IZ ATMOSFERE.C4 Racionalno gospodarenje prostorom i smanjivanje gubitaka kvalitetnih poljoprivrednih tala ZBOG PRENAMJENE. C5 RAZMINIRAVANJE cijelog prostora OBŽ. C6 Uspostava SUSTAVA PRA ENJA stanja i pritisaka na tlo u OBŽ, te INFORMACIJSKOG SUSTAVA tala kao dijela IS okoliša OBŽ.

170 U razgovorima s predstavnicima Županije razmatrano je da bi bivša minska polja nakon razminiranja mogla postati zna ajnapodru ja razvoja eko-poljoprivrede, zbog više od desetlje a odmora zemlje od tretiranja kemijskim sredstvima.


113

Tablica 57. Mjere zaštite tala za podru je OBŽ Cilj Mjere za ostvarivanje ciljeva Akteri Rok Fin. C1 M1 IZRADITI DETALJNU KARTU EROZIJE NA PODRU JU ŽUPANIJE. ZZT, konz.,

ZPU, ZI, HV,PR,DR

ŽP, HV, GS

C1 M2 ODREDITI PODRU JA NA KOJIMA SE OBAVEZNO PROVODE ANTIEROZIJESKE MJERE (smanjivanje tzv. poreme enih podru ja, razdvajanje ve ih slivnih podru ja na manja, tehni ke i biotehni ke mjere, ograni enja u korištenju, ...). Ažurirati PPOBŽ, PPUO/G.

ZPU, konz, JLS, svi korisn. prost.

SR,DR

ŽP, LP

C1 M3 Provoditi TEHNI KE MJERE ZAŠTITE OD NEGATIVNOG DJELOVANJA VODA (npr. ure enje korita bujice, i sl.) i održavati postoje e sustave.

HV, JLS, JPP, UOPG

PR,trajno

HV, LP, ŽP

C1 M4 Napraviti cjelovit program SADNJE ZAŠTITNIH ŠUMA, uskla en s mjerama i programima drugih sektora zna ajnih za borbu protiv erozije.

HŠ, HV, ZI, UOPG, ZPU, JLS

PR,DR

HV, ŽP, LP

C1 M5 BIOTEHNI KIM MJERAMA NASTOJATI MIJENJATI BIOLOŠKE UVJETE KOJI POGODUJU EROZIJI (briga o vegetacijskom pokrovu, sadnja zaštitnih šuma, i sl.).

HV, JPP, Poljop., HŠ, JLS, AZR

PR,trajno

HV, ŽP, LP, HŠ

C1 M6 Provoditi ANTIEROZIJSKE REGULATIVNE MJERE kao što su obaveza prelaska s jednogodišnjih na višegodišnje kulture, obaveza održavanja protuerozijskih šuma na nagnutim terenima, i sl.

UOPG, PI, ŠI, HŠ, Poljop.

PR,trajno

-

C1 M7 Uspostaviti suradnju i USKLA IVATI PLANOVE I PROGRAME ZAŠTITE OD NEGATIVNOG DJELOVANJA VODA SVIH ZNA AJNH SEKTORA (vodno gospodarstvo, poljoprivreda, šumarstvo, zaštita prirode, planiranje i ure enjeprostora, i dr.).

Svi navedeni PR, trajno

-

C2 M8 POTICATI EKOLOŠKU POLJOPRIVREDU (izrada studija izvodivosti pojedinih razvojnih scenarija, uspostava pilot-programa, financijski poticaji, stru na pomo ,izdavanje priru nika, itd.).

HZPSS, ZI, NVU, UOPG, AZR, JLS, ZZT, JPP

PR,trajno

ŽP, DP, LP, GS

C2 M9 KOD INTENZIVNE POLJOPRIVREDE POTICATI SUVREMENE PRAKSE KOJIMA JE CILJ O UVANJE KVALITETE TLA (plodored, efikasnija primjena biotehni kih sredstava - integralna zaštita usjeva od štetnika i pravovremena i pravilno dozirana gnojidba, polikultura, vra anje organskih tvari u tlo, i dr.).

HZPSS, ZI, NVU, UOPG, AZR, JLS, ZZT, JPP

PR,trajno

ŽP, DP, LP, GS

C2 M10 UNAPRE ENJE SAVJETODAVNIH STRU NIH SERVISA, TE ŠIRA KAMPANJA INFORMIRANJA O POSTOJE IM SERVISIMA (npr. programi analize tala koje provodi Zavod za tlo u suradnji s OBŽ).

UOPG, JLS, NVU, HZPSS

PR!,trajno

ŽP, LP

C3 M11 URE ENJE OBORINSKIH VODA S CESTA I DRUGIH ONE IŠ ENIHPOVRŠINA (Op enito, relevantne su sve mjere iz teme Voda koje se ti urješavanja problema otpadnih voda – komunalnih, tehnoloških, ...)

UOPG, JLS, HV

PR,DR

HV, LP

C3 M12 IŠ ENJE DIVLJIH ODLAGALIŠTA OTPADA i uvo enje mjera za spre avanje njihovog ponovnog nastajanja (postavljanje kontejnera, uvo enje eš eg nadzora, edukacija, …). Saniranje one iš enih površina i njihova prenamjena.

UOPG, KP, JLS, NVU, IZO

PR,trajno

ŽP, LP, FZOEU

C3 M13 Uvesti dodatne mjere s ciljem SMANJENJA RIZIKA OD AKCIDENTA U RADU s naftnim derivatima (u svim fazama: od eksploatacije, preko transporta, do distribucije).

JPP, IZO, JLS, Ekostožer

PR,trajno

GS, ŽP, LP

C4 M14 REVIZIJA NEIZGRA ENIH GRA EVINSKIH ZONA predvi enih postoje implanovima u smislu njihovog ponovnog vra anja u kategoriju poljoprivrednih površina, pogotovo ako se radi o kvalitetnim poljoprivrednim tlima.

ZPU, JLS, ZZT

PR -

C4 M15 Pri prostornom planiranju i ure enju DOSLJEDNO PRIMJENJIVATI NAPUTAK O RACIONALNOM KORIŠTENJU POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA (aspekt prenamjene i sl.).

ZPU, JLS, ZZT

trajno -

C5 M16 Postupno, ali prioritetno RAZMINIRANJE CJELOKUPNOG PODRU JAŽUPANIJE. (Ne uništavati minskoeksplozivna sredstva u osjetljivom okolišu, ukoliko to nije nužno.)

HCR,županijska tijela, JLS

PR!,DR.

DP, MF

C6 M17 Uspostava SUSTAVA TRAJNOG PRA ENJE KVALITETE TLA. Dodatna ciljana istraživanja, redoviti monitoring, integracija podataka u budu i Informacijski sustav okoliša županije.

ZZT, ZI, konz., JLS, UOPG, JPP

PR,trajno

ŽP, DP, LP, GS

C6 M18 Uspostava INFORMACIJSKOG SUSTAVA TALA OBŽ, kao dijela informacijskog sustava okoliša OBŽ.

ZPU, ZZT PR, trajno

ŽP

Kazalo: Za pojašnjenje skra enica vidi Popis skra enica na po etku Programa.


114

5.3 ZRAK

5.3.1 Osnovne one iš uju e tvari u zraku, njihovi izvori i posljedice

U ovom uvodnome dijelu, u sljede ih nekoliko tablica, ukratko su izložene osnovne informacije potrebne za sposobnost barem informativnog razumijevanja problematike one iš enja zraka, te kriti nosagledavanje stanja i ugroza kvalitete zraka u nekoj sredini.

Tablica 58. prikazuje standardno korištenu (npr. kod izra una ukupne emisije u zrak s nekog podru ja)cjelovitu kategorizaciju osnovnih izvora one iš enja zraka.

Tablica 58. Standardna kategorizacija osnovnih izvora one iš enja zrakaIZVOR OPIS Izgaranje u termoenergetskim postrojenjima i postrojenjima za pretvorbu energije

izgaranje goriva u cilju proizvodnje elektri ne i toplinske energije, energetske aktivnosti za preradu sirove nafte u sekundarna teku a goriva, izgaranje goriva u postrojenjima za transformaciju ugljena, izgaranje na naftnim i plinskim poljima i ugljenokopima u cilju dobivanja fosilnih goriva.

Izgaranje u ne-industrijskim ložištima

Sva stacionarna energetska postrojenja, izuzev industrijske energetike (sektor 3) i postrojenja za proizvodnju i transformaciju energije (sektor 1): prvenstveno mala ložišta za dobivanje toplinske energije u maloj privredi, ustanovama, ku anstvima, poljoprivredi, šumarstvu i akvakulturi.

Izgaranje u industriji Izgaranje goriva u cilju proizvodnje topline potrebne za odvijanje razli itih industrijskih procesa te neenergetska potrošnja goriva koja uklju uje: npr. potrošnja prirodnog plina za proizvodnju umjetnih gnojiva, potrošnja etana, parafina i voska u kemijskoj industriji, bitumena u graditeljstvu te ulja i masti u razli itim podru jima primjene.

Proizvodni procesi posljedica razli itih proizvodnih procesa bez izgaranja goriva, uklju ivo: naftnu industriju, proizvodnjiu elika i željeza, obojenih metala, organsku i anorgansku kemijsku industriju, proizvodnju i preradu

drva, celuloze, hrane i pi a, cementa, stakla itd., proizvodnju halogeniziranih ugljika i sumporovog heksafluorida.

Pridobivanje i distribucija fosilnih goriva i geotermalne energije

Standardna prate a pojava je emisija, uglavnom, metana (gubitci na plinovodima) i ne-metanskih hlapivih organskih spojeva (hlapljenje goriva na benzinskim crpkama).

Korištenje otapala i ostalih proizvoda

Prvenstveno NMVOC u procesima odmaš ivanja, suhog iš enja, te ostale uporabe otapala. „Ostali proizvodi“ uklju uju HFC, N2O, NH3, PFC i SF6.

Cestovni promet emisija svih cestovnih vozila (osobna vozila, laka i teška teretna vozila, autobusi i motocikli) (CO, SOx), ishlapljivanja goriva iz vozila (NMVOC), emisija od trošenja cesta, guma i ko nica ( estice, teški metali – Cu, Zn).

Ostali pokretni izvori i strojevi vancestovni pokretni izvori i strojevi, uklju ivo: željezni ki, pomorski i rije ni i zra ni promet; poljoprivredni, šumarski, industrijski i ku anski mobilni strojevi.

Obrada i odlaganje otpada emisija s deponija komunalnog i tehnološkog otpada, termi ka obrada otpada i spaljivanje na baklji, spaljivanje poljoprivrednog otpada na otvorenom, kremiranje te ostale vrste obrade otpada (uklju uju iobradu otpadnih voda). (Komentar: otpad korišten kao gorivo ve je uklju en pod 1-3.)

Poljoprivreda U prvom redu: umjetna gnojiva u poljoprivredi (N2O i NH3), crijevna fermentacija stoke (CH4) i gospodarenje stajskim gnojivom (NMVOC, CH4, NH3 i N2O); pesticidi, spaljivanje na poljima.

Ostali izvori i ponori Ponor ili emisija CO2 od promjene biomase šuma, prenamjene šuma i livada, napuštanja obra ivanog zemljišta te iz tla. + Ne-antrpogene emisije, uklju ivo: emisija iz šuma s kojima ne upravlja ovjek, emisija zbog požara, iz prirodnih livada i druge vegetacije, iz mo vara i kopnenih voda (rijeka i jezera), vulkani, sijevanje, plantažne šume, itd.

Izvor: Emisija one iš uju ih tvari u zrak na podru ju RH za 2002. godinu (Life projekt, 2005.)

Nadalje, Tablica 59. prikazuje osnovne vrste danas standardno prepoznatih one iš uju ih tvari u zraku, a Tablica 60. povezuje glavne one iš uju e tvari s osnovnim kategorijama izvora.

Tablica 59. Osnovne one iš uje e tvari u zraku KATEGORIJA ONE IŠ ENJA VRSTE ONE IŠ UJU IH TVARI „GLAVNE“ ONE IŠ UJU ETVARI

Sumporovi oksidi (SOx) – otrovan za ljude i životinje, izaziva probleme respiratornog sustava, glavni uzro nik „kiselih“ kiša, koje zakiseljuju tlo i vode, negativno uti u i na šumska i vodena staništa. Dušikovi oksidi (NOx) – zakiseljavanje, prizemni ozon, eutrofikacija.


115

KATEGORIJA ONE IŠ ENJA VRSTE ONE IŠ UJU IH TVARI Amonijak (NH3) – eutrofikacija, najviše iz poljoprivrede Nemetanski hlapivi organski spojevi (NMVOC) –stvarenje troposferskog ozona, neki vrlo otrovni Ugljikov monoksid (CO) – posljedica nepotpunog izgaranja (Našicecement iz Našica su 4. najve ipojedini emiter u RH)

ESTICE Ukupne suspendirane tvari (TSP), estice promjera < 10 mikrona (PM10), estice promjera < 2,5 mikrona (PM2,5)

TEŠKI METALI Arsen (As), Kadmij (Cd), Krom (Cr), Bakar (Cu), Živa (Hg), Nikal (Ni), Olovo (Pb), Selen (Se), Cink (Zn) – POSTOJANI, VRLO OTROVNI, BIOAKUMULIRANJE.

POSTOJANA ORGANSKA ONE IŠ AVALA (POPS)

Heksaklorcikloheksan (lindan) (HCH); pentaklorofenol (PCP); heksaklorbenzen (HCB), dioksini i furani (DIOX), policikli ki aromatski ugljikovodici (PAH); kratko-lan ani klorirani parafini (SCCP); poliklorirani bifenili (PCB); Aldrin, Chlordane, Chlordecone, DDT, Dieldrin, Endrin, Heptachlor, Hexabromobiphenyl, Mirex, Toxaphene – POSTOJANI, VRLO OTROVNI, BIOAKUMULIRANJE (U MASTIMA), LAKI PRIJENOS NA VELIKE UDALJENOSTI

Izvor: Emisija one iš uju ih tvari u zrak na podru ju RH za 2002. godinu (Life projekt, 2005.)

Tablica 60. Okvirni udio glavnih izvora u generiranju osnovnih one iš uju ih tvari u EUKATEGORIJA IZVORA ONE IŠ ENJA SO2 NOx NMVOC CO NH3 Pb Hg Cd HCH DIOX PAH Izgaranje u termoenergetskim postrojenjima i postrojenjima za pretvorbu energije

XL XL M M S M M M S M

Izgaranje u ne-industrijskim ložištima XL L L XL S M M M M M Izgaranje u industriji L L M L S M M M S M M Proizvodni procesi M M M L L M M M M S M Pridobivanje i distribucija fosilnih goriva i geotermalne energije

S - L S - M M M

Korištenje otapala i ostalih proizvoda L M M M M M S M Cestovni promet M L L XL M M M S M Ostali pokretni izvori i strojevi M L L L M M M S M Obrada i odlaganje otpada M M L L L M M M M S M Poljoprivreda - M L M XL M S M Ostali izvori i ponori L M XL L M S S S M M

Legenda: XL = „>10%“; L = „>1%“; M = „>0,1%“; S = „<0,1%“. (Izvor: MZOPUG, 2005.)

Kona no, razli iti vidovi one iš enja zraka imaju kao posljedicu utjecaje na okoliš koji se o ituju na globalnoj (stakleni ki plinovi, „ozonske rupe“), regionalnoj ("zakiseljavanje", eutrofikaciju,...) i lokalnoj (zdravstvena ispravnost zraka za populaciju ljudi i ostaloga živog svijeta) razini. Tablica 61. daje poveznicu najzna ajnijih oblika one iš enja zraka s njima uzrokovanim negativnim posljedicama.

Tablica 61. Veza tvari koje one iš uju zrak i najzna ajnijih negativnih utjecaja / posljedica ONE IŠ UJU E TVARI

UTJECAJ PM HMs POPs SO2 NH3 NOx NMVOC CO CH4 CO2 N2OLokalni-zdravlje + + + + + + + + Regionalni + + + + + + + Zakiseljavanje + + + Eutrofikacija + + Prizemni ozon + + + Globalni + + + + + + Stakleni ki efekt neizravni

+ + +

Stakleni ki efekt izravni

+ + +

Izvor: Nacrt Izvješ a o stanju okoliša, 2002. Kratice: PM – Particle Matter (one iš uju e estice), HMs – Heavy metals, POPs – Persistent Organic Pollutant, NMVOC – nemetanske hlapive organske tvari


116

5.3.2 Zakonski okvir zaštite zraka u RH

Zrak je još jedan dio okoliša od op eg dobra koji ima osobitu zaštitu Republike Hrvatske. Okvir sustava zaštite zraka u RH – ciljevi, te na ini i instrumenti njihova ostvarenja – odre en je Zakonom o zaštiti zraka (NN 178/04) i nizom prate ih provedbenih propisa171. Tablica 62. prikazuje osnovne zakonom odre ene elemente sustava zaštite zraka u RH.

Tablica 62. Osnovni zakonom odre eni elementi sustava zaštite zraka u RH ELEMENT SUSTAVA KRATAK OPIS (u natuknicama) Osnovni izvori one iš enja zraka Stacionarni, koji se dijele na: to kaste i difzne; te mobilni izvori Osnovni dokumenti zaštite i poboljšanja kakvo e zraka

(nacionalni) Plan zaštite i poboljšanja kakvo e zraka; (županijski i eventualno gradski) Programi zaštite i poboljšanja kakvo e zraka172, te ( etverogodišnje državno; dvogodišnja županijska; te jednogodišnja gradska) izvješ a o stanju kakvo e zraka.

Sustav pra enja i utvr ivanja kakvo e zraka, emisija i izvora emisije

Razli ite vrste mjerenja, uklju ivo: mjerenja u nenaseljenim podru jima (pozadinska one iš enost), daljinskog one iš enja, u naseljima i industrijskim podru jima, u okolici stacionarnih izvora, meteorološka mjerenja, opažanje posrednih pokazatelja kvalitete zraka. Definicija državne i (županijsko-op insko/gradske) lokalne mreže za pra enje kakvo e zraka, mjerenja obavezna prema SUO i drugim propisima, te mjerenja posebne namjene.

Kategorizacija podru ja prema stupnju one iš enosti zraka

tri kategorije razgrani ene referentnim grani nim i tolerantnim vrijednostima one iš enja. Kategorije zraka još uvijek su definirane Uredbom o preporu enim i grani nim vrijednostima (PV i GV) kakvo ezraka (NN 101/96 i 02/97), na na in da je: 1. KATEGORIJA – IST ZRAK – nije prekora enapreporu ena vrijednost (PV); 2. KATEGORIJA – UMJERENO ONE IŠ EN ZRAK – prekora ene su PV, ali nisu prekora ene grani ne vrijednosti (GV); 3. KATEGORIJA – PREKOMJERNO ONE IŠ ENZRAK – prekora ene su GV

Sustav evidentiranja i pra enjaemisije i izvora emisije

registar izvora emisije, katastar emisija (pri Uredu državne uprave u županijama)

Mjere za spre avanje i smanjivanje one iš avanja zraka

preventivne, mjere smanjivanja i sanacijske mjere u podru jima prve, druge i tre e kategorije zraka

informacijski sustav o kakvo izraka

podatke o kakvo i zraka iz državne i lokalnih mreža, podatke o emisijama izvora one iš avanja zraka, mjere i programe zaštite i poboljšanja kakvo e zraka, podatke o one iš enosti zraka kriti nih razina i mjere zaštite ljudi i okoliša u takvim situacijama, druge podatke važne za kakvo u zraka

financiranje zaštite i poboljšanja kakvo e zraka

državni, županijski, lokalni prora un; sredstva one iš iva a; razni krediti, darovnice i sl.

Ekonomski instrumenti ekonomski poticaji, mogu nost poreznih olakšica i sl. upravni i inspekcijski nadzor MZOPUG i IZO kaznene odredbe od 2.000 do 600.000 kn za pravne osobe; od 100.000 do 500.000 kn za županije i JLS

Uspostavljenost sustava zaštite zraka u RH daleko je od željene, odnosno zakonima predvi ene, pa npr. u ak 10 županija u RH još uvijek ne postoji nikakvo sustavno pra enje kakvo e zraka. OBŽ u tom pogledu

spada me u najnaprednije, jer uz Primorsko-goransku županiju, gdje je zbog postojanja rafinerije u Rijeci, te prekograni nih one iš enja koja se „zaustavljaju“ u Gorskom kotaru, pra enje one iš enja zraka jedan od prioriteta zaštite okoliša, ima najguš u lokalnu (županijsku mrežu) sa mjernim stanicama lociranim u 8 JLS na svome podru ju.


Na podru ju OBŽ kakvo a zraka prati se i na postajama koje su dio državne mreže za pra enje kakvo ezraka i na postajama koje ine dio lokalne (županijske) mreže. U okviru državne mreže, Programom

171 Npr. Uredba o grani nim vrijednostima emisije štetnih tvari iz stacionarnih izvora (NN 140/97, 100/04), Uredba o preporu enim i grani nim vrijednostima kakvo e zraka (NN101/96), Program mjerenja kakvo e zraka u državnoj mreži za trajno pra enje kakvo e zraka (NN 43/02), i sl. Zaštita zraka od one iš avanja uzrokovanih radioaktivnim tvarima, tehnološkim nesre ama i elementarnim nepogodama ure uju se posebnim zakonima. Ve ina navedenih propisa treba se promijeniti tijekom 2005. i 2006. radi uskla enja s novodonesenim zakonom (prosinac, 2004.). 172 Rok za donošenje županijskog programa je 30.06.2006., a za uspostavu lokalne mreže 31.12.2006.


117

mjerenja kakvo e zraka u državnoj mreži za trajno pra enje kakvo e zraka (NN 43/02), odre eno je da na podru ju OBŽ budu pozicionirane dvije mjerne postaje: 1) u Kopa kom Ritu, kao jedna od 5 mjernih postaja unutar osjetljivih/zašti enih podru ja; te 2) u Osijeku, kao jedna od 10 postaja u naseljima / industrijskim podru jima173. Tablica 63. i Tablica 64 prikazuje parametre koji se mjere, odnosno koji se planiraju mjeriti na mjernim postajama za trajno pra enje kakvo e zraka Osijek – 1 i Kopa ki Rit.

Tablica 63. Parametri (mjereni i planirani za mjerenje) na postaji Osijek - 1MEDIJ – ZRAK POKAZATELJ KAKVO E ZRAKA GUST. MJERENJA MJERNO RAZD. Plinoviti sastojci Sumporov dioksid (SO2) 10 minuta kontinuirano Dušikovi oksidi izraženi kao NO2 10 minuta kontinuirano

Ugljikov monoksid (CO) 10 minuta kontinuiranoNemetanski hlapivi organski spojevi (benzen, toluen, etil-benzen, o-, m-, p-ksileni) 10 minuta kontinuirano

Lebde e estice Ukupne lebde e estice, PM10 i PM2,5 24 sata dnevno Razlu ivanje kemijskog sastava – poliaromatski ugljikovodici i teški metali 24 sata dnevnoOborina Koli ina oborine; SO4

2-, NO3-, Cl-, pH, NH4

+, Na+, Mg2+, Ca2+, K+,provodljivost 24 sata dnevno

Kadmij, olovo i živa 24 sata dnevnoFizikalno stanje Smjer i brzina vjetra, temperatura zraka, relativna vlažnost zraka, koli ina i tip

oborine 10 minuta kontinuirano

Tablica 64. Parametri koji e se mjeriti na mjernoj postaji u Kopa kom RituMEDIJ – ZRAK POKAZATELJ KAKVO E ZRAKA GUST. MJERENJA MJERNO RAZD. Plinoviti sastojci Sumporov dioksid (SO2) 24 sata dnevno Dušikovi oksidi izraženi kao NO2 24 sata dnevno

Prizemni ozon (O3) 10 minuta kontinuiranoLebde e estice PM10 i PM2,5 (masa i razlu ivanje kemijskog sastava – teški metali kadmij,

olovo i živa) 24 sata dnevno

Elementarni i organski ugljik 24 sata tjednoPL i L u zraku Plinoviti sastojci (pl) + lebde e estice (l ) u zraku: HNO3 (pl)+ , NO3-(l ), NH3

(pl)+, NH4-(l ) , SO42-, Cl-, Na+, Mg2+, Ca2+, K+ 24 sata dnevno

Oborina Koli ina oborine; SO42-, NO3

-, Cl-, pH, NH4+, Na+, Mg2+, Ca2+, K+,

provodljivost 24 sata dnevno

Kadmij, olovo i živa tjedno tjednoFizikalno stanje Smjer i brzina vjetra, temperatura zraka, relativna vlažnost zraka, koli ina i tip

oborine 10 minuta kontinuirano

UV-B zra enje 10 minuta kontinuirano

Rezultati mjerenja s Postaje Osijek-1 (križanje Ulice kneza Trpimira i Europske avenije) pokazuju da je tijekom 2004. godine kvaliteta zraka bila 1. kategorije ( isti zrak - vidi Tablica 62.), iako dnevni prosjeci NO2 i lebde e estice (L ) u zimskim mjesecima povremeno prelaze preporu ene vrijednosti (jednom aki GV za NO2).

Na podru ju OBŽ postoji duga tradicija pra enja kvalitete zraka (u Osijeku, kontinuirano od 1972.), pa osim državne mreže, postoji i lokalna mreža sa 19 mjernih stanica, raspore enih na podru ju svih 7 županijskih gradskih središta. Mrežu za pra enje kakvo e zraka financiraju OBŽ i Grad Osijek (za podru je Grada Osijeka). Slika 25. prikazuje okvirnu prostornu pokrivenost podru ja županije mjernim postajama lokalne mreže za pra enje kakvo e zraka.

173 Preostalih 9 su 3 u Zagrebu, 2 u Rijeci, 1 u Sisku, 1 u Kutini, 2 u užem Splitskom podru ju.


118

Slika 25. JLS u kojima su mjerne postaje Lokalne mreže za pra enje kakvo e zraka u OBŽIzvor: AZO, IMI, 2004.

Tablica 65. daje osnovne informacije o lokalnoj mreži za pra enje kakvo e zraka u OBŽ.

Tablica 65. Mjerne postaje lokalne mreže za pra enje kakvo e zraka na podru ju OBŽMETODA GRAD BROJ

POSTAJA INDIKATORUZORKOVANJA ANALIZE

SO2 dnevno-ispiralice acidimetrija dim dnevno-filtar papir reflektometrija

ukupna taložna tvar (UTT) mjese no-plasti na posuda gravimetrija

OSIJEK 10

metali (Pb, Cd) u UTT mjese no AAS ukupna taložna tvar (UTT) mjese no-plasti na posuda gravimetrija AKOVO 2

metali (Pb, Cd) u UTT mjese no AAS ukupna taložna tvar (UTT) mjese no-plasti na posuda gravimetrija VALPOVO 1

metali (Pb, Cd) u UTT mjese no AAS ukupna taložna tvar (UTT) mjese no-plasti na posuda gravimetrija DONJI

MIHOLJAC 2

metali (Pb, Cd) u UTT mjese no AAS ukupna taložna tvar (UTT) mjese no-plasti na posuda gravimetrija BELIŠ E 1

metali (Pb, Cd) u UTT mjese no AAS SO2 dnevno-ispiralice acidimetrija dim dnevno-filtar papir reflektometrija


ZOLJAN (pokraj Našica)

1

metali (Pb, Cd, Tl) u UTT mjese no AAS SO2 dnevno-ispiralice acidimetrija dim dnevno-filtar papir reflektometrija


NAŠICE 1

metali (Pb, Cd, Tl) u UTT mjese no AAS ukupna taložna tvar (UTT) mjese no-plasti na posuda gravimetrija BELI MANASTIR 1

metali (Pb, Cd) u UTT mjese no AAS MJERENJA PROVODI: županijski Zavod za javno zdravstvo, Služba za zdravstvenu ekologiju. OPREMA: standardna laboratorijska oprema, UV/VIS spektrofotometar, atomski apsorpcijski spektrofotometar (AAS), plinski kromatograf(GC), visokou inski teku inski kromatograf (HPLC), reflektometar.

Izvor: „Stanje kakvo e zraka u Republici Hrvatskoj“ (AZO, IMI, 2004.)

Ispitivanje one iš enja vanjske atmosfere u županiji prati Zavod za javno zdravstvo Osje ko-baranjskežupanije. U nastavku e se ukratko dati rezultati za 2003. godinu.


119

Na mjernim postajama u Osijeku (F.Krežme 1.), Zoljanu (N.Š. Zrinskog 11.) i Našicama (Bana Jela i a 6 – op a bolnica) mjerena je koncentracija sumpor (IV) oksida i tamnih estica dima174. S obzirom na mjereni parametar, zrak je na sve tri lokacije 1. kategorije.

Nadalje, na svih 19 postaja mjerena je ukupna koli ina taložne tvari175, te udio teških metala u njoj (na svih 19 postaja se analizirao sadržaj olova i kadmija, a na postajama Našice i Zoljan dodatno i sadržaj talija). Prema kriteriju ukupne taložene tvari, sve lokacije zadovoljavaju kriterije za 1. kategoriju zraka, osim 2 lokacije u Osijeku (Ul.kralja P. Sva i a, Prolaz kod Snježne gospe) i lokacije u Valpovu (INA benzinska stanica), gdje je premašena preporu ena vrijednost, pa je zrak 2. kategorije. Udio svih mjerenih teških metala na svim lokacijama zadovoljava kriterije za 1. kategoriju zraka. Nema zna ajnijih trendova promjene stanja u odnosu na prethodne godine.

Kona no, na jednoj postaji u Osijeku mjerila se (od 2002.) i koncentracija peludi ambrozije176 i ostalih alergogenih biljaka177. Izmjerene vrijednosti pokazuju da je koncentracija bila ve e od grani nekoncentracije za alergijsku reakciju ak 31 dan.

Zaklju no, na osnovi provedenog pra enja kakvo e zraka može se ocijeniti da je kakvo a zraka na podru ju OBŽ uglavnom vrlo dobra (1. kategorije, odnosno „ ist zrak“), uz poneku iznimku.

Ovakva ocijena poklapa se i sa vi enjem anketiranih predstavnika op ina/gradova (vidi Tablica 133., Prilog 2: Rezultati ankete za op ine/gradove OBŽ. Odgovori ispitanika uglavnom se temelje na osobnoj procjeni i doživljaju, te pretpostavci da nepostojanje ve eg vidljivog one iš iva a vjerojatno za posljedicu ima dobru kvalitetu zraka, nego na uvidu u rezultate sustavno provedenog pra enja, pa o itoima prostora za bolju prezentaciju postoje ih informacija o kvaliteti zraka na podru ju OBŽ.

Kao osnovi problemi u vezi s temom kvalitete zraka, u odgovorima se isti u: 1) cestovni promet (pogotovo tranzitni promet (kamionski) kada on, zbog nepostojanja zaobilaznice, prolazi središtem naselja – npr. Donji Miholjac; 2) izdvojeni ekscesi (nelegalno paljenje otpada – kablovim gume); 3) zaštitna sredstva u poljoprivredi (naro ito kada se tretmani vrše iz zraka – npr. Popovac, Drenje); 4) neugodni mirisi (uglavnom iz sto nih farmi i zbog neriješenih komunalnih otpadnih voda – izljevi fekalnih voda izravno u kanale, i/ili nekontrolirano praženjenje sabirnih jama).

Osim navedenih mjerenja za vrste one iš enja za koje se ocijenilo da bi mogle biti kriti ne, te da su najindikativnije kao pokazatelji kvalitete životne i radne okoline, ocjena o dobroj kvaliteti zraka u pravilu se temelji na argumentu o nepostojanju zna ajnijih stacionarnih one iš iva a na širem podru ju JLS, te injenici da se radi o relativno slabo naseljenom prostoru, uglavnom ruralnom, s velikim udjelom

površine pokrivene poljoprivrednim kulturama ili šumom. Važno je, stoga, osvijestiti injenicu da i poljoprivreda i ruralni na in života mogu zna ajno one iš ivati atmosferu.

Poljoprivreda one iš uje zrak stakleni kim plinovima CH4 (metan, preko 40%) i N2O (dušikov dioksid, preko 60% ukupne produkcije), plinom odgovornim za zakiseljavanje i eutrofikaciju NH3 (amonijak, 62%), te kona no, raznovrsnim pesticidima. Dio ovih emisija izrazito je difuzan (npr. izravna emisija N2Oiz poljoprivrednih tala), dok je u drugim slu ajevima izvor prostorno koncentriraniji. Ovo posljednje prvenstveno uklju uje sto arske farme, kojih u županiji ima dosta. Uz sto arsku proizvodnju vezano je i one iš enje zraka neugodnim mirisima (zbog prisutnosti amonijaka, sumporovodika, merkapatana), za

174 Oba one iš iva a se u gradskom zraku pojavljuju kao posljedica sagorijevanja goriva. SO2 je toksi ni plin koji nadražuje dišne puteve i uzrokuje „zakiseljavanje“ atmosfere, a potom i tla i voda. Crni dim (tamne estice) nastaje kao posljedica spaljivanja goriva, to više što je spaljivanje lošije (nepotpunije), a kemijski sadrži veliki broj kancerogenih organskih spojeva(policikli ke aromatske molekule). 175 Broj postaja na kojima se mjeri ukupna taložna tvar adaptivno je pove an nakon što se mjerenjem kroz nekoliko godina utvrdio trend pove anja ove vrste one iš enja zraka.176 Isto na Hrvatska, posebno u okolici Osijeka, prepoznata je kao podru je s najve om koncentracijom ambrozije u široj regiji! 177 ZZJZ OBŽ redovno, preko sredstava javnog priop avanja, izvještava o trenutnoj koncentraciji peludi u zraku.


120

koje trenutno ne postoji zakon, ali oni na vrlo primjetan na in narušavaju kakvo u okoliša. Neugodan miris one iš enje je zraka vezano i uz neadekvatno zbrinut otpad i otpadne vode. Otpad je, osim toga, zna ajan izvor metana (stakleni ki plin), a u slu aju akcidenta i samozapaljenja, i itavog niza spojeva (npr. dioksin, furan) razli ite, ali svakako nezanemarive toksi nosti.

Zna ajno one iš enje zraka (CO, dioksin, furan, policikli ki aromatski ugljikovodici) uzrokovano je i ku nim ložištima (drva, ugljen, naftni derivati). Usprkos plinifikaciji podru ja, ova vrsta one iš enjazraka relativno je esta u ruralnim podru jima, gdje se za grijanje tradicionalno koriste ugljen ili drva.

Od industrijskih one iš enja zraka, kao potencijalno zna ajnije one iš iva e treba spomenuti TE-TO u Osijeku i Našicecement u Našicama.


Tablica 66. sadrži primarne ciljeve politike zaštite zraka, kako su oni odre eni u Strategiji i nacionalnom planu djelovanja za okoliš (NN 46/02). Tablica 67. daje smjernice za zaštitu zraka u OBŽ.

Tablica 66. Primarni ciljevi zaštite zraka u OBŽ C1 NADOGRADITI SUSTAV ZA PRA ENJE EMISIJA I KAKVO E ZRAKA. C2 USPOSTAVITI INFORMACIJSKI SUSTAV O PRA ENJU KAKVO E ZRAKA kao dio informacijskog sustava o okolišu. C3 ODRŽATI I kategoriju zraka u gradovima i naseljima u kojima je I kat. ustanovljena 2003. g., POSTI I I KATEGORIJU KAKVO E

u dijelovima naselja u kojima je zrak II kategorije. Smanjiti emisije iz svih glavnih izvora (promet, energetika, industrija, ložišta). C4 SMANJITI EMISIJE ŠTETNIH TVARI KOJE UTJE U NA REGIONALNU I GLOBALNU ONE IŠ ENOST.C5 Racionalizirati i optimizirati (poboljšati) STRUKTURU PROMETA.

Tablica 67. Mjere zaštite zraka od one iš enja za OBŽ Cilj Mjere za ostvarivanje ciljeva Akteri Rok Fin. C1 M1 S obzirom na rezultate mjerenja na postaji Osijek-1, koji pokazuju razine NO2 i

lebde ih estica (L ) koje povremeno (zimi) prelaze preporu ene vrijednosti (jednom ak i GV za NO2), DOPUNITI POSTOJE A MJERENJA NA LOKALNOJ MREŽI mjerenjima kojima e se kontrolirati koncentracija navedenih one iš iva a u zraku i u drugim dijelovima OBŽ (izvan Osijeka). Relativno povoljna varijanta (iskustvo Japana) kojom se može pokriti dio potreba pra enja kakvo e zraka je EDUKACIJA/DONIRANJE PASIVNIH SAKUPLJA A (SO2, CRNI DIM, NOX) ŠKOLSKIM "EKO SEKCIJAMA" I NVU-ima. Ovakve jednostavne metode esto zadovoljavaju potrebe, a svojom decentraliziranoš u i transparentnoš u ak su i u prednosti u odnosu na skupe profesionalne sustave – najbolje, u prvoj fazi, kao pilot-projekt. OBUHVATITI NADZOROM I „MALE“ ONE IŠ IVA E (paljenje kablova, sme a, i sl.)

ZZJZ, UODD, NVU, škole, ZPU, JLS

PR ŽP, LP

C1 M2 FORMIRANJE I STALNO AŽURIRANJE REGISTRA ONE IŠ IVA A I KATASTRA EMISIJA U ZRAK (kao dijela informacijskog sustava pra enja kakvo ezraka) na na in koji dopušta pretraživanje, sortiranje i druge uobi ajene funkcije obrade i korištenja unesenih podataka (što trenutno nije slu aj).

UDUOBŽ,ZPU, JPP, JLS, MZOPUG

PR ŽP, DP

C2 M3 USPOSTAVA INFORMACIJSKOG SUSTAVA STANJA ZRAKA kao dijela Informacijskog sustava okoliša OBŽ. Informacijski sustav treba na odgovaraju ina in OBJEDINITI I PREZENTIRATI INFORMACIJE DOBIVENE IZ SVIH POSTOJE I MJERENJA, uklju uju i: državnu i lokalnu mrežu, mjerenja pozadinske one iš enosti, daljinskog one iš enja, opažanje posrednih pokazatelja kvalitete zraka, mjerenja obavezna prema SUO i drugim propisima, mjerenja posebne namjene, i dr.

ZPU, svi akteri koji mjere,AZO

PR ŽP

C2 M4 PROAKTIVNIJA PREZENTACIJA INFORMACIJA O STANJU ZRAKA – npr. preko web stranica, tematskih panoa na javnim mjestima, prigodom obilježavanja me unarodnog dana zaštite okoliša, i sl.

ZZJZ, ZPU, JLS

PR,trajno

ŽP, LP

C3C4

M5 ODRŽAVATI I POVE AVATI POVRŠINE PARKOVA I ZELENIH POVRŠINA UNUTAR NASELJA. Zaštititi naselja od prašine (i buke) s jakih prometnica postavljanjem prirodnih barijera (drvoreda ili šuma).

HŠ, KP, JLS, NVU, JPP, ZPU

PR,trajno

GS, ŽP, LP


121

Cilj Mjere za ostvarivanje ciljeva Akteri Rok Fin. C3 M6 Dosljedno PLANIRANJE I UPRAVLJANJE RAZVOJEM I IZGRADNJOM U

PROSTORU, koje uzima u obzir emisije u zrak i njihove utjecaje. Izdvajati industrijske od stambenih zona, sto ne farme od naselja, voditi ra una o ukupnim emisijama na nekom podru ju, i dr.

ZPU, JLS, konz.

PR,trajno

-

C3C4

M7 POTICANJE UVO ENJA IŠ IH TEHNOLOGIJA KOD GLAVNIH ONE IŠ IVA A: (nadzor nad poštivanjem zakonskih propisanih grani nihvrijednosti, porezne (prirezne) olakšice, kreditiranje, primjena "zaga iva pla a"principa).

UOPG, JPP, HCZ P,ŽKO,konz, IZO, NVU, JLS

PR,trajno

GS, ŽP, FZOEU

C3C4

M8 Poticati POLJOPRIVREDNE PRAKSE koje rezultiraju minimalnom emisijom one iš iva a u atmosferu (odgovaraju a upotreba otpadne biomase: proizvodnja bioplina, i sl.; pravilna upotreba zaštitnih sredstava; i dr.).

HZPSS, ZI, UOPG, JLS, JPP

PR,trajno

GS, ŽP, LP,FZOEU

C3C4

M9 Nastavak PLINIFIKACIJE. AZR, JLS, UOPG

SR,DR

Vlasnik mreže

C3C4

M10 Uspostaviti odgovaraju e SUSTAVE GOSPODARENJA OTPADOM (emisije metana i dr. stakleni kih plinova) I OTPADNIM VODAMA (neugodni mirisi od neriješenih fekalnih voda). (Mjera detaljnije razra ena u temi vode i gospodarenje otpadom.)

AZR, JLS, UOPG,ZPU

PR! ŽP, LP, FZOEU,MF, HV,.

C3C4

M11 ODRŽAVANJE, AKO NE I POVE AVANJE POVRŠINA POD ŠUMOM. HŠ, UOPG, JLS, ZPU

PR,trajno

HŠ

C5 M12 Mjere oko POBOLJŠANJA JAVNOG PROMETA. Uspostavljanje biciklisti kih staza. Popularizacija bicikla (kao tradicionalnog prometala regije) i javnog prevoza. Porezne olakšice za iš a prometala (hibridni i plinski pogon). Izgradnjom zaobilaznica „izbaciti“ tranzitni promet iz naselja.

UOPG, AZR, JLS

PR,trajno

JLS, ŽP, FZOEU

Kazalo: Za pojašnjenje skra enica vidi Popis skra enica na po etku Programa

5.4 ZAŠTITA BIOLOŠKE I KRAJOBRAZNE RAZNOLIKOSTI

5.4.1 Uvod

Gospodarski i demografski rast moderne globalne civilizacije, u uvjetima ograni enog raspoloživog prostora naše planete, ostavlja sve manje životnog prostora drugim vrstama života. Nažalost, u posljednje vrijeme to smanjivanje životnog prostora sve eš e prelazi ili se približava razini koja kao posljedicu ima ireverzibilni nestanak itavih staništa, a potom i uz njih vezanih vrsta života. Prepoznavanje neodrživosti ovakvog trenda178 s jedne strane, te o ite neu inkovitosti postoje ih praksi zaštiti prirode u nastojanju da se taj trend zaustavi i regulira, s druge strane, uzrokovalo je preispitivanje klasi nog pristupa zaštiti prirode i njegovu prilagodbu novim uvjetima. Koncepti biološke i krajobrazne raznolikosti179, odnosno mjere i aktivnosti vezane uz njihovu zaštitu od negativnih utjecaja gospodarskog razvoja, rezultat su tih nastojanja.

U osnovi, radi se o prirodnom razvoju djelatnosti zaštite prirode, u kojemu se klasi ni kriteriji prema kojima se vrednuju dijelovi prirode (u pravilu radi se o doživljajnoj upe atljivosti i rijetkosti) prilago ujui dopunjuju na osnovi novih spoznaja o procesima u biosferi.

Najvidljivije manifestacije ovog razvoja su da se danas: 1) štite neka staništa i vrste ija važnost se do nedavno previ ala (npr. mo varna podru ja), te da se 2) pokušavaju izna i rješenja koja omogu ujusuživot naše civilizacije s drugim vrstama u istom prostoru, bez ugrožavanja njihovog postojanja (npr.

178 ak i ako se ograni i isklju ivo na antropocentri no vrednovanje, radi se o izuzetnom negativnom trendu. Smanjenje bioraznolikosti predstavlja prijetnju i gubitak za ovjekovu egzistenciju, jer ekosustavi o kojima ona ovisi gube stabilnosti i sposobnost prilagodbe na vanjske perturbacije, pa se s vrstama gubi i još neistražena mogu nost njihova korištenja u tako fundamentalnim djelatnostima kao što su medicina i poljoprivreda, itd. 179 BIOLOŠKA RAZNOLIKOST je termin pod kojim se podrazumijeva sveukupna raznolikost života, odnosno raznolikost unutar vrste, me u vrstama i me u ekološkim sustavima, dok su KRAJOBRAZ, ODNOSNO KRAJOBRAZNA RAZNOLIKOST, termini koji se prvenstveno odnose na prostornu manifestaciju me uodnosa prirode i ljudske djelatnosti u njoj.


122

naglašenije sustavno sagledavanje procesa u biosferi koje se o ituje kroz koncepte kao što su mreže zašti enih podru ja, koridora me u staništima, klju ne vrste, i sl.).

Osnovni zakonski okvir za zaštitu biološke i krajobrazne raznolikosti postavljen je Zakonom o zaštiti prirode (NN 70/05), ali i nizom drugih razli itih sektorskih zakona koji se doti u teme zaštite prirode.

5.4.1.1 Zaštita biološke raznolikosti u RH

Osnovni okvir unutar kojega se problematika zaštite biološke raznolikosti trenutno sagledava na globalnoj razini, te unutar kojega bi svaka zemlja trebala uklopiti vlastita nastojanja na o uvanju biološke raznolikosti na svom teritoriju jest Konvencija o biološkoj raznolikosti iz 1992. godine, iji su temeljni ciljevi: 1) o uvanje i unapre enje postoje e biološke raznolikosti, 2) razumno korištenje prirodnih dobara na principima održivosti, 3) pravedna i ravnomjerna raspodjela dobrobiti koje proizlaze iz korištenja genetskih izvora.

Hrvatska je punopravni lan Konvencije od 1997. godine180, te od onda više-manje aktivno i intenzivno nastoji ispunjavati lanstvom preuzete obaveze. Klju ni doga aj u tom smislu svakako je izrada i usvajanje Nacionalne Strategije i Akcijskog Plana zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske – NSAP (NN 81/99), kojim se sveukupna biološka i krajobrazna raznolikost u RH prepoznaje kao njena temeljna vrijednost i glavni resurs za njen daljnji razvitak. Strategija se jasno zalaže za novi pristup zaštiti prirode, kojim se prirodu odre uje kao "cjelokupnu biološku i krajobraznu raznolikost ijase zaštita provodi na 100% teritorija RH – kako u podru jima o uvane i "divlje" prirode, tako i u izgra enim i gospodarski korištenim prostorima". Zaštita prirode time "nužno postaje integralna djelatnost koja se i dalje temelji na ZAŠTITI vrsta i njihovih staništa, te zašti enim podru jima, ali tako er nastoji u suradnji sa svim korisnicima prirodnih dobara osigurati njihovo RAZUMNO I ODRŽIVO KORIŠTENJE." Dokument sadrži inicijalni pregled bioraznolikosti RH, preliminarnu procjenu ugroženosti, te strategiju i skice akcijskih planova za njenu zaštitu, te kao takav predstavlja prvo nacionalno izvješ e o provo enju Konvencije. Zaklju ci i mjere dati i propisani ovim dokumentom preuzeti su i u Strategiji i nacionalnom planu djelovanja za okoliš (NN 46/02), pa time predstavljaju i obvezuju i okvir za ovaj program zaštite okoliša. Tablica 68. daje sažetak osnovnih zaklju aka,preporuka i aktivnosti usvojenih NSAP-om.

Tablica 68. Osnovni NSAP-om usvojeni zaklju ci, preporuke i aktivnostiOsnovni zaklju ci preliminarne analize

1) RH se isti e velikim bogatstvom biološke i krajobrazne raznolikosti (me u prvima u Europi, relativno prema površini), te relativno velikim udjelom ljudskom djelatnoš u slabo utjecanih podru ja, 2) njena relativna o uvanost je više posljedica dosadašnjeg izostanka zna ajnijeg pritiska, nego u inkovitog i djelotvornog sustava zaštite, 3) daljnje o uvanje zadovoljavaju eg stanja biološke raznolikosti, u uvjetima poja anog antropogenog pritiska, zahtijeva zna ajna unapre enja sustava njene zaštite.

Osnovne prijetnje181

biološkoj raznolikosti RH

1) promjena staništa (uništavanje, degradacija, fragmentacija), 2) one iš enje okoliša (tla, vode, zraka), 3) prekomjerno iskorištavanje prirodnih izvora (izlov, krivolov, sje a, sakupljanje, uznemiravanje), 4) unošenje stranih vrsta u ekološke sustave.

Nedostaci trenutno postoje eg sustava zaštite

u gotovo svim aspektima sustava: od poznavanja i razumijevanje postoje e bioraznolikosti; preko institucija (i stru nih182, i upravnih); financiranje; zakonske regulative, provedbe i nadzora; koordiniranost me u akterima; informiranosti javnosti; do integriranosti sektora zaštite bioraznolikosti u druge sektore.

180 Osim ove, RH je lanica ve eg broja drugih me unarodnih sporazuma zna ajnih za problematiku zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti, me u kojima su najzna ajniji: Konvencija o mo varama od me unarodne važnosti naro ito kao staništa ptica mo varica (Ramsar 1971), Konvencija o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine (Pariz 1972), Konvencija o me unarodnoj trgovini ugroženim vrstama divlje faune i flore (CITES) (Washington 1973), Konvencija o zaštiti migratornih vrsta divljih životinja (Bonn 1979) (sporazumi za mo varice, šišmiše, kitove), Konvencija o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa (Bern 1979). 181 Iz ovog popisa evidentno je kako bioraznolikost može služiti kao vrlo dobar ukupni (bio)indikator antropogenog pritiska i stanja okoliša na nekom podru ju.182 Situacija se ovdje u me uvremenu zna ajno popravila osnivanjem Državnog zavoda za zaštitu prirode (vidi poglavlje 3.1.1.).


123

Osnovni ciljevi zaštite biološke raznolikosti

1) inventarizacija i kartiranje postoje e bioraznolikosti; 2) procjena stanja ugroženosti; 3) izrada, provedba i nadzor nad provedbom akcijskih planova zaštite ugroženih dijelova; 4) ja anje provedbenih kapaciteta (svi prije pobrojani aspekti); 5) integracija sektora zaštite u druge sektore

Prioritetini ciljevi / mjere

Inventarizacija i kartiranje su prioritet, jer se tek na osnovu njih može napraviti cjelovita ocjena stanja i potrebnih mjera. Me utim, i u uvjetima djelomi ne inventarizacije, neke mjere kao što su kvalitetno upravljanje vezašti enim dijelovima prirode (rješavanje problema otpada, otpadnih voda i sl. na njihovom podru ju) name u se kao logi ni provedbeni prioriteti. Vrlo visoko na ljestvici prioriteta nalazi se i zaštita naro ito ugroženih mo varnih i vodenih staništa (što je naro ito zna ajno za OBŽ, s obzirom na njihovu veliku prisutnost na njenom podru ju).

Izvor: NSAP (NN 81/99).

Od trenutnih aktivnosti vezanih uz zaštitu bioraznolikosti u RH, me u zna ajnije svakako spadaju: 1) inicijative vezne uz uspostavu Nacionalne ekološke mreže (preliminarnom analizom odre eni su osnovni elementi mreže: jezgre, kontinuirana i diskontinuirana migratorna podru ja, te zaštitne zone183),2) inicijalne aktivnosti oko izrade planova upravljanja podru jima ekološke mreže, 3) primjena novog Zakona o zaštiti prirode koji štiti raznolikost na cijelom podru ju RH, a ne odnosi se samo na posebno zašti ena podru ja, te koji uklju uje i dio koji se odnosi na problematiku genetski modificiranih organizama, 4) po etak rada Državnog zavoda za zaštitu prirode, što predstavlja zna ajno unapre enjepostoje ih provedbenih kapaciteta.

5.4.1.2 Zaštita krajobrazne raznolikosti u RH

Zaštita krajobraza tako er je u posljednje vrijeme zna ajno promijenila svoj karakter. Dok se klasi nazaštita mahom odnosila na zaštitu izrazito slikovitih (nedirnutih) prirodnih krajobraza, danas se naglasak barem podjednako stavlja i na kulturni krajobraz, odnosno prostornu i okolišnu manifestaciju me uodnosa prirode i u njoj odvijanih ljudskih djelatnosti.

Više je uzroka ovog pomaka fokusa na kulturni krajobraz. Prvi je vjerojatno prepoznavanje vrijednosti kulturnog krajobraza kao svjetske kulturne baštine (svojevrsne prostorne memorije odre enog na inaživota), te kao važnog dijela društvenog identiteta i kvalitete života neke zajednice. Svakako je tomu doprinijela i injenica da je krajobraz, kao koncept koji uklju uje prirodu, ljudsku djelatnost i njihov me uodnos, posve u duhu paradigme održivog razvoja, kojoj je osnovni cilj osmisliti i usvojiti na ineživota koji opstaju u trajnom skladu sa svojim prirodnom osnovicom.

U vezi s prethodnim, tu je i uvid da kulturni krajobrazi koji su svjedoci na ina života prije ere naglog porasta ljudske sposobnosti mijenjanja prirodnog okoliša, esto sugeriraju "originalna", u inkovita i djelotvorna rješenja za posve aktualne probleme.

Kona no, stanje krajobraza vjerojatno je najjednostavniji, a pri tome još uvijek vrlo upotrebljiv, skupni indikator stanja okoliša u nekom podru ju.

Hrvatska je potpisnica184 Konvencije o europskim krajobrazima (Firenza, 2000), a odraz rastu e svijesti o važnosti i vrijednosti krajobrazne raznolikosti je i inicijativa izrade krajobrazne osnove RH. Prvi korak u ostvarivanju ovoga cilja bila je studija Krajolik – sadržajna i metodska podloga krajobrazne osnove Hrvatske iz 1999.g. (MZOPU, Zavod za prostorno planiranje, Zagreb 1999). Jednom izra ena,krajobrazna osnova RH predstavljat e stru nu podlogu za sustavno prepoznavanje i uvažavanje krajobraza u praksi prostornog planiranja i ure enja, koja je možda i najvažniji instrument njene zaštite.

Trenutno, me utim, sustav zaštite krajobrazne raznolikosti gotovo da tek treba biti uspostavljen, odnosno nužna su unapre enja u svim njegovim aspektima, od kategorizacije, inventarizacije i valorizacije, preko institucija, zakonske regulative i financiranja, do informiranosti, educiranosti i osviještenosti javnosti o vrijednosti krajobrazne raznolikosti i važnosti njene o uvanosti.

183 engl. Termini su redom: core areas, corridors, stepping stones, buffers. 184 Potpis je i ratificiran od strane Sabora.


124

Pritom županija može, što bi bilo poželjno, uvažavati navedene potrebe unapre enja, te zapo eti taj proces prije nego što se na državnoj razini uspostavi zakonski i institucionalni okvir. To se prvenstveno odnosi na kategorizaciju, inventarizaciju, valorizaciju, identifikaciju i zaštitu iznimnih krajobraza, te podizanje razine svijesti i informiranosti o važnosti o uvanja krajobrazne raznolikosti.

Kao prioritet, Strategija i plan djelovanja za okoliš (NN 46/02) prepoznaju identifikaciju krajobraza iz kategorije iznimnih krajobraza, a op i ciljevi, sli no onima u slu aju biološke raznolikosti, uklju uju: 1) inventarizaciju i kartiranje, 2) ocjenu ugroženosti, 3) izradu, provedbu i nadzor nad provedbom akcijskih planova zaštite ugroženih dijelova; 4) ja anje provedbenih kapaciteta (svi prije pobrojani aspekti); 5) integraciju sektora zaštite u druge sektore.

Program prostornog ure enja (1999), pak, preporu uje izradu krajobrazne osnove kao prostorno-planske podloge integralne zaštite raznolikosti i identiteta krajolika, te prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti prostora.


Uvriježena okvirna ocjena županijskog (kao, uostalom, i državnog) stanja biološke i krajobrazne raznolikosti je da je ona još uvijek relativno dobro o uvana na ve em dijelu prostora (vidi opis biološke i krajobrazne raznolikosti u poglavlju 2.3.6., a ilustrativan je i opis turisti ke atrakcijske osnove OBŽ dan u poglavlju 2.5.7.).

Me utim, kako potpuna inventarizacija nije provedena, takva bi se ocjena u prvom redu temeljila na injenici da županiju karakteriziraju veliki kompleksi šuma (mahom autohtone šume prirodne strukture,

kakve su ve rijetkost drugdje u Europi, što se posebno odnosi na one uvjetovane dopunskim vlaženjm poplavama i/ili podzemnom vodom), velika mo varna podru ja, te relativno obilje površinskih voda. S druge strane, velika ruralna podru ja s intenzivnom poljoprivredom, a nerazvijenom ekološkom mrežom koja bi spajala sada velikim dijelom me usobno izolirane šumske komplekse, kao i mali udio zakonom zaštit enih podru ja u ukupnoj površini županije, nužno relativiziraju danu ocjenu.

Tablica 69. prikazuje standardno prepoznate osnovne ugroze krajobraznoj i biološkoj raznolikosti u OBŽ (ali i u širem podru ju RH).

Tablica 69. Osnovne ugroze krajobraznoj i biološkoj raznolikosti u OBŽOSNOVNE UGROZE KRAJOBRAZNOJ I BIOLOŠKOJ RAZNOLIKOSTI / VRIJEDNOSTI U OBŽ (ali i šire, unutar RH)

neravnomjerna, jednoli na i ambijentalna neuskla enost urbanizacije, krupni infrastrukturni zahvati (prometnice, elektrane, dalekovodi, cjevovodi, vodnogospodarske gra evine i sl.) poljoprivredne djelatnosti (melioracije, komasacije, monokultura, sje a šumaraka, drvoreda i živica) neplanska, lokacijski i oblikovno nekvalitetna gradnja na krajobrazno istaknutim lokacijama napuštanje (industrijalizacija) tradicijskih djelatnosti (ratarstvo, sto arstvo i sl.) koje su bile nosioci stvaranja kulturnog krajobraza nepostojanje identifikacije, klasifikacije i kategorizacije krajobraza te njihovo ne vrednovanje u prostorno-planskom kontekstu što se prvenstveno odnosi na iznimne krajobraze nedostatno informiranje javnosti o zaštiti krajobraza i krajobraznoj raznolikosti te nepostojanje kolektivne svijesti o krajobrazu kao identitetu prostora ali i naroda

UGROZEKRAJOBRAZNOJRAZNOLIKOSTI

nepostojanje posebnih mehanizama financiranja unutar i izvan redovitih sredstava državog prora unaPromjena staništa (uništavanje, degradacija, fragmentacija): ireverzibilna prenamjena (za urbanizaciju, za poljoprivredu, infrastrukturne zahvate,...); utjecaj od zahvata (npr. Hidroregulacija koja uzima u obzir parcijalan skup ciljeva); U pravilu se degradira puno šire podru je od onog izravno zahva enog prenamjenom (svjetlo, buka, fragmentacija, …). one iš avanje okoliša (tla, vode i zraka): prvenstveno otpadom i otpadnim vodama (Posebno su ugroženi površinski tokovi. Divlja odlagališta prisutna su i unutar zašti enih dijelova prirode.); ali i poljoprivredom (herbicidi, pesticidi, eutrofikacija,...)

UGROZEBIOLOŠKOJRAZNOLIKOSTI

prekomjerno iskorištavanje prirodnih izvora (izlov, krivolov, sje a, sakupljanje, uznemiravanje, intenzivna poljoprivreda – monokultura, kemijska sredstva, nestajanje autohtonih vrsta, ...)


125

unošenje stranih vrsta u ekološke sustave

Zaklju no, i za podru ja OBŽ, kao i za podru je cijele RH, vrijedi konstatacija prema kojoj je postoje ao uvanost više posljedica izostanka zna ajnijeg razvojnog pritiska (što je opet posljedica relativno rijetke naseljenosti u usporedbi s EU prosjekom, s razvojem koji se koncentrirao na podru ju gradova), a manje u inkovitog sustava zaštite koji, kako e biti argumentirano u nastavku (u nešto detaljnijem opisu segmenata tog sustava na podru ju OBŽ), evidentno pati od brojnih nedostataka.

Posljedi no, ambicija da se relativno povoljno stanje održi i u uvjetima zna ajnijeg rasta (koji neminovno donosi nove izazove/pritiske na biološku i krajobraznu raznolikost), posebno s obzirom na injenicu da se taj rast prema trenutnim vizijama i planovima velikim dijelom zasniva upravo na korištenju resursa biološke i krajobrazne raznolikosti (turizam, ekološka poljoprivreda, i sl.), zahtijeva ulaganje ve egnapora u smjeru unapre enja postoje eg sustava zaštite i gospodarenja biološkom i krajobraznom raznolikoš u.

5.4.2.1 Zašti ena podru ja prirode u OBŽ

5.4.2.1.1 Podru ja zašti ena prema zakonu o zaštiti prirode185

Proglašenje posebno zašti enih dijelova prirode, najbolje je razvijen i najduže prisutan oblik zaštite prirode, kako u RH, tako i u OBŽ.

Trenutno je na podru ju OBŽ zašti eno oko 4,3% površine županije, u pet kategorija zaštite. Tablica 70. daje osnovne podatke o tim podru jima.

Tablica 70. Popis podru ja unutar OBŽ zašti enih prema Zakonu o zaštiti prirode KATEGORIJA NAZIV GRAD OP INA POVRŠINA

(ha)GODINAZAŠTITE

PARK PRIRODE KOPA KI RIT BILJE 17.770,00186 1976/1999. KOPA KI RIT (ZOOLOŠKI) BILJE 6.700,00 1967. POSEBNI REZERVAT PODPANJ (ORNITOLOŠKI) DONJI MIHOLJAC 84,99 1997.

ZAŠTI ENI KRAJOLIK ERDUT ERDUT 160,00 1974. BILJE – PARK OKO DVORCA BILJE 8,00 1975.

EPIN - PARK OKO DVORCA EPIN 2,32 1975. DALJ - PARK UZ PATRIJARŠIJU ERDUT 1,22 1973. DONJI MIHOLJAC - PARK OKO DVORCA DONJI MIHOLJAC 13,49 1958.

AKOVO – STROSSMAYEROV PERIVOJ AKOVO 8,66 1968. AKOVO - MALI PARK AKOVO 1,80 1970.

KNEŽEVO – PARK POPOVAC 7,00 1976. NAŠICE - PARK OKO DVORCA NAŠICE 34,34 1949. OSIJEK - PARK KRALJA PETRA KREŠIMIRA IV OSIJEK 2,43 1973. OSIJEK - PERIVOJ KRALJA TOMISLAVA OSIJEK 12,00 1973. TENJA - PARK OKO DVORCA OSIJEK 2,92 1973.

SPOMENIKPARKOVNEARHITEKTURE

VALPOVO - PARK OKO DVORCA VALPOVO 24,88 1958. SPOMENIK PRIRODE TRAVNJA KA POVRŠINA NA BILJSKOM GROBLJU BILJE 0,63 2001.

UKUPNO: 18.134,68Izvor: Izvješ e o stanju prirode Osje ko-baranjske županije

185 Uz u nastavku spomenute dijelove prirode, temeljem Zakona o zaštiti prirode zašti en je i niz životinjskih i biljnih vrsta, me u kojima najviše ptica (ponajviše onih vezanih za mo varna staništa Kopa kog rita i podru ja Podpanj). 186 Površina parka je cca 23.000 ha, kada bi se u nju ura unalo i oko 5.500 ha na lijevoj obali Dunava, koji iako se nalazi unutar me unarodno priznatih granica RH, i dalje ne predstavljaju hrvatsko podru je, jer se nadzor granice vrši na sredini toka Dunava.


126

PP Kopa ki Rit i Posebni rezervat Podpanj ve su spominjani i dijelom opisani u poglavlju 2.3.6.2. Park prirode Kopa ki Rit – poplavno podru je Dunava i Drave (prvenstveno pod utjecajem vodotoka Dunava), pokriveno vrbovim, topolovim i hrastovim šumama, prošarano gredama i barama187, plitkim jezerima i mo varama, najzna ajnije zbog svoje bogate ortofaune, kao najve e prirodno mrijestilište u tom dijelu Dunava, te kao stanište brojne i raznovrsne druge faune – predstavlja preko 98% podru ja OBŽ zašti eneprema Zakonu o zaštiti prirode. Uže podru je Parka (oko 38% površine) ima status posebnog (zoološkog) rezervata.

Podru je Podpanj (zapadni dio ribnjaka Donji Miholjac) zašti eno je kao posebni rezervat puno kasnije, u prvom redu zbog zna aja (obitavanje, gnijež enje, seoba i zimovanje) za brojnu i raznovrsnu ortofaunu (106 registriranih vrsta, od ega dvadesetak ugroženih na podru ju Europe, a 3 svjetski ugrožene).

Zašti eni krajolik Erdut zašti en je zbog jedinstvenih oštrih (i do 7 m visokih) lesnih padina prema Dunavu, koje Dunav „urezuje“ u Erdutsko brdo – jednu od nekoliko lesnih uzvisina unutar OBŽ.

Me u 12 parkova zašti enih u statusu spomenika parkovne arhitekture, najve i su oni uz dvorce s kojima ine jedinstvenu kulturno-prirodnu cjelinu, u Valpovu, Donjem Miholjcu i Našicama. Zna ajem se isti e

onaj u Valpovu, ija se vrijednost o ituje u o uvanosti izvornog tipa engleskih pejzažnih parkova (rijetkost u parkovnom naslje u Hrvatske), te velikom raznolikoš u vrsta dve a i rijetkog ukrasnog grmlja ( ak 121 vrsta, što park ini malim arboretumom).

Kona no, travnja ka površina na biljskom groblju zašti ena je kao spomenik prirode, budu i da je zadnji poznati ostatak stepolike livade u RH, unutar kojega se nalazi ve i broj vrlo rijetkih i ugroženih biljnih vrsta.

Slika 26. prikazuje nabrojana zašti ena podru ja unutar prostora Osje ko-baranjske županije.

187 Paralelno položena povišena podru ja i depresije koje nastaju kada vodotoci na jednom mjestu talože, a na drugom odnose materijal. Bare se na krajevima spajaju i tzv. fokovima (prirodnim kanalima) spajaju na Dunav i/ili Dunavac. Ovaj fenomen cijelom podru ju daje izgled delte, što ina e nije uobi ajeno za sli na podru ja, pa je i po tome prepoznato kao svjetska rijetkost i vrijednost.


127

Slika 26. Zašti eni dijelovi prirode na podru ju OBŽ Izvor: Baza podataka MZOPUG

Situacija vezana uz provedbu zaštite i upravljanja spomenutim zašti enim podru jima varira od slu aja do slu aja, no u cjelini, može se re i da zahtijeva zna ajna unapre enja.

Tablica 71. daje osnovne informacije o stanju unutar podru ja zašti enih prema Zakonu o zaštiti prirode i mjerama kojima se ono nastoji unaprijediti.

Tablica 71. Stanje unutar podru ja zašti enih prema Zakonu o zaštiti prirodePosebni ornitološki rezervat"Podpanj"

Stanje ALARMANTNO – ugrožen opstanak ovog vrijednog ornitološkog podru ja! Najugroženije „zašti eno“ podru je u OBŽ. U potpunosti izgorilo 2002. i 2004. godine, uz stalno narušavanje / degradaciju / uništavanje staništa upravljanjem vodnim režimom ribnjaka Donji Miholjac na na in koji ne vodi ra una o potrebnim uvjetima staništa unutar zašti enogpodru ja, odlaganjem otpada, krivolovom, neovlaštenim prolascima i korištenjem zemljišta za poljoprivredu. „Nadležne inspekcijske službe (pa ni policija) nisu provele niti jednu uspješnu akciju kako bi se daljnje ugrožavanje podru jaPodpanja smanjilo“ . Nastojanja županije oko poboljšanja stanja, nakon požara 2002. (postavljanje informativnih panoa, rampe za sprije avanje prolaza motornim vozilima, revitalizacija staništa, prebrojavanje i prstenovanje, zimska prehrana ptica) bez u inka: informativni panoi i rampe po upani i odnešeni, prometovanje motornih vozila se nastavilo, a podru je je ponovno gotovo u potpunosti izgorjelo u požaru u ožujku 2004. godine. Od dokumenata upravljanja postoji Pravilnik o mjerama zaštite Posebnog ornitološkog rezervata Podpanj (Žup. Gl. 02/02).


128

Zašti enikrajolik Erdut

Na podru ju zašti enog krajolika nije bilo zna ajnijeg narušavanja prirodnih i krajobraznih vrijednosti. No od proglašenja (1974.) nisu izra ene ni detaljnije analize podru ja. Mjere zaštite bit e uvrštene u odredbe upravo izra ivanog PPUO Erdut.

PP Kopa ki Rit U kratko, stanje se popravlja, kvalitetne inicijative postoje, no postoji i niz još uvijek neriješenih problema. Nešto detaljnije: sve tri institucije s javnim ovlastima na podru ju PP (Javna ustanova PP Kopa ki Rit, Hrvatske šume, Hrvatske vode)188, i sektor civilnog društva (NVU) napravili su napredak glede prou avanja, zaštite i održivog korištenja (izme u ostalog i sve ve i broj posjetitelja) ovog podru ja. Velikim dijelom aktivnosti su pomognute sredstvima iz kredita WB (projekt "Obnova Isto ne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema") i GEF darovnice u ukupnom iznosu od 2.300.000,00 USD. Osnovni izazov i dalje ostaje uspostava dijaloga izme u raznih zainteresiranih strana, te osmišljavanje i dogovor oko plana integralnog upravljanja podru jem koji istovremeno omogu ava korištenje i osigurava ekološku stabilnost / biološku raznolikost i osobitost. Trenutni status Parka prirode – uzimaju i u obzir stanje na terenu: tradiciju, obi ajna prava, razinu trenutne ovisnosti podru ja o djelovanju ovjeka – ini se najpogodnijim okvirom za željenu viziju o uvanog ali i korištenog189, dakle održivo razvijanog podru ja. Zna ajna prepreka održivom razvoju podru ja su nerješeni imovinsko-pravni odnosi. Kao prioritetne aktivnosti, utvr ene su: 1) održavanje vodnog režima kao prirodnog obilježja, budu i je od presudnog zna aja za o uvanje karakteristika podru ja; 2) korištenje šuma na na in uskla ivanja gospodarenja s uvjetima zaštite šuma, šumskog zemljišta i faune Kopa kog Rita; 3) uskla ivanje razvoja lovnog turizma i ribnji arstva s uvjetima zaštite životinjskog svijeta; 4) uklju ivanje lokalnog stanovništva u programe posje ivanje i gospodarenja PP-om ime se sprije ava daljnja depopulacija; 5) povezivanje PP-a s okolnim prostorom u gospodarskom i prometnom smislu; 6) izgradnja infrastrukture i obnova postoje e, uklju ivo i rješavanje pitanja otpadnih voda; 7) razminiravanje podru ja(minski je sumnjivo preko 1.000 ha posebnog rezervata); 8) razvoj ekoturizma – programi za grupe razli itih interesa / profila. PPPPO za podru je PP je izra en i u proceduri usvajanja. Tijekom 2002, 2003, 2004, izra eno je i više stru nihpodloga za plan upravljanja PP.

Spomenici parkovne arhitekture

Nedostaju snimci stanja na dan zaštite. Studiju inventarizacije i revitalizacije trenutno imaju: osije ki Park Kralja Petra Krešimira IV i Perivoj Kralja Tomislava; te parkove u Donjem Miholjcu, akovu, Dalju i Kneževu (ukupno 7 od 12). Intervencije su potrebne u parkovima u Našicama (stru no obnoviti park), Bilju (ukljanjanje stabala za koja postoji opasnost nekontroliranog zarušavanja, i zamjenska sadnja). Intervencija je tako er potrebna i na drvoredima platana koji su tek predloženi za zaštitu u ovoj kategoriji, a nalaze se u relativno lošem stanju.

Spomenik prirode – Travnjak na Biljskom groblju

Od dokumenata upravljanja postoji Pravilnik o mjerama zaštite spomenika prirode – travnja ke površine na biljskom groblju (Žup. Gl. 04/03). Podru je je u dobrom stanju, a zbog okruženja (op insko groblje) i nema ve ih pritisaka. Treba u initi više na njegovoj široj prezentaciji.

Izvor: Izviješ e o stanju i zaštiti prirode na podru ju OBŽ (Županijski glasnik 13/04)

Prepreka bržem napretku je i nepostojanje jedinstvenog informacijskog sustava zaštite prirode i okoliša, koji bi omogu io bolje korištenje postoje ih rezultata pojedina nih istraživanja, bolje planiranje budu ihistraživanja, itd.

Može se pretpostaviti da bi se ve ina neželjenih aspekata opisanog stanja zna ajno unaprijedila kona nom uspostavom županijske Javne ustanove za zaštitu prirode190, odluku o ijem je osnivanju, pod nazivom Zavod za zaštitu prirode Osje ko-baranjske županije, županijska skupština donijela još 2002. g.

5.4.2.1.2 Podru ja predložena za zaštitu PP OBŽ

188 Javna ustanova upravlja parkom, a HŠ, HV, te poljoprivredni kombinat Belje d.d. koriste prostor (i prirodne resurse) na podru ju PP kroz sljede e gospodarske aktivnosti: šumarstvo, lovstvo, vodno gospodarstvo, poljoprivreda, sto arstvo, ribarstvo i turizam. 189 Oblik upravljanja zašti enom prirodnom baštinom kakav predstavlja Park prirode (ili UNESCO-v rezervat biosfere) treba prepoznati kao poseban izazov, jer je upravo on održiv u najširem smislu – dakle, osim ekološke održivosti, on nastoji biti i ekonomski održiv, ne zahtijevaju i kao preduvjet svoga funkcioniranja veliku financijsku pomo izvana, od sredstava koja se ostvaruju negdje drugdje, naj eš e na ekološki i društveno neodrživ na in. Uspješno gospodarenje prirodnom baštinom unutar Parka prirode, gdje je održivo upravljanja ponešto olakšano dodatnim raspoloživim instrumentima, poslužilo bi i kao stvarna demonstracija vrijednosti o uvane prirode kao razvojnog resursa u "zelenim" razvojnim scenarijima. Inicijative ovoga tipa vepostoje (razne vrste turisti ke ponude: ekoturizam, rekreacijski boravak u prirodi, i sl.), no svakako bi ih trebalo intenzivirati do razine na kojoj po inju davati konkretne rezultate, odnosno do potpuno funkcionalne faze u kojoj ih se može koristiti kao pokazne primjere i razvojne modele. 190 Poslove Javne ustanove trenutno obavlja županijski Zavod za prostorno ure enje, dok održavanje i eventualnu revitalizaciju zašti enih prirodnih vrijednosti organiziraju i financiraju JLS na ijem se podru ju nalaze.


129

Sukladno Pravilniku o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (NN 106/98), prostornim planom OBŽ identificirana su posebno vrijedna prirodna dobra i utvr ene odredbe kojima se osigurava njihovo o uvanje i integracija u održivi razvoj županije. Me u ostalim, PPOBŽ-om su odre ena podru ja koja se 1) predlažu za zaštitu prema Zakonu o zaštiti prirode, kao i 2) ostala podru ja koja zbog njihove osobite vrijednosti treba štititi prostorno-planerskim mjerama.

Nova podru ja za zaštitu prema Zakonu o zaštiti prirode predlažu se u kategorijama Posebni ornitološki rezervat i Spomenik parkovne prirode. Tablica 72. pokazuje predložene lokalitete, grupirane prema kategoriji zaštite.

Tablica 72. Podru ja predložena PPOBŽ za zaštitu prema Zakonu o zaštiti prirodeKATEGORIJA ZAŠTITE LOKALITETI Posebni ornitološki rezervat RIBNJACI: Podunavlje, 1905, Donji Miholjac, Grudnjak Spomenik parkovne arhitekture DRVOREDI JAVOROLISNIH PLATANA: uz cestu Josipovac – Osijek; uz cestu epin Osijek i u Ulici

Svete Ane u Osijeku; uz Vukovarsku cestu u Osijeku Izvor: Izviješ e o stanju i zaštiti prirode na podru ju OBŽ (Županijski glasnik 13/04).

Argumentacija za predlaganje je kako slijedi: navedeni ribnjaci su, sli no podru ju Podpanja (koji i je dio predloženog ribnjaka Donji Miholjac), važni lokaliteti za obitavanje, gnijež enje, seobu i zimovanje ptica mo varica; dok se u slu aju predloženih drvoreda radi o 100 godišnjem drve u ija izrazita krajobrazna vrijednost dolazi od injenice da su njima markirani glavni pravci ulaska u Osijek.

Uz ovako predložene lokalitete, neminovno se name e komentar da samo proglašavanje ribnjaka posebnim ornitološkim rezervatom, kako to slu aj Podpanja najbolje ilustrira, nije dovoljan za u inkovitiju zaštitu i održivo korištenje vrijedne i atraktivne prirodne baštine. Potrebno je ono što, na žalost, u trenutnoj praksi pre esto manjka: dijalog i pregovor izme u svih zainteresiranih strana, kojim ese izna i rješenje ijim ostvarenjem je zadovoljena dovoljna ve ina interesa, jer jedino takvo rješenje ima mogu nosti da bude u inkovito provedeno. Drvoredi javorolisnih platana u tom kontekstu ine se manjim izazovom.

Podru ja izvan zašti enih podru ja prema Zakonu o zaštiti prirode, a koja se, prema PPOBŽ treba štititi prostorno-planskim mjerama, uklju uju: poplavne šume i ribnjake (op enito), poplavne doline Drave i Dunava, aluvijalne hrastove šume (od a avice do Poganovca), mješovite šume na Krndiji, Aljmašku i Baranjsku planinu (lesne uzvisine na podru ju OBŽ, sa za prapor karakteristi nim mikroreljefnim oblicima: surducima i ponikvama), erdutske vinograde, šumski kompleks JI od akova, šumu Haljevo, Kozara ku šumu, predjel oko Mandi evca. Sva ova podru ja ujedno su i dio tzv. ekološke mreže na podru ju OBŽ (vidi Slika 27. i sljede e potpoglavlje).

5.4.2.1.3 Podru ja zašti ena / prepoznata prema me unarodnim konvencijama

Prirodna baština na podru ju OBŽ ima i me unarodni zna aj, što je prepoznato uvrštavanjem na listu Ramsarskih podru ja (Kopa ki Rit od 1993.), te na listu europskih ornitološki zna ajnih podru ja191

(aluvijalne mo vare rijeke Drave, Kopa ki rit, ribnjaci u Donjem Miholjcu i Naši koj Breznici, te ribnjak Grudnjak).

Na podru ju OBŽ tako er je osmišljena „ekološka mreža“ – koja je dio nacionalne, ali u osnovi direktni dio sveeuropske ekološke mreže192 NATURA 2000. Ekološka mreža se sastoji od jezgri – dijelova koje se u najve oj mjeri želi sa uvati od antropogenih utjecaja; koridora – podru ja koja povezuju ina e

191 tzv. Important Birds Areas - IBAs 192 Jer ekološka mreža prepoznaje logiku ekoloških cjelina, a ne nacionalnih granica, pa su npr. podru ja Kopa kog rita i poplavne šume uz Dunav i Dravu cjelina ponajviše s ekološki sli nim podru jem Nacionalni Park Dunav-Drava, koji je s druge strane granice u Ma arskoj.


130

izdvojene / izolirane jezgre u „mrežu“ (mogu biti kontinuirana ili niz „otoka“ – tzv. „stepping stones“), ime zna ajno pove avaju efekt zaštite, jer omogu uju migracije ina e izoliranih populacija; te zaštitne

zone, koje predstavljaju svojvrsni „zaštiti sloj“ izme u što nedirnutije prirode u „jezgrama“ i antropogenih utjecaja u podru jima izvan njih.

Slika 27. Ekološka mreža na podru ju OBŽIzvor: Državni zavod za zaštitu prirode

5.4.2.1.4 Neidentificirana vrijedna podru ja na podru ju županije

S obzirom na broj i vrstu do sada nabrojanih lokaliteta i podru ja, može se u iniiti da u županiji više nema podru ja koja ve nisu prepoznata sa stajališta zaštite biološke raznolikosti. Sljede i primjer ilustracija je da nije tako, te da daljnje sustavno istraživanje uvijek može donijeti spoznaju na osnovi koje treba dopuniti postoje i sustav zaštite.

Poseban podtip subkontinentalnih suhih travnjaka (C31), subpanonski travnjaci vlasulje stjenja e (C311; kserofilni i mezokserofilni travnjaci pontsko-panonskog brežuljkastog prostora na zapadnom, sjevernom i jugozapadnom rubu Panonskog bazena) (vidi Sliku 12.), koliko je trenutno poznato, u cijeloj državi zastupljen je samo na jednom lokalitetu, i to baš u Osje ko-baranjskoj županiji (na samom rubu sela Bistrinci pokraj Beliš a), i to zajednicom šiljke i kršina (Danthonio-Chrysopogonetum ; C3111), koja je izravno ugrožena širenjem obližnjeg naselja (neke novoizgra ene ku e ve su smanjile površinu tog staništa, a prema usmenim priop enima tamošnjih stanovnika, u planu je i potpuna gra evinskaparcelizacija cijele površine).


131

Slika 12. Suhi travnjak šiljke i kršina (Danthonio-Chrysopogonetum) na jedinom lokalitetu u Hrvatskoj, pokraj sela Bistrinci

5.4.2.2 Stav JLS u vezi s o uvanosti i pritiscima na prirodu

Zdrav razum, ali na žalost i primjeri iz stvarnosti, vrlo jasno govore o injenici kako je za uspješnu zaštitu i održivo korištenje prirodne baštine od klju ne važnosti u inkovito (dogovorno, transparentno, neprisilno) uvažavanje i uklju ivanje javnosti lokalne193 zajednice. U tom smislu, zanimljivo je proanalizirati odgovore koje su u vezi s prirodnom baštinom (stanje, pritisci, mjere o uvanja i održivog korištenja), dali anketirani predstavnici JLS OBŽ (Vidi u Prilogu 2.: Rezultati ankete za op ine/gradoveOBŽ). Rezultati su kako slijedi.

Daleko najve i dio (86%) od 85% JLS koje su odgovorile na upitnik zadovoljno194 je stanjem o uvanostiprirode na svom podru ju; jedan ispitanik (3%) odgovorio je da „ne zna“ kakvo je stanje; jedan je odgovorio da je stanje vrlo dobro; a troje (8%) ih nije zadovoljno stanjem bioraznolikosti.

Najindikativniji za pritiske na bioraznolikost u OBŽ su upravo neki komentari nezadovoljnih. Jedan zaklju uje kako je bioraznolikost niska, jer je gotovo cijelo podru je JLS poljoprivredno tlo, a napomena o sve manjem fondu divlja i sugerira da se unutar poljoprivrednog zemljišta ne njeguju živice, šumarci i drugi „rubovi“ staništa i koridori, važni za o uvanje bioraznolikosti. Drugi kaže da je zaštita i upravljanje više deklarativna nego stvarna, te u nastavku naglašava kako je potrebno „gospodariti“ (a vjerojatno ne samo konzervirati), jer je trenutni fond divlja i ak i prevelik. Kona no, velika ve ina JLS smatra da

193 Termin „lokalna“ u ovom kontekstu ne može se jednostavno pretvoriti u prostornu kategoriju, budu i da se „udaljenost“ mjeri u „prostoru interesa“, no u skladu s narodnom mudroš u „bliži o ima, bliži i srcu“, može se zaklju iti da postoji zna ajnopodudaranje „lokalnog“ u smislu postojanja interesa i „lokalnog“ u prostornom smislu. 194 Kako se radi u prvom redu o dojmu ispitanika, a ne rezultatu stru nih studija, pa ak ne uvijek ni o objektivnoj lai koj ocjeni (najbolja ilustracija za ovo je injenica da je i predstavnik JLS u ijem se prostoru nalazi i najugroženije zašti eno podru jezadovoljan stanjem prirode i njene zaštite na svome podru ju), ovaj podatak se ne može uzeti kao kvalitetan indikator stanja prirode na podru ju županije.


132

priroda nije iskorištena kao osnova i komparativna prednosti u gospodarskom razvoju podru ja (u provom redu atrakcijska osnova za turisti ku ponudu).


Biološka i krajobrazna raznolikost svojevrstan je (bio)indikator stanja okoliša u nekom podru ju, pa sukladno tome, ve ina navedenih mjera vezanih uz druge teme (tlo, voda, zrak, otpad, poljoprivreda, šumarstvo,…), ima pozitivne u inke i na stanje biološke i krajobrazne raznolikosti. Ciljevi i mjere navedeni u nastavku samo su dijelom specifi ni za ovu temu, a dijelom ponavljaju ve spomenute mjere, što se može interpretirati kao manifestacija važnosti pojedine mjere. Tablica 73. prikazuje osnovne ciljeve vezane uz zaštitu biološke i krajobrazne raznolikosti. Ciljevi uglavnom odgovaraju onima navedenim u nacionalnoj strategiji i planu djelovanja za okoliš (NN 46/02).

Tablica 73. Primarni ciljevi zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti OBŽC1 INVENTARIZACIJA I KARTIRANJE biološke i krajobrazne raznolikosti C2 DETALJNA PROCJENA STANJA I UGROŽENOSTI C3 IZRADA AKCIJSKIH PLANOVA ZAŠTITE I UNAPRE ENJA STANJA (prioritet imaju najvrjedniji i najugroženiji segmenti

bioraznolikosti, te iznimno vrijedni krajobrazi) C4 PROVEDBA AKCIJSKIH PLANOVA (prioritet imaju najvrjedniji i najugroženiji segmenti bioraznolikosti, te iznimno vrijedni krajobrazi) C5 NADZOR PROVEDBE I ADAPTIVNO UPRAVLJANJE C6 INTEGRACIJA brige o biološkoj i krajobraznoj raznolikosti U DRUGE SEKTORE C7 RAZVIJANJE PROVEDBENIH KAPACITETA (svi aspekti, uklju uju i financiranje, uskla ivanje aktera, istraživa ki resursi,

institucije, informiranje javnosti,…)

Prvih pet ciljeva ine standardni ciklus rješavanja problema (utvr ivanje problema, izrada plana, provedba plana, nadgledanje i adaptivno upravljanje). Iako je ispunjenje ranijih ciljeva u ovom nizu, strogo gledano, preduvjet za ostvarenje kasnijih ciljeva, preporu uje se paralelan i postupan pristup. Konkretno, u slu aju OBŽ, iako ne postoji savršeni inventar biološke i krajobrazne raznolikosti, postoje asaznanja omogu uju preliminarno odre ivanje prioritetnih dijelova, kod kojih je ve mogu e krenuti s provedbom ciljeva C3 i C4.

Šesti cilj odnosi se na djelovanje prema drugim sektorima, što je tako er jedan od osnovnih principa suvremene prakse zaštite okoliša. Posljednji cilj nalaže razvijanje provedbenih kapaciteta nužnih da bi se svi prethodni ciljevi mogli ostvariti.

Isti ciljevi odnose se i na biološku i na krajobraznu raznolikost, s jedinom razlikom da se u slu aju zaštite krajobrazne raznolikosti akcijski planovi odnose prvenstveno na izradu adekvatnih stru nih podloga koje e se koristiti u praksi prostornog planiranja, dok se u slu aju biološke raznolikosti pod tim terminom

podrazumijevaju planovi upravljanja, bilo nekim podru jem, bilo nekim drugim segmentom biosfere.

Tablica 74. sadrži mjere zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti OBŽ. Evidentno je da se u uvjetima ograni enih sredstava ne e sve mo i provoditi s jednakim intenzitetom. Preporu uje se pristup s ograni enim brojem pilot-projekata, koji su dobro financirani, te ija je provedba kvalitetno nadzirana, s ciljem davanja što odre enijih odgovora o problemima, teško ama, mogu nostima i sl. Jednom isproban, pilot-projekt se može propagirati kao razvojni model za privatne investitore i poduzetnike.

Tablica 74. Mjere zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti OBŽCilj Mjere za ostvarivanje ciljeva Akteri Rok Fin. C1C2

M1 IZRADA BIOLOŠKE OSNOVE OBŽ: Izraditi inventar biološke raznolikosti - sinteza svih postoje ih istraživanja pojedinih vrsta, staništa, s kartom staništa kao okvirom. Identifikacija praznina u poznavanju ekosustava OBŽ, te davanje smjernica za budu a dugoro na istraživanja.

AUZPV,ZPU,DZZP, JLS, konz., ZI, NVU

PR/SR ŽP, MF, FZOEU

C1 M2 IZRADA KRAJOBRAZNE OSNOVE OBŽ: Provesti inventarizaciju i kategorizaciju AUZPV, PR/SR ŽP, MF,


133

Cilj Mjere za ostvarivanje ciljeva Akteri Rok Fin. C2 krajobraza na osnovi vrednovanja njegova karaktera, te identifikaciju iznimnih

krajobraza; uspostaviti sisteme kartiranja obilježja krajobraza na županijskoj i op inskoj razini, te procijeniti stanje s identifikacijom ugroženosti i mogu nosti promjena; za svaki identificirani tip iznimnih krajobraza ili iznimnog krajobraznog podru ja izraditi akcijske planove zaštite i unapre enja.

ZPU,DZZP, JLS, konz., ZI, NVU,JUPPKR

FZOEU

C1C2

M3 USPOSTAVA INFORMACIJSKOG SUSTAVA BIOLOŠKE I KRAJOBRAZNE RAZNOLIKOSTI OBŽ, kao okvira u kojemu e se prikupljati, objedinjavati, analizirati rezultati svih pojedina nih zna ajnih istraživanja. Sustav e služiti kao potpora upravljanju, te kao informacijski servis stru noj i najširoj javnosti. Sustav e sadržavati kartu staništa, krajobraznu osnovu, inventar biološke raznolikosti, informacije o sustavu zaštite i upravljanja (projekti, ..), i sl.

AUZPV,ZPU,DZZP, JLS, konz., ZI, NVU,JUPPKR

PR/SR ŽP, MF, FZOEU

C3 M4 Izrada PROGRAMA ZAŠTITE PRIRODE OBŽ zakonska je obaveza i strateški okvir za sve druge aktivnosti u podru ju zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti.

AUZPV,ZPU, konz, ZI,NVU,JLS,JUPPKR

PR! ŽP

C3 M5 IZRADA PLANA UPRAVLJANJA (STUDIJA REVITALIZACIJE I ZAŠTITE) za Posebni ornitološki rezervat "Podpanj".

AUZPV,JLS, ZPU

PR!! ŽP, LP

C3 M6 IZRADA AKCIJSKIH PLANOVA ZA DRUGE DIJELOVE PRIRODE, SUKLADNO UTVR ENOJ PRIORITETNOSTI (studija revitalizacije spomenika parkovne arhitekture za parkove Našica, epina, Tenja, Bilja i Valpova, te triju drvoreda platana predloženih za zaštitu).

AUZPV,JLS, ZPU

KR, SR ŽP, LP

C3 M7 IZRADA STUDIJE PROVEDIVOSTI I OPRAVDANOSTI PREVO ENJAPREDLOŽENIH RIBNJAKA U STATUS POSEBNIH ORNITOLOŠKIH REZERVATA (s obaveznom analizom interesa, te analizom raspodjele koristi i troškova/šteta/gubitaka). Identifikacija optimalne razine zaštite sa zonacijom podru jai prijedlogom plana upravljanja. TRENUTNO ISKUSTVO PODPANJA GOVORI DA SAMA „PAPIRNATA ZAŠTITA“ NE ZNA I PUNO.

AUZPV,JLS, ZPU

KR ŽP, LP

C4 M8 PROVEDBA AKCIJSKIH PROGRAMA (u prvom redu Poseban ornitološki rezervat Podpanj, ali i drugi: spomenici parkovne arhitekture, travnja ka površina na biljskom groblju, drvoredi platana predloženi za zaštitu). POTREBNO JE TRENUTNU PAPIRNATU ZAŠTITU PRETVORITI U STVARNU ZAŠTITU I ODRŽIVO KORIŠTENJE.

AUZPV,JLS, ZPU

PR,trajno

ŽP, LP

C4 M9 Pomo i zaštitu vrijednih krajobraza PROMOVIRANJEM I RAZNIM VRSTAMA POTPORE ((financijska, savjetodavna,…) DJELATNOSTIMA KOJE POMAŽU O UVANJE AUTENTI NIH KRAJOBRAZA (ruralni turizam, ekstenzivna – tradicionalna poljoprivreda,…).

AUZPV,TZOBŽ,AZR, JLS, ZPU, NVU

PR,trajno

ŽP, LP

C4C6

M10 Opremiti bogatstvo biološke i krajobrazne raznolikosti na na in da ga se može koristiti kao turisti ki resurs, bez negativnih posljedica (INTERPRETACIJA I PREZENTACIJA, URE ENJE STAZA,…).

TZOBŽ,AUZPV,AZR, JLS, ZPU, NVU

PR,trajno

ŽP, LP

C4C6

M11 Kreditima i drugim mjerama POTICATI EKOLOŠKU POLJOPRIVREDU. AZR, JLS, UOPG,HZPSS

PR,trajno

ŽP, LP, DP

C5 M12 ANALIZA REZULTATA PILOT-PROJEKATA, ADAPTIVNO UPRAVLJANJE. Stvaranje modela upravljanja i zelenih razvojnih scenarija. PROCJENA VRIJEDNOSTI BIOLOŠKE I KRAJOBRAZNE RAZNOLIKOSTI KAO RAZVOJNOG RESURSA U KONTEKSTU ZELENIH SCENARIJA – VAŽNA INFORMACIJA ZA ANALIZU TROŠKOVA I KORISTI PRI OCJENI PRIHVATLJIVOSTI DRUGIH PROJEKATA.

ZPU, AZR, AUZPV,JLS

PR,trajno

ŽP, LP

C6 M13 Uvažavati ekološke kriterije kod razmatranja HIDROTEHNI KIH PROJEKATA. Provesti reviziju provedenih hidrotehni kih zahvata i vidjeti može li se negdje situacija unaprijediti (npr. vratiti vodu u stare vodotoke, podi i razinu podzemnih voda, i sl…). U OKVIRU OVE MJERE, PRIORITETNA AKTIVNOST JE NAPRAVITI STUDIJU KOJOM E SE RAZMOTRITI DOBRE I LOŠE STRANE MOGU E GRADNJE VS NA RIJECI DRAVI. Sli nog prioriteta je i sli na studija za sve planirane kapitalne vodnogospodarske objekte (npr. sustav brdskih akumulacija). (Sli na mjera je predložena i u okviru teme VODE.)

konz., HV, JLS, ZPU, AZR

PRtrajno,KR

HV, ŽP, GS

C6 M14 Unaprijediti GOSPODARENJE ŠUMAMA na na in da se više uvažavaju ekološki kriteriji.

HŠ, JLS, NVU

PRtrajno

HŠ


134

Cilj Mjere za ostvarivanje ciljeva Akteri Rok Fin. C6 M15 Voditi ra una o utjecaju LOVSTVA na bioraznolikost (npr. uznemiravanje zašti ene

faune) . LSOBŽ,NVU, JLS, AUZPV

PRtrajno

LSOBŽ,ŽP, LP

C6 M16 Razviti predefinirane MODELE GRADNJE dopuštene u odre enim krajobraznim cjelinama. Javno promovirati ideju krajobraza i njegove vrijednosti.

ZPU, JLS, konz.

KR ŽP, LP

C7 M17 PRIORITETNO (preduvjet mnogim drugim predlaganim mjerama) DOVRŠITI USPOSTAVLJANJE JAVNE USTANOVE ZA UPRAVLJANJE ZAŠTI ENIMDIJELOVIMA PRIRODE NA PODRU JU ŽUPANIJE - ZAVODA ZA ZAŠTITU PRIRODE OBŽ.

UOUPP, ZPU, Min. kulture

PR/KR!!!

ŽP

C7 M18 USPOSTAVA BLISKE SURADNJE izme u uprave, istraživa kih institucija, udruga, osnovnih i srednjih škola, te drugih aktera.

AUZPV,ZPU, ZI, škole,NVU,UODD

PR,trajno

ŽP

C7 M19 POTPORA EDUKACIJSKIM PROGRAMIMA I KAMPANJAMA s ciljem osvješ ivanja vrijednosti i važnosti prirodne baštine OBŽ.

UODD,ZPU, NVU, JLS, GS, TZOBŽ

PR,trajno

ŽP,TZOBŽ,LP, MF


5.5 OTPAD

5.5.1 Problem otpada i suvremeni integralni pristup gospodarenju otpadom

Otpad kao nusproizvod nekog procesa koji tom procesu više nije koristan i kojega se ovaj nastoji osloboditi, prirodan je i sveprisutan fenomen. Svi procesi u prirodi povezani su sa svojim okolišem na na in da s jedne strane iz njega uzimaju resurse koji im trebaju za održanje (izvor energije, gradivi materijal), a s druge strane, u njega odbacuju otpad – ono što nastaje kao nusproizvod njihove aktivnosti, a što im više ne treba. Razlog zašto otpad u prirodi ne vidimo je to da su prirodni ekosustavi savršeni "reciklatori": otpad od jednog procesa/organizma uvijek je ujedno i resursna osnova za drugi proces/organizam. Posljedica toga je da sustav kao cjelina nema otpada: energija prolazi kroz sustav195, a tvar kruži.

Sve do nedavno, i ovjek se svojim aktivnostima više-manje uklapao u ovu shemu, ne remete i je primjetno. Broj postoje ih artefakata bio je relativno mali (oru e, posu e, oružje, obu a, jednostavne nastambe). Materijali koji su korišteni bili su isklju ivo prirodni, tj. kemijskim sastavom i strukturom istovjetni materijalima koji postoje u prirodi (drvo, koža, vlakna,…), i kao takvi u pravilu prirodnim procesima lako razgradivi. Ovakva je proizvodnja artefakata u uvjetima zanatske izrade bila skupa, trošilo se štedljivo i malo, a isti predmeti koristili su se, popravljali i obnavljali generacijama.

Me utim, današnja situacija zna ajno se razlikuje od netom opisane. Masovna proizvodnja, tržišna ekonomija koja kod kupaca poti e potroša ki mentalitet, porast broja stanovnika, novi, laboratorijski sintetizirani materijali koji mogu biti vrlo toksi ni ili nerazgradivi prirodnim procesima, te sva ta aktivnost dodatno prostorno koncentrirana procesom urbanizacije – sve su to faktori koji su u inili da se koli ina otpada zna ajno pove ala196, a njegov sastav promijenio na na in koji ga ini sve zna ajnijim okolišnim rizikom, izvorom one iš enja i zaga enja. Drugim rije ima, otpad je postao problem, a njegovo rješavanje važna tema sektora zaštite okoliša.

195 Ulazi u njega kao sun eva radijacija, a izlazi kao toplinska radijacija Zemlje. 196 U SAD-u, koli ina otpada po stanovniku pove ala se 66% od 60-tih do 90-tih godina prošlog stolje a. U posljednje vrijeme ovaj rast, koji je u jednom trenutku bio eksponencijalan, postupno ulazi u fazu saturacije. U nekim zemljama koje su najdalje otišle s nastojanjima oko smanjivanja koli ine otpada (Npr. Norveška, SAD,..), bilježi se ak i trend laganog pada.


135

Problem otpada i odgovori društva na njega mijenjali su se tijekom vremena. U razvijenim zemljama (SAD, EU), a RH slijedi isti trend s odre enim vremenskim zaostatkom, kronologija problema i odgovora okvirno je bila sljede a. Kroz industrijsku eru, osnovni problem bio je organizirano prikupljanje otpada, što je nužna prva faza u svakom bavljenju problemom otpada. Zada a je maknuti otpad iz sustava, "dovoljno daleko" od podru ja u kojemu ugrožava sanitarnu kvalitetu životnih uvjeta. Naravno, nakon nekog vremena i mjesta "izvan sustava" (izvan gradova i naselja), gdje se otpad sakupljao i odbacivao, postala su žarište problema koji se više nije mogao zanemarivati. Stoga se 1950-tih i 60-tih godina rješavaju problemi gradskih odlagališta, koja se postupno saniraju i organizacijsko-tehnološki unapre ujuu tehnološki oblik danas poznat kao sanitarna deponija. Me utim, uskoro su, zbog stalnog i sve bržeg priljeva novog otpada, postoje a ure ena odlagališta postala premala, a (ponekad i pretjerano dramati na)upozorenja o civilizaciji koja se zatrpava u vlastiti otpad, te pritisak javnosti i struke, sve prisutniji. Odgovor na takvu prijetnju, i trenutno aktualan pristup rješavanju problema otpada je tzv. model integralnog gospodarenja otpadom, sa svojom hijerarhijom postupanja s otpadom kroz sljede e tri vrste mjera.

Prve nastoje smanjiti koli inu otpada koja se uop e stvara. Manje otpada zna i da se prirodni resursi racionalnije koriste, a to je jedan od osnovnih ciljeva održivog razvoja. Standardne mjere uklju uju:pla anje usluge zbrinjavanja otpada ovisno o koli ini proizvedenog otpada, stimuliranje organizacije proizvodnje i proizvoda koji stvaraju što manje otpada, odnosno otpad koji je naknadno lakše reciklirati, i dr.

Drugi skup mjera nastoji na neki na in iskoristiti otpad koji se nije mogao izbje i. Svakako najbolji uzor su ve spomenuti prirodni ekosustavi. Mjere uklju uju odvojeno prikupljanje ili naknadno izdvajanje razli itih vrsta otpada koje se mogu reciklirati – koristiti kao sekundarna sirovina za neki novi proizvodni proces (stakla, papira, metala,…), uspostavu tržišta sekundarnih sirovina, dizajn proizvoda koji olakšava njegovo recikliranje, ili korištenje otpada za dobivanje energije (kao energent u procesu izgaranja – npr. biomasa iz poljoprivrednog i šumarskog otpada). Odvojeno prikupljanje je preduvjet za bilo koju mjeru racionalnog korištenja otpada. Ukoliko ono izostane, otpad koji se dobije mješavina je, u pravilu najgorih osobina svih sastojaka u njemu, a to uvelike smanjuje broj mogu nosti za njegovo korištenje i sigurno uklanjanje. Otpad nastao mješavinom malo toksi nog (lijekovi,..), malo zapaljivog (papir, ulje,…), malo reciklabilnog197 (konzerve, PET, …) i malo brzo biorazgradivog organskog otpada (ostaci hrane, vrtni otpad, …), postaje mješavina koja se ne može reciklirati, koja je potencijalno zapaljiva, ali loše gori (ako to želimo), koja je djelomi no toksi na, u cjelini neugodnog mirisa – dakle ne najbolje, ve najgore od svih sastojaka. U vezi s ovime se i kaže kako "otpad nije tvar, ve umije e miješanja".

Tre i i posljednji skup mjera bavi se obradom i odlaganjem preostalog otpada – onoga koji se nije uspio izbje i, i onog njegovog dijela koji se nije mogao nekako iskoristiti – na na in koji e ga u initi trajno neškodljivim za okoliš. Standardne mjere su neki vid kemijske ili termi ke obrade, te odlaganje na posebno ure ene, od okoliša više ili manje strogo izolirane deponije.

Uz ve navedene, postoji i niz drugih mjera i principa kojima se sve zna ajne aktere (a to su u slu ajuotpada svi, i pojedinci, i organizacije) nastoji potaknuti i omogu iti im da se ponašaju sukladno smjernicama opisanog modela. Okvirno, radi se o dvije osnovne vrste aktivnosti. Prve nastoje individualizirati odgovornost za generiranje otpada, te informirati, educirati i osvješ ivati u vezi problema otpada. One uklju uju primjenu "one iš iva pla a"198 principa, BATNEEC principa (korištenje najboljih tehnologija koje ne iziskuju suvišne troškove), principa odgovornosti proizvo a a za cijeli životni ciklus proizvoda, poticanje istije proizvodnje i istijih proizvoda. Donekle u vezi s time je i princip blizine i samodostatnosti, koji sugerira da se otpad obra uje i zbrinjava što bliže mjestu nastanka, da bi se izbjegli nepotrebni negativni utjecaji i hazardi njegova transporta, te eventualne društvene

197 U smislu: "kojega se može reciklirati". 198 Engl: Polluter Pays


136

nepravde kod odabira lokacije. Druge mjere bave se istraživanjem, organizacijom i kontrolom tokova otpada. Naime, svi spomenuti procesi (odvojeno prikupljanje, recikliranje, obrada i odlaganje na za okoliš neškodljiv na in) u stvarnosti su organizacijski i tehnološki zahtjevne zada e, ija se implementacija ne doga a sama od sebe. Otpad se klasificira199, osmišljavaju se optimalne sheme i procedure njegovog prikupljanja, obrade i odlaganja, i sl.

Trenutno se, ak niti u dijelu svijeta koji svjesno nastoji uvesti sustav integralnog gospodarenja otpadom200, ne provode sve spomenute mjere jednako uspješno. Iskustva se mogu sažeti na sljede i na in.Najmanje je uspješno ostvarivanje prvoga cilja: smanjivanja koli ine otpada koji se generira. Rast koli ine otpada koju generira prosje an stanovnik teško je zaustaviti, jer je on u izravnoj sprezi s koli inom potrošnje, a potrošnja se poti e radi rasta ekonomije, koja još uvijek ima apsolutni prioritet201.Druge dvije skupine mjera znatno su uspješnije. Koli ina recikliranog otpada raste ak i brže od porasta ukupne koli ine otpada, tako da je ukupni trend (npr. Norveška, SAD, …) ipak polagano smanjenje otpada koji se neiskorišten odlaže i optere uje okoliš. I posljednja skupina mjera – obrada i odlaganje – sve je uspješnija. Spalionice i odlagališta postaju tehnološki bolje opremljeni i s manjim negativnim utjecajem na okoliš (npr. filteri na spalionicama, infrastruktura za korištenje plina stvaranog procesima prirodne razgradnje otpada na deponijama, sustav sakupljanja i obrade procjednih, otpadnih voda s odlagališta, i sl.).

5.5.2 Zakonska osnova za gospodarenje otpadom u RH

Problematika otpada u RH, pa tako i u Osje ko-baranjskoj županiji, regulirana je nizom: 1) zakona i provedbenih propisa202, 2) drugih relevantnih strateških dokumenata203. Osnovni zakon je Zakon o otpadu (NN178/04, 153/05) kojim se ure uje na in gospodarenja otpadom204, odnosno: na ela i ciljevi gospodarenja, planski dokumenti, nadležnosti i odgovornosti u svezi s gospodarenjem otpadom, troškovi, informacijski sustav, uvjeti za gra evine u kojima se obavlja gospodarenje otpadom, naknade vlasnicima nekretnina205, na in obavljanja djelatnosti, prekograni ni promet otpadom, koncesije i nadzor nad gospodarenjem otpadom.

199 Prema mjestu nastanka (industrijski, poljoprivredni, doma instva,…), prema fizikalno-kemijskim svojstvima ( vrst, teku i,toksi an, zapaljiv, radioaktivan,…), prema materijalu (papir, drvo, metal, staklo, tkanina, hrana,…), prema opcijama za gospodarenje (koji se može reciklirati, spaljivati, kompostirati,…), i sl. 200 Prvenstveno se radi o razvijenim zemljama. Druge zemlje su u nekoj od ranijih faza opisane evolucije pristupa rješavanju problematike otpada, budu i da su i uvjeti (koli ina i vrsta otpada), i njima generirani problemi, bitno razli iti.201 U nerazvijenim zemljama nagli porast tek predstoji, nakon što u ve oj mjeri postanu zahva ene globalnim tržištem i njegovim obrascima ponude i potrošnje. Npr., ambalaža ija je važnost to ve a što je tržište dislociranije od mjesta proizvodnje, initežinski 13%, a volumenski 50% komunalnog otpada, od ega je 30% plastike. 202 Zakon o zaštiti okoliša (NN82/94, 128/99), Zakon o otpadu (NN178/04, koji je nekoliko dana nakon usvajanja ovog Programa, izmjenjen i dopunjen novom Uredbom vlade NN 153/05), niz njegovih podzakonskih akata (uklju uju i: Pravilnik o vrstama otpada (NN27/96), Pravilnik o uvjetima postupanja s otpadom (NN123/97, NN112/01), Uredba o uvjetima za postupanje s opasnim otpadom (NN32/98), Pravilnik o postupanju s ambalažnim otpadom (NN53/96), Naputak o postupanju s otpadom sektora zdravstva (NN50/00)); Zakon o komunalnom gospodarstvu (NN26/03)); te me unarodnih konvencija kojima je RH pristupila (Zakon o potvr ivanju Baselske Konvencije (prekograni ni promet i odlaganje opasnog otpada) (NN-MU3/94)). 203 Strategija gospodarenja otpadom RH (usvojena u jesen 2005.g.), Nacionalna strategija zaštite okoliša i nacionalni plan djelovanja za okoliš (NN46/02), Strategija prostornog ure enja RH (iz 1997. g.), Program prostornog ure enja RH (NN50/99), Izvješ e o stanju okoliša (nikada usvojeni nacrt iz 2003. g.), Prostorni planovi županija, gradova i op ina, Programi zaštite okoliša, Izvješ a o stanju okoliša, i sl. 204 Zakon se ne odnosi na radioaktivni otpad, otpadne vode, plinovite tvari koje se ispuštaju u atmosferu, otpad životinjskog porijekla, fekalije i druge prirodne neopasne tvari koje se koriste u poljoprivredi, otpad koji nastaje pri traženju, iskopavanju,prijevozu i kona noj obradi ili uništavanju minsko-eksplozivnih i drugih ubojnih naprava i eksploziva. 205 Vrlo važan element sustava koji bi trebao pomo i rješavanju NIMBY (Not in my Backyard, odnosno „ne u moje dvorište“) problema, koji standardno prati nastojanja oko gradnje infrastrukture tipa odlagališta otpada, pro iš iva a otpadnih voda, i sl.


137

Osnovni planski dokumenti gospodarenja otpadom propisani novim zakonom su: Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske; Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske; županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom; gradski / op inski plan gospodarenja otpadom; te plan gospodarenja otpadom proizvo a a otpada – gdje oni ine hijerarhiju u smislu da planovi nižeg reda moraju biti uskla eni s planovima višeg reda.

S obzirom na kontekst ovog programa, me u navedenim dokumentima svakako su najrelevantniji županijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom i gradski / op inski plan gospodarenja otpadom, za koje se dodatno specificira da: u izradi plana gospodarenja otpadom, županije sura uju s gradovima i op inama na svome podru ju, dok dvije ili više županija mogu donijeti zajedni ki plan gospodarenja otpadom; te da se obje razine planova donose ili kao sastavni dio programa zaštite okoliša odre enogposebnim zakonom ili kao posebni dokument. Tablica 75. daje zakonom specificiran sadržaj planova gospodarenja otpadom regionalne i lokalne razine.

Tablica 75. Zakonom odre en sadržaj županijskih i JLS planova gospodarenja otpadomŽupanijski (regionalni) plan gospodarenja otpadom

1) mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada, 2) mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj tehnologiji koja ne zahtijeva previsoke troškove, 3) mjere iskorištavanja vrijednih osobina otpada, odnosno mjere odvojenog skupljanja otpada, 4) plan gradnje gra evina namijenjenih skladištenju, obradi ili odlaganju otpada u cilju uspostavljanja cjelovite nacionalne mreže gra evina za zbrinjavanje otpada, 5) mjere sanacije otpadom one iš enog okoliša i neure enih odlagališta, 6) mjere nadzora i pra enja gospodarenja otpadom, 7) izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu pojedinih mjera, 8) rokove za izvršenje utvr enih mjera.

Gradski / op inski plan gospodarenja otpadom

1) mjere odvojenog skupljanja komunalnog otpada, 2) mjere za upravljanje i nadzor odlagališta za komunalni otpad, 3) popis otpadom one iš enog okoliša i neure enih odlagališta, 4) redoslijed aktivnosti sanacije neure enihodlagališta i otpadom one iš enog okoliša, 5) izvore i visinu potrebnih sredstava za provedbu sanacije

Nadležnosti i odgovornosti u svezi s gospodarenjem otpadom podijeljene su me u akterima sustava ovisno o vrsti otpada. Tablica 76. daje definicije osnovnih vrsta otpada prepoznatih novim zakonom, a Tablica 77. vertikalnu raspodjelu nadležnosti i odgovornosti za gospodarenje otpadom izme u središnje, regionalne i lokalne upravlja ke razine.

Tablica 76. Vrste otpada prepoznate Zakonom o otpadu (NN 178/04, 153/05)KOMUNALNI OTPAD206 otpad iz ku anstava, otpad koji nastaje iš enjem javnih površina i otpad koji je po svojstvima i sastavu

sli an otpadu iz ku anstava, a koji nastaje u gospodarstvu, ustanovama i uslužnim djelatnostima OPASNI OTPAD207 svaki otpad koji sadrži tvari koje imaju neko od sljede ih svojstava: eksplozivnost, reaktivnost, zapaljivost,

nadražljivost, štetnost, toksi nost, infektivnost, kancerogenost, mutagenost, teratogenost, ekotoksi nost, svojstvo oksidiranja, svojstvo nagrizanja i svojstvo otpuštanja otrovnih plinova kemijskom reakcijom ili biološkom razgradnjom. Komunalni, industrijski, ambalažni, gra evni, elektri ki i elektroni ki otpad i otpadna vozila svrstavanju se u opasni otpad ako imaju neko od svojstava opasnog otpada

NEOPASNI OTPAD otpad koji nema neko od svojstava opasnog otpada INERTNI OTPAD neopasni otpad koji ne podliježe zna ajnijim fizi kim, kemijskim ili biološkim promjenama

Tablica 77. Vertikalna raspodjela odgovornosti za gospodarenje otpadom Državna razina Država je odgovorna za gospodarenje opasnim otpadom i za spaljivanje otpada, odnosno ona propisuje mjere i

osigurava uvjete vezano uz gospodarenje opasnim otpadom, a županije su dužne na svom podru ju osigurati provedbu tih mjera.

Županijska razina Županije su odgovorne za gospodarenje svim vrstama otpada, osim opasnog otpada, odnosno ona propisuje mjere iosigurava uvjete, a u njihovoj provedbi sura uje sa svojim JLS, odnosno sa drugim (susjednim) županijama.

Lokalna Grad i op ina odgovorni su za gospodarenje komunalnim otpadom, na na in da su dužni na svom podru ju osigurati

206 Lista otpada – katalog tek treba biti definirana prate im propisom novog zakona, no prema zakonu iz 2003., komunalni otpad je bio jedna od kategorija u podjeli otpada prema mjestu nastanka, gdje su ostale kategorije bile: industrijski otpad, ambalažniotpad, gra evni otpad, elektri ki i elektroni ki otpad, otpadna vozila i otpadne gume.207 Prema zakonu iz 2003., podjela alternativna podjeli prema mjestu nastanka je ona prema svojstvima, u kojoj se razlikuje: opasni, neopasni i inertni otpad.


138

(op ine/gradovi) razina

uvjete i provedbu propisanih mjera za gospodarenje komunalnim otpadom, te uz koordinaciju županije osigurati provedbu propisanih mjera za odvojeno prikupljanje otpada.

Zakonom su: 1) definirane i nov ane kazne za neizvršavanje zakonskih obaveza, koje u slu aju Županije iznose od 200.000 do 700.000 kn, a u slu aju grada/op ine 100.000 do 500.000 kn; 2) rokovi za donošenje odre enih planskih dokumenata (Državni plan gospodarenje otpadom do 16. svibnja 2005., županijski planovi208 do 1. listopada 2005.).


Usprkos relativno velikoj živosti kojom se donose nove verzije zakona, koja sugerira da ova problematika u našoj sredini nije zaboravljena, stanje u stvarnosti je takvo da problem otpada svrstava me u glavne probleme zaštite okoliša, kako u OBŽ, tako i u cijeloj RH.

Promatrano po elementima opisanoga suvremenog sustava gospodarenja otpadom, situacije u gotovo cijeloj RH je sljede a. Mjere smanjivanja otpada gotovo da ne postoje. Prikupljanje i kontrola tokova otpada ne zadovoljava, što je, uz nedostatak svijesti i odgovornosti po initelja, svakako jedan od osnovnih uzroka postojanja velikog broja divljih deponija. Proces organiziranja i gradnje modernih sanitarnih deponija je u za etku. Odvojeno prikupljanje, iako u nekim sredinama ve dugo prisutno, daleko je od mogu eg i zadovoljavaju eg. Sekundarne sirovine se uvoze (papir, staklo), a istovremeno, usprkos postoje im zakonima (Pravilnik o postupanju s ambalažnim otpadom, oko ije se nove verzije upravo nastoji posti i konsenzus svih zainteresiranih strana), RH je pri dnu liste europskih zemalja prema koli ini i udjelu recikliranog ambalažnog otpada (Izvještaj o radu IZO za 2002. godinu). Prisutnost tehnologija za obradu i preradu otpada je mala, posebno nakon prestanka s radom spalionice opasnog otpada PUTO (u Zagrebu, nakon požara).

Razloga za ovakvo nezadovoljavaju e stanje je mnogo: od nesre enosti zakonske regulative i nedostatka koordiniranosti, preko nedore enog sustava financiranja i organizacije, do nedostatka svijesti, znanja, uklju enosti i inicijative kod svih subjekata.

Mjesta umjerenom optimizmu otvara injenica da je, vjerojatno kao reakcija na ozbiljnost stanja i prepreke razvoju koje zbog njega postoje (turizam u prirodi s divljim odlagalištima, i sl.), upravo u tijeku ve i broj inicijativa svih vrsta i na svim razinama – od promjena zakonodavstva i strategija209, do konkretnih akcija na terenu (sanacije postoje ih odlagališta, nastojanje na uspostavi optimalnog cjelovitog sustava gospodarenja otpadom na cijelom teritoriju RH).

U nastavku se ukratko opisuje stanje glede zbrinjavanja otpada na podru ju OBŽ. Prikaz je utemeljen na podacima Županijskog izvješ a o stanju okoliša (ŽGlOBŽ14/04), te podataka MZOPUG-a.

Okvirna ocjena je da, iako se zamje uje postupno poboljšanja stanja u segmentu organiziranog prikupljanja otpada, stanje sustava gospodarenja otpada op enito, a posebno u segmentu odlaganja otpada, i dalje je vrlo nezadovoljavaju e210.

Prema podacima iz Katastra emisija u okoliš kojeg vodi Ured državne uprave u Osje ko-baranjskojžupaniji (Služba za prostorno ure enje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove), godišnje nastaje oko 74.000 t komunalnog otpada i 78.000 t neopasnog industrijskog otpada, koji se zajedno odlažu na neko od 12 „službenih“ odlagališta otpada u županiji (vidi Tablica 21.).

208 S obzirom na dinamiku kojom se donosi državna Strategija gospodarenja otpadom, ini se vrlo izvjesnim da ovaj rok za državni plan ne e biti ispoštovan. Programi i planovi gospodarenja otpadom doneseni prije stupanja na snagu novog zakona (16.12.2004.), kao dio županijskih PZO ili odvojeno, priznaju se kao planovi u smislu novog zakona. 209 Nastojanje oko ažuriranja Zakona o otpadu, Uredbe o uvjetima za postupanje s opasnim otpadom, Pravilnika o vrstama otpada, Pravilnika o postupanju s ambalažnim otpadom, kao i kona no usvajanje Strategije gospodarenja otpadom RH. 210 Dio slike stanja ve je dat u dijelu o osnovnim obilježjima županije, u poglavlju 2.6.5.


139

Organizirano prikupljanje otpada, djelomi no ili u cijelosti, riješeno je u 35 od 42 JLS211. Dijelom zbog neosigurane usluge prikupljanja otpada, dijelom zbog pomanjkanja svijesti, na podru ju županije ima više od 100 lokacija na kojima se opetovano, usprkos povremenom saniranju, stvaraju divlja smetlišta.

Nijedno odlagalište nema uporabnu dozvolu, a samo odlagalište na podru ju Grada Osijeka - "Lon aricavelika" ima gra evinsku dozvolu i izvedene mjere zaštite okoliša, posebno tla. Tablica 78. sadrži informacije o ure enosti i legalnosti (u smislu izra enih i usvojenih Studija utjecaja na okoliš, te isho enih lokacijskih, gra evinskih i uporabnih dozvola) službenih odlagališta otpada na podru ju OBŽ.

Tablica 78. Stanje ure enosti i legalnosti službenih odlagališta otpada na podru ju OBŽ Odlagalište otpada mjere zašt. okol. Ograda uv. Služ. SUO LD GD UD 1. Beli Manastir Ne da da usvojena ne ne ne 2. Darda Ne ne ne Ne ne ne ne 3. Donji Miholjac ("Doroslav") Ne Ne ne ne Ne 4. Drenje Ne djelomi no ne Ne ne ne Ne 5. akovo ("Vitika") Ne djelomi no Da usvojena ne ne Ne 6. ur enovac Ne ne Ne Ne ne ne Ne 7. Feri anci Ne da Ne Ne ne ne Ne 8. Našice ("Pepelane") Ne djelomi no Ne Ne ne ne Ne 9. Osijek ("Lon arica velika") Da da Da usvojena da da Ne 10. Osijek ("Nemetin") Ne ne Ne Ne ne ne Ne 11. Osijek ("Sarvaš") Ne ne Ne Ne ne ne Ne 12. Semeljci ("Ada") Ne djelomi no Ne Ne ne ne Ne 13. Valpovo ("Repnjak") Ne djelomi no Da usvojena ne ne Ne

Izvor: Županijski glasnik OBŽ, prosinac 2004. Stanje: studeni 2004. godine. Kratice: SUO – Studija utjecaja na okoliš, LD – Lokacijska dozvola, GD – Gra evinska dozvola, UD – Uporabna dozvola.

Osim spomenutih koli ina komunalnog i neopasnog otpada, u županiji (prema istom izvoru) nastaje i oko 4.350 t opasnog otpada godišnje, ije zbrinjavanje, sli no kao i drugdje u RH, ne zadovoljava. Tek se dio opasnog tehnološkog otpada zbrinjava posebno uspostavljenim podsustavima gospodarenja (proizvo a – ovlašteni sakuplja – ovlašteni obra iva ). Uglavnom se radi o opasnom otpadu visoke energetske vrijednosti koji se isplati spaljivati: otpadna ulja, zauljena ambalaža, i sl., pa se to i ini u raznim energetskim objektima, cementarama, ljevaonicama i rafinerijama. Budu i da na podru ju OBŽ trenutno ne postoji niti jedna gra evina za skladištenje i/ili obradu opasnog ili neopasnog tehnološkog otpada, te isto tako niti jedno odlagalište koje zadovoljava zakonske propise za odlaganje opasnog ili neopasnog tehnološkog otpada, ostatak se ili izvozi, ili se ilegalno odlaže na odlagališta komunalnog otpada, koja nisu adekvatno ure ena ni za prihvat komunalnog otpada, a kamoli opasnog tehnološkog otpada. Dodatni problem je što se to doga a bez ve e kontrole, tako da se ne zna gdje je što odloženo i kakvi se sve problemi mogu o ekivati.

Rješavanje problema otpada u Županiji skicirano je PPOBŽ (ŽGlOBŽ 01/02) u tri faze kojima je cilj postupno smanjiti broj lokaliteta na kojima se odlaže otpad. Izrijekom: u prvoj fazi na teritoriju svake op ine treba odrediti lokaciju komunalne kontrolirane deponije, uz trenutno zatvaranje ostalih nekontroliranih deponija, te njihovu sanaciju; u drugoj se fazi napuštaju i saniraju sve op inske deponije te uspostavlja sustav koji je temeljen na 6 ve ih deponija (Osijek, akovo, Našice, Beliš e, Donji Miholjac, Beli Manastir); kona no, u tre oj se fazi uspostavlja regionalni sustav gospodarenja otpadom i uspostavlja jedna regionalna suvremena (izgra ena po svim ekološkim i tehnološkim suvremenim kriterijima) sanitarna deponija za cijelu županiju (ili ak više njih).

211 Organizirano sakupljanje nije organizirano u op inama Levanjska Varoš, Magadenovac, Marijanci, Podravska Moslavina, Viljevo, Vuka i Šodolovci, na i na dijelu podru ja grada Donjeg Miholjca, te op ina epin i Koška (prema anketi, 100% Koške je pokriveno prikupljanjem).


140

Prema tako definiranom planskom okviru, trenutno stanje u županiji je „razapeto“ negdje izme u prve i tre e faze. Naime, dok op ine koje nemaju ni jedno „službeno“ odlagalište ine napore oko prve faze, trenutna nastojanja oko sanacije / legalizacija spomenutih 6 deponija uz ve e gradove spadaju u drugu fazu, dok ve uznapredovala inicijativa i aktivnosti oko izgradnje regionalnog odlagališta kod Antunovca definitivno spada u tre u fazu. Bolja organizacija i „okrupljavanje“ sektora gospodarenja otpadom koju podrazumijeva tre a faza, omogu ila bi da se u ve oj mjeri provode i svi drugi elementi prije opisanog sustava integralnog gospodarenja otpadom, u prvom redu odvojeno prikupljanje.

Projekt regionanog odlagališta otpada isto ne Slavonije – kojim bi se pokrio prostor Osje ko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije – u potpunosti slijedi preporuke suvremene prakse gospodarenja otpadom, koje su potvr ene i Strategijom zaštite okoliša i svim postoje im varijantama Strategije gospodarenja otpadom RH, a to je da problem treba rješavati na regionalnoj razini (minimalno županijskoj, a optimum je vjerojatno bliži rješenju koje uklju uje više županija), jer je za uspostavu kvalitetnog sustava gospodarenja, a da on bude istovremeno ekonomski isplativ provoditelju i socijalno prihvatljiv svojim korisnicima, nužan neki minimalni volumen otpada koji e se procesirati, što zna i neki minimalni dovoljan broj stanovnika, odnosno minimalni dovoljan prostorni obuhvat212. Inicijalna zamisao potvr ena je Studijom mogu nostiosnivanja i rada regionalnog odlagališta isto ne Slavonije (IPZ Uniprojekt MCF, Zagreb i SOPTIM GmbH, Essen - 1999.), a potom su gradovi inicijatori (Osijek, Beli Manastir, akovo, Vinkovci, Vukovar i Županja) zajedno osnovali Javnu ustanovu za zbrinjavanje komunalnog otpada isto ne Slavonije, ZoiS, ija je osnovna funkcija u prvoj fazi uspostava i operiranje regionalnog odlagališta, dok bi posao

sakupljanja otpada i dalje ostao unutar djelokruga postoje ih lokalnih komunalnih poduze a. Studijomlokacije odlagališta otpada prve kategorije isto ne Slavonije (IPZ Uniprojekt MCF, Zagreb i Hidroing d.o.o. Osijek - 2002.), metodom multikriterijalne analize je kao najpovoljnija izme u 14 podru ja unutar prostora obuhvata, odnosno 7 detaljnije obra enih potencijalnih lokacija, odabrana lokacija Orlovnjak u Op ini Antunovac. SUO za odabranu lokaciju izra ena je i usvojena 2003. godine, a lokacija je uvrštena i u Kona ni prijedlog PPUO Antunovac, ijim e se usvajanjem ste i uvjeti za izdavanje lokacijske dozvole i ispunjenje plana prema kojemu bi regionalna deponija trebala po eti s radom po etkom 2006. Predvi eno je da se projektiranje, uspostava i po etno operiranje regionalne deponije prepusti koncesionaru koji e biti odabran na me unarodnom natje aju.

Tablica 135. (vidi Prilog 2: Rezultati ankete za op ine/gradove OBŽ) daje sažetak opisa stanja, aktivnosti i planova JLS u vezi s problemom gospodarenja otpadom na podru ju OBŽ. Indikativno je da su na ovo pitanje relativno opširno odgovorile sve JLS koje su uop e ispunile anketu (njih preko 85%), što sugerira da je problem otpada prepoznat kao zna ajan problem zaštite okoliša „o kojemu se ima što re i“. Nadalje, odgovori okvirno odgovaraju ocjeni danoj na osnovi službenih podataka u vezi s pokrivenoš uorganiziranim prikupljanjem, stanju službenih deponija i „divljim deponijama“. Više-manje sve JLS „nešto ine“ po pitanju rješavanja problema zbrinjavanja komunalnog otpada: od gradova koji su svi u nekoj fazi provedbe kapitalnih projekata (35 milijuna kn u Osijeku, 35 milijuna kn u Beliš u, preko 20 milijuna kn u Donjem Miholjcu, 6 milijuna kn u Našicama, itd.) sanacije postoje ih „službenih smetlišta“; do op ina koje, u okviru svojih mogu nosti, nastoje redovnim saniranjem držati pod kontrolom problem divljih smetlišta. Nažalost, kao i drugdje u RH, uobi ajena je pojava obnavljanja divljih smetlišta odmah nakon iš enja / saniranja (iskustvo u Drenju, Popovcu, Satnici akova koj, Viškovcima, i drugdje). Iznena uju e je da je relativno mali dio JLS (svega oko 30%) izrijekom naveo regionalno odlagalište kao krajnje planirano rješenje zbrinjavanja komunalnog otpada na svom podru ju213. Razlog tomu je možda to što nisu bili izravno pitani o svojim planovima u vezi s regionalnim odlagalištem, no u svakom slu aju,ini se da ima prostora za ja u promociju i intenziviranje dogovora oko tog cjelovitog rješenja problema

za itavu regiju, koje bi prema planu trebalo postati operativno tijekom 2006. g.

212 Sli ne inicijative pokretale su se i za druge regije u RH (npr. regija Dalmacije – 4 županije, ili regija SZ Hrvatska (Varaždinska, Krapinska, Koprivni ka, Me imurska županija), ili Zagreba ki prostor (Zagreb i Zagreba ka županija)), no ini se da se sa provedbom najdalje stiglo ipak u slu aju isto no-slavonske regije. 213 Štoviše, neke JLS ak su u fazi izrade SUO za nove lokacije odlagališta, što je besmislena aktivnost ukoliko se planira odvožnja na regionalnu lokaciju.


141

Govore i o stanju problematike gospodarenja otpadom, treba spomenuti i više vrijednih incijativa iz NVU sektora u vezi s ovom problematikom (vidi npr. Tablica 24.), što tako er govori o prioritetnosti problema, ali i o prepoznavanju njegove važnosti, kao i o upoznatosti s kvalitetnim mogu nostima njegovog rješavanja.


U odre ivanju ciljeva i mjera vezanih uz problematiku gospodarenja otpadom, ovaj Program u potpunosti preuzima sve preporuke date u prije navedenim Studijama (PPOBŽ i Studije u vezi s projektom regionalnog odlagališta isto ne Slavonije).

Okvirno, dugoro ni cilj je uspostava na po etku opisanog integralnog sustava gospodarenja otpadom, što uklju uje mjere izbjegavanja nastanka otpada, vrednovanja nastalog otpada, te kona no, odstranjivanja preostalog otpada. Kako je utvr eno da je trenutna pretjerana rascjepkanost nadležnosti i odgovornosti (gradovi i op ine) osnovna strukturalna zapreka kvalitetnijem gospodarenju otpadom214, ideja e se operativno provesti kroz uspostavu Regionalnog centra za gospodarenje otpadom, sa središnjom regionalnom deponijom (unutar koje bi bilo smješteno odlagalište, reciklažno dvorište, kompostana, te druga postrojenja za obradu neopasnog otpada), i nekim manjim brojem sabirno-pretovarnih stanica, na koje bi lokalna komunalna poduze a sakupljala otpad iz podru ja pod svojom ingerencijom. Osim spomenutih elemenata, unutar RCGO-a bilo bi smješteno i sabirno mjesto (skladište) opasnog otpada, gdje bi se sakupljao i privremeno (na primjeren na in) skladištio opasni otpad koji nije riješen izravnim putem (proizvo a -sakuplja -obra iva ), prije nego ga se proslijedi dalje na obradu i odlaganje u Državni centar za opasni otpad (jedno odlagalište, i možda više mjesta za obradu opasnog otpada – razna postrojenja za razli ite vrste otpada), koji se tako er u narednom razdoblju treba uspostaviti negdje na podru ju RH.

Sukladno faznom planu iz PPOBŽ, u prijelaznom razdoblju (prije uspostave potpuno funkcionalnog RCGO-a) postupno bi se smanjivao broj postoje ih deponija komunalnog otpada na podru ju županije (po evši s onima koje su u najkriti nijem stanju), a otpad bi se preusmjerivao na preostale, manje kriti nedeponije. S uspostavom RCGO-a, sve deponije bi se kona no zatvorile, odnosno sanirale/rekultivirale. Tehnološki napredniji na in obrade i odlaganja od onoga koji je trenutno u upotrebi, te ve e nastojanje na odvojenom prikupljanju, što je tako er jedan od prioriteta planiranog sustava gospodarenja otpadom, u inili bi da se prostor regionalne deponije troši najracionalnije mogu e, što bi ju inilo relativno dugoro nim rješenjem.

Tablica 79. sadrži ciljeve, a Tablica 80. mjere gospodarenja otpadom na podru ju OBŽ.

Tablica 79. Ciljevi postupanja s otpadom na podru ju OBŽ C1 IZBJEGAVANJE NASTANKA I SMANJIVANJE KOLI INA otpada C2 Stalni razvoj sustava vrednovanja otpada (PRIMARNE RECIKLAŽE) C3 Osigurati IZDVAJANJE PROBLEMATI NIH TVARI (opasni otpad koji nastaje u ku anstvima i sl. – baterije, ulja, stari lijekovi,…) C4 Unapre enje sustava SAKUPLJANJA I PRIJEVOZA OTPADA C5 Uspostava optimalnog sustava OBRADE (termi ka i biološka) NEOPASNOG otpada C6 Osigurati SIGURNO SKLADIŠTENJE OPASNOG OTPADA na podru ju županije C7 Uspostaviti RCGO kao SUVREMENO SANITARNO ODLAGALIŠTE OTPADA, sukladno RH propisima i EU standardima C8 SANIRANJE problemati nih STARIH ODLAGALIŠTA I SMETLIŠTA, "divljih odlagališta", kao i njima one iš enih dijelova okoliša

214 Svako od postrojenja za obradu ekonomski je održivo samo ukoliko postoji dovoljna koli ina otpada koji se obra uje. Npr. da bi se ekonomski opravdale investicije u sve mjere koje mora imati suvremeno sanitarno odlagalište, minimalna koli ina otpada koju bi ono trebalo primiti kroz pretpostavljeni životni vijek od 20 god. je 500.000 t otpada, odnosno 25.000 t godišnje, a to, uz trenutnu stopu proizvodnje otpada od 0.5 kg/st./dan, pretpostavlja opsluživanje regije od oko 137.000 stanovnika, što je dalekoviše od ve ine gradova u RH. Stoga je kvalitetno gospodarenje otpadom, koje uklju uje uspostavu svih podsustava za odvojeno skupljanje, recikliranje, obradu, itd., mogu e samo na dovoljno velikom podru ju – zna ajno ve em od prosje ne op ine i grada.


142

C9 USPOSTAVA USKLA ENOSTI I SURADNJE GRADOVA I OP INA NA PODRU JU ŽUPANIJE u vezi s problematikom komunalnog i drugog otpada, kao nužnog preduvjeta za njeno kvalitetno rješavanje

C10 Educirano i u vezi problematike okoliša OSVIJEŠTENO STANOVNIŠTVO I DRUGI AKTERI, koji su motivirani za SUDJELOVANJE U USPOSTAVLJENIM PROGRAMIMA smanjenja generiranja otpada, odvojenog prikupljanja otpada, i dr.

C11 Osigurati NADZOR I PRA ENJE FUNKCIONIRANJA SUSTAVA zbrinjavanja otpada i njegovog utjecaja na okoliš

Tablica 80. Mjere postupanja s otpadom na podru ju OBŽ Cilj Mjere za ostvarivanje ciljeva Akteri Rok Fin. C1 M1 EDUKACIJA I PROMOCIJA ŽIVOTNIH STILOVA koji nastoje smanjiti koli inu

otpada (recikliranje, kompost, odvojeno prikupljanje, odabir proizvoda sa prihvatljivijom ambalažom, itd). U mnogim sredinama je dokazano u inkovit pristup ovoj aktivnosti djelovanje kroz škole – na najmla u populaciju, a preko njih i na njihove starije uku ane.

KP, UODD, NVU, škole, JLS, JPP, UOPG, AZR, ZPU, konz.

PR,trajno

ŽP, LP, GS,MF

C1 M2 ORGANIZACIJA I POTICANJE TRŽIŠTA RECIKLIRANIH MATERIJALA. Javna promocija uz to vezanih djelatnosti (npr. obrada krupnog otpada, i sl.).

KP, ZoiS, UOPG, ŽKO, JPP,MZOPUG

PR,trajno

ŽP,GS,DP,FZOEU

C1 M3 UVO ENJE DIFERENCIRANIH RATA ZA OBRADU I ODLAGANJE OTPADA (s obzirom na težinu i sastav).

KP, ZoiS, JLS, UOPG, JPP, NVU

PR -

C2 M4 ORGANIZACIJA OPTIMALNE MREŽE RECIKLAŽNIH DVORIŠTA (potpuna usluga primarne reciklaže, dakle i prihvat opasnih tvari,…) i tzv. ZELENIH OTOKA (samo kontejneri za papir, staklo, metal, plastiku).

KP, ZoiS, JLS, JPP, UOPG, AZR, NVU

PR,trajno

GS,LP, ŽP

C2C5

M5 ORGANIZACIJA SUSTAVA ZA ODVOJENO PRIKUPLJANJE I OBRADU ORGANSKOG OTPADA (mreža kompostana na podru ju OBŽ, edukacija, kontejneri, mreža sakupljanja, promocija jednostavnih sustava za kompostiranje u sklopu doma instava, pilot-projekti, i sl.)

KP, ZoiS, HZPSS, JLS, NVU, JPP, UOPG, AZR

PR, DR GS, ŽP, LP,

C2 M6 Poticaj POVEZIVANJU PROIZVO A A I POTENCIJALNIH KORISNIKA SEKUNDARNIH SIROVINA preko burze otpada (BO) (pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK)) ili izravno.

ŽKO, HGK-BO, UOPG, JPP

PR,trajno

-

C3 M7 EDUKACIJA VEZANA UZ IZDVAJANJE PROBLEMATI NIH TVARI. OSIGURANJE INFRASTRUKTURE i okoliša u kojemu je relativno jednostavno ponašati se u skladu s proklamiranim idejama (postojanje kontejnera, i sl.)

KP, ZoiS, JLS, JPP, UOPG, AZR, NVU

PR,trajno

GS,ŽP, LP,

C3 M8 Uspostaviti sustave za IZDVAJANJE PROBLEMATI NIH TVARI NA MJESTIMA ODLAGANJA i prikupljanja (puno skuplje i manje u inkovito od M7).

ZoiS, KP, UOPG

PR! GS,KP, ŽP,FZOEU

C4 M9 Osigurati da INFRASTRUKTURA U SEGMENTU SAKUPLJANJA I TRANSPORTA OTPADA kvalitetno odgovori trendu pove anih zahtjeva na ovaj segment gospodarenja otpadom, koji je neminovna posljedica unapre enjasustava kao cjeline. (Udruživanje više manjih komunalnih poduze a. Održavanje komunalnog parka. Uvo enje ISO 14000 standarada u poslovanje.)

KP, JLS, ZoiS, UOPG, AZR

PR/SR LP, GS, KP

C4 M10 ORGANIZACIJE TRANSPORTA KOJI OPTIMIZIRA NJEGOVU U INKOVITOSTkombinacijom transportnih vozila razli itih veli ina i pretovarnih stanica. Lokacije za pretovarne stanice tako er treba odrediti optimizacijom ovako zadanog problema, no nastojati ih smjestiti na mjesta današnjih deponija, koje e u me uvremenu biti sanirane i rekultivirane.

KP, JLS, UOPG, ZPU, konz.

PR/SR KP, ŽP

C5 M11 OBRADA OTPADA U SKLOPU RCGO. Do kraja definirati elemente obrade otpada unutar RCGO-a (mehani ko-biološki tretman,...) Odvajanje dijela otpada visoke energetske vrijednosti kao ALTERNATIVNOG IZVORA ENERGIJE. Dogovor s potencijalnim strateškim partnerom (npr. Našice cement) u korištenju energetski vrijednog dijela otpada. Uspostava kompostane. Pokušati osigurati kvalitetu komposta upotrebljivu za poljoprivrednu proizvodnju. Ono što ne zadovoljava zbog prevelikih one iš enja, koristiti za rekultivaciju RCGO-a i drugih lokacija koje treba sanirati (trenutna smetlišta, eksploatacijska polja, i dr.).

ZoiS, KP, UOPG, AZR, JLS, JPP

PR-SR ZoiS, KP, LP, ŽP

C6 M12 Uspostaviti središnje ŽUPANIJSKO / REGIONALNO SABIRNO MJESTO (SKLADIŠTE) ZA OPASNI OTPAD U SKLOPU RCGO-A.

ZoiS, KP, UOPG, AZR, JLS

PR-SR ZoiS, KP, LP, ŽP


143

Cilj Mjere za ostvarivanje ciljeva Akteri Rok Fin. C7 M13 Unutar RCGO-a uspostaviti ODLAGALIŠTE S MINIMALNO SLJEDE IM

GLAVNIM ELEMENTIMA: sustav brtvljenja, obrada procjednih voda, obrada odlagališnog plina, upravljanje površinskim (oborinskim) vodama, pra enje stanja u okolišu oko odlagališta, interventno crpljenje podzemne vode, infrastruktura i prate i objekti, obrada otpada, osmišljeno zatvaranje i rekultivacija (revegetacija). Plinove riješiti minimalno spaljivanjem na baklji (što ve znatno smanjuje njihov negativan utjecaj na okoliš), ako ne i njihovim korištenjem. Otpadne vode zbrinuti lokalnim sustavom za pro iš avanje otpadnih voda, koji e na izlazu imati vodu koja se može ispuštati u vodotok II kategorije. Postoji i mogu nost korištenja nusprodukta metana (CH4) u sustavu trgovanja redukcijama emisija stakleni kih plinova.

ZoiS, KP, UOPG, AZR, JLS

PR-KR ZoiS, KP, LP, ŽP

C8 M14 Usporedno s pokretanjem RCGO-a, postupno ZATVARATI, SANIRATI I REKULTIVIRATI (PRVO NAJKRITI NIJA) POSTOJE A, A NEZADOVOLJAVAJU A (SVA) ODLAGALIŠTA NEKOM KOMBINACIJOM STANDARDNIH MJERA (prekrivanje pokrovnim slojem, iskopavanje i premještanje otpada na drugu, ure enu lokaciju, zbrinjavanje oborinskih i procjednih voda, hidrauli ke mjere za sanaciju one iš enja vodonosnika, pra enje stanja okoliša).

JLS, KP, ZoiS, UOPG, AZR, FZOEU

PR!!! KP, LP, ŽP,FZOEU

C8 M15 NASTAVITI S IŠ ENJEM "DIVLJIH ODLAGALIŠTA". Nastojati SPRIJE ITINJIHOVO OBNAVLJANJE mjerama koje uklju uju: nadzor, postavljanje na isto mjesto neke minimalne infrastrukture za prikupljanje otpada koji se prethodno odbacivao nekontrolirano, i sl.

JLS, KP, NVU, UOPG

PR!!,trajno

LP, KP ŽP

C9 M16 Bolje informiranje svih JLS o postoje em planu zajedni kog rješenje problema otpada / regionalnom sustavu za gospodarenje otpadom.

ZoiS, KP, JLS, UOPG

PR!! GS, ŽP

C9 M17 POSTI I KONA NI DOGOVOR GRADOVA I OP INA OBŽ O RCGO I UZ NJEGA VEZANOM SUSTAVU. Dogovoriti detalje: razgrani iti nadležnosti ZoiS-a i lokalnih aktera, financiranje RCGO-a, dinamiku prijelaznog razdoblja, suradnua lokalnih aktera, itd.

ZoiS, KP, JLS, UOPG

PR!! GS, ŽP

C9 M18 AŽURIRATI PLANOVE POJEDINIH JLS SUKLADNO POSTIGNUTOM DOGOVORU. USKLA ENJE DINAMIKE PROVEDBE na županijskoj i lokalnim razinama.

KP, JLS, UOPG, ZoiS

PR!! -

C10 M19 RAZNE PROMOTIVNO-EDUKATIVNO-INFORMATIVNE MJERE: organiziranje natjecanja (za naj iš i grad/op inu, u koli ini prikupljenih sekundarnih sirovina po stanovniku, i sl.), jumbo plakati, ve a prisutnost u medijima, uspostava pilot-projekata u školama i javnim institucijama, i dr.

ZoiS, UOPG, ZPU, KP, JLS, NVU, TZOBŽ,..

PR,trajno

GS,ŽP, LP

C10 M20 FINANCIRANJE NVU PROGRAMA / AKTIVNOSTI IZ PODRU JAGOSPODARENJA OTPADOM.

UOPG, JLS, NVU

PR,trajno

ŽP, LP

C11 M21 Sukladno Pravilniku (NN 123/97), posebno PRATITI (MONITORIRATI) SLJEDE E ELEMENTE SUSTAVA I SASTAVNICE OKOLIŠA: utjecaj na tlo i uporabu tla (zauzetost prostora, te one iš enje tla), postupanje s otpadom (dovoz, odlaganje, dnevne prekrivke,…), utjecaj na vode (stanje otpadnih voda, njihova obrada, utjecaj na recipijent), one iš enje zraka (tijekom redovnog rada i u slu aju akcidentnih situacija kao što je samozapaljenje), one iš enje bukom (strojevi na odlagalištu, transportna vozila).

ZoiS, KP, IZO,UDUOBŽ,ZPU, NVU

PR,trajno

KP, LP, ŽP


5.6 BUKA

Buka je vrsta degradacije okoliša i životne sredine iji utjecaj nije tako jasno vidljiv i mjerljiv kao utjecaj nekih drugih vidova one iš enja. Naime, iako je o ito da buka utje e na radnu sposobnost ovjeka,ponašanje životinja u prirodi, i sl., te stoga svakako zaslužuje da bude uvrštena me u teme zaštite okoliša, manje je jasno kako precizno odrediti prihvatljive razine buke, i što buka uop e jest. Naime, doživljaj, a time velikim dijelom i utjecaj buke, u velikoj je mjeri subjektivan – ovisan o raspoloženju, vrsti aktivnosti koju obavljamo dok smo joj izloženi, vrsti buke, kulturnoj uvjetovanosti, i sl. Uz to, buka je postupno postala sastavni dio urbane atmosfere, pa u velikim dijelovima urbanih zona više i nije mogu e bez primjene doista drasti nih mjera uspostaviti uvjete koji se mogu initi najprikladnijima kada se o tome teorijski raspravlja (npr. zone stanovanja u središtu grada, ili uz frekventne prometnice).


144

Vjerojatno jednim dijelom i kao posljedica ovih nedoumica, problematika zaštite od buke, iako prisutna ve dulje vrijeme kao dio urbanisti ke i prostorno-planerske struke, tek u posljednje vrijeme dobiva zna ajnije mjesto me u temama zaštite okoliša.

U RH je zaštita od buke specificirana nedavno usvojenim Zakonom o zaštiti od buke (NN 20/03), kojim se, sukladno EU regulativi o buci, modificirao stari Zakon o zaštiti od buke (NN 17/90). Zakon kao osnovne mjere zaštite od buke navodi: 1) odabir i uporabu malobu nih strojeva, ure aja, sredstava za rad i transport, 2) promišljeno uzajamno lociranje izvora buke ili objekata s izvorima buke (emitenata) i podru ja ili objekata sa sadržajima koje treba štititi od buke (imitenata), 3) izvedbu odgovaraju e zvu neizolacije gra evina u kojima su izvori buke radni i boravišni prostori, 4) primjenu akusti kih zaštitnih mjera na temelju mjerenja i prora una buke na mjestima emisije, na putovima širenja i na mjestima imisije buke, 5) akusti ka mjerenja radi provjere i stalnog nadzora stanja buke, 6) povremeno ograni enjeemisije zvuka.

Kra e re eno, negativni utjecaj se pokušava smanjiti: 1) smanjivanjem buke na izvoru, 2) prostornim razmještajem šti enih prostora i izvora buke na na in da se izbjegne konflikt, 3) umetanjem "zvu nihbarijera" kojim se konfliktni sadržaji dodatno akusti ki izoliraju jedan od drugoga.

U skladu s ovim, zakon propisuje npr. 1) kriterije koje moraju zadovoljavati izvori buke (strojevi, i sl.) (vremenska odgoda od 5 god.), 2) obavezu izrade tzv. karte buke (županija, gradova, op ina), na kojoj su zabilježeni izvori buke, razine imisije buke, njihovo premašivanje dopuštenih vrijednosti, procjena broja izloženih stanova ili stanovnika (vremenska odgoda od 3 god.), te njenog uvažavanja kao stru ne podloge za djelatnost prostornog ure enja, 3) izradu akcijskih planova za provedbu mjera kojima se buka u promatranom podru ju (županije, gradovi i op ine) dovodi na dopuštenu razinu, 4) akusti ku ispravnost gra evine kao preduvjeta za izdavanje uporabne dozvole, itd.

Spomenuta karta buke predstavljat e dio informacijskog sustava okoliša, a akcijski planovi su dio planova upravljanja okolišem.

Trenutni zakon koncentrira se prvenstveno na utjecaj buke na ovjeka (antropocentri ni pristup zaštiti okoliša), pa je i nadzor nad provedbom, kao i odre ivanje dozvoljenih razina buke prvenstveno u domeni ministarstva zdravstva i sanitarne inspekcije.

Buka kao negativan utjecaj na (ne)humani živi svijet u okolišu može se uvažiti kao tema unutar procedure procjene utjecaja na okoliš, ukoliko je to relevantno za procjenjivani zahvat.


Nacionalna strategija i plan djelovanja za okoliš (NN 46/02) ocjenjuje da "problematici zaštite od buke u Hrvatskoj do sada nije bila posve ivana dostatna pozornost". OBŽ u tom pogledu ne odstupa zna ajnijeod utvr enog RH prosjeka. Argumenti za ovu ocjenu su nepostojanje sustavnih ispitivanja buke (akusti ka mjerenja, ispitivanja stanovnika,…), neuklju ivanje problematike buke u rane faze projektiranja i planiranja, dodavanje preop enitih i u stvarnosti rijetko provo enih mjera zaštite215, te s tim u vezi, nepostojanje konkretnih mjera za unapre enje stanja.

injenica da u OBŽ nema puno industrijskih postrojenja ne može se uzeti kao indikator nepostojanja problema buke. Naravno, za to nu ocjenu stanja potrebno je provesti detaljniju analiza ovog problema (što i je zakonska obaveza Županije i njenih gradova i op ina u sljede e tri godine), no ve i površna analiza pokazuje da problem zasigurno nije zanemariv.

215 Usprkos injenici da je i stari Zakon o zaštiti od buke obvezivao da se pri izradi Prostorno-planske dokumentacije kao stru napodloga koristi i karta buke, taj dio dokumentacije prostora nikada nije izra en, pa problem buke nije mogao biti uvažen na na inkonkretniji od propisivanja relativno op enitih odredbi.


145

Ad hoc analiza podru ja županije upu uje na to da su osnovni problemi s bukom uzrokovani: 1) intenzivnim i istovremeno infrastrukturalno neadekvatno riješenim prometom (ovdje treba voditi brigu i o projektiranju budu eg koridora Vc i odgovaraju e zaštite od buke), te 2) pojedina nim neodgovaraju im lociranjem me usobno nekompatibilnih sadržaja u prostoru (npr. obrtni ki ili mali industrijski pogon preblizu stambenom naselju, i sl.). Od ova dva problema, i po posljedicama i po resursima neophodnim za njegovo rješenje, teži je problem vezan uz promet.

Intenzitet prometa koji je u stalnome porastu u županiji zasad nije popra en odgovaraju om prometnom infrastrukturom, gdje je s aspekta problema negativnog utjecaja buke svakako najproblemati nijeprostorno preklapanje stambenih podru ja i magistralnih prometnih koridora. Konkretno, situacija u kojoj je magistralna državna cesta ujedno i glavna cesta kroz naselje (drugim rije ima, nema zaobilaznica), gotovo je redovita pojava. Stanje je dodatno otežano prelaskom cjelokupnog željezni kog prometa na cestovni teretni promet.

Tablica 81. i Tablica 82. daju informacije na osnovi kojih se može okvirno ocijeniti razina problema.

Tablica 81. Buka uz cestovne prometnice NO DAN Prosje ni godišnji

dnevni promet - PGDP

40 db 45db 50db 50db 55db 60db 65db

15 000 730/526/446 394/258/181 178/107/66 539/371/283 266/166/109 111/64/36 41/24/9 10 000 602/415/332 298/191/130 131/75/45 426/283/203 198/120/75 78/45/23 29/17/00 5 000 403/266/188 184/111/69 72/41/21 275/172/113 115/67/38 43/25/9 16/11/00 2 500 258/160/105 106/62/35 40/23/8 166/99/60 64/36/18 24/14/00 10/7/00 1 000 131/75/45 50/28/12 19/12/00 78/45/23 29/17/00 12/8/00 7/5/00

Komentar: U tablici su date udaljenosti [m] od prometnice kategorije državne ceste, s 20 % teretnog prometa, na kojoj u dnevnom, odnosno no nom režimu prometa, buka ima grani ne vrijednosti specificirane Pravilnikom o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 37/90). Prvi broj predstavlja udaljenost kada je maksimalna dopuštena brzina 80 km/h, drugi kada je brzina reducirana na 50 km/h, tre i kada se uz prometnicu postavi standardna zaštita barijera visoka 2 m. Izvor: Izra un izra en softverom SoundPLAN 6.0, Braunstein und Berndt GmbH, Germany.

Tablica 82. Najviše dopuštene 15-minutne razine Leq u dbZONA No Dan Bolni ke zone, oporavilišta, zone odmora i rekreacije, kulturno-povijesni lokaliteti i veliki parkovi 40 db 50 db Stambena gradska podru ja, ostala naselja, turisti ke zone, kampovi i zone odgojno-obrazovnih institucija, znanstveno-istraživa ki instituti

45 db 55 db

Poslovno-stambena zona s objektirna javne namjene izvan gradskog središta, dje ja igrališta 50 db 60 db Poslovno-stambena zona s objektima javne namjene unutar gradskog središta, zone duž autoputeva i glavnih gradskih prometnica

50 db 65 db

Industrijska, skladišna i servisna podru ja te podru ja transportnih terminala bez stanova* Na granici ove zone buka ne smije prelaziti dopuštene razine u zoni s kojom grani i

Izvor: Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave, NN 37/90

Tablica 81. sadrži udaljenosti (u metrima) od državne ceste na kojima buka ima intenzitet propisan zakonom kao najviši dopušten za razli ite vrste prostora (Tablica 82.), s razli itim intenzitetima prometa, u dnevnom i no nom režimu prometa. Razmatrane su tri varijante: najve a dopuštena brzina 80 km/h, odnosno 50 km/h, sa zaštitnim zidom visokim 2 m uz prometnicu. Evidentno je da veliki dio trenutno postoje ih stambenih površina uz prometnice ne zadovoljava standarde zahtijevane pravilnikom.


Tablica 83. prikazuje ciljeve zaštite od buke na podru ju Osje ko-baranjske županije. Ciljevi se zasnivaju na ciljevima iz Strategije i nacionalnog plana djelovanja za okoliš (NN46/02).


146

Tablica 83. Ciljevi zaštite od buke na podru ju OBŽ C1 IZRADITI DOKUMENTACIJU O PROSTORU I OKOLIŠU ZNA AJNU ZA PROBLEMATIKU BUKE C2 U VE OJ MJERI UVAŽAVATI BUKU KAO VID ONE IŠ ENJA I DEGRADACIJE KVALITETE OKOLIŠA C3 UNAPRIJEDITI FAZU IMPLEMENTACIJE PLANIRANIH RJEŠENJA i mjera zaštite

Tablica 84. prikazuje inicijalni skup mjera ijim bi se provo enjem navedeni ciljevi po eli ostvarivati.

Tablica 84. Mjere zaštite od buke na podru ju OBŽ Cilj Mjere za ostvarivanje ciljeva Akteri Rok Fin. C1 M1 IZRADITI KARTU IMISIJA BUKE za županiju, te na županijskoj karti

identificirana prioritetna podru ja – gradove/op ine.ZPU, JLS, JPP, UOPG, SI, konz.

PR/SR ŽP, LP

C1 M2 ANKETIRATI STANOVNIŠTVO u zonama koje se ine kriti nima (mjerenja, reakcije gra ana).

ZPU, JLS, NVU, konz.

PR/SR ŽP, LP

C1 M3 IZRADITI "KONFLIKTNE KARTE" s obzirom na buku za županiju, njene gradove i op ine – prvenstveno identificirana kriti na podru ja.

ZPU, JLS, UOPG JPP, SI, konz.

PR ŽP, LP

C1 M4 IZRADITI AKCIJSKE PLANOVE za županiju, njene gradove i op ine (usko u vezi s M1 – može biti druga faza istog projekta).

ZPU, JLS, JPP, UOPG, konz.

PR ŽP, LP

C2 M5 UVAŽAVATI BUKU U PROSTORNOM PLANIRANJU I URE ENJU (kroz ustanovljavanje i rješavanje konflikata u prostoru, u prvom redu zonacijom).

ZPU, JLS Trajno -

C2 M6 UVAŽAVATI BUKU KOD PROCJENA UTJECAJA NA OKOLIŠ (projekata, ali i planova i programa).

MZOPUG, ZPU, JLS, JPP, konz.

Trajno GS

C2 M7 EDUCIRATI odgovorne službe o problematici buke. SI, ZPU, JLS, NVU, konz.

PR ŽP, LP

C3 M8 RJEŠAVATI o ito postoje i PROBLEM BUKE OD PROMETA U NASELJIMA. Mjere uklju uju: gradnju zaobilaznica oko mjesta, premještanje prometa izvan stambenih zona, popravak cesta (kvalitetnija cesta – manje buke), smanjenje dopuštenih brzina (manja brzina – manja buka), regulaciju kamionskog prometa (manje kamiona – manje buke), izgradnju zaštitnih zidova uz prometnice (u inkovita mjera kada nema puno sporednih cesta s križanjima u razini), sadnju zaštitnih nasada (nije naro ito u inkovito u tehni kom smanjenju buke – mjereno decibelima – no subjektivno popravlja dojam), izostakla na prozorima koji bolje izoliraju stanove izložene prekomjernoj buci

UOPG, AZR, ZPU, JLS

PR, DR ŽP, LP

C3 M9 RJEŠAVATI PROBLEM BUKE OD POGONA (pilane, kamenoklesari,…) u stambenim ili mješovitim zonama (od primjene zaštitnih mjera, do ograni enjau radu).

SI, IZO, NVU, JLS, ZPU

PR,trajno

-


5.7 UPRAVLJANJE EKOLOŠKIM RIZICIMA I NESRE AMA

Osnovni zakonski akti RH kojima se regulira podru je upravljanja ekološkim rizicima i nesre ama, odnosno tzv. izvanrednim doga ajima ili "vrstama doga aja prouzro enim djelovanjem ili utjecajima koji nisu pod nadzorom i imaju za posljedicu ugrožavanje života i zdravlja ljudi i u ve em obimu nanose štetu okolišu (u daljnjem tekstu: izvanredni doga aji)" su: 1) državni Plan intervencija u zaštiti okoliša (NN 82/99, 12/01),; te (za slu ajeve akcidenata koji su doveli do one iš enja voda i mora) 2) Državniplan zaštite vode i 3) Plan intervencija kod iznenadnog one iš enja mora u RH.

Plan intervencija u zaštiti okoliša temelji se na na elima preventivnosti, cjelovitosti, pla anja troškova one iš avanja, poštivanja prava, javnosti i sudjelovanja, a sukladno l. 42. Zakona o zaštiti okoliša, njime se utvr uju vrste rizika i opasnosti, postupci i mjere za ublažavanje i uklanjanje neposrednih posljedica štetnih za okoliš, subjekti za provedbu pojedinih mjera, odgovornost i ovlaštenja u svezi s provedbom, te na in usuglašavanja s interventnim mjerama koje se provode na temelju drugih zakona216.

216 Za sve izvanredne doga aje, osim onih na vojnim objektima i skladištima, te slu ajeve radioaktivnog one iš enja.


147

Državnim planom odre ena je i hijerarhija planova interevencija kojima se detaljnije sagledavaju potencijalni ekološki rizici i propisuju na ini interveniranja u slu aju akcidenta. Na dnu hijerarhije su Operativni planovi intervencije u zaštiti okoliša pravnih osoba obveznika, za koje su kriteriji odre enidržavnim planom (u vezi s vrstom i koli inom opasnih tvari217 kojom se rukuje, koja se skladišti ili transportira). Tablica 85. prikazuje zakonom zadan sadržaj operativnih planova, koje su pravne osobe obveznice izrade dužne dostaviti županijskim uredima nadležnim za zaštitu okoliša (UDUOBŽ).

Tablica 85. Okvirni sadržaj operat. plana intervencije u zaštiti okoliša pravnih i fizi kih osoba1. Popis opasnih tvari, maksimalna o ekivana koli ina opasnih tvari, opis lokacije i okruženja, popis mogu ih izvora opasnosti, procjena mogu ih uzroka i opasnosti od izvanrednog doga aja.2. Preventivne mjere za sprje avanje izvanrednog doga aja, uklju uju i obavezno izvješ ivanje (brojevi, adrese, prioriteti). 3. Procjena posljedica od izvanrednog doga aja, uklju uju i i analizu najgoreg mogu eg slu aja (tzv. "Worst-case", EPA 40 CFR 68) i prora un zona ugroženosti. 4. Ustroj i provedba mjera u slu aju izvanrednog doga aja.5. Odgovorne osobe i potrebni stru ni djelatnici u provedbi mjera. 6. Sudjelovanje drugih fizi kih i pravnih osoba na osnovi ugovora u provedbi intervencija (prema potrebi). 7. Na in zbrinjavanja prosutih opasnih tvari i sanacija okoliša. 8. Program osposobljavanja za primjenu Operativnog plana intervencija u zaštiti okoliša. 9. Program održavanja vježbi (jedanput godišnje). 10. Informiranje javnosti o slu ajevima one iš enja okoliša kod kojih posljedice izlaze izvan prostora fizi ke ili pravne osobe. 11. Prilozi - odluke o usvajanju i reviziji, sheme, tabele, prora uni, adresari, popisi, procedure, veza sa drugim planovima i sl.

Izvor: Plan intervencija u zaštiti okoliša (NN 82/99, 12/01)

Sljede a razina su op inski i gradski planovi intervencija, a potom i županijski plan intervencija u zaštiti okoliša, koji ini sastavni dio županijskog Programa zaštite okoliša. Osnovni cilj ovih planova je da, unutar prostora svoje ingerencije, sukladno njegovim regionalnim i lokalnim posebnostima i obilježjima, te stvarnim i potencijalnim rizicima i opasnostima, usklade i dopune postoje e planove intervencija fizi kih i pravnih osoba. Osim toga, vrlo je važno da plan treba izraditi prema smjernicama APELL218

programa. Logi an slijed izrade je „od dolje prema gore“, odnosno, JLS planovi se izra uju na osnovi planova pravnih lica, a županijski plan na osnovi planova JLS i planova pravnih lica. Do donošenja planova višeg reda (županija, op ine i gradovi), primjenjuje se državni plan i postoje i izdvojeni operativni planovi pravnih i fizi kih osoba u razmatranom podru ju.

Državnim planom su tako er odre ena: tijela nadležna za provo enje plana (državni i županijski eko-stožeri); subjekti koji sudjeluju u provo enju plana (komunikacijske, interventne i ekspertne jedinice, te prijevoz i logistika) (vidi Tablica 86.); te postupak u slu aju akcidenta (vidi Tablica 87.).

Tablica 86. Osnovni zakonom propisani akteri u slu aju akcidenta županijske razine Županijski eko-stožer

imenuje ga županijska skupština, a ine ga voditelj (Župan), njegova tri zamjenika (predstavnici županijskih ureda za zdravstvo i zaštitu okoliša, predstavnik policijske uprave), te lanovi (predstavnici županijske skupštine, poglavarstva, županijskih ureda, policijske uprave, te jedinica lokalne samouprave)

217 Prema 96/82/EC, to su: amonijev nitrat (eksploziv); amonijev nitrat (gnojivo); arsen pentoksid (kiseline i soli); arsen trioksid(kiseline i soli); brom; klor; spojevi nikla; etilenimin; fluor; formaldehid (konc.ˆ90%); vodik; klorovodik (ukapljeni plin); olovnialkili; ukapljeni jako zapaljivi plinovi(uklju ivo UNP i prirodni plin); acetilen; etilen oksid; propilen oksid; metanol; 2-kloranilin; metilizocijanat; kisik; toluen diizocijanat; fozgen; arsin; fosfin; sumpordiklorid; sumpor trioksid; TCDD (i ekvivalenti); kancerogene tvari; benzin i druga goriva; i druge toksi ne i vrlo toksi ne tvari; oksidansi; eksplozivi i pirotehni ketvari; zapaljive, lako, vrlo lako i visoko zapaljive tvari; i tvari opasne za okoliš. 218 APELL (skra enica od engleskog termina Awareness and Preparedness for Emergencies at Local Level, što se može prevesti kao "Budnost i pripravnost za izvanredne doga aje na lokalnoj razini") je UNEP/IEO (United Nations Environment Programme /Industry and Environment) inicijativa iz 1988. godine, koja polazi od osnovnog, na iskustvu temeljenog uvjerenja da je u slu ajuizvanrednih doga aja za uspješnu zaštitu ljudi i okoliša od najve e važnosti upravo spremnost, opremljenost, uvježbanost, organiziranost, itd. na lokalnoj razini.


148

Ovlasti i dužnosti županijskog eko-stožera

Donošenje odluka o primjeni Plana za podru je županije kada interventne jedinice ne mogu prema postoje im operativnim planovima zaštite okoliša riješiti nastali izvanredni doga aj; procjena rizika i opasnosti i procjena štete od nastalog izvanrednog doga aja; uskla ivanje mjera u provo enju Plana; izvješ ivanje javnosti; donošenje odluke o završetku intervencije; davanje prijedloga županijskom poglavarstvu za osiguranje financijskih sredstava u županijskom prora unu,za redovito provo enje Plana za podru je županije; poduzimanje drugih mjera utvr enih Planom

Komunikacijske jedinice

županijski centri za obavješ ivanje i operativno dežurstvo u nadležnoj policijskoj upravi koji obavljaju poslove operativnog dežurstva, prijema i prijenosa informacija, pozivanje osoba te uzbunjivanja

Interventne jedinice

vatrogasne postrojbe MUP-a, profesionalne vatrogasne postrojbe u gospodarstvu, te ostale vatrogasne postrojbe, postrojbe atomsko-biološko-kemijske obrane (u daljnjem tekstu ABKO) OSRH, postrojbe civilne zaštite (op e i specijalisti ke namjene), hitna medicinska pomo , specijalizirane jedinice pravnih i fizi kih osoba ovlaštenih za postupanje s opasnim otpadom, te (prema potrebi) pravne i fizi ke osobe koje obavljaju komunalne poslove.

Ekspertna jedinica

Pravne i fizi ke osobe ija je stru na pomo nužna za prepoznavanje opasnih tvari i prosudbu posljedica u slu ajuizvanrednog doga aja, uklju ivo: Operativno-informativni centar INE; Hrvatski zavod za toksikologiju; tijelo državne uprave nadležno za hidrometeorologiju; Hrvatske vode; Agencija za posebni otpad; tijelo državne uprave nadležno za zaštitu prirode i okoliša.

Prijevoz i logistika

U prvom redu helikopteri OSRH i MUP-a, ali prema potrebi i druga prikladna prijevozna sredstva.

Tablica 87. Zakonom propisan postupak intervencije u slu aju akcidenta „županijske razine“1. Po uo avanju doga aja obavještava se Županijski centar za obavješ ivanje (985) ili operativno dežurstvo u nadležnoj policijskoj

upravi (92), i daju se osnovni podaci (mjesto, vrsta, intenzitet,...); 2. Informacija se proslije uje nadležnoj policijskoj postaji, koja obavlja o evid, te ako potvrdi informaciju, o tom izvješ uje nazad

komunikacijsku jedinicu; 3. Županijski centar za obavješ ivanje o nastalom izvanrednom doga aju izvještava interventne jedinice, ekspertnu jedinicu i Županijski

eko-stožer (voditelja stožera ili njegove zamjenike); 4. Do dolaska interventnih jedinica policijska ophodnja osigurava mjesto izvanrednog doga aja. Po potrebi, prekida se promet, ukoliko

prijeti neposredna opasnost od požara, eksplozije i drugih poljedica ve eg opsega. 5. Voditelj vatrogasne postrojbe tijela državne uprave nadležnog za unutarnje poslove zapovijeda akcijom intervencije i aktivira sve

potrebne elemente predvi ene ovim Planom (Ako na mjesto izvanrednog doga aja prva iza e druga vatrogasna postrojba voditelj te vatrogasne postrojbe zapovijeda akcijom intervencije do dolaska vatrogasne postrojbe tijela državne uprave nadležnog za unutarnjeposlove). U tijeku intervencije prednost treba dati zaštiti i spašavanju ljudi. Za objekte komunalne infrastrukture, spomenike kulture, zašti ene dijelove prirode, životinje i gospodarske objekte, prioritet e se odrediti Županijskim planom intervencija u zaštiti okoliša.

6. Županijski eko-stožer u tijeku intervencije po potrebi zatražit e dodatne interventne jedinice i dodatno mišljenje ekspertne jedinice o potrebnim mjerama za ublažavanje i uklanjanje nepoželjnih posljedica (U slu aju da izvanredni doga aj na podru ju jedne županije poprima karakteristiku elementarne nepogode, Županijski eko-stožer može županu predložiti da proglasi elementarnu nepogodu)

7. O injenici da je aktiviran Plan za odre eno županijsko podru je, obavještava se komunikacijska jedinica na državnoj razini 8. Ako je izvanredni doga aj zahvatio, odnosno ugrozio podru je, dviju ili više županija ili ako prijeti prekograni no one iš avanje

županijski centar za obavješ ivanje obavještava Državni eko-stožer, putem komunikacijske jedinice na državnoj razini; nakon egaDržavni eko-stožer preuzima daljnje uskla ivanje mjera na provedbi Plana i ostalih aktivnosti predvi enih Planom (U slu aju kada izvanredni doga aj obuhvati dvije ili više županija, a poprimi karakteristike elementarne nepogode, Državni eko-stožer može predložiti Vladi Republike Hrvatske proglašavanje elementarne nepogode za podru je dviju ili više županija, odnosno za teritorij Republike Hrvatske).


Tablica 88. daje pregled ekoloških incidenata koji su se dogodili na podru ju OBŽ u razdoblju 2002.-2004., u prvom redu samozapaljenja na postoje im nesanitarnim deponijama otpada, prometne nezgode koje uklju uju cisternu s nekom one iš uju om teku inom, požare (kao posljedice nepažnje, ali možda i ne ije namjere) u zašti enim podru jima prirode, ali i (jedno) „curenje“ naftovoda, te (jedan) incident u krugu proizvodnog pogona. Jasno, u estalost pojavljivanja pojedine vrste incidenta ne smije se zamijeniti za veli inu ekološkog rizika, koji je kombinacija vjerojatnosti pojavljivanja i veli ine ugroze ukoliko do incidenta do e.

Tablica 88. Ekološki incidenti u OBŽ u razdobljuu 2002. – 2004. GOD. Broj inc. EKOLOŠKI INCIDENTI 2002. 3 Zapaljenje otpada u kontejneru u „Drava“ d.d. (Osijek); istjecanje lužine u krugu tvornice mlijeka „Belje“ d.d.


149

(Beli Manastir); požar na odlagalištu otpada (Strizivojna) 2003 8 požar na odlagalištu otpada Vitika ( akovo); istjecanje nafte u okoliš iz naftovoda MS Stefkovica-OS

Beni anci; požar u PR(O) Podpanj; požar u PP Kopa ki rit; Isjecanje lož-ulja (prometna nesre a u Markovcu Naši kom) u Naši ku rijeku; pomor ribe u kanalu Karašica kod Lu a; požar na odlagalištu otpada (Našice); požar na odlagalištu otpada (Valpovo)

2004. (01-06) 2 Požar u PR(O) Podpanj, istjecanje teku eg umjetnog gnojiva (UAN) iz prevrnute cisterne ( akovo) Izvor: Izvješ e o stanju okoliša OBŽ (ŽGlOBŽ 14/04)

Za potrebe nedavno izra enog Plana intervencija u zaštiti okoliša za OBŽ, provedena je sustavna analiza kojom su se identificirali najve i ekološki rizici na podru ju OBŽ, uzimaju i u obzir i vjerojatnost doga aja, i intenzitet one iš enja, i brojnost izloženog stanovništa. Tablica 89. sadrži popis svih analizom razmatranih potencijalnih izvora zna ajnijeg (u odnosu na kriterije iz Državnog plana) izvanlokacijskog ugrožavanja okoliša OBŽ.

Tablica 89. Poznati izvori ozbiljnog izvanlokacijskog ugrožavanja okoliša OBŽ1. VODOVOD OSIJEK d.o.o., Osijek 15. Sanitacija Petrijevci, Petrijevci 2. KLINI KA BOLNICA OSIJEK, Osijek 16. BELJE d.d., Tvornica Mlije nih Proizvoda, Beli Manastir 3. IPK- Tvornica še era d.o.o., Osijek 17. BELJE d.d., Tvornica Trajnih Proizvoda, Beli Manastir 4. HEP-PROIZVODNJA d.o.o., TE-TO, Osijek 18. BELJE d.d., POLJOPRIVREDA – ŠIRINE, Beli Manastir 5. SAPONIA d.d., Osijek 19. BELJE d.d., MESNA INDUSTRIJA - KLAONICA GAJI , Draž 6. IPK MIA d.d. i MEGGLE-MIA d.o.o., Osijek 20. BELJE d.d., Svinjogojstvo Darda - Kozarac, eminac 7. INA, Benzinske postaje (plin za automobile) (ul.

Sv.L.B.Mandi a i ul. kneza Trpimira), Osijek 21. INA d.d., SEKTOR PROIZVODNJE NAFTE I PLINA, POGON

“BENI ANCI - DONJI MIHOLJAC“, Donji Miholjac 8. INA, PJ Osijek, PROPLIN - pogon plina, Brijest, Osijek 22. PARK d.o.o., Donji Miholjac 9. INA, PJ Skladište i logistika, Osijek 23. PLINACRO STP-PSDM: VIŠE MRS-a, Donji Miholjac 10 PIVOVARA d.d., Osijek 24. PLINACRO STP-PSDM: VIŠE MRS-a, Beliš e11. PLINACRO STP-PSDM: više MRS i PCS, Osijek 25. BELIŠ E d.d., Beliš e12 BELJE d.d. - SHS DARDA, Darda 26. PLINACRO STP-PSDM ( akovo i Strizivojna), akovo 13. BELJE d.d., MESNA INDUSTRIJA DARDA, Darda 27. METEOR d.d., akovo 14. BIZOVA KE TOPLICE – BIZOVAC, Bizovac 28. PLINACRO STP-PSDM (Našice i ur enovac), Našice

Izvor: ŽPIUZO OBŽ; Legenda: PLINACRO STP-PSDM = PLINACRO d.o.o. ZAGREB, SEKTOR TRANSPORTA PLINA, POGON SLAVONIJA DONJI MIHOLJAC; BELJE d.d. = BELJE d.d. DARDA.

Analizom lokacija i njihovih operativnih planova intervencija, utvr eno je da operativni planovi dostavljeni u UDUOBŽ esto ne zadovoljavaju, ili na na in da zapravo ne postoje, jer osim nabrajanja vrste i koli ine tvari, nema nikakvih prora una, procjena i sl. (skoro 20% samo navodi vrstu i koli inuopasne tvari, bez ikakvog prora una opasnosti i sl.), ili su nepotpuni (skoro 40%). Isto tako, ekspertnom usporedbom pravnih osoba koje su dostavile planove sa situacijom u stvarnosti, procijenjeno je da postoji nemali broj obveznike izrade plana koji nisu niti formalno ispunili svoju obavezu (npr. predali nepotpuni plan), a kao potencijalno nejve e ugroze me u njima identificirane su ve e neprijavljene koli ineamonijaka za rashla ivanje, te skladišta pesticida za upotrebu na velikim poljoprivrednim površinama.

Prema koli ini i vrsti opasne tvari na analizom obuhva enim izvorima rizika, u 24% slu ajeva radi se o mogu nosti katastrofalne nesre e (Indeks opasnosti iz Državnog plana D=5), u 33% o vrlo ozbiljnoj nesre i (D=4), u 43% o ozbiljnoj nesre i (D=3), a prijetnja se uglavnom odnosi ili na mogu nost akutnog trovanja (40% - uzro nik: klor, arsenove soli, pesticidi, sumpor(IV)oksid, duši na (nitratna) kiselina, amonijak, aluminijev fosfid) ili na požar / eksploziju219 (60%, uzro nik: zemni plin, natrijev hipoklorit, derivati nafte, UNP, BMB, mazut, kisik, acetilen). Tablica 90. navodi lokacije koje su IAEA metodom procjene ugroženosti ocijenjene kao najozbiljnije prijetnje.

219 Požar / eksplozija je tako er vrlo esto pra ena rizicima ultraotrovnih produkata požara.


150

Tablica 90. Lokacije najozbiljnijih rizika od ekološke nesre e1. INA-benziska postaja: Trpimirova zbog svog smještaja u

dvorište elektrotehni kog fakulteta, a blizu restorana Studentskog doma i to samo dok traje pretovar plina

6. Belje d.d. Darda, Tvornica mlije nih proizvoda Beli Manastir posebice zbog smještaja tvornice u centru grada

2. Sanitacija Osijek zbog držanja velike koli ine otrova prve skupine otrovnosti i prisustva kontejnera UNP-a korisnika Osijek-petrol

7. IPK- Tvornica še era d.o.o. Osijek zbog na ina držanja ve ekoli ine pesticida u neposrednoj blizini radnih prostorija drugih pravnih subjekata

3. Vodovod Osijek zbog držanja ve e koli ine klora i smještaja u širem centru Osijeka te blizine igrališta Grafi ar Tvornici disus-plina

8. Belje d.d. SHS Farma svinja Kozarac zbog držanja ve ekoli ine UNP-a blizu igrališta naselja Kozarac

4. INA-benziska postaja: Svetog B. Leopolda Mandi a 3 zbog svog smještaja blizu Veletržnice i to samo dok traje pretovar plina

9. MIA-MEGLE zbog držanja ve e koli ine duši ne kiseline i njenog smještaja

5. INA-PROPLIN skladište Brijest zbog držanja velike koli ineUNP-a u naselju

10 Plinacro - Pogon Slavonija Donji Miholjac-komplet-sve MRS-e smještene u naselja

Kona no, Tablica 91. daje lokacije za koje je procjenom, koja je osim veli ine ugroze (npr. ho e li biti potrebna šira akcija spašavanja), uklju ila i sposobnosti / spremnosti odgovora na mjestu nesre e (npr. postoji li hitna služba, odnosno 24 h dežurna vatrogasna postrojba u mjestu), utvr eno da u slu ajuincidenta treba aktivirati Županijski plan intervencija, odnosno da je potrebna pomo Županije.

Tablica 91. Lokacije za koje u slu aju incidenta treba aktivirati Županijski plan intervencija1. Vodovod d.o.o. Osijek 6. Belje d.d., Tvornica mlije nih proizvoda, , Beli Manastir 2. INA-BP Trpimirova, Osijek 7. Belje d.d. Mesna industrija Darda, Darda 3. INA-PROPLIN skladište Brijest 8. METEOR d.d., akovo 4. IPK- Tvornica še era d.o.o., Osijek 9. Belje d.d. SHS Farma svinja Kozarac, eminac 5. INA BP Sv. B. Leopolda Mandi a 3, Osijek

Da bi barem donekle unaprijedio trenutnu situaciju s nepotpunim operativnim planovima intervencija pravnih osoba, Županijski plan je relativno detaljno opisao mogu e incidentne situacije na razmatranim lokacijama, te dao smjernice kako za opremanje i pripremu za mogu e potrebnu intervenciju, tako i za samu intervenciju.

Sli no re enome, kao unapre enje trenutnoga stanja gdje nije izra eni niti jedan gradski/op inski plan intervencija u zaštiti okoliša, Županijski plan je dao procjenu ugroze i preporuke za pripremu za mogu eekološ e incidente i za podru ja op ina i gradova koji su zna ajnije ugroženi rizikom od ekološkog incidenta, što uklju uje sve gradove OBŽ, te op ine Dardu, Bilje, Popovac, Draž, Kneževi Vinogradi i

eminac. Jasno, navedene JLS su prioriti za izradu gradskih, odnosno op inskih planova intervencija u zaštiti okoliša.

Plan tako er specificira sve prije op enito navedene aktere provedbe plana na podru ju OBŽ, uklju uju i:lanove županijskog ekostožera; komunikacijske jedinice; vatrogasne postrojbe i dobrovoljna vatrogasna

društva; bolni ke ustanove i domove zdravlja; postrojbe civilne zaštite (vatrogasna, za zaštitu i spašavanje od NUS-a, spašavanje na vodi; iz ruševina, RBK, veterinarska, za asanaciju terena, logisti ka); pravne osobe za postupanje s opasnim i štetnim tvarima; društva komunalnih djelatnosti; radio postaje.

Tablica 136. (Vidi prilog 2: Rezultati ankete za op ine/gradove OBŽ) prikazuje komentare anketiranih predstavnika JLS u vezi s postojanjem ekoloških rizika na njihovom podru ju, te njihovo uvažavanje rizika kroz planiranje i pripremanje za kvalitetnu reakciju, ukoliko neželjena mogu nost postane stvarnost.

Odgovori se dijelom ne poklapaju s ocjenama datim na osnovi sustavne analize provedene za potrebe izrade Županijskog plana intervencija, na na in koji ukazuje da anketirani predstavnici JLS ne uvažavaju u potpunosti mogu e probleme. Argumenti za ovu ocjenu su injenica da niti jedna JLS koja nema plan intervencija (a takve su sve, iako neke tvrde suprotno, zamjenjuju i plan iz pitanja za neki drugi plan intervencije (npr. u slu aju požara i sl.)) nije u odgovoru najavila ispunjenje te svoje zakonske obaveze;


151

i/ili injenica da neke op ine za koje se u županijskom planu posebno naglašava da na svom podru juimaju zna ajnije neregistrirane koli ine opasnih tvari, u anketi tvrde da su svi zakonski obveznici svoju obavezu ispunili; i/ili injenica da 60% JLS procjenjuje da nikakav ekološki rizik ne postoji, a me unjima su i neke koje na svom podru ju imaju pravne osobe za koje je u Županijskom planu utvr eno da rizik postoji, a spremnost da se na njega odgovori ne postoji. O ito, nakon donošenja Županijskog plana treba njegovom prezentacijom me u JLS OBŽ ukazati na važnost izrade što potpunijih op inskih i gradskih planova.

Me u ostalim i zbog ustanovljenog relativno nezadovoljavaju eg stanja pripremljenosti za mogu nostekoloških incidenata, Županijskim planom je, za njegovu reviziju i nadopunu na osnovi ažuriranih planova nižeg reda, odre eno relativno kratko vrijeme od 1 godine od dana usvajanja.


U nastavku dane tablice prikazuju ciljeve i mjere programa zaštite okoliša Osje ko-baranjske županije, u segmentu izbjegavanja i upravljanja ekološkim rizicima i akcidentima. Mjerama su obuhva ene i sve mjere zahtijevane netom izra enim Županijskim planom intervencija u zaštiti okoliša.

Tablica 92. Ciljevi zaštite okoliša OBŽ u vezi s ekološkim rizicima i nesre amaC1 USPOSTAVITI SUSTAV KVALITETNIH I USKLA ENIH PLANOVA intervencije, u skladu s obavezama iz Drž. plana intervencija C2 SMANJIVATI RIZIK OD EKOLOŠKIH NESRE AC3 Zadovoljavaju a OPREMLJENOST, UVJEŽBANOST I ORGANIZIRANOST svih subjekata koji sudjeluju u provo enju planova inter.

Tablica 93. Mjere zaštite okoliša OBŽ u vezi s ekološkim rizicima i nesre amaCilj Mjere za ostvarivanje ciljeva Akteri Rok Fin. C1 M1 IZRADITI NAJPOTPUNIJI MOGU I POPIS PRAVNIH I FIZI KIH OSOBa KOJE

SU OBAVEZNE IMATI OPERATIVNI PLAN INTERVENCIJA (katastar opasnih tvari s koli inama jednakim ili ve im od D-3 Plana na razini Županije), te UTJECATI NA NJIH (informiranjem o neispunjenoj obavezi, preko inspekcija, i sl.) glede što skorijeg ispunjenja te obaveze.

ZPU, IZO, UDUOBŽ,UOPG, DZS, MG, …

PR/KR ŽP, GS, DP

C1 M2 VRATITI NA DOPUNU SVE NAPRAVLJENE, A NEPOTPUNE OPERATIVNE PLANOVE INTERVENCIJA u zaštiti okoliša pravnih subjekata, s primjedbama Stru nog povjerenstva.

Ekostožer PR/KR!!! ŽP

C1 M3 Zatražiti od GRADOVA Osijek, Beli Manastir, Donji Miholjac, Beliš e, Našice i akovo te OP INA Darda, Bizovac, ur enovac i Strizivojna IZRADU

POSTUPNIKA ZA INTERVENCIJU U NAJUGROŽENIJIM DIJELOVIMA GRADA / OP INE, te provo enje osposobljavanja stanovništva i odgovornih osoba u pravnim i fizi kim osobama za postupke u slu aju ekološke nesre e na najopasnijim mjestima ugrožavanja okoliša.

Ekostožer,JLS, GS, konz, Interventne jedinice s podru ja JLS

PR/KR ŽP, LP

C1 M4 Zatražiti izradu POSTUPNIKA ZA JAVNE PROFESIONALNE VATROGASNE POSTROJBE grada Osijeka, Belog Manastira, te DVD-a Donji Miholjac, Beliš e,Našice i akovo za intervenciju kod lokaliteta s rizicima vrlo ozbiljnih ili katastrofalnih posljedica brzog razvoja ugrožavanja.

Ekostožer,Vatrogasne postrojbe, JLS

PR/KR LP, ŽP, DP

C1 M5 IZRADITI PLANOVE INTERVENCIJA ZA OP INE I GRADOVE, uz uvažavanje APELL procedure propisane Državnim planom intervencija. Zbog visoke ugroženosti okoliša u izvanrednom doga aju, PRIORITET SU GRADOVI: Osijek,

akovo, Beli Manastir, Beliš e i Donji Miholjac. Jednom uspostavljen sustav na podru ju ovih gradova bit e u stanju odgovoriti potrebama i na širem županijskom podru ju.

(Isto kao pod M3.)

PR/SR ŽP, LP

C1 M6 USKLADITI PLANOVE INTERVENCIJA S OPERATIVNIM PLANOVIMA INTERVENCIJA IZRA ENIM TEMELJEM DRUGIH ZAKONSKIH OBAVEZA.

Ekostožer,Stožer CZ-a, Vatrogasci

PR, trajno ŽP, DP

C2 M7 Postaviti ZAHTJEV NADLEŽNIM INSPEKCIJSKIM SLUŽBAMA ZA REDOVITE PERIODI NE, A PREMA POTREBI I IZVANREDNE NADZORE SVIH LOKACIJA S RIZIKOM ozbiljnih izvanlokacijskih posljedica, glede održanja tehni ke

Ekostožer,GS,Inspekcije,

PR, trajno DP, GS


152

Cilj Mjere za ostvarivanje ciljeva Akteri Rok Fin. ispravnosti izvora opasnosti, ispravnog na ina uporabe i provo enja sigurnih radnih postupaka (inspekcije zaštite od požara i zaštite okoliša).

UDUOBŽ

C2 M8 Kod svih planovima identificiranih rizi nih procesa i djelatnosti, nastojati PODI IRAZINU SIGURNOSTI PROAKTIVNIM MJERAMA, kao što su uvo enje standarda ISO 14000, nastojanje na iš im i sigurnijim tehnologijama i tehnološkim procesima, itd.

JPP, UOPG, ZPU,Ekostožer

PR, trajno ŽP, GS

C2 M9 Prioritetno poduzeti sve potrebne radnje za ubrzanje izmještanja ve ih SKLADIŠTA PESTICIDA IZ NASELJENIH PODRU JA.

Ekostožer,JLS, JPP, PI

PR! GS, ŽP

C2 M10 KOD PLANIRANJA AKTIVNOSTI U PROSTORU voditi ra una o rizicima vezanim uz pojedine djelatnosti, te ih na odgovaraju i na in izolirati od sadržaja koji bi u slu aju nesre e bili zna ajno ugroženi (tj. pravilna zonacija).

ZPU, JLS, Ekostožer

PR, trajno ŽP, LP

C2C3

M11 INFORMIRATI I UKLJU ITI JAVNOST KAO SUBJEKT U PLANOVE I PRIPREMU ZA PROVEDBU PLANOVA. Uvažavanje preporuka APELL procedure. Ustanoviti procedure pravodobnog obavješ ivanja javnosti o potrebnim postupcima samozaštite i samopomo i, organiziranja evakuacije, spašavanja i pružanja hitne medicinske pomo i, te na ine blokade nepotrebnog ulaska u zahva eno podru je.

Ekostožer,JLS, NVU, akteri interventnog sustava

PR, trajno ŽP, LP

C3 M12 Adekvatno EKIPIRATI, OPREMITI, ORGANIZIRATI subjekte potrebne za djelotvornu i pravovremenu intervenciju u slu aju akcidenta (posebne vatrogasne jedinice, i sl.). Zatražiti USTROJAVANJE JEDINICA ZA BRZO DJELOVANJE U IZVANREDNOM DOGA AJU (ili opremiti postoje e) za grad Osijek, akovo, Beli Manastir, koje mogu djelovati u kontaminiranom podru ju

Ekostožer,JLS, JPP, MUP

PR ŽP, LP, GS, DP

C3 M13 UVJEŽBAVANJE, EDUCIRANJE, REDOVITI NADZOR I PROVJERA SPREMNOSTI, uspostavljanja veza, obavješ ivanja i ostalih Planovima predvi enih individualnih i koordiniranih operacija. Provoditi vježbe intervencija pri mogu im izvanrednim doga ajima. NAGLASAK NA KOORDINACIJI DJELOVANJA SVIH SUBJEKATA.

Ekostožer,svi sudionici intervencije

PR, trajno ŽP, LP


5.8 INDUSTRIJA220

Industrijski sektor jedan je od glavnih uzroka smanjivanja kakvo e okoliša u razvijenim zemljama (EU, SAD, Japan). Još je više to slu aj u zemljama koje imaju veliki industrijski rast i puno slabiju regulativu za zaštitu okoliša, poput Indije i Kine. Protok tvari i energije kroz industrijske procese, osim što je zna ajan potroša energije (sa svime što to nosi sa sobom), generator je zna ajnih koli ina otpada i emisija u zrak i vode, pa ne udi da se veliki dio napora oko poboljšanja stanja okoliša odnosi na nastojanje da se smanje i ublaže pritisci na okoliš upravo od strane ovog sektora.

Situacija u RH trenutno je dominantno odre ena naglim padom industrijske proizvodnje u uvjetima rata i tranzicije (1995. godine proizvodnja je bila svega 53% proizvodnje iz 1990.), odnosno jednom od rijetkih dobrih posljedica ovoga trenda – smanjenjem pritiska na okoliš221.

Trend pada broja zaposlenih u sektoru industrije županije (vidi Poglavlje 2.5 ), upu uje da je konstatacija primjenjiva i na Osje ko-baranjsku županiju. Drugim rije ima, utjecaj sektora industrije danas je manji nego prije desetak godina, a jedna od posljedica je da se stanje mnogih dijelova okoliša zna ajnopopravilo.

Me utim, strateški cilj brzog gospodarskog razvoja i što skorijeg pridruženja Hrvatske Europskoj uniji, promatran u kontekstu na po etku spomenutog iskustva zemalja EU-a u vezi odnosa industrije i okoliša, jak je argument za odluku prema kojoj mjere i nastojanja oko osmišljavanja i uspostave istije, održive

220 Uklju uju i velike, srednje i male poduzetnike, te obrtnike. 221 VAŽNO JE, ME UTIM, PRIMJETTI DA ISTI TREND, osim teških socijalnih posljedica (rast nezaposlenosti, socijalna nesigurnost, pad standarda,…) IMA I NEGATIVNE STRANU S OBZIROM NA ZAŠTITU OKOLIŠA: teško e u ekonomiji zna e manje sredstava za ulaganje i investicije, a time i manje sredstava za investicije u projekte zaštite okoliša.


153

industrijske proizvodnje i dalje zavre uju status prioriteta zaštite okoliša u cijeloj RH, pa i u Osje ko-baranjskoj županiji.

Trenutna situacija u vezi provedbi ovakvih mjera je takva da, iako postoji respektabilan broj zakona i propisa kojima se nastoji regulirati utjecaj industrijskog sektora na okoliš222, op eprihva ena ocjena (Nacrt izvješ a o stanju okoliša, MZOPU 2002) je da u funkciju još uvijek nisu stavljeni svi poznati i raspoloživi instrumenti kojima se poti e za okoliš prihvatljivija proizvodnja (razni ekonomski instrumenti, instrumenti zasnovani na na elu dobrovoljnosti, i dr.).

S tim u skladu, može se zaklju iti da predstoji veliki posao oko ispunjavanja ciljeva i provo enja mjera odre enih u Strategiji zaštite okoliša (Hrvatska u 21. stolje u, 2002) u vezi s ovom problematikom, a koje prikazuje Tablica 94.

Tablica 94. Mjere ZO za sektor industrije propisane Strategijom zaštite okoliša RH1. Prihva anje EU normi u procesima proizvodnje 2. Uvo enje i poticanje eko-djelotvornosti kao novog poduzetni kog koncepta 3. Stroga kontrola emisija uz uvažavanje prihvatnog kapaciteta okoliša 4. Razvoj postupaka i proizvoda koji se temelje na obnovljivim izvorima 5. Promicanje norme ISO 14001 (vidi http://kvaliteta.inet.hr) i drugih sustava upravljanja okolišem (EMS) 6. Uvo enje projekata istije proizvodnje

Navedene mjere i aktivnosti slijede suvremene svjetske trendove u ovom podru ju, gdje se paralelno s korištenjem tradicionalnih regulatornih instrumenata (npr. specifikacija dopuštenih emisija, i sl.), sve više nastoji oko stvaranja uvjeta u kojima poduzetni ki duh i energija nisu samo predmet ograni avanja, vepostaju i aktivni partner u zada i zaštite okoliša. Poticanje kreativnosti u nastojanjima oko uspostave proizvodnog procesa na na in kojim se neki proizvod ili uslugu dobiva uz minimalni utjecaj na okoliš (eko-djelotvornost), te razvijanje partnerske atmosfere podijeljene odgovornosti, u kojima proizvo a isami aktivno nastoje u initi svoje djelovanje maksimalno prihvatljivim za okoliš (ISO 14001, EMS), primjeri su ovog novog pristupa problemu.

Nažalost, trenutne gospodarske okolnosti u RH, u kojima najve i broj gospodarskih subjekata nema financijskih rezervi koje bi mogao iskoristiti za unapre enje proizvodnih procesa, pokazuje se kao zna ajno ograni enje u provedbi spomenutih mjera. Ovo ograni enje iskazuje se na dva na ina. Prvo, aki u slu ajevima kada prijelaz na novi proces ili tehnologiju rezultira jeftinijom kona nom proizvodnjom (vidi http://www.cro-cpc.hr), sam prijelaz esto zahtijeva zna ajna inicijalna ulaganja, koja u uvjetima nepostojanja poslovnih zaliha naprosto nije mogu e osigurati. Stoga je osiguranje nekog vida financijske pomo i (strane investicija, dokapitalizacija, krediti, porezne olakšice,…) osnovni preduvjet ostvarenja zadanih ciljeva i mjera. Fond za zaštitu okoliša i energetsku u inkovitost mogao bi imati važnu ulogu u ovom kontekstu.

Drugo, uvjeti „poslovanja na rubu“ kreiraju upravlja ku atmosferu u kojoj incijative „brige o okolišu“, „ iš e proizvodnje“, i sl., „teško prolaze“, jer se prema navici i stereotipizirano doživljavaju isklju ivokao pove anje troškova proizvodnje. Na in da se savlada ova mentalna barijera, jer „ istija proizvodnja“ može biti i ekonomski prihvatljivija (pogotovo u tržišnom okruženju, u kojemu je okolišna prihvatljivost sve važniji element cjelokupnog proizvodnog marketinga), je više informiranja o ovoj temi, demonstarcija primjera pozivitivnih iskustava, i sl. promotivne aktivnosti.

222 Npr. specifikacija dopuštenih emisija, procedura Procjene utjecaja na okoliš koja prethodi svakom zahvatu za kojega se pretpostavlja da bi mogao imati zna ajniji utjecaj na okoliš, pra enje emisija u okoliš, i dr.


154


Kao uvod u razmatranje industrijskih pritisaka na okoliš u OBŽ, Tablica 95. daje pregled trenutno najzna ajnijih industrijskih djelatnosti i gospodarskih subjekata na njenom podru ju.

Tablica 95. Najzna ajnije industrijske djelatnosti na podru ju OBŽINDUSTRIJSKADJELATNOST

OKVIRNI UDIO U ŽUP. PROIZV.

NAJZNA AJNIJI GOSPODARSKI SUBJEKTI

Prehrambena industrija 30% (proizvodnja še era i ostalih konditorskih proizvoda, mlinarsko-pekarska industrija, prerada mlijeka, proizvodnja piva, ulja, prerada vo a i povr a,klaoni ka industrija, prerada mesa, proizvodnja gotovih jela i dodataka jelima, proizvodnja sto ne hrane i t d.) IPK Osijek, Belje d.d., PPK Valpovo, kombinat Beliš e, Pivovara d.d. Osijek, IPK Kandit Osijek, Tvornica ulja epin,

akov anka d.d., Žito, akovo, ... Proizvodnja celuloze , papira i proizvoda od papira

15% Beliš e d.d., Beliš e

Industrija gra . Mat. 13% Nexe grupa d.o.o. Našice (unutar nje su Našicecement – JEDAN OD DESET NAJVE IH TO KASTIH IZVORA EMISIJE NOx i CO2, Slavonija IGM, ...); (opekarstvo) Opeka d.o.o. Osijek, Wienerberger, pogon akovo; (betoni) GRADNJA d.o.o. Osijek, TBG Beton d.o.o., pogoni Nemetin i Viškovci, VRANICA-Osijek d.o.o., OSIJEK-KOTEKS d.d.

Kemijska industrija 8% Saponia, Osijek; Meteor, akovo Drvna indrustrija 4% (drvna galanterija) A-G Dinas d.o.o. Beljevina, Geli d.o.o. akovo, Natis d.d.

Našice, i dr. Metalo-prera iva ke industrije 2% MIO, OLT, Osijek; Limex, D.Miholjac; Energa, akovo Tekstilna industrija 2% (pogon za bojanje tkanina) Benetton Croatia d.o.o., Slavonija MK d.d., Osijek;

(sljede i uglavnom konfekcija) Prvi Maj d.d. Laslovo; Hemco d.o.o., Gerok d.o.o., Helson d.o.o., akovo; itd.

Visoki udio prehrambene industrije, kemijske industrije, industrije celuloze i papira, industrije gra evnihmaterijala, tekstilne industrije, jasno upu uje na relativno visoki potencijal za zaga enje i one iš enjeokoliša, budu i da su proizvodni procesi u tim industrijama spojeni s velikim koli inama emisija u okoliš – i zrak i vode 223.

S druge strane, primjetno je da je industrija uglavnom koncentrirana u ve im gradskim središtima (prvenstveno Osijek, a onda i Beliš e, Našice, akovo, s izuzetkom npr. pogona Belja u Baranji), pa se može zaklju iti da veliki preostali, pretežno ruralni dio županije, ne osje a pritiske od industrijskih zaga enja, jasno, uz pretpostavku da se ne nalazi na putu širenja one iš enja (npr. nizvodno ili niz vjetar, u odnosu na izvor one iš enja).

Ovakav generalni zaklju ak potvr en je i komentarima ispitanih predstavnika JLS na podru ju županije, u vezi s pritiscima od gospodarstva na okoliš, koje daje Tablica 137. (vidi Prilog 2: Rezultati ankete za op ine/gradove OBŽ). Ve ina op ina kao jedini pritisak navodi poljoprivrednu proizvodnju, stoga što ve i industrijski gospodarski subjekti ni ne postoje na njihovom podru ju.

Važna injenica na koju komentari iz tablice upu uju je da u OBŽ postoji i ve i broj "malih" one iš iva a(iz kategorije malih i srednjih poduzetnika), me u kojima najve e one iš enje uzrokuju klaonice i autopraonice bez adekvatnog tretmana otpadnih voda, autoservisi bez adekvatno organiziranog prikupljanja otpadnih ulja, ilegalno ‘recikliranje' (npr. rasklapanje automobila i paljenje kablova radi izdvajanja metala) i sl. Dodatni problem s "malim" one iš iva ima je da su esto locirani u sklopu ili u neposrednoj blizini naselja, na udaljenosti koja je unutar zone izrazitog utjecaja.

223 Npr. Pogon Našicecement spada u jedan od 10 najve ih to kastih izvora emisija NOx i CO2. Prehrambena industrija je poznata kao jedan od najve ih izvora otpadnih voda jako optere enih organskom tvari.


155

Na in na koji se ovo posljednje standardno rješava dobrom prostorno-planskom praksom je da se pri planiranju prostora posebna pažnja posveti lociranju gospodarskih zona, na na in da se na tim podru jima unaprijed osigura komunalna infrastruktura neophodna za proizvodnju s prihvatljivim utjecajem na okoliš (riješeni sustavi otpadnih voda, transport i sl.), te da se u prvom redu saniraju i koriste postoje enapuštene i zapuštene gospodarske zone, a samo iznimno zauzima novi prostor (primjena sveprisutnog principa racionalnosti u planiranju i upravljanju prostorom).

U slu aju OBŽ prikladno bi bilo i na elno izbjegavanje industrije velikih potroša a energije, vode i zaga iva a, te prelazak na manje i srednje industrijske sadržaje, koji koriste komparativne prednosti podru ja i uklapaju se u ukupnu razvojnu cjelinu kojoj je o uvani okoliš važan resurs za sektore poljoprivrede i turizma 224. Neki od tih manjih i srednjih sadržaja, ukoliko nemaju zna ajan utjecaj na okoliš, mogu se smještati i unutar naselja, u tzv. Zone mješovite namjene.

Komentari u anketi u vezi s potpitanjem o naporima gospodarskih subjekata na smanjivanju negativnih utjecaja na okoliš (vidi Tablica 137.) tako er su u skladu s o ekivanjem, odnosno RH prosjekom, gdje takva nastojanja postoje sporadi no, ali u op enito teškoj gospodarsko-socijalnoj situaciji, ve inasubjekata o njima „ne stigne“ ni razmišljati, a kamoli ih provoditi. Pozitivni primjeri na podru ju OBŽ uklju uju: Beliš e d.d., gdje je 6 milijuna kn uloženo u sustav kojim se drvni i drugi neopasni otpad koristi za dobivanje toplinske energije, te gdje je recikliranje starog papira (Unijapapir, Zagreb dio je Beliš e grupe) marketinški integrirano u politiku proizvodnje, što je sve velikim dijelom i rezultat 35 milijuna Eura uloženih 1998/99 u modernizaciju i rekonstrukciju proizvodnje; Našice cement, koje kontinuirano ulaže u mjere zaštite okoliša (biodiskovi, elektofilteri za otprašivanje, stalan monitoring zraka), a kao cementna industrija razmatra i mogu nosti svojeg uklju enja u sustav zbrinjavanja otpada (spaljivanje starih ulja i autoguma); Tvornica ulja u epinu koja je razvila sustav za pro iš avanjeotpadnih voda, i dr. Ve i broj drugih tvrtki na podru ju OBŽ (IPK Še erana Osijek, Beljski Vinogradi, HEP TE- TO Osijek, MIO – Metalska industrija Osijek, Saponia Osijek, Sloboda Osijek) pozitivne pomake u smjeru iš e proizvodnje napravile su u kontekstu nekog od prije spomenutih projekata (vidi poglavlje 4.5)225. Jasno, ovim „presedanima“ zasigurno nisu iscrpljene sve mogu nosti unapre enjastanja, ve tek uspostavljena osnova (spoznajna, iskustvena) od koje se inicijativa okolišno prihvatljivije proizvodnje treba dalje širiti i u navedenim i u drugim tvrtkama na podru ju OBŽ.


Pozitivno gledanje na trenutnu situaciju bilo bi da je vanjskim faktorima izazvan pad proizvodnje dobra prilika da se u novom gospodarskom ciklusu proizvodnja uredi na na in da se korištenjem novih spoznaja o proizvodnim procesima i novih tehnologija ona u ini maksimalno prihvatljivom za okoliš. Tablica 96. prikazuje ciljeve odre ene Strategijom i nacionalnim planom djelovanja za okoliš. Tablica 97. prikazuje mjere / smjernice za ispunjenje tih ciljeva na podru ju OBŽ.

Tablica 96. Ciljevi zaštite okoliša u sektoru industrijeC1 Uspostava OP IH OKVIRA ZA IŠ U I ODRŽIVU PROIZVODNJUC2 PODIZANJE RAZINE RECIKLAŽE I EKODJELOTVORNOSTI, te razvoj alternativnih postupaka i proizvoda koji se temelje na

obnovljivim resursima C3 SMANJIVANJE RIZIKA OD NESRE EC4 NADZOR I SMANJIVANJE EMISIJA uz uzimanje u obzir prihvatnog kapaciteta okoliša

Tablica 97. Mjere zaštite okoliša u sektoru industrije Cilj Mjere za ostvarivanje ciljeva Akteri Rok Fin.

224 Kroz proceduru SUO-a, koja utjecaj može procijeniti kao neprihvatljiv s obzirom na druge djelatnosti u prostoru. 225 Prema broju pokrenutih projekata ove vrste, OBŽ je daleko iznad RH prosjeka.


156

Cilj Mjere za ostvarivanje ciljeva Akteri Rok Fin. C1 M1 USPOSTAVA PARTNERSKIH ODNOSA S GOSPODARSKIM SEKTOROM.

Industrija koja nije „neprijatelj“ okoliša, ve aktivni partneri u brizi za okoliš. Neki od njih potencijalni su strateški partneri / važan dio budu eg cjelovitog rješenja za gospodarenje otpadom u OBŽ.

UOPG, AZR, ZPU, ŽKO, JPP, JLS, NVU

PR,trajno

ŽP, GS

C1C2

M2 POTICANJE UVO ENJA SUSTAVA UPRAVLJANJA OKOLIŠEM (ISO 14000, EMAS) u gospodarske subjekte (subjekti svih veli ina, uz uvažavanje posebnosti i odgovaraju u prilagodbu).

UOPG, AZR, ZPU, ŽKO, JPP, HC P, konz., NVU

PR,trajno

ŽP, DP, MF, GS

C1 M3 LOKALNIM PROSTORNIM PLANOVIMA ODREDITI PODRU JA, UVJETE I MJERE ZA POJEDINE GOSPODARSKE DJELATNOSTI (naro ito u posebno optere enim podru jima). Voditi ra una o prihvatnom kapacitetu okoliša. Integrirati podatke, zaklju ke, preporuke iz relevatnih SUO.

ZPU, JLS, konz., JPP

PR (pri izradi PPUO/G)

LP, ŽP

C1 M4 Koristiti instrument STRATEŠKE PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ za ocjenjivanje prihvatljivosti / opravdanosti / koristnosti pojedinih RAZVOJNIH POLITIKA, PLANOVA I PROGRAMA. U novom proizvodno / razvojnom ciklusu izrazito preferirati „ istije“ industrije.

ZPU, UOPG, AZR, JLS, konz.

PR,trajno

GS, ŽP, LP, DP

C1 M5 OSIGURAVANJE POTREBNIH INFRASTRUKTURNIH UVJETA NA LOKACIJAMA ODRE ENIM KAO GOSPODARSKIM ZONAMA, PRIJE DOPUŠTANJA DJELATNOSTI UNUTAR NJIH. Koristiti prvenstveno postoje e napuštene i zapuštene gospodarske zone – dvostruka prednost: osigurana infrastruktura; saniran u protivnom devastirani lokalitet. Mogu nost uspostave" tehnopolisa", gdje više manjih i srednjih poduze a koristi zajedni ki sustav zbrinjavanja otpada i otpadnih voda.

JLS, AZR, UOPG, ZPU, UDUOBŽ, JPP

PR,trajno

LP, ŽP, GS

C1 M6 UNAPRIJEDITI USPOSTAVLJENI SUSTAV KATASTRA EMISIJA U OKOLIŠ. Idealno bi bilo da se unapre enja iniciraju s nacionalne razine, no i u trenutno zadanim okvirima mogu a su unapre enja, prvenstveno kroz bolju suradnju uklju enih aktera zaštite okoliša (npr. korištenje budu eg IS okoliša OBŽ kao kvalitetnijeg informati kog rješenja, potpuniji skup obveznika, bolja veza s inspekcijom za potrebe verifikacije dostavljenih podataka, lakša dostupnost podataka ).

UDUOBŽ, ZPU, IZO, JLS, druge insp., JPP, NVU

PR! ŽP, DP

C1 M7 Uspostava djelotvornijeg i u inkovitijeg INSPEKCIJSKOG NADZORA KOJI KVALITETNIJE OBUHVA A I "MANJE" ONE IŠ IVA E.

IZO, UDUOBŽ, NVU, JLS, UOPG, ŽKO, HOK, JPP

PR,trajno

DP, ŽP, GS

C2 M8 PODIZANJE EKODJELOTVORNOSTI: uvo enje istije tehnologije, viša energetska u inkovitost (možda u kontekstu MIEE i KOGEN nacionalnih programa), smanjenje koli ine otpada u proizvodnom procesu, korištenje energije dobivene iz obnovljivih resursa, i dr. PREZENTACIJE, EDUCIRANJE, PROMOCIJA EKODJELOTVORNOSTI KAO NOVOG PODUZETNI KOG KONCEPTA, EKONOMSKI INSTRUMENTI, ZNAK " ISTE (EKOLOŠKE) PROIZVODNJE, POTICAJI ZA SMANJENJE PROIZVODNJE OTPADA, VE E TAKSE ZA ONE IŠ AVANJE,…Iskoristiti zna ajno postoje e iskustvo na ovoj vrsti projekata u OBŽ!

UOPG, AZR, ZPU, ŽKO, JPP, JLS, NVU, HCZ P, konz.

PR,trajno

GS, ŽP, LP, MF, DP,FZOEU

C2C4

M9 NASTOJANJE NA ISPUNJENJU EU STANDARDA (tamo gdje su oni stroži od RH standarda). S obzirom na strateški cilj RH pridruženja EU, ova mjera treba biti strateška razvojna mjera svakog gospodarskog subjekta na podru ju RH, pa i OBŽ.

JPP, ŽKO, UOPG, AZR, ZPU, IZO

PR GS, ŽP, DP

C3 M10 Provedba skupa mjera koje su detaljnije opisane u poglavlju koje se bavi UPRAVLJANJEM RIZICIMA.

Ekostožer,UOPG, JPP

PR GS, ŽP

C4 M11 IMPLEMENTACIJA I NADZOR NAD IMPLEMENTACIJOM regulative o dopuštenim emisijama, te provo enju drugih mjera smanjivanja utjecaja na okoliš propisanih zakonom, SUO-m, i sl.

IZO, DI, UDUOBŽ, JPP, NVU, JLS, ZPU

PR,trajno

DP, GS, ŽP, LP,

C4 M12 RJEŠAVANJE ZATE ENE SITUACIJE: premještanje ili postupno gašenje neprihvatljive proizvodnje, sanacija degradiranog prostora, i sl.

UOPG, AZR, ZPU, JLS, JPP

PR,DR

GS, ŽP, DP, LP, FZOEU

C4 M13 OBAVEZA IZRADE SUO ZA PROIZVODNJU U MJEŠOVITIM ZONAMA (uklju uje javni uvid i detaljnije razmatranje posebnosti svake pojedine situacije).

JPP, ZPU, UOPG, JLS, MZOPUG

PR,trajno

GS



157

5.9 EKSPLOATACIJA MINERALNIH SIROVINA

Prema Zakonu o rudarstvu (NN 190/03), eksploatacija mineralnih sirovina uklju uje površinsku eksploataciju, eksploataciju s dna vodenih tokova i staja ica, eksploataciju s morskog dna, eksploataciju iz podzemlja i podmorja bušotinama, te eksploataciju iz morske vode (evaporacijom). Mineralne sirovine mogu biti samo u državnom vlasništvu226, a njihovo upravljanje i korištenje regulira se izdavanjem koncesija za koje korisnici (dobitnici koncesije) tijekom eksploatacije pla aju naknadu gradu ili op ini na ijem se podru ju nalazi eksploatirani lokalitet (2.5% od ukupnog prihoda od eksploatiranog resursa).

Potencijalni negativni utjecaji ovog sektora na okoliš višestruki su i kompleksni, a uklju uju: one iš enjezraka (prašina i pri eksploataciji, i pri obradi i transportu), one iš enje voda (ispiranjem, erozijom), degradaciju tla (gubitak tla površinskom eksploatacijom i odlaganjem jalovine, one iš enje npr. izlijevanjem nafte, sabijanje teškom mehanizacijom), one iš enje bukom (i pri eksploataciji – detonacija, rad teške mehanizacije, i pri obradi i transportu), narušavanje krajobraza (npr. kamenolomi, šljun are),zauzimanje prostora (osim samog eksploatacijskog polja, tu je još i prate a infrastruktura, npr. cjevovodi i sl.).


Na podru ju OBŽ od mineralnih sirovina eksploatiraju se ugljikovodici, geotermalne vode, te sirovine za gra evinske materijale i gra evinsku industriju (tehni ko-gra evni kamen, opekarska glina, gra evinskipijesak, cementni lapori). Nešto detaljniji opis sektora dat je u poglavlju 2..5.5., u kontekstu opisa osnovnih obilježja OBŽ.

Negativni utjecaji uklju uju one standardo prisutne uz ovaj sektor u RH: one iš enje zraka prašinom u blizini eksploatacijskih polja (gra evinskih materijala) i/ili korištenih transportnih koridora (Feri anci);uništavanje cesta, buka, ekološki rizik od prometovanjem teških kamiona (npr. Donji Miholjac); krajobrazna devastacija nesaniranim eksploatacijskim poljima; potencijalno negativni utjecaj prekomjernog produbljivanja korita Drave eksploatacijom pijeska; presijecanje prostora cjevovodima za transport ugljikovodika (Viljevo, Marijanci, Magadenovac), trajni gubitak tla zbog prenamjene prostora.

Iako sektor, s obzirom na relativno mali broj eksploatacijskih polja, ne spada u najzna ajnije pritiske na okoliš OBŽ, unapre enja na smanjenju postoje ih negativnih utjecaja su mogu a.

U kontekstu zaštite okoliša treba ponoviti i ve datu napomenu, da ve e korištenje geotermalnih voda kao alternativnog izvora energije trenutno predstavlja neiskorišteni potencijal, a time uzrokuje nepotrebni ve ipritisak na okoliš u nekom drugom sektoru (sektor energetike).


Sljede e tablice prikazuju ciljeve i mjere zaštite, odnosno održivog upravljanja okolišem i prirodnim resursima, vezane uz djelatnost iskorištavanja mineralnih sirovina.

Tablica 98. Ciljevi zaštite okoliša u sektoru korištenja mineralnih sirovina C1 VE E UVAŽAVANJE OKOLIŠA (one iš enje, krajobraz, utjecaj na život lokalnog stanovništva) u planiranju i upravljanju sektorskih

aktivnosti C2 OPERATIVNA PROVEDBA USVOJENIH MJERA

Tablica 99. Mjere zaštite okoliša u sektoru korištenja mineralnih sirovinaCilj Mjere za ostvarivanje ciljeva Akteri Rok Fin.

226 Sli no kao i vode, odnosno more, a razli ito od npr. šuma i poljoprivrednog zemljišta, koje mogu biti i u državnom i u privatnom vlasništvu.


158

Cilj Mjere za ostvarivanje ciljeva Akteri Rok Fin. C1 M1 Dosljedno PREPOZNAVANJE, UVAŽAVANJE i RAZRJEŠAVANJE KONFLIKTA S

DRUGIM SEKTORIMA (minimalno: šumarstvom, bioraznolikoš u, krajobraznom vrijednoš u, poljoprivredom, vodnim gospodarstvom, blizinom naselja) u PUO proceduri. SUO-om propisati mjere zaštite okoliša koje utjecaj na okoliš smanjuje na minimum (npr. pravila i putovi transporta sirovina).

UDUOBŽ,ZPU, JLS, NVU, GS

PR,trajno

GS

C1 M2 Kvalitetan (za razliku od trenutne prakse kada je to vrlo esto samo pro forma)PLAN SANACIJE i privo enja drugoj namjeni (npr. ribnjak, ...) OBAVEZNO MORA BITI DIO RUDARSKOG PROJEKTA, odnosno mjera zaštite i upravljanja okolišem u SUO.

UDUOBŽ,ZPU, JLS

PR,trajno

GS

C2 M3 NADZOR nad provo enjem mjera zaštite predvi enim rudarskim projektom i SUO-m. RI, IZO, SI, VI, IZP.

PR,trajno

DP

C2 M4 OBAVEZNA PROVEDBA ODREDBI SANACIJE I PRIVO ENJA DRUGOJ NAMJENI. Sanacija u mjeri u kojoj je mogu e treba biti istovremena sa eksploatacijom. U protivnom, mogu e je koristiti instrument bankovne garancije.

RI, IZO PR, trajno

GS


5.10 PROIZVODNJA I POTROŠNJA ENERGIJE 227

Sektor energetike osnova je suvremenog na ina življenja. Energija se koristi u svim sektorima: od prometa, industrije, do doma instva, uslužnog sektora, poljoprivrede, graditeljstva, itd., i u svima njima omogu uje da se postigne više, uz manje uloženog ljudskog rada, jer se ljudski rad koristi manje kao izvor energije, a više kao kontrola tijeka energije koja se dobiva i dovodi iz drugih izvora. Problem je jedino što proizvodnja i potrošnja energije, u obliku kakav danas imaju u razvijenom svijetu, kao neželjeni nusproizvod imaju i niz zna ajnih negativnih utjecaja na okoliš.

Današnji sektor energetike ima zna ajne negativne utjecaje na sve segmente okoliša, a ponajviše na zrak. Okvirno govore i, preko 90% one iš enja SO2, NOX, CO2, CO uzrokovano je ovim sektorom. Upravo je energetika, bazirana na fosilnim gorivima kao osnovnim primarnim izvorima energije, glavni pokretadanas najpoznatijeg i najproblemati nijeg globalnog ekološkog problema: zagrijavanja atmosfere i njime izazvanih klimatskih promjena. Osim toga, one iš enje zraka izgaranjem fosilnih goriva u prijevoznim sredstvima, prvenstveno automobilima, dominantan je pritisak na okoliš i negativan utjecaj na zdravlje ljudi u naseljenim podru jima; emisija SO2 u atmosferu glavni je uzro nik kiselih kiša koje ugrožavaju šume, tlo, jezera; itd.

Dva su osnovna na ina kojima se ove posljedice mogu smanjiti: 1) pove avanjem tzv. energetske u inkovitosti, odnosno nastojanjem da se za potrošenu jedinicu energije dobije što više usluge za koju energiju u nekom kontekstu koristimo (npr. km transporta, zagrijanost ku e, ohla enost hladnjaka, i sl.), 2) pove avanjem udjela obnovljivih i za okoliš manje štetnih izvora energije (zamjena fosilnih i nuklearnih energenata hidroenergijom, sun evom energijom, energijom vjetra, bioenergijom, geotermalnom energijom, i sl.). To su i osnovni smjerovi kojima npr. EU nastoji usmjeravati razvoj sektora energetike228.

U nastavku se kratkim opisom stanja i razvojnih trendove sektora energetike u RH postavlja kontekst za tretiranje problematike energetike unutar Osje ko-baranjske županije. Hrvatska u pravilu slijedi netom opisane suvremene trendove u gospodarenju energijom, a Tablica 100. sumira okolišno povoljne i okolišno nepovoljne strane trenutnog stanja sektora.

227 Veliki potroša energije (na razini RH, oko 30% ukupne potrošnje) je sektor prometa. Mjere kojima se nastoji racionalizirati potrošnja energije u tom sektoru, te time smanjiti i njegovi dominantni negativni utjecaji na okoliš, opisane su u potpoglavljukoje obra uje temu prometa. 228 Barem deklarativno. Ekonomski interesi su vrlo zna ajan imbenik u podru ju energetike, i stje e se dojam da bi se spomenuta strukturalna promjena u tom sektoru, da njih nema, odvijala puno brže.


159

Tablica 100. Okolišni „plusevi i minusi“ sektora proizvodnje i potrošnje energije u RHPOVOLJNE KARAKTERISTIKE SEKTORA NEPOVOLJNE KARAKTERISTIKE SEKTORA 20% obnovljivih izvora (hidroenergija i ogrjevno drvo) u strukturi potrošnje229 (40% u ukupnoj proizvodnji)230

Veliki udio plina me u fosilnim gorivima (najzna ajniji,preko 32% u strukturi doma ih energenata, a ostatak otpada na vodnu snagu, oko 30%, naftu, ispod 30%, te ogrjevno drvo, oko 8%) Tradicija korištenja kogeneracijskih postrojenja231 gdje se u inkovitost pretvorbe energije podiže kombiniranom proizvodnjom toplinske i elektri ne energije

Još uvijek zanemarivo korištenje mnogih izvora obnovljive energije za koje, s obzirom na klimatsko-geografske uvjete, postoje idealni uvjeti (sunce, vjetar, geotermalna energije); Niska energetska u inkovitost kako ve ine postrojenja za proizvodnju energije (zbog zastarjele tehnologiji, u inkovitost je relativno niskih 35%), tako i prilikom korištenja energije, posebno u sektoru doma instava (slaba izolacija stambenih objekata, korištenje neoptimalnih oblika energije – npr. struja za grijanje, "neštedljive" žarulje, itd.) Brzi porast potrošnje energije u sektoru cestovnog prometa osobnim automobilima

Strateški problem energetskog sektora RH, koji se esto koristi kao argument za razvojne planove koji uklju uju zna ajna pove anja proizvodnih kapaciteta, relativno je mala zadovoljenost potreba za energijom proizvodnjom iz vlastitih izvora, na vlastitom teritoriju (tek 51%232, dok se željena razina postavlja ak na 90%). Upitno je, me utim, u kojoj mjeri se ova ovisnost o vanjskim izvorima energije može riješiti predlaganom izgradnjom velikih energetskih objekata (TE, NE), jer bi primarni izvor energije koji bi se u njima koristio opet bio iz uvoza (npr. plin iz Rusije), pa strateška ovisnost o svjetskim tržištima energenata i dalje ostaje.

U tome smislu, a naro ito s obzirom na aspekt zaštite okoliša, ini se da puno više obe avaju postoje i, ali (pre)sporo implementiraju i planovi: 1) pove avanja energetske djelotvornosti (ušteda energije bez smanjivanja razine usluge) (vidi Tablica 101.) i 2) iskorištenja obnovljivih izvora energije (vidi Tablica 102.), koji su ujedno i glavni deklarirani ciljevi energetskog razvoja RH233.

Tablica 101. Programi pove avanja energetske djelotvornosti u RH KUENzgr program pove avanja energetske djelotvornosti u zgradarstvu KUENcts program poticanja korištenja centraliziranih toplinskih sustava MIEE program pove avanja energetske djelotvornosti u industriji KOGEN program poticanja upotrebe kogeneracije TRANCRO program pove avanja energetske djelotvornosti u prometu

Izvor: Strategija energetskog razvoja RH

Tablica 102. Programi iskorištavanja obnovljivih izvora energije u RHBIOEN program iskorištavanja biomase i otpada prema kojem bi se do 2030.g. iz ovih izvora moglo zadovoljavati od 15% do 20%

trenutne potrošnje energije u RH SUNEN program iskorištavanja sun eve energije prema kojem bi se do 2020 oko 50% neindustrijskih potreba moglo zadovoljavati iz

sun eve energije ENWIND program korištenja energije vjetra koji na prvih identificiranih 29 makrolokacija procjenjuje potencijal od 400 MW i 1TWs

energije godišnje GEOEN Program korištenja geotermalne energije

229 Struktura izvora ukupne potrošene energije u RH za 2000.g. bila je sljede a: 44.6% iz teku ih goriva, 26.4% prirodnog plina, 15.8% vodnih snaga, 4.3% ogrjevnog drva (biomasa), uvoz elektri ne energije (4%), 4.8% (uvozni) ugljen. 230 Udio obnovljivih izvora energije znatno ve i od EU prosjeka RH može zahvaliti velikom iskorištenju HE za proizvodnju elektri ne energije (ovisno o hidrometeorološkim uvjetima od 51 do 74% u proizvedenoj, a od 40 do 60% u potrošenoj elektri noj energiji). 231 Primjer takvog objekta je i TE-TO Osijek. 232 Na podru ju OBŽ pokrivenost potrošnje elektri ne energije lokalnom proizvodnjom je oko 25%. 233 Preostali ciljevi strategije energetskog razvitka RH uklju uju uvo enje realnih cijena energije, razvitak energetskog tržišta, te ve u brigu o zaštiti okoliša.


160

MAHE Program malih HE (do 5MW snage). Procijenjeni potencijali u RH su oko 100MW. Izvor: Strategija energetskog razvoja RH

Obje grupe programa vrlo su zna ajne i kao kontekst za problematiku energetike na podru ju Osje ko-baranjske županije.


Sektor energetike ve je, na razini detaljnosti koja zadovoljava potrebe ovog Programa, opisan u poglavlju o osnovnim obilježjima županije (poglavlje 2.6.3). Ovdje emo se samo osvrnuti na okolišne aspekte postoje eg stanja i postoje ih planova.

Od velikih sustava za proizvodnju elektri ne energije, u OBŽ postoje samo TE-TO Osijek (industrijska energana u okviru Kombinata "Beliš e" energetski je zna ajna isklju ivo za sam Kombinat), koji je vekogeneracijski i u tom smislu okolišno povoljan. Planove o pove anju lokalnih kapaciteta za proizvodnju elektri ne energije gradnjom VS na Dravi treba dobro preispitati, uvažavaju i sve pozitivne i negativne strane takvog zahvata, u usporedbi s postoje im alternativama i na transparentan na in, otvoren svim zainteresiranim stranama i javnosti.

S obzirom na aspekt potrošnje energije, me u povoljne aspekte stanja svakako treba uvrstiti solidnu plinificiranost, te postojanje mogu nosti za nastavak plinifikacije.

U kontekstu postoje ih nacionalnih planova pove anja korištenja obnovljivih izvora energije izvjesno je da OBŽ ima znatne mogu nosti za zna ajna unapre enja, i to u sektorima: 1) bioenergije (zbog velikog udjela ruralnog podru ja i razvijene poljoprivrede i šumarstva), 2) sun eve energije, energije vjetra, male hidroelektrane (geografski pripada povoljnom podru ju), 3) geotermalne energije.

Bioenergija (ogrjevno drvo, biljni otpad, i sl.) se ve i koristi u zna ajnoj mjeri, no sigurno su mogu aunapre enja, te iniciranje korištenja do sada potpuno neiskorištenih izvora kakav je npr. generiranje bioplina iz biootpada (sto nih ekskrementi, organske tvari izdvojene biopro iš avanjem iz otpadnih voda,...). Ovakvi projekti vrlo su atraktivni i iz razloga što se njima, osim dobivanja energije (bioplina), istovremeno rješava i pritisak od trenutno uglavnom nezbrinutih otpadnih voda s izrazito visokim potencijalom one iš enja vodotoka u koji se izlijevaju (zbog visokog sadržaja organske tvari). Programom se snažno podupire iniciranje predlaganog pilot-projekta (Institu Hrvoje Požar) bioenergane pri farmi u Popovcu, a potom i širenje inicijative, jer potencijala, s obzirom na broj postoje ih farmi i planirani razvoj sto arstva u OBŽ, ima puno.

Male hidroelektrane mogu e su ili kao proto ne elektrane na srednjim vodotocima, ili uz planirane brdske akumulacije. Zna ajan potencijal, koji tek treba detaljnije valorizirati konkretnijim planovima za mogu uoperacionalizaciju, postoji i u segmentu sun eve energije i energije vjetra234.

Veliki neiskorišteni potencijal je i geotermalna energija, za ije su korištenje potencijali utvr eni na ve em broju lokacija na podru ju OBŽ (Ðakova ka Breznice, Bizovac, Madarinci i Ernestinovo).

U kontekstu nastojanja oko uštede energije podizanjem energetske djelotvornosti, velike mogu nostipostoje u sektoru doma instava, ve om energetskom djelotvornoš u u zgradarstvu (unutar županije postoji mnogo objekata koji nisu ak ni ožbukani, a kamoli kvalitetno izolirani).

234 Jasno, pri pozicioniranju treba voditi ra una da se izbjegnu osobito vrijedni prirodni krajobrazi, te koridori ptica selica, budu i da je upravo utjecaj na ptice (prepreka u prostoru), osim buke koja se rješava izmicanjem iz urbanih zona, osnovni zna ajan negativni utjecaj na okoliš od ovakvih objekata.


161


Tablica 103. prikazuje ciljeve, a Tablica 104. mjere zaštite okoliša u sektoru energetike u OBŽ, zasnovane na ciljevima iz Nacionalne strategije i plana djelovanja za okoliš (NN 46/02) i Strategije razvitaka energetike u RH, uz uvažavanje specifi nosti Županije.

Tablica 103. Ciljevi zaštite okoliša u sektoru energetike u OBŽ C1 SMANJIVANJE EMISIJE u zrak, vode i tlo C2 POVE ANJE ENERGETSKE DJELOTVORNOSTI C3 POVE ANJE UDJELA OBNOVLJIVIH izvora energije C4 POBOLJŠANJE TEHNOLOGIJE na na in da je prihvatljivija za okoliš C5 SMANJIVANJA RIZIKA OD AKCIDENATA C6 Uvo enje informacijskog sustava za energetski sektor županije (s naglaskom na okolišni aspekt)

Tablica 104. Mjere zaštite okoliša za sektor energetike u OBŽ Cilj Mjere za ostvarivanje ciljeva Akteri Rok Fin. C1 M1 Nastavak PLINIFIKACIJE. UOPG, AZR,

JLS, KP, gra ani

PR,DR

LP, ŽP, gra ani

C1C2

M2 Poticanje EKOLOŠKE (ENERGETSKI MANJE INTENZIVNE) POLJOPRIVREDE. UOPG, JLS, HZPSS, AZR, NVU

PR,DR

ŽP, LP, DP,GS

C1C2

M3 Poticaj provedbi nacionalnih programa KUENzgr, KUENcts, TRANCRO na podru juOBŽ: promocija programa, financiranje studija izvodljivosti, financiranje pilot / demonstracijskih projekata. Potpora NVU s odgovaraju im programima. PRIORITET: široka kampanja informiranja / edukacije o isplativosti ulaganja u kvalitetniju izolaciju stambenih objekata.

UOPG, AZR, NVU, JLS, konz., HEP-ESCO

PR,DR

ŽP, LP, DP,MF

C2 M4 Program uvo enja "štedljivih žarulja" u JAVNU RASVJETU. UOPG, JLS, NVU, KP, HEP-ESCO.

PR,DR

ŽP, LP

C1C2

M5 Poticaj provedbi nacionalnih programa MIEE, KOGEN (Zajedni ka mjera s temom INDUSTRIJA).

UOPG, AZR, ŽKO, JPP, IHP, HEP-ESCO

PR,DR

ŽP, LP, DP

C3 M6 Poticaj provedbi nacionalnih programa BIOEN, SUNEN, ENWIND, GEOEN, MAHE, na podru ju OBŽ: promocija programa, financiranje pilot i demonstracijskih projekata, financiranje studija izvodljivosti, i dr. Potpora udrugama s odgovaraju im programima. PRIORITETNO: 1) PROVEDBA JEDNOG PILOT-PROJEKTA SUSTAVA ZA DOBIVANJE BIOPLINA IZ OTPADA SA STO ARSKIH I SVINJOGOJSKIH FARMI; 2) UKLJU IVANJE U DRŽAVNI PROJEKT PROIZVODNJE BIODIZELA; 3) STUDIJA MOGU NOSTI KORIŠTENJA GEOTERMALNE ENERGIJE; 4) ISPITIVANJE POTENCIJALA ZA VJETROELEKTRANE; 5) STUDIJA OPRAVDANOSTI / IZVEDIVOSTI VS NA DRAVI, te malih HE na brdskim akumalicijama (zajedni ka mjera s temom VODE).

AZR, UOPG, ZPU, IHP, HV, NVU, JLS, JPP, konz.

PR,trajno

ŽP, LP, DP

C4 M7 Poticaji modernizacije postoje ih tehnologija u industriji (Zajedni ka mjera s temom INDUSTRIJA).

UOPG, ŽKO, HCZ P, JPP, konz.

PR,DR

GS

C5 M8 Mjere smanjivanja rizika od akcidenata: nusproizvod M7, noveliranje postoje ihplanova intervencija u izvanrednim situacijama. (Zajedni ka mjera s temom UPRAVLJANJE EKOLOŠKIM RIZICIMA I NESRE AMA).

Ekostožer,JPP

PR,trajno

GS

C6 M9 Uspostava sustava koji e objedinjavati informacije potrebne za provo enje ostalih mjera (npr. M3, M5, M6, itd.).

ZPU, JLS, UOPG, AZR, JPP, HEP

PR ŽP



162

5.11 PROMET

Promet je jedan od osnovnih preduvjeta suvremenog na ina života. Statistike jasno pokazuju da razina prometa i njeni vremenski trendovi koreliraju s kretanjima bruto društvenog proizvoda. Nažalost, promet je istovremeno jedan od najve ih potroša a (neobnovljivih) fosilnih goriva (u RH, oko 30%) i zna ajanone iš iva okoliša, a time i zna ajna tema unutar sektora zaštite okoliša i održivog razvoja. Tablica 105. prikazuje neke najzna ajnije pritiske na okoliš od prometa kakav danas postoji u svijetu235 (bilo same djelatnosti, bilo za nju potrebne infrastrukture).

Tablica 105. Osnovni negativni utjecaji sektora prometa na okoliš One iš enje zraka – najzna ajniji vid one iš enja od prometa, a i kada se promatra udio u one iš enju zraka, promet je jedan od najja ihone iš iva a: SKORO 50% CO, PREKO 20% CO2, OKO 10% SO2, SKORO 50% NMVOC, PREKO 60% NOX, PREKO 90% OLOVA, BENZEN, POLIAROMATSKI UGLJIKOVODICI, PRAŠINA236

Promjena KLIME (globalne posljedice one iš enja zraka) Uništavanje OZONSKOG SLOJA (naro ito zra ni promet) Zna ajan POTROŠA NEOBNOVLJIVIH FOSILNIH ENERGENATA (oko 30% ukupne potrošnje energije u RH otpada na promet, od toga preko 90% na cestovni) One iš enje vode, degradacija tala (spiranjem one iš enja, kišom iz atmosfere, akcidenti, prenamjena prostora,...) Buka i vibracije (Promet je najve i izvor buke u urbanoj sredini.) Degradacija prirodnog okoliša, krajobraza i biološke raznolikosti (smanjivanjem i usitnjavanje staništa prometnim koridorima, i sl.) Izvanredni doga aji: nesre e i njihovi sekundarni utjecaji, pogotovo kod prijevoza tvari velikog one iš uju eg potencijala Stvaranje toksi nog otpada (stara vozila, gume, ulja, zauljeni dijelovi, i sl.)

Razli ite vrste prometa (cestovni , željezni ki, avionski, morski i rije ni, javni, osobnim sredstvima,…) razli ito utje u na okoliš, a mjereno indeksom omjera prevezene robe i jedini nog negativnog utjecaja (pritiska) na okoliš, na elno se na sljede i na in mogu poredati od najprihvatljivijeg prema najmanje prihvatljivom: od pomorskog i rije nog, preko željezni kog, do cestovnog i avionskog, odnosno od javnog do osobnog.

Kako se neki od ovih na ina prometovanja mogu me usobno zamijeniti (npr. me ugradski cestovni sa željezni kim, gradski osobnim automobilima s gradskim bez utjecaja na okoliš (pješa enje, bicikl) i javnim), a s obzirom da je promet (tj. mobilnost) nužan preduvjet suvremenog na ina življenja, mjere smanjivanja negativnog utjecaja na okoliš od prometa mahom se svode na pokušaj da se što je mogu eve i dio prometa prebaci na njegove prihvatljivije oblike. Druga vrsta mjera su one tehnološke prirode, gdje se uvode ili „alternativi na ini pogonjenja“ i/ili „alternativna goriva“237.


Sektor prometa u OBŽ ve je relativno detaljno opisan u poglavlju 2.6.1. U nastavku se u prvom redu komentiraju njegovi „okolišni aspekti“ i mogu nosti za njihovo unapre enje.

235 Iako ve danas postoje tehnologije (vodikove/gorive elije, solarni paneli, lagani, a vrsti konstrukcijski materijali, hibridna vozila - kombinacija motora s unutrašnjim sagorijevanjem i elektro-motora, i sl.) koje omogu uju proizvodnju daleko ekološkijeg npr. cestovnog osobnog vozila, u stvarnosti, zbog složene kombinacije tehnoloških i društveno-ekonomskih uvjeta i uzroka, ostvarivanje ove mogu nosti trenutno još ne predstavlja ozbiljan trend u stvarnosti, a u prometu i dalje dominiraju vozila pogonjena motorima s unutrašnjim izgaranjem fosilnih goriva. 236 Podaci predstavljaju procjene na razini RH (prema NPDZO-u, NN 46/02), koje se zbog prihvatljive ujedna enosti situacije na cijelom teritoriju RH mogu prihvatiti i kao procjena za Osje ko-baranjsku županiju, pogotovo uzevši u obzir da je prvenstveni cilj na ovome mjestu ilustracija zna aja prometa kao uzro nika one iš enja, a ne detaljna analiza problema one iš enja županije. 237 Posve alternativni primjer su vodikove elije i vodik dobiven iz solarne energije. Primjeri koji ve postoje u svakodnevnoj upotrebi su bio-diesel (najrašireniji unutar EU) i Etanol 85 (najrašireniji unutar SAD), koji kao „karbon (skoro) neutralna goriva“ predstavljaju vrlo dobru prijelaznu fazu u slu aju da tehnologije pojeftine, a proizvodnja se omasovi.


163

Cestovni promet vid je prometa s najja im negativnim utjecajem na okoliš, i op enito (u RH i Svijetu), i na podru ju OBŽ238. Specifi ne emisije (emisija/km) smanjuju se globalno primjenjivanim mjerama poboljšanja kakvo e goriva (postupno nestajanje emisije olova, smanjenje emisije SO2), te ugradnje katalizatora (smanjenje emisija CO, NMVOC, NOx), no porast intenziteta prometa ini da se ukupne koli ine emitiranih one iš iva a ne smanjuju, nego ak i rastu.

Razdoblje 90-tih godina prošloga stolje a u RH je obilježeno sa, za okoliš nepovoljnim promjenama u strukturi prometa, odnosno smanjivanjem udjela željezni kog i javnog gradskog prometa ( ak za oko 50%) i njihovom zamjenom sa, za okoliš najnepovoljnijom varijantom transporta, prometom osobnim vozilima239. Kako ulaganja u unapre enje cestovne infrastrukture daleko nadmašuju ulaganja u druge oblike prometa (željezni ki, pomorski, rije ni), u narednom se razdoblju može o ekivati nastavljanje tog trenda.

Unutar OBŽ negativan utjecaj od cestovnog prometa izražen je ponajviše: 1) u gradovima (u kojima je prometno zagušenje postalo normalna pojava), 2) uz pravce na kojima se preklapaju glavni državni i me unarodni koridori i putovi regionalne dnevne migracije (npr. u vezi s grani nim prijelazima prema Ma arskoj, odnosno trenutnu varijantu Vc koridora koju e zamijeniti suvremena autocesta i duž D-34 koridora).

Poseban problem je i intenzivan kamionski promet koji esto, radi izbjegavanja pla anja cestarina na autocestama, koristi i brzo uništava mrežu županijskih cesta (zamjena autoceste podravskom magistralom), te bukom, plinovima, vibracijama, pove anim rizikom od prometne (a ovisno o vrsti tereta, potencijalno vrlo esto i ekološke) nesre e, smanjuje kvalitetu okoliša i života u naseljima kroz koja te ceste prolaze240. Kamionski promet tako er je lokalno poja an na prilaznim cestama gospodarskim zonama, tvorni kim krugovima, eksploatacijskim poljima (npr. uz kamenolom, uz pretovarnu rampu za pijesak / šljunak, i sl.).

Uz to, glavni magistralni pravci naj eš e nemaju zadovoljavaju e riješene obilaznice niti oko zna ajnijihnaselja (npr. Donji Miholjac), a standardno prolazi uzduž manjih. Budu i da ima najve i negativni utjecaj na okoliš, ve ina mjera navedenih u nastavku odnosi se upravo na cestovni promet.

Željezni ki promet, koji spada u prihvatljivije oblike prometa, nažalost trenutno gubi utrku s cestovnim prijevozom na podru ju OBŽ. Brojni problemi – uklju uju i: nesanirane posljedice ratne devastacije na oko 180 km tra ne mreže, zastarjelu infrastrukturu (pruge, signalizacija, kolodvori, elektrificiranost,...), nedostatak interesa (i djelomi no ugašene industrije, i stanovništva koje se preorijentiralo na cestovni promet) i nedostatak sredstava (na državnoj razini) za unapre enje stanja – ine željezni ki transport na podru ju OBŽ-a trenutno zanemarivim. Unapre enje željezni kog prometa svakako spada me udugoro ne mjere kojima se podiže kvaliteta prometnih usluga, a istovremeno se smanjuje njihov negativan utjecaj na okoliš, no zna ajnija poboljšanja mogu e je posti i tek pokretanjem mjera s državne razine. U trenutku kada se to dogodi, obnova klju nih elemenata željezni ke mreže u OBŽ, u prvom redu zbog potencijala kombiniranog željezni ko-rije nog robnog transporta, svakako e biti prioritet.

Brodarski (rije ni) promet na podru ju OBŽ, iako spojen na jedan od najzna ajnijih europskih rije nihprometnih pravaca (Dunavski), i kao takav predstavlja jednu od osnvnih položajnih komparativnih

238 U RH, udio cestovnog prometa u ukupnim emisijama od prometa je oko 60% SO2, oko 70% NOx, oko 75% CO2, oko 80% CO, preko 90%, NMVOC, preko 95% olova (ipak, postupno uvo enje bezolovnog benzina tijekom 90-tih smanjilo je u tome razdoblju ukupnu emisiju olova za oko 60%).239 U RH se broj osobnih vozila na 1000 stanovnika pove ao sa 153 u 1991. na 198 u 1998. godini, a prosje na starost je preko 10 godina. 240 Prema izvješ u Strukovne skupine cestovnog teretnog prometa Županijske komore (studeni 2004.), dodatan problem je nesmiljena konkurencija me u prijevoznicima i vrlo niska cijene prijevoza, pa ve ina prijevoznika vozi na lož ulje, što dodatno doprinosi zaga enju zraka uz prometnice. Zato je zatražen poja an inspekcijski nadzor (s upitnim rezultatima).


164

prednosti OBŽ241, trentno je gotovo posve neiskorišten. Snažnij razvoj rije nog prometa, definitivno predstavlja i gospodarski i okolišno povoljan element razvojnog scenarija OBŽ. U tome smisli, recentne inicijative poduze a Tranzit koje nastoji ponovo pokrenuti korištenje luke za brodarski prijevoz, kao najekološkiji i najjeftiniji oblik transporta, osobito robnog, zaslužuje svaku potporu.

Zra ni promet zbog relativno nevelikog intenziteta ima utjecaj koncentriran uglavnom na podru je oko Osje kog aerodroma (nešto širi duž pravaca slijetanja i uzlijetanja).

Kako je to ve istaknuto u poglavlju 2.6.1, svojom spojenoš u na sve vrste europske transportne mreže (cestovu, željezni ku, rije nu, zra nu), OBŽ je u odli noj poziciji za razvijanje optimalnog integralnog transporta ljudi i roba, u prvom redu kombinacijom rije nog, željezni kog i pomorskog prometa (Dunavom do Osijeka, željeznicom do Rijeke, i dalje morem).

Telekomunikacijski promet naj eš e se u kontekstu zaštite okoliša spominje u vezi štetnih zra enja od raznih, s njime povezanih antenskih sustava, dijelom i zato što je ova vrsta one iš enja i u javnosti percipirana vrlo negativno, upravo proporcionalno razini neizvjesnosti i neznanja koja karakterizira trenutno postoje u spoznaju o štetnom djelovanju razli itih vrsta zra enja na ljudsko zdravlje. Me utim, treba imati na umu i drugi, pozitivan utjecaj koji razvoj telekomunikacijskog prometa ima na okoliš. Uspostavljenost telekomunikacijske mreže, naime, omogu uje da prostorno distribuirani društveno-ekonomski sustav funkcionira s manjim pritiskom na okoliš, na na in da se dio protoka roba i ljudi zamijeni protokom informacija.


Tablica 106. prikazuje ciljeve, a Tablica 107. mjere zaštite okoliša od sektora prometa u Osje ko-baranjskoj županiji, izvedene na osnovi ciljeva specificiranih u nacionalnoj strategiji zaštite okoliša (NN 46/02) i specifi nosti situacije u županiji.

Tablica 106. Ciljevi zaštite okoliša od sektora prometa u OBŽ C1 Promet u gradovima (urbanim aglommeracijama) obuhvatiti konceptom održivog razvoja (ODRŽIVI GRADSKI PROMET) C2 Promet u regiji (županiji) obuhvatiti konceptom održivog razvoja (ODRŽIVI REGIONALNI PROMET) C3 ZAŠTITITI LOKALNO STANOVNIŠTVO od štetnog utjecaja prometa C4 ZAŠTITITI POSEBNO OSJETLJIVA PODRU JAC5 Pove ati SIGURNOST PRIJEVOZA OPASNIH TVARI

Tablica 107. Mjere zaštite okoliša od sektora prometa u OBŽ Cilj Mjere za ostvarivanje ciljeva Akteri Rok Fin. C1C2

M1 Izrada studije na osnovi koje e se inicirati prva faza implementacije M2. Prioritet su ve i gradovi koji još nemaju studiju ove vrste napravljenu za potrebu izrade PPUG-a, GUP-a, odnosno UPU-a. Izrada studije na osnovi koje e se inicirati prva faza implementacije M3. S obzirom da je relativno nedavno napravljena STUDIJA PROMETA NA PODRU JU OBŽ, koja je iskorištena i kao podloga za PPOBŽ, mjera se, u dijelu pokrivenom studijom – razina županije, svodi na A POSTERIORI SPUO, te davanje preporuka za izmjene / alternativna rješenja / prioritete u provo enju plana, koji u ve oj mjeri uvažavaju okolišni aspekt..

ZPU, konz., JLS, UOPG, ŽUC, HŽ.

PR/SR ŽP, LP

C1C2

M2 Program PODIZANJA KVALITETE (urednije, vremenski eš e i to nije, prostorno guš e, s ure enijim postajama, u blizini parkirališta, prilago eno osobama s posebnim potrebama,… ), PRISTUPA NOSTI (integrirani sustav karata s popularnim cijenama, subvencionirano od gradova i Županija), a time i ATRAKTIVNOSTI JAVNOG PRIJEVOZA. Marketing programa. S obzirom na sve ve a zagušenja automobilskog prometa, svi alternativni na ini prijevoza (javni

JLS, JPP-konces., UOPG, NVU, ZPU

PR,trajno

GS,ŽP, LP

241 Tu prirodnu datost je koristilo još i Rimsko carstvo, u vrijeme kojega je na mjestu današnje osje ke luke postojalo pristanište.


165

Cilj Mjere za ostvarivanje ciljeva Akteri Rok Fin. prijevoz, BICIKL kao tradicionalni oblik transporta u županiji, pješa enje) imaju prili no izgleda u "osvajanju tržišta".

C1C2

M3 Uspostava SUSTAVA INTEGRALNOG (KOMBINIRANOG) ŽELJEZNI KO-AUTOBUSNO-TRAMVAJSKOG PROMETA (s maksimalnim osloncem na šinski promet). Integracija svih koncesionara – uvjetovati koncesiju spremnoš u na kooperaciju. Optimizacija utjecaja od dnevnih migracija.

JLS, JPP-konces., UOPG, NVU, ZPU

PR,DR GS, ŽP, LP

C1 M4 POTICANJE (PROMOCIJA, MARKETING, JUMBO PLAKATI, I SL.) PJEŠA ENJAI KORIŠTENJA BICIKLA ZA KRETANJE GRADOVIMA. Financiranje udruga koje promoviraju kretanje biciklima.

ZPU, JLS, NVU, AZR, TZOBŽ

PR,trajno

ŽP, LP, TZOBŽ

C1 M5 Uspostava kvalitetnog SUSTAVA BICIKLISTI KIH STAZA I OSTALE PRATE EINFRASTRUKTURE ZA BICIKLISTE (mjesto za parkiranje, mogu nost prijevoza željeznicom, i sl.) (Ovo je kvalitetna infrastruktura i za razvoj turizma i ruralnog podru ja.) VIŠESTRUKO KORISNA MJERA: ekološki prihvatljiviji transport, zdravstveno povoljniji, dio turisti ke ponude, dio pozitivnog imidža „relaksirane destinacije“, ekološko osvješ ivanje.

ZPU, JLS, NVU, AZR, TZOBŽ

PR,trajno

ŽP, LP, TZOBŽ

C2 M6 POTICANJE RAZVOJA ŽELJEZNI KE MREŽE I PROMETA kao za okoliš prihvatljivije vrste prometa (zamjena za automobilski i kamionski promet). U županijskoj ingerenciji prvenstveno prigradska i županijska mreža, no sudjelovati i u nacionalnim projektima, jer promet zahtijeva integralno rješavanje. Prioritetno: OBNOVA PRUGE NA DIONICI OSIJEK – VINKOVCI.

UOPG, AZR, HŽ, MMTPR

SR,DR

DP

C2 M7 ULAGANJE U RAZVOJ RIJE NOG PROMETA. Rije ni promet posebno je zna ajan u kombinaciji sa željezni kim prometom.

AZR, UOPG, ŽKO, JPP, MMTPR

SR,DR

GS,ŽP,DP,MF

C1C2

M8 Uspostava infrastrukture kojom se omogu uje korištenje okolišno prihvatljivijih pogonskih goriva (plin, biodizel).

UOPG, AZR, INA, JLS

PR,DR

GS

C3C4

M9 Kvalitetnim PROSTORNO-PLANSKIM RJEŠENJIMA OSIGURATI IZBJEGAVANJE I SMANJIVANJE NEGATIVNOG UTJECAJA PROMETA na druge sadržaje u prostoru (one iš enje poljoprivrednih tala, vodonosnika, degradacija kvalitete okoliša u podru jima stanovanja, i sl.).

ZPU, JLS PR, trajno

-

C3 M10 Kod lociranja ANTENA TELEKOMUNIKACIJSKOG SUSTAVA držati se na elapredostrožnosti, odnosno uvažavati nelagodu lokalnog stanovništva i tražiti prikladnije lokacije.

MZOPUG,ZPU, JLS, JPP

PR,trajno

-

C3C4

M11 Uvesti SUSTAV PRA ENJA STANJA OKOLIŠA UZ PROMETNE PRAVCE I U NASELJIMA, radi pra enja utjecaja prometa na okoliš. Financirati edukativne programe pri školama koji radom „puno malih složnih ruku“ daju i vrlo upotrebljiv rezultat i doprinose ekološkom osvješ ivanju u školskom sustavu.

ZPU, ZZJZ, NVU, škole

PR,trajno

ŽP, LP

C2C3

M12 RAZDVAJANJE DRŽAVNOG OD MJESNOG I LOKALNOG PROMETA (u me ufazi djelomi no financiranje županijske cestovne mreže i iz DP).

MMTPR, ZPU, ŽUC, MZOPUG

SR,DR

DP, ŽP

C2C3

M13 IZGRADNJA ZAOBILAZNICA OKO NASELJA. MMTPR, JLS, UOPG, AZR, ZPU, ŽUC

SR,DR

DP,ŽP, LP

C3 M14 Uz ceste koje prolaze u blizini ili kroz naselja posaditi zaštitne "ZELENE" ZIDOVE OD RASLINJA. (zaštita od buke i prašine, smanjenje utjecaja od psihološkog efekta,…) VIŠESTRUKO KORISNA MJERA: ozeljenavanje, smanjenje buke, vezivanje CO2, smanjanje prašine, smanjenje oborinskog otjecanja, pove anjebioraznolikosti, kvalitetniji zrak, ugodniji životni ambijent.

JLS, ZPU, NVU, AZR, JPP

PR,trajno

LP, ŽP

C2C3

M15 ODTERE ENJE ŽUPANIJSKIH CESTA OD KAMIONSKOG PROMETA uvo enjem djelotvornog sustava naplata. (Internalizacija trenutno eksternaliziranog troška prometa u održavanju uništenih prometnica i štetnog utjecaja na lokalnu kvalitetu života (pa i cijenu nekretnina…).)

MMTPR, JLS, MUP, UOPG, ŽUC

PR -

C2C4

M16 Izraditi studiju optere enosti pojedinih prometnica, te na osnovi nje predložiti optimizaciju prometne mreže na na in koji e SMANJITI PRITISKE NA POSEBNO OSJETLJIVA PODRU JA.

UOPG, ZPU, konz, AUZPV

PR,DR

ŽP, DP

C3C5

M17 Davanje poticaja i nadzor nad provo enjem odgovaraju ih MJERA ZAŠTITE VEZANIH UZ TRANSPORT OPASNIH TERETA. (zajedni ka mjera s temom Ekološki rizici i nesre e)

Ekostožer, JPP, MUP

PR,trajno

ŽP, GS

C2C3

M18 Unaprijediti NADZOR NA PROJEKTIRANJU, IZGRADNJI I ODRŽAVANJU PROMETNICA. (Kriteriji barem u skladu s EU, i projektantski, no i u smislu

AZR, JLS, JPP, ŽUC

PR,trajno

GS, ŽP


166

Cilj Mjere za ostvarivanje ciljeva Akteri Rok Fin. C4C5

provedbe PUO i SPUO procedura, te njima propisanih mjera.)


5.12 POLJOPRIVREDA

Ne postoji "jedna poljoprivreda" o ijem se utjecaju na okoliš može govoriti, ve utjecaj poljoprivrede na okoliš u potpunosti ovisi o principima i praksama koje se u poljoprivrednoj proizvodnji slijede i provode.

U osnovi, poljoprivreda je djelatnost kojom ovjek prirodne hranidbene lance i mreže, odnosno kruženje tvari i tijek energije, mijenja s ciljem najboljeg zadovoljavanja svojih potreba za hranom i drugim dobrima. Utjecaj poljoprivredne proizvodnje na okoliš u pravilu je odre en intenzitetom te intervencije u prirodne cikluse.

Suvremena intenzivna poljoprivreda, karakterizirana intenzivnim korištenjem mineralnih gnojiva, pesticida, te mehanizacije pogonjene neobnovljivim fosilnim gorivima, nastala je kao rezultat nastojanja da se maksimizira profit u ekonomskim uvjetima u kojima je ljudska radna snaga bila relativno skupa, a energenti, gnojivo i pesticidi, te njihov utjecaj na okoliš (jedan dio tzv. eksternalnog troška proizvodnje) jeftini. Nažalost, osim što se u danim ekonomskim uvjetima nametnula kao najprofitabilnija, takva poljoprivredna praksa rezultirala je s mnogo negativnih utjecaja na okoliš.

Monokultura omogu uje masovnu proizvodnju i intenzivnu primjenu mehanizacije, no s druge strane, gubi se bioraznolikost, a dokazano je i da je manje otporna na štetnike. Ovo posljednje pokušava se riješiti intenzivnom primjenom pesticida, no takvo "rješenje" nema samo željeni u inak suzbijanja štetnika242, ve ima zna ajne negativne posljedice i na druge segmente živog svijeta i okoliša, i to intenzitetom koji raste kako se penjemo po hranidbenoj hijerarhiji (tzv. mehanizam biomagnifikacije).

injenica da je ekonomski jeftinije proizvesti i na obra ivanu površinu primijeniti mineralno gnojivo nego obraditi i u proces vratiti tvar koja nastaje kao prirodni nusproizvod procesa poljoprivredne proizvodnje (sto na gnojiva, kompost od biootpada), rezultirala je praksom kojom se, s jedne strane, tlo osiromašuje (jer mineralna gnojiva mogu kemijski, ali ne i strukturno zamijeniti rezultat prirodnog raspada organske tvari), a neupotrijebljena organska tvar, s druge strane ciklusa, postaje otpad (npr. otpadne vode sa sto arskih farmi), koji je opet ekonomski jeftinije negdje samo ispustiti u recipijent, nego adekvatno zbrinuti.

Drugim rije ima, sva ona zna ajna one iš enja okoliša od poljoprivredne djelatnosti o kojima se obi nogovori – uklju uju i: 1) zaga enje okoliša pesticidima243, 2) one iš enje zraka rezultatima izgaranja biomase i upotrijebljenih fosilnih goriva, te velikim koli inama metana i amonijaka244 vezanog uz masovnu i intenzivnu sto nu proizvodnju i proizvodnju mineralnih gnojiva, 3) one iš enje (eutrofikacija) voda recipijenta otpadnim vodama preoptere enim organskim tvarima, ili s tla ispranim mineralnim gnojivima, 4) osiromašenje tla, itd. – rezultat su nastojanja da se, u prije opisanim ekonomskim uvjetima, i uz zanemarivanje cijene ekoloških i socijalnih posljedica takve proizvodnje, maksimizira profit.

242 Štoviše, štetnici su u pravilu iz reda vrsta koje su inicijalno relativno otporne, a uz to se i relativno brzo adaptiraju na noveuvjete, odnosno kao vrsta razviju otpornost na primjenjivana sredstva. Podaci za SAD kažu da je dio uroda koji se gubi zbog utjecaja nametnika, usprkos deseterostrukom pove anju upotrebe pesticida, od 1940-tih do 1990-tih porastao sa 30% na 37% (Vital signs 2002., The WorldWatch Institute). Procjena štete od nametnika u RH je 30%. 243 Primjer eksternalnih troškova: u Velikoj Britaniji se godišnje troši oko 200 milijuna USD na uklanjanje pesticida iz vode za pi e. To je ujedno ¼ iznosa kojega sami poljoprivrednici godišnje troše na njegovu primjenu. (Vital signs 2002., The WorldWatch Institute). 244 metan – CH4 je stakleni ki plin, a amonijak – NH3 doprinosi zakiseljavanju i eutrofikaciji.


167

S druge strane, u odnosu na opisanu intenzivnu poljoprivredu, ekstenzivna tradicionalna poljoprivredna proizvodnja, i sve popularnija i prisutnija ekološka poljoprivreda, imaju daleko manji utjecaj na okoliš.

Tradicionalna gospodarstva uglavnom su kombinirana, što s jedne strane onemogu uje specijalizaciju i masovnu proizvodnju, ali s druge strane omogu uje kruženje tvari (tlo, biljni proizvod, stoka, sto nognojivo, tlo) blisko onome koje karakterizira prirodne sustave. Posljedica toga je da se istovremeno smanjuje ili posve uklanja potreba za mineralnim gnojivima i izbjegava neželjeno optere enje okoliša organskim tvarima (jer se ona koriste kao gnojivo ili energent). Manja mogu nost primjene mehanizacije i ve a radna intenzivnost uvjetovana uzgojem multikulture istovremeno zna i manji utrošak energije iz neobnovljivih fosilnih goriva i izbjegavanje svih s time vezanih negativnih utjecaja na okoliš. Kako je multikultura u pravilu otpornija na nametnike245, potrebna je i manja upotreba pesticida.

Sli no vrijedi i za ekološku poljoprivredu, koja u osnovi dijelom ponovno otkriva principe i prakse do kojih je tradicionalna poljoprivreda došla iskustveno, a dijelom aktivno istražuje nove mogu nosti za djelovanja koje je za proizvo a a korisno, a u skladu i bez negativnog utjecaja na prirodu i okoliš.

U ovom kratkom razmatranju "poljoprivrednih opcija" vrlo je važno napomenuti da su se i ekonomski uvjeti koji su poticali razvoj intenzivne industrijske poljoprivrede u posljednje vrijeme promijenili. S jedne strane, zarada u industrijskoj poljoprivredi je pala, jer je masovna proizvodnja prezasitila tržište i srušila cijenu proizvoda. Uz to, izuzetno je teško biti konkurentan na globalnom tržištu na kojemu cijene odre uju veliki proizvo a i, koji masovnoš u proizvodnje postižu relativno jeftin proizvod, a uz to se obi no radi i o poljoprivredama bogatih razvijenih zemalja koje su i snažno subvencionirane246. S druge strane, oja ala je svijest o "zdravo proizvedenoj hrani", zbog ega raste tržište na kojemu se za "prirodno" uzgojene poljoprivredne proizvode spremno platiti više. Ova razlika u cijeni trenutno je i više nego dovoljna da nadoknadi nešto manju proizvodnju koju ekološki na in uzgoja ima u odnosu na intenzivnu poljoprivredu, a to i jest razlog da je, za razliku od industrijske poljoprivrede koja je svuda u svijetu u krizi (potrebne subvencije, itd.), ekološka poljoprivreda sektor poljoprivrede koji raste247.

5.12.1 Komentar stanja, pritisaka i pokreta a u OBŽ

Kako je ve na više mjesta istaknuto, poljoprivreda OBŽ, koja ini okvirno ¼ županijskog bruto proizvoda, te ini zna ajan udio u mnogim djelovima poljoprivredne proizvodnje RH, izuzetno je važan segment, kako njenog trenutnog gospodarstva, tako i njenih razvojnih strategija i programa. Važnost poljoprivrede ovog podru ja prepoznatljiva je i sa središnje državne razine, što se odražava u injenici da je i zaštita poljoprivrednog zemljišta prepoznata i odre ena kao jedan od strateških ciljeva države u prostoru OBŽ.

Kratak prikaz op ih karakteristika poljoprivrede OBŽ (struktura poljoprivrednog zemljišta prema korištenju, vlasništvu i površini posjeda, ocjena stanja, osnovni problemi, prepoznate mogu nosti i razvojni planovi) dan je u poglavlju 2. U nastavku, fokus je stavljen na okolišne aspekte djelatnosti poljoprivrede.

U kontekstu opisanih varijanti poljoprivredne proizvodnje, te s njima povezanih utjecaja na okoliš, poljoprivreda OBŽ, relativno u odnosu na druge RH županije, obi no se isti e (uz Vukovarsko-srijemsku

245 Kombiniraju se kulture, tako da jedna kultura služi kao biološko sredstvo protiv nametnika na drugu kulturu; manja prostorna gusto a iste kulture otežava razmnožavanje i širenje nametnika; i sl. 246 Poljoprivredna proizvodnja u EU godišnje se subvencionira s 43 milijarde Eura, što je skoro polovica godišnjeg prora unaEU.247 Površine obra ivane na ekološki na in rastu svuda po Europi (npr. 15% u Austriji), pa i u tranzicijskim zemljama. ak i u SAD-u, koji prednja i u industrijskoj poljoprivredi, od 1990. do 1996. prodaja proizvoda biološke poljoprivrede pove ala se sa 180 milijuna na 3.5 milijarde USD. Nažalost, Hrvatska je, usprkos velikom potencijalu za ovaj na in proizvodnje, još uvijek me u posljednjima.


168

županiju) kao podru je s najintenzivnijom poljoprivredom, što je u kontekstu zaštite okoliša najnepovoljnija varijanta, s najizrazitijim negativnim utjecajem na vode i tlo.

Ova konstatacija reflektira se i kroz odgovore anketiranih predstavnika JLS o najzna ajnijim priticima od gospodarstva na njihovom podru ju (vidi Tablica 137, Prilog 2: Rezultati ankete za op ine i gradove OBŽ). Ve ina anketiranih JLS kao najzna ajniji pritisak na okoliš navodi upravo sektor intenzivne poljoprivrede ili uz nju usko vezane prera iva ke industrije (preko 50% navodi izrijekom primjenu pesticida i umjetnih gnojiva, a preko 40% utjecaj od sto arski i tovnih farmi). Intenzivna ratarska proizvodnja s relativno248 jakom primjenom kemijskih sredstava (umjetna gnojiva, herbicidi, pesticidi); sto arska proizvodnja249 sa u pravilu neriješenim ili nezadovoljavaju e riješenim otpadnim vodama, te prehrambeno-prera iva ka industrija bez odgovaraju e komunalne infrastrukture, predstavljaju osnovni pritisak na okoliš na ve ini prostora OBŽ.

Pozitivno je da je taj negativni uticaj sve prepoznatiji i da postoje brojne i raznovrsne mjere kojima se on nastoji smanjiti250. Loše je to što postoje e inicijative, iako taksativno pokrivaju ve inu raspoloživih mjera za smanjivanje negativnog utjecaja poljoprivrede na okoliš, ne dostaju obimom, raširenoš u i intenzitetom. Zna ajna prepreka, osim „naviknutosti“ na problem i s tim u vezi pomanjkanja razumijevanja potrebe za promjenom, tako er je i teška gospodarska situacija u sektoru poljoprivrede, u kojoj se ulaganja u zaštitu okoliša vidi kao „luksuz“ koji se trenutno ne može priuštiti.

Pozitivan trend predstavljaju inicijative u smjeru širenja ekološke proizvodnje, kojih na podru ju OBŽ ima sve više, posebno u vezi s injenicom da su se relativno velike poljoprivredne površine „odmorile“, zbog ratom i tranzicijom uzrokovanog relativno dugog prekida intenzivne proizvodnje. U vezi s re enim o ekonomskim teško ama kao razlogu nemogu nosti ulaganja u brigu o okolišu, silno je važno naglasiti da je ekološka poljoprivreda u tom smislu dvostruko korisna: osim što je okolišno prihvatljivija varijanta poljoprivredne proizvodnje, ona je izvjesno i ekonomski prihvatljivija varijanta, koja bi omogu ila ve uzaposlenost, a takvi bi proizvodi svoje mjesto pronašli i na EU tržištu.


Sljede e tablice prikazuje ciljeve zaštite okoliša za sektor poljoprivrede, kako su odre eni Nacionalnom strategijom i planom djelovanja za okoliš (NN 46/02), te mjere kojima bi se ti ciljevi trebali ostvariti u kontekstu OBŽ.

Tablica 108. Ciljevi zaštite okoliša od sektora poljoprivrede u OBŽ C1 ODRŽIVI RAZVOJ poljoprivrede C2 SMANJIVANJE KEMIJSKE I FIZI KE DEGRADACIJE poljoprivrednih tala C3 O UVANJE BIOLOŠKE RAZNOLIKOSTI agrarnog sustava C4 O UVANJE OKOLIŠA OD ONE IŠ AVANJA iz proizvodnje u sto arstvu

248 Konstatacija se može donekle ublažiti usporedbom s EU zemljama, gdje neke okvirne procjene kažu da prosjek RH u primjeni mineralnih gnojiva i pesticida u ratarskoj proizvodnji iznosi oko 25% zapadnoeuropskog prosjeka (NPDZO, NN 46/02), pa ak i zna ajnija „nadprosje na primjena“ kemijskih sredstava na podru ju OBŽ, još uvijek ju ostavlja ispod EU prosjeka.. 249 Farme u Marijancima, Petlovcu, Popovcu, Nizi, Feri ancima, emincu, Kozarcu, Grabovcu, Satnici akova koj, Dardi, Bilju, Antunovcu, Donjem Miholjcu, Viškovcima. 250 Npr. dugoro na istraživanja Agronomskog fakulteta (Zagreb) na temu zaštite tla i voda u poljoprivredi; analiza to kastih i raspršenih izvora one iš enja iz poljoprivrede, u sklopu Dunavskog regionalnog projekta; SUO za farme kojima on u doba njihove izgradnje nije trebao; analize tla radi preporuke optimalnog na ina dohranjivanja i navodnjavanja – spomenuti projekt Zavoda za tlo i Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku, sufinanciran od OBŽ i njenih JLS; konkretna nastojanja oko rješavanja pitanja otpadnih voda sa sto nih farmi.


169

Tablica 109. Mjere zaštite okoliša od sektora poljoprivrede u OBŽ Cilj Mjere za ostvarivanje ciljeva Akteri Rok Fin. C1C2C3C4

M1 POTICATI I POMAGATI (informativno, edukativno, medijski, financijski, demonstracijski, prednost kod otkupa državnog zemljišta,…) RAZVOJ EKOLOŠKE POLJOPRIVREDE KAO SCENARIJA KOJI JE NE SAMO EKOLOŠKI, VE U POSTOJE IM UVJETIMA I EKONOMSKI I DRUŠTVENO NAJPRIHVATLJIVIJI. Sufinaciranje pilot demonstracijskih projekata. Izrada ekonomskih "klju u ruke" izra una za potencijalne investitore. Poticanje udruživanja. PRA ENJE REZULTATA PROGRAMA I njegova STALNA PRILAGODBA.

UOPG, AZR, ŽKO, JLS, zadruge, Poljop., JPP, HZPSS, ZI, NVU, konz.

PR!!!,trajno

ŽP,LP,DP, MF, GS

C1C2C3

M2 INTEGRACIJA BRIGE ZA OKOLIŠ U KONVENCIONALNU / INTENZIVNU POLJOPRIVREDU – npr.: 1) EDUKACIJA POLJOPRIVREDNIKA O PRAVILNOJ PRIMJENI AGROTEHNI KIH MJERA (npr. smanjivanje za okoliš naro itoštetnih, a ekonomski neracionalnih praksi prekomjerne i krivovremene primjene mineralnih gnojiva, pesticida; praksa integralne zaštite od štetnika); 2) poticati racionalnije korištenje biootpada (energetsko iskorištavanje i dobivanje komposta) edukacijom i pomaganjem u uspostavi potrebne infrastrukture; 3) plodored i „odmaranje tla“; ...

UOPG, AZR, JLS, HZPSS, ZI, ZZT, JPP, zadruge, Poljop., NVU

PR,trajno

ŽP, LP, DP, GS

C1 M3 Uspostava JEDINSTVENOG INFORMACIJSKOG SUSTAVA o poljoprivredi na podru ju županije (Agro baza podataka). Dio sustava bit e i dio informacijskog sustava zaštite okoliša.

UOPG, HZPSS JLS,DZS, ZPU, ZI,PI,UDUOBŽ,zadruge, Poljop.

PR/SR ŽP, GS, MPŠVG

C1 M4 POTICAJ UDRUŽIVANJU POLJOPRIVREDNIKA – kriti ni imbenik uspješnosti cijelog sektora, pa i ekološke poljoprivrede. Udruživanje omogu uje: lakši plasman proizvoda, vjerojatnije tehnološko unapre enje proizvodnje osiguravanjem dijeljenih savjetodavnih servisa i potrebne infrastrukture (npr. jednostavni ure aji za samostalnu kontrolu plodnosti tla – i potrebe za gnojidbom), stabilniju proizvodnju na razini regije, itd.

UOPG, JLS, JPP, Poljop., (suvremene) Zadruge,HZPSS, konz.

PR,trajno

ŽP, LP, GS

C1 M5 POTICAJ PROGRAMIMA STANDARDIZACIJE PROIZVODA I OP ENITOMARKETINŠKOG OSMIŠLJAVANJA PROIZVODNJE. Programi „županijskog proizvoda“. (U kontekstu zaštite okoliša, prioritet je razvijanje i verificiranje prepoznatljivih županijskih eko-poljoprivrednih proizvoda).

UOPG, ŽKO, JLS, zadruge, Poljop., JPP, HZPSS, ZI

PR,trajno

ŽP, LP, DP, GS

C1C2C3

M6 FINANCIRANJE I IZRADA ZNANSTVENIH STUDIJA POTREBNIH ZA RACIONALNO POLJOPRIVREDNO GOSPODARENJE. Zadržavanje postoje ihprograma analize tla, te širenje opsegom i novim programima, kao što je npr. Projekt utvr ivanja / trajnog motrenja stanja one iš enja tala – možda kao PILOT-projekt za nacionalni program monitoringa.

UOPG, JLS, ZZT, ZI, JPP, zadruge, Poljop.,MPŠVG, MZT

PR,trajno

ŽP, GS, LP, DP

C1C2C3

M7 OSIGURAVANJE PRISTUPA NOG SAVJETODAVNOG SERVISA ZA POLJOPRIVREDNE PROIZVO A E (npr. savjeti u vezi s potrebom za gnojidbom, zaštitom, navodnjavanjem). Pozitivan primjer koji treba širiti je postoje a suradnja OBŽ sa ZZT-om.

UOPG, JLS, HZPSS, ZZT, ZI, NVU, konz., Poljop.,zadruge

PR,trajno

ŽP, DP, LP, GS

C2C4

M8 U INKOVITIJI SUSTAV NADZORA NAD POTENCIJALNIM NEGATIVNIM UTJECAJEM NA OKOLIŠ (provjera ispusta otpadnih voda, pridržavanja mjera zaštite prilikom primjene po okoliš štetnih sredstava, i sl.).

PI, IZO, JPP, zadruge, Poljop., JLS, UOPG, ZZT, HZPSS, NVU, UDUOBŽ, ZPU

PR,trajno

DP, ŽP

C1C2

M9 ZAŠTITA POLJOPRIVREDNIH TALA OD PRENAMJENE prilikom prostornog planiranja i PUO procedure.

ZPU, JLS, UDUOBŽ, JPP, MPŠVG

PR,trajno

-

C3 M10 POTICATI O UVANJE BIOLOŠKE I KRAJOBRAZNE RAZNOLIKOSTI AGRARNOG SUSTAVA: npr. živice (prepoznate i l. 13. Zk. o poljoprivrednom zemljištu), POVE ANJE „MOZAI NOSTI“ NA OBRADIVIM POVRŠINAMA, o uvanje tradicionalnih krajobraza koji su atrakcijska osnova ruralnog turizma – pored poljoprivrede, najzna ajnijeg elementa održivog ruralnog razvoja, i sl. Oboga enje poljoprivrednog krajobraza šumarcima – VIŠESTRUKO KORISNA MJERA: podizanje krajobrazne i biološke raznolikosti, kvalitetnije lovno podru je,atraktivnija turisti ka destinacija, povoljan utjecaj na mikroklimu, dugoro no i ekonomski isplativo, ...

UOPG, ZI, NVU, JLS, HZPSS, HŠ, Poljop.

PR,trajno

ŽP, LP, GS, HŠ


170

Cilj Mjere za ostvarivanje ciljeva Akteri Rok Fin. C3 M11 Poticati o uvanje biološke raznolikosti agrarnog sustava: O UVANJE

AUTOHTONIH SORTI I VRSTA. UOPG, JLS, ZI, NVU, HZPSS, Poljop.

PR,trajno

DP, ŽP, MF

C4 M12 IMPLEMENTIRATI ODGOVARAJU A RJEŠENJA ZA „TO KASTE“ ONE IŠ IVA E (sto ne farme, razni prehrambeno-prera iva ki pogoni – klaonice, mesoprera iva ka industrija, še erana, vinarija,...), od najve ih (npr. Belje d.d.), do intenzitetom manjih, ali brojnijih, a još uvijek zna ajnihone iš iva a.Prioritetno: 1) ažuriranje katastra ovih one iš iva a (mjera je propisana kao prioritet i u temi vode ovog programa i detaljnijim Planom odvodnje i pro iš avanja, itd.); 2) izrada studije izvedivosti za projekt dobivanja i energetskog korištenja bioplina iz otpada sa sto arskih i svinjogojskih farmi (prioritetna mjera i u temi Energetika).

JPP, IZO, AZR, UOPG, JLS, PI, IZO, IHP, HV, UDUOBŽ,Poljop.

PR,DR

GS, ŽP, LP, DP


5.13 GOSPODARENJE ŠUMAMA

Šume su od pamtivijeka imale izrazitu važnost za život ovjeka, pa ne udi da je dobra praksa gospodarenja šumama, u šumarskoj terminologiji poznata kao potrajno gospodarenje, najstariji i trenutno vjerojatno najbolje ustanovljen primjer i model na ina upravljanja prirodnim resursima koji se danas ozna ava terminom održivo upravljanje, odnosno održivi razvoj251.

Šuma u odnosu na ovjeka obavlja mnoge korisne funkcije koje se danas obi no svrstavaju u tri kategorije: 1) ekološku, 2) gospodarsku i 3) socio-kulturnu. Ekološke funkcije šuma pritom uklju uju: i) stanište za veliki broj biljnih i životinjskih vrsta, ii) najbolji prirodni pro ista vode, iii) važan regulator vodnih režima, iv) stvaranje tla, v) sprje avanje erozije, vi) ublažavanje mikroklimatskih ekstrema, vii) pro iš avanje zraka, viii) vezivanje atmosferskog CO2 i proizvodnja kisika, ix) zaštita od vjetra, buke, prašine, i dr. Gospodarske funkcije šuma uklju uju: i) stalnu produkciju mnogih korisnih sirovina (drvna masa, šumski plodovi, gljive, i sl), ii) funkciju bogatog lovnog podru ja, a u novije vrijeme sve je važnija i njena iii) funkcija u kontekstu turizma. Kona no, socio-kulturna funkcija šuma odnosi se na njenu privla nost i zna aj koji ima za rekreaciju i dobrobit onih koji je posje uju.

Cilj gospodarenja je održavanje i unapre ivanje ovih op ekorisnih funkcija šuma, pa se suvremeno gospodarenje šumama definira kao "upravljanje i iskorištavanje šuma i šumskih zemljišta na na in i u takvoj mjeri da se održava njihova biološka raznolikost, vitalnost i potencijal, sposobnost obnavljanja i produktivnost, da se ispune ekološke, gospodarske i socijalne funkcije na lokalnoj i globalnoj razini, a da to ne šteti drugim ekosustavima."

Pri tome je važno naglasiti da poredak ciljeva u navedenoj definiciji nije slu ajan, ve odražava razinu prioriteta koja se pojedinom cilju pridaje, koja na prvo mjesto stavlja biološku raznolikost i vitalnost, a na posljednje produktivnost. Ova primjedba je važna, jer upravo je poredak ciljeva, odnosno ve eprepoznavanje i uvažavanje ekoloških i socio-kulturalnih funkcija šume, naspram gospodarskih, osnovna razlika suvremenog šumarstva i prakse šumarstva od prije 100 godina.

RH, odnosno njena šumarska struka, a time i šumarska struka na podru ju OBŽ, ima dugu i bogatu tradiciju u potrajnom gospodarenju šumama i šumskim ekosustavima, koje se na skoro 95% površina temelji na prirodnoj obnovi. Opredjeljenje za ekološki svjesno gospodarenje šumskim resursima reflektira se i kroz provedbu me unarodnog FSC certificiranja, prema kojemu se zna ajne površine (15%)

251 Jasno, to ne zna i da kroz povijest, a i danas, upravo vezano uz gospodarenje šumama, nemamo i vrlo ilustrativne primjere neodržive prakse korištenja resursa i njihovih katastrofalnih posljedica (npr. danas erozije zemlje u podru jima sje e tropskih prašuma; kroz povijest – desetkovana šuma u podru ju Mediterana, s pojedinim slu ajevima koji su dovodili i do gašenja gradova koji su si uništili prirodne resurse oko kojih su nastali.)


171

namjenski, u potpunosti ili djelomi no, izdvajaju iz gospodarskog korištenja, s ciljem o uvanja, odnosno pove anja bioraznolikosti.

Šumski resursi OBŽ, te gospodarenje njima, ve je opisano u ranijim poglavljima (2.5.3). U nastavku se tema šuma i šumarstva OBŽ nešto detaljnije obra uje s aspekta zaštite okoliša, odnosno racionalnog upravljanja prirodnim resursima i održivog razvoja.


Šume i šumska zemljišta, kao dobra od op eg interesa, imaju posebnu zaštitu RH, a uvjeti i na inikorištenja propisani su Zakonom o šumama (NN 52/90), te propisima iz "Pravilnika za ure ivanje šuma". Kao osnova gospodarenja jedinstvenim šumskogospodarskim podru jem RH (uklju uje sve šume, bez obzira na vlasništvo), donesena je Šumskogospodarska osnova Hrvatske 1996.-2005. Upravljanje šumama provodi se na osnovu šumskogospodarske osnove podru ja i osnove gospodarenja gospodarskim jedinicama. Zbog naglašene ekološke funkcije koju imaju šume u OBŽ (pro iš uju zrak, ublažavaju mikroklimu, važne su u regulaciji vodnog režima, stvaraju tlo, sprje avaju eroziju, štite od vjetra, od utjecaja ceste, …), te u skladu sa suvremenim praksama integralnog gospodarenja šumama, u planovima gospodarenja posebna se pažnja poklanja zaštiti prirode i održanju spomenutih ekoloških funkcija šumskih zajednica.

Podjelu i zastupljenost šuma prema namjeni u OBŽ prikazuje Tablica 110. Uo ljiva je dominacija gospodarskih šuma (81%), ali zna ajan dio (oko 16%) se nalazi i unutar posebno zašti enih podru ja.

Tablica 110. Podjela šuma u Osje ko-baranjskoj županiji prema namjeni NAMJENA Pov. [ha] % NAMJENA Pov. [ha] % gospodarska šuma 74071,66 81,1 park-šuma 13,84 0,015 sjemenska sastojina 270,47 0,3 šuma za rekreaciju i odmor 17,96 0,02 zaštita zemljišta 59,12 0,1 znanstvena šuma 555,96 0,61 posebni rezervat 6800,12 7,5 vojna šuma 136,46 0,15 park prirode 7986,14 8,8 šuma posebne namjene 1398,73 1,53

Od povoljnih okolnosti treba istaknuti još i da su šume županije pretežito visokog uzgojnog oblika. Tako sjemenja e autohtonih vrsta drve a zauzimaju ukupno 77.4% ukupne šumske površine u županiji, srednjih šuma autohtonih vrsta (sjemenja a/panja a) ima 0.2%, a panja a autohtonih vrsta 5.6% ukupne šumske površine. Kulture bjelogorice (uglavnom plantaže topola) zauzimaju 7.1%, a kulture crnogorice 0.2% ukupne šumske površine, uz 9.5% neobraslih i neplodnih površina. Sjemenja e, kao najviši uzgojni oblik, sudjeluju u ukupnoj šumskoj površina znatno iznad državnog prosjeka od 59.1 %.

S druge strane, šume na podru ju OBŽ izložene su i zna ajnim negativnim antropogenim utjecajima. U nastavku se nabrajaju i komentiraju oni najzna ajniji.

Povijesno najstariji negativni antropogeni utjecaj je praksa kr enja šume radi privo enja zemljišta poljoprivrednoj upotrebi. Naprosto, u datom povjesnom trenutku, poljoprivreda je bila gospodarski isplativija aktivnost od šumarstva, odnosno hrana je bila limitiraniji resurs u odnosu na drvo (i druge korisne funkcije šuma). Jasno, ti ekonomski uvjeti mogu se i promijeniti, na na in da šuma postane isplativija, kada ponovno pošumljavanje, osim što neupitno pove ava bioraznolikost podru ja (vidi poglavlje 2.3.6.), može i gospodarski biti prihvatljivija strategija korištenja prostora. U svakom slu aju,kumulativna posljedica pritiska od poljoprivrede je da je udio površina pod šumom u OBŽ (27%) zna ajno manji od državnog prosjeka (44%), iako je cijeli prostor potencijalno šumsko podru je.


172

Trenutno najaktualniji gubici šuma i šumskih površina prenamjenom posljedica su izgradnje prometnih koridora (koridor Vc, obilaznice oko naselja – npr. Darda)252, te širenja gra evinskih podru ja naselja. S ciljem spre avanja daljnjeg smanjivanja šumovitosti županije, koja je i ina e ispod RH prosijeka (27% u odnosu na 44%), potrebno je uvesti praksu kompenzacije, odnosno prenamjene površine trenutno korištene na neki drugi na in (naj eš e poljoprivredno podru je) u šumsko podru je. Pri odabiru takvih zamjenskih podru ja bilo bi poželjno birati površine na kojima e šuma imati najve e op ekorisnefunkcije (vodozaštita, rekreacija, pro iš avanje zraka, i dr.).

Nadalje, kao posljedica gospodarenja suprotnog usuzima struke u prošlosti253, posebno kampanjskih sje aneposredno nakon drugog svjetskog rata, šume u OBŽ imaju narušenu dobnu strukturu. Podaci koje daje Tablica 111. jasno ukazuju na nejednoliku zastupljenost dobnih razreda – najzastupljenije srednjedobne šume, slabije zastupljenje mlade, dok su najslabije zastupljene zrele šume. Postupno „izravnjenje“ – što približnije površine u svakom dobnom razredu – pridonijelo bi potrajnosti gospodarenja šumama u županiji. Pozitivno je što je ova injenica prepoznata i uvažena od strane šumarske struke kao jedan od dugoro nih ciljeva gospodarenja šumama na podru ju OBŽ.

Tablica 111. Dobna struktura državnih šuma na podru ju OBŽ STAROST SASTOJINA U GODINAMA (površine su izražene u hektarima) Uprava šuma neobraslo < 20 20 - 40 40 - 60 60 - 80 80 - 100 100 - 120 120 - 140 >140 ukupno Osijek 17886 8562 6577 8793 9618 6934 3316 2644 7 64337 Našice 1270 2817 1979 5296 5546 6592 830 173 0 24503 Vinkovci 24 386 267 405 101 206 170 136 0 1694 Požega 3 218 6 49 143 177 159 22 0 776 ukupno 19183 11982 8828 14543 15409 13909 4476 2974 7 91310 Izvor: Baza podataka poduze a Hrvatske šume d.o.o. (HŠ fond)

Osim toga, u OBŽ je u odnosu na državni prosjek znatno ve i udio šumskih tipova izravno ugroženih antropogenim utjecajima, ponajviše zbog velikog udjela nizinskih šuma ovisnih o hidrološkom režimu obilježenom dopunskim vlaženjem podzemnom i/ili poplavnom vodom (a koji se esto izložen drasti nim promjenama uslijed hidrotehni kih zahvata). Negativne posljedice uglavnom se o ituju kao promjene u strukturi šume, odnosno mijenjanje omjera raznih vrsta u zajednici. Ova vrsta problema prisutna je na podru ju OBŽ, osim u vlažnim šumama hrasta lužnjaka, i u šumama hrasta kitnjaka u brežuljkastom pojasu (narušen omjer glavnih i pomo nih vrsta).

Nadalje, budu i da su dominantne vrste drve a ve inom heliofilne (ne podnose zasjenu okolnih stabala, pa mlada stabla ne mogu uspijevati u zasjeni starijih), svi tipovi šuma u županiji pripadaju jednodobnim šumama (stabla grupirana prema starostima). Iako hrvatsko šumarstvo nastoji imitirati prirodne procese u uzgoju šuma, nastojanje oko optimizacije šumsko-gospodarskih procesa ima kao posljedicu okrupnjavanje parcela sa stablima približno jednake starosti, što tako er predstavlja negativni utjecaj na šumske ekosustave, jer bi u prirodnim uvjetima bez gospodarenja i utjecaja ovjeka takve površine bile višestruko manje i mozai no raspore ene, što pove ava stabilnost i biološku raznolikost. Osim toga, dovršni sijekovi takvih ve ih površina na kraju razdoblja predvi enog za proizvodnju drvne mase (ophodnja), esto, i u uvjetima uspjele obnove (koja se, s druge strane, i ne postiže uvijek) predstavljaju znatan zahvat u prostoru, sa zna ajnim okolišnim utjecajima i posljedicama (na vodni režim, biološku raznolikost, krajobraznu vrijednost, itd.). Ovaj negativan utjecaj koji je dijelom neizbježna posljedica

252 Budu i da je šumsko zemljište u ve ini u vlasništvu države, postoji trend usmjeravanja prometnih koridora kroz šumsko zemljište, jer se na taj na in izbjegavaju troškovi i komplikacije reguliranja imovinsko-pravnih odnosa.253 U prvom redu kao posljedica politi kih odluka koje su u datom trenutku opravdanje za (prema kriterijima potrajnog gospodarenja) prekomjernu eksplataciju (sje u i prodaju) drvne mase nalazile u prioritetnosti drugih ciljeva za ije se ostvarivanje na taj na in namicalo sredstva.


173

gospodarenja šumom s ciljem korištenja drvne mase254, može se donekle smanjiti na na in da ga se prepozna, a potom i uvaži smanjivanjem veli ina jednodobnih ploha unutar gospodarenog šumskog ekosustava u podru jima na kojima ista sje a u smislu dovršnog sijeka plohe ima najzna ajnije neželjene posljedice na vodni režim, te krajobraznu i biološku raznolikost / vrijednost255.

Dodatni, ratom uzrokovani problem u gospodarenju šumama, su minirana podru ja, kojima je „kontaminirano“ ak 13,5% ukupnih šumskih površina, od ega ve ina šumskih površina u Upravi šuma Osijek (20,2% površine uprave), a znatno manji dio u Upravi šuma Našice (0.2% površine uprave).

Nadalje, negativni utjecaj od mnogih antropogenih pritisaka (npr. one iš enje atmosfere industrijom i rezultatima sagorijevanja fosilnih goriva, prenamjena šumske površine za potrebe gradnje i korištenja mineralnih sirovina, i sl.) u županiji do sada nije detaljno sagledavan, što je potrebno nadoknaditi u bliskoj budu nosti.

Kona no, ve spominjano nepostojanje programa gospodarenja na ve ini privatnih šuma (8,57% ukupnih površina), izvjesno smanjuje kvalitetu gospodarenja na tim površinama, s negativnim i okolišnim (manja sustavnost u gospodarenju i nadzoru) i gospodarskim (prora uni uskra eni za neupla eni porez, šumski doprinosi) posljedicama. Kako se kao razlog nepostojanja uglavnom navodi nedostatak sredstava, preporuka za rješavanje navedenog problema je da se dio sredstava koja se kroz tzv. šumski doprinos upla uju u prora un JLS (2,5% od financijskih sredstava ostvarenih eksploatacijom šuma na njenom podru ju, što za cijelo podru je OBŽ godišnje iznosi 1,3 – 1,5 milijuna kn) iskoristi za izradu trenutno nepostoje ih programa gospodarenja na podru ju privatnih šuma, te druge mjere kojima je cilj unapre enje gospodarenja privatnim šumama (npr. uspostava savjetodavne službe, i sl.). Mjere su dugoro no samofinanciraju e, možda i profitabilne, jer bi se uložena sredstva vratila kroz kvalitetniju naplatu poreza i obaveza od privatnih šumoposjednika.

Tablica 138. (vidi Prilog 2: Rezultati ankete za op ine/gradove OBŽ) prenosi komentare anketiranih predstavnika JLS o stanju šuma na njihovom podru ju. Daleko najve i dio (70%) od preko 85% JLS koje su odgovorile na postavljena pitanja, zadovoljan je gospodarenjem šumama na njihovom podru ju, dok ih je podjednaki udio (oko 7%) onih koji ili su izrazito zadovoljni gospodarenjem, ili nemaju spoznaja o toj temi, ili uop e nemaju spomena vrijednih šumskih površina, ili iz nekog razloga nisu zadovoljni gospodarenjem. Navedeni razlozi nezadovoljastva uklju uju: nedovoljno pridavanje važnosti op ekorisnim funkcijama šuma (posebno korištenju za rekreaciju i odmor); neu inkovito suzbijanje pojave ilegalne sje e (podru je Kneževih Vinograda). Od prepoznatih pritisaka / one iš enja šuma, najviše ih (11%) navodi mine, dok ostali pritisci uklju uju: (ve spomenutu) ilegalnu sje u, divlje deponije glomaznog otpada, snižavanje razina podzemnih voda uslijed hidrotehni kih zahvata (npr. Podravska Moslavina). Kona no, anketirane JLS u svojim odgovorima esto prepoznaju i koristi od šuma (spre avanje erozije, rekreacija, kvaliteta lovišta, krajobrazna vrijednost), pri emu esto navode i da potencijal šumskih podru ja za odmor i rekreaciju (bilo kao element kvalitete života lokalnog stanovništva, bilo kao dio turisti ke ponude) nije dovoljno iskorišten.

254 Naime, evidentno je da prirodno stanje gdje su jednodobne površine veli ine nekolicine stabala, tako er nije optimalno za gospodarenje s ciljem korištenja drvne mase, jer bi pove anjem broja gospodarskih ploha rasla i dužina odnosno površina šumskih puteva, ime bi se smanjivala obrasla površina. Odre ivanje optimalne veli ine i rasporeda gospodarskih ploha netrivijalni je problem višekriterijalnog optimiziranja, gdje bi prethodno trebalo na neki na in kvantificirati negativni utjecaj na bioraznolikost, vodni režim, stabilnost ekosustava, krajobraznu vrijednost, i dr., uzrokovan velikom površinom gospodarene jednodobne plohe, u razli itim hidrološkim i ekološkim okolnostima. 255 Ova preporuka u potpunosti se uklapa u obavezu koju su Hrvatske šume preuzele u kontekstu spominjanog FSC me unarodnog certifikata, prema kojoj se 5% površina potpuno izuzima iz gospodarskog korištenja, a na dodatnih 10% se gospodari s osnovnim ciljem pove anja bioraznolikosti.


174


Situacija s integracijom principa zaštite okoliša i održivog razvoja specifi na je u sektoru šumarstva, utoliko što velikim dijelom resursa gospodari „jedan vlasnik“ – država, odnosno njezin „povjerenik“ Hrvatske šume d.o.o. Posebno je tomu tako na podru ju OBŽ, gdje je preko 90% šuma u državnom vlasništvu, pa budu nost šuma doista u najve oj mjeri ovisi o kvaliteti upravljanja Hrvatskih šuma, odnosno uvjerljivosti njenih predstavnika kada u me usektorskom pregovaranju zagovaraju interese šuma (npr. u vezi s prenamjenom zemljišta, ili izvedbom zahvata koji e imati negativni utjecaj na šume). Jasno, i u ovom slu aju velika prava predstavljaju i veliku odgovornost, a vrlo korisna strategija kojom HŠ mogu donekle raspodijeliti odgovornost za upravljanje, jest nastojanje na što je mogu e ve ojtransparentnosti u upravljanju, ime e se s jedne strane unaprijediti vlastito poslovanje256, a s druge strane, sprije iti nerazumijevanje i njime uzrokovane neutemeljene optužbe.

Tablica 112. prikazuje ciljeve zaštite okoliša u sektoru gospodarenja šumama na podru ju OBŽ, izravno izvedene iz Nacionalne strategije i plana djelovanja za okoliš (NN 46/02). Tablica 113. prikazuje mjere kojima se ti ciljevi mogu postupno ostvariti, uzimaju i u obzir specifi nosti OBŽ, odnosno u prethodnom dijelu istaknute osnovne probleme.

Tablica 112. Ciljevi zaštite okoliša u sektoru gospodarenja šumama OBŽC1 Provedba cjelovite ŠUMARSKE POLITIKE NA NA ELIMA ODRŽIVOG RAZVOJA, odnosno u šumarstvu dobro poznatih na ela i

ciljeva POTRAJNOG GOSPODARENJA. C2 O UVANJE STABILNOSTI ŠUMSKIH EKOSUSTAVA.

Tablica 113. Mjere zaštite okoliša u sektoru gospodarenja šumama OBŽ Cilj Mjere za ostvarivanje ciljeva Akteri Rok Fin. C1C2

M1 STALNO PRA ENJE KVALITETE ŠUMARSKE PRAKSE, odnosno njene uspješnosti u o uvanju i unapre enju ekološke, socijalne i gospodarske funkcije šuma na lokalnoj i globalnoj razini. Posebna pažnju poklanjati UVAŽAVANJU EKOLOŠKIH, KRAJOBRAZNIH I SOCIJALNIH KRITERIJA, KOJI SU MANJE PRISUTNI U TRADICIONALNOJ PRAKSI GOSPODARENJA - npr: izbjegavati pretjerano okrupnjavanje površina sa stablima približno jednake starosti radi smanjivanja negativnog utjecaja na okoliš (umanjena biološka i krajobrazna raznolikost i stabilnost šumskog ekosustava) od dovršnog sijeka na velikoj površini; izuzeti dio šuma iz gospodarskog korištenja – naro ito voditi ra una o gospodarenju unutar zašti enih podru ja; težiti uravnoteženju dobne strukture; ...

HŠ, UOPG, JLS, MPŠVG, ŠI, IZP, AUZPV,JUPPKR, ZPU, NVU, TZOBŽ, i dr.

PR,trajno

HŠ, LP, ŽP

C1C2

M2 NOVELIRATI OSNOVE GOSPODARENJA NALAZIMA ANALIZE koja enapraviti valorizaciju op ekorisnih (ekoloških i socijalnih) funkcija šuma OBŽ.

HŠ, UOPG, konz.

PR,trajno

HŠ, LP, GS

C1C2

M3 URE ENJE ŠUMA KOJE UNAPRE UJE NJIHOVE SOCIJALNE I EKOLOŠKE FUNKCIJE (npr. ure enje staza).

HŠ, JLS, NVU, UOPG, TZOBŽ

PR,DR

HŠ, LP, ŽP

C1C2

M4 MERKETINŠKA DJELATNOST NA PODIZANJU SVIJESTI O VRIJEDNOSTI ŠUMA (Izrada popularnih info-mapa sa šumama OBŽ, i sl.).

HŠ, AUZPV, NVU, UOPG, ZPU, TZOBŽ

PR,trajno

HŠ, ŽP

C1C2

M5 UVESTI REDA U PLA ANJE ŠUMSKOG DOPRINOSA, ime e se namaknuti sredstva za akcije ure enja šuma od šireg (kolektivnog) interesa.

HŠ, ŠI, UOPG, priv. vl. šuma, JLS

PR HŠ, LP, GS, ŽP

C1C2

M6 UNAPRIJEDITI STANJE GOSPODARENJA PRIVATNIM ŠUMAMA. Zakonski obavezati privatne posjednike na oblik udruživanja radi mogu nosti poštovanja zakonskih obaveza u vezi s optimalnim gospodarenjem šumom (pritom navoditi primjer šume „Trumbetaš“), subvencionirati programe gospodarenja šumama, subvenicionirati gradnju putova, provoditi edukaciju, itd. Za financiranje poticaja promjena može se upotrijebiti sredstva koja JLS trenutno dobivaju na ra unšumskog doprinosa (uglavnom od HŠ, na ra un eksploatacije državnih šuma).

UOPG, JLS, HŠ, vlasnici, konz.

PR!,trajno

LP, GS, ŽP

C1 M7 PRILIKOM PUO PROCEDURA (pou eni postoje im lošim iskustvima) VODITI MZOPUG, PR, -

256 U ljudskoj je prirodi da se „ponaša pristojnije“ kad zna da ga se vidi.


175

Cilj Mjere za ostvarivanje ciljeva Akteri Rok Fin. C2 VIŠE RA UNA O POSLJEDICAMA PROMJENE REŽIMA VODA. U analizi

troškova i koristi uzeti u obzir sve troškove (ne samo ekonomsku vrijednost drveta, ve i ekološku i dr. vrijednosti šume). Novelirati postoje e projekte. Vidjeti može li se dio štete spasiti modifikacijama (dogradnjama) ve postoje ih zahvata.

ZPU, UOPG, JLS, HŠ, HV, konz., NVU, AUZPV

trajno

C1C2

M8 PODI I KATEGORIJU ZAŠTITE ZA JOŠ NEKA PODRU JA, PREDVI ENA U PROSTORNOM PLANU.

AUZPV, HŠ, ZPU, UOPG, JLS

PR ŽP, LP, HŠ

C1C2

M9 NADZIRANJE PRIDRŽAVANJA PROPISA U PODRU JIMA ZAŠTI ENIM bilo prostornim planovima, bilo sukladno Zakonu o zaštiti prirode (naro ito u vodozaštitnim podru jima, uz rubove prema drugim podru jima koja imaju tendenciju širenja i uzurpiranja, i sl.).

IZP, IZO, ŠI, VI, JLS, NVU, HŠ, HV

PR,trajno

DP, LP, ŽP

C1C2

M10 Nastojati dobrom praksom prostornog planiranja maksimalno SPRIJE ITIGUBITAK I USITNJAVANJE ŠUMSKIH BIOTOPA GRADNJOM INFRASTRUKTURE, i sl. Kada to nije mogu e, KOMPENZIRATI GUBITAK ŠUMSKOG ZEMLJIŠTA na jednom mjestu, barem jednako velikom i kvalitetnom površinom na drugom mjestu.

ZPU, HŠ, JLS PR, trajno

-

C2 M11 Napraviti PROCJENU UTJECAJA INDUSTRIJSKOG ONE IŠ ENJA na šume. HŠ, UOPG, konz.

PR/SR HŠ

C1C2

M12 POTICATI SMANJIVANJE ONE IŠ ENJA (industrija, energetika, promet) koja ugrožavaju šume.

UOPG, HŠ, ZPU, NVU, JLS

PR,trajno

HŠ, ŽP, LP, GS

C1C2

M13 OBNOVA I POŠUMLJAVANJE devastiranih šuma. HŠ, UOPG, ZPU, JLS

PR,DR

HŠ, ŽP, LP

C1C2

M14 RAZMINIRANJE svih minama one iš enih šumskih podru ja. HCR, JLS, UOPG

PR,DR

DP

C1C2

M15 Ispuniti obaveze koje Županija, gradovi i op ine imaju, vezane uz Pravilnik o ZAŠTITI ŠUMA OD POŽARA (26/03). (Sastaviti popis šuma po stupnjevima opasnosti od šumskog požara, i dr.)

HŠ, UOPG, konz., JLS

PR-SR HŠ

C1C2

M16 PLANSKO POŠUMLJAVANJE NA PODRU JIMA GDJE EKOLOŠKA FUNKCIJA ŠUMA MOŽE ZNA AJNO UNAPRIJEDITI SITUACIJU U PROSTORU I OKOLIŠU (npr. ozeljenjavanje gradskih, seoskih, turisti kih naselja, regulacija vodnog režima šumama, drvoredi uz prometnice, šume i živice uz rubove poljoprivrednog zemljišta kao zaštita od erozije, i doprinost biološkoj i krajobraznoj raznolikosti) BAREM INTENZITETOM KOJI KOMPENZIRA SMANJIVANJE ŠUMOVITOSTI ŽUPANIJE (uzrokovanu širenjem naselja i izgradnjom infrastrukture), A PO MOGU NOSTI I VE IM.

HŠ, ZPU, AUZPV, JLS, UOPG, NVU, JPP

PR,trajno

HŠ, ŽP, LP, GS


5.14 LOVSTVO

Funkcija lova - jednog od najstarijih na ina iskorištavanja prirodnih resursa – zna ajno se mijenjala tijekom vremena, od negdašnjeg lova radi zadovoljavanja osnovnih egzistencijalnih potreba, do današnjega lova kao aktivnosti zaštite i održivog korištenja257 dijelova ekosustava, u uvjetima u kojima bi oni – ovo je važno primijetiti – da nema na današnji na in regulirane prakse lovstva (jasno, u njenoj idealnoj formi, a ne u raznim devijacijama koje onda nazivamo krivolovstvo258), zbog naraslih drugih antropogenih pritisaka iz okoline, vjerojatno bili i zna ajnije egzistencijalno ugroženi.

Osnovni konflikti lovstva s jedne, te zaštite prirode i okoliša s druge stane uklju uju: 1) "sukob interesa" lovaca i prirodnih predatora u podru ju; 2) loše gospodarenje motivirano ostvarivanjem ve e kratkotrajne financijske dobiti, kojim se postupno smanjuje mati ni fond; 3) unošenje u podru je alohtonih vrsta zanimljivih za komercijalni lov, ali s mogu im destruktivnim djelovanjem na stanje ekosustava kao

257 Korištenje u vidu rekreativnog boravka u prirodi ili kao dijela turisti ke ponude.258 U osnovi, krivolov (u više „filozofskom“ smislu, jer je u zakonskom smislu on jasno normiran relativno jednostavnim skupom pravila) je svaki „lov“ koji nije ujedno oblik suživota ovjeka i prirode, prožet razumijevanjem potrebe za balanskom te poštivanjem drugih vrsta koje s nama naseljavaju zajedni ku planetu.


176

cjeline; 4) umjetno podizanje brojnosti lovno zanimljive vrste populacija, što tako er može djelovati destabiliziraju e na izuzetno složene me uodnose vrsta unutar hranidbene mreže ekosustava; 5) dodatni pritisak na ugrožene / zašti ene vrste u podru ju lovišta (kroz uznemiravanje staništa i krivolov). Prvi konflikt je neizbježan, jer lovac u osnovi i sudjeluje u ekosustavu kao najviši predator, i kao takav sužava nišu za druge predatore, no ukoliko je on osviješten, mogu e je osmisliti lovni režim koji e suživot u initi mogu im. Drugi konflikt bi se u pravilu trebao sprije iti dobrim gospodarenjem kojemu je cilj održavanja zdravog i stabilnog mati nog fonda na nekoj veli ini koja je optimalna za podru je kojim se gospodari. Jasno, ostvarenje toga cilja u stvarnosti uvelike ovisi o sustavu nadzora nad poštivanjem dobre lovne prakse i obi aja. Tre i i etvrti konflikt postupno se smanjuju s rastu im razumijevanjem upravljanog podru ja kao cjelovitog ekosustava, a ne praznog prostora u kojemu živi nekoliko lovno interesantnih populacija. Kona no, peto se može i treba izbje i kvalitetnim integriranjem brige o biološkoj raznolikosti u sektor lovstva, na na in da se staništa ugroženih i zašti enih vrsta izuzmu od upotrebe u lovstvu, odnosno da se njima posebno pažljivo upravlja.


Kako je ranije ve nazna eno, Osje ko-baranjska županija ima zna ajne potencijale za razvoj lovstva, koji se ve tradicionalne koriste, ali trenutno vjerojatno još uvijek ne na najoptimalniji na in.

Neki osnovni problemi uklju uju: 1) gotovo posvemašnji nedostatak koridora kroz orani ne površine koji bi povezivali šumske komplekse u kojima obitava divlja , 2) nedovoljan nadzor koji dopušta mogu nostkrivolova, 3) slabu organizaciju koja je uzrok djelomi nog korištenja potencijala za zadovoljenje privatnih interesa nekolicine, a na štetu i šire zajednice, i stanja prirode i okoliša.

Anketirani predstavnici JLS (njih preko 85% koji su odogovili na upitnik) uglavnom su zadovoljni na inom gospodarenja lovištima na svome podru ji (76%), ali nije posve zanemariv ni dio onih koji gospodarenjem nisu zadovoljni (24%). Interesantno je da je me u nezadovoljnima tek nešto ve i broj onih koji se tuže na smanjenu populaciju, u odnosu na one koji se tuže na preveliku populaciju, odnosno njen utjecaj na poljoprivredne usjeve i/ili potrebu sanitarnog odstrela radi spre avanje degeneracije populacije.


Osnovni i jedini cilj u vezi s lovstvom, prepoznat Nacionalnom strategijom i planom djelovanja za okoliš, jest: "o uvanje biološke raznolikosti, te povrat izgubljenih staništa i svojti gdje je to mogu e i opravdano". Tablica 114. prikazuje neke osnovne mjere kojima bi se ovaj cilj postupno ispunio na podru ju Osje ko-baranjske županije.

Tablica 114. Mjere zaštite okoliša u vezi sa sektorom lovstva u OBŽCilj Mjere za ostvarivanje ciljeva Akteri Rok Fin. C1 M1 REVIZIJA LOVNOGOSPODARSKIH OSNOVA S OBZIROM NA NJIHOV

EKOLOŠKI ASPEKT. Posebno provjeriti je li trenutno odre eni mati ni fond optimalan s obzirom na prihvatni kapacitet podru ja. Aktivno sudjelovanje stru njaka ekologa i zaštitara u procesu izrade lovnogospodarskih osnova za neko podru je259. Sadržaj LGO propisuje i dio o zaštiti, gdje ima prostora za mjere i ograni enja radi zaštite posebno osjetljivih i vrijednih dijelova prirode, staništa, vrsta unutar lovišta. Posebnu pažnju posvetiti reguliranju lova u zašti enim podru jima prirode (PP Kopa ki Rit).

UOPG, LI, LSOBŽ, konces., LD, konz., NVU, AUZPV, JUPPKR, JLS

PR-KR ŽP, LP, LSOBŽ,GS

C1 M2 SAVJESNO PRIDRŽAVANJE LOVNOGOSPODARSKIH MJERA konces., LSOBŽ, PR, ŽP, LP,

259 U posljednje vrijeme u ovom podru ju se bilježe zna ajna unapre enja prakse, dijelom i kao posljedica relativno nedavne uspostave visokog u ilišta s programom specijaliziranim za lovstvo i ekologiju, i zapo etog djelovanja prvih stru njaka toga vrlo potrebnog profila.


177

Cilj Mjere za ostvarivanje ciljeva Akteri Rok Fin. PROPISANIH U LOVNOGOSPODARSKIM OSNOVAMA LOVIŠTA. LD, LI trajno LSOBŽ,

GSC1 M3 UPRAVLJANJEM LOVSTVOM U SKLOPU INTEGRALNOG

GOSPODARENJA ODRE ENIM PODRU JEM (dakle, u suradnji sa sektorima turizma, zaštite prirode i okoliša, šumarstva, i sl.).

ZPU, HŠ, UOPG, konces., LSOBŽ, TZOBŽ, AUZPV, NVU

PR,trajno

ŽP, LP, LSOBŽ,GS

C1 M4 Zabrana UNOŠENJA LOVNE DIVLJA I KOJA NIJE AUTOHTONA na podru ju OBŽ. Intervencija u sustav na na in da se u podru je VRATI VRSTA KOJA JE TU PRIJE OBITAVALA, A TRENUTNO JE NEMA, te da se dodatno zaštite dijelovi trofi ke mreže koji u trenutnim uvjetima ne mogu opstati bez pomo i izvana, nekim vidom zaštite i sl.

UOPG, LI, LD, konces., LSOBŽ, AUZPV, HŠ, ZI

PR,trajno

-, GS

C1 M5 POBOLJŠANJE STANIŠTA za uzgoj sitne pernate i dlakave divlja iproguš ivanjem ekološke mreže (zeleni koridori), odnosno “ozelenjavanjem” me a njiva, podru ja uz putove, kanale, te prirodne stalne i povremene vodotoke prirodnom vegetacijom.

UOPG, ZPU, konces., LSOBŽ, LD, AUZPV, HŠ, NVU, Poljop., konz.

PR,trajno

ŽP, LP, GS, DP

C1 M6 EDUKACIJA LOVACA u podru ju problematike zaštite i održivog korištenja okoliša. EDUKACIJA TREBA BITI DVOSMJERNA.

UOPG, NVU, ZI, konz., LI, LSOBŽ, konces., LD, AUZPV

PR,trajno

ŽP, GS, LP, DP

C1 M7 Poduzimanje mjera za ZAŠTITU DIVLJA I (s time i ljudi) OD NALETA VOZILA NA PROMETNICAMA. Osiguranje dovoljnog broja „zelenih mostova“ kojima se divlja i omogu uje prelazak preko prometnih koridora (pogotovo onih novih, širih i s frekventijim prometom), koji su u protivnom barijere koje usitnjavaju stanište i potencijalno ga ine premalim za održanje populacije. (Aktualno posebno u vezi Vc koridora.)

UOPG, LSOBŽ, konces., HUC, ŽUC, MUP, konz., JLS, LI

PR,trajno

ŽP, LP, GS, DP

C1 M8 Stroga KONTROLA I SANKCIONIRANJE KRIVOLOVA. LI, konces., LD, LSOBŽ, NVU, JLS

PR,trajno

DP, ŽP, GS

C1 M9 NADZOR NAD PROVEDBOM LGO. LI, LSOBŽ Trajno DP C1 M10 OSMIŠLJAVANJE STRATEGIJE RAZVOJA LOVNOG TURIZMA,

temeljene na analizi postoje eg stanja, interesa, mogu nosti, provedene na široko participativnoj osnovi.

UOPG, AZR, konces., LSOBŽ, TZOBŽ, LD, konz.

PR ŽP, LP, GS

C1 M11 IDENTIFIKACIJA MOGU IH RAZVOJNIH PROJEKATA u kontekstu razvoja održivog lovstva i lovnog turizma, u kontekstu ruralnog turizma i održivog razvoja ruralnih podru ja.

UOPG, AZR, konces., LSOBŽ, TZOBŽ, LD, konz.

PR ŽP, LP, GS


5.15 TURIZAM

Turizam je sektor gospodarstva koji s okolišem ima naglašeno dvosmjeran odnos.

S jedne strane, zdrav i atraktivan okoliš spada me u osnovne resurse za ve inu tipova turizma, pa je njegovo o uvanje jedan od osnovnih preduvjeta njihovog dugoro nog razvoja i opstanka260. Štoviše, turizam, ako je pametno upravljan, može predstavljati djelatnost koja je u postoje oj ekonomiji jedan od najodrživijih na ina korištenja nekog prirodnog resursa261. On, naime, ima mogu nosti o uvanu prirodu i okoliš upotrijebiti kao ekonomsku vrijednost, te na taj na in ima izravni interes u stimuliranju aktivnosti koje idu u smjeru o uvanja i uve avanja te vrijednosti. Primjerice, ako je na turisti kom tržištu mogu eprodati promatranje ptica, ekskurzije posebno atraktivnim krajolicima, i sl., onda nema potrebe da se ti resursi optere uju drugim djelatnostima, koje bi ina e bile nužne za osiguravanje egzistencije lokalnog stanovništva, a koje esto imaju ve i negativan utjecaj na okoliš.

260 Nažalost, niti postojanje ove povratne sprege ne prije i vo enje turisti kog razvoja u smjeru ostvarenja maksimalne kratkoro ne dobiti, bez obzira na dugoro nu neodrživost. Ovo i jest razlog zašto je važno da se u upravljanje resursima uklju ilokalno stanovništvo, odnosno stanovništvo vezano za resurs dugoro nim, egzistencijalnim interesima. 261 Naime, važno je imati na pameti da "totalna zaštita" prirode nije mogu a, niti je "prirodna". Ideal održivog razvoja nije konzervacionizam, ve razumijevanje, skladno uklapanje i održivo korištenje postoje ih resursa.


178

S druge strane, neupitno je da turizam može i zna ajno negativno uticati na okoliš. ak i oblici turizma s prefiksom "eko", ija je glavna ponuda neki oblik omogu avanja kontakta s nedirnutim i o uvanim okolišem, neminovno, samim svojim postojanjem u nekom prostoru remete, odnosno mijenjaju okoliš. Osnovni utjecaj stvoren je samim privla enjem i koncentriranjem turista na nekom prostoru, što kao posljedicu ima sve uobi ajene pritiske kojima ljudska naselja tipi no optere uju okoliš (npr. pritisak od otpada, otpadnih voda, prometa i sl.) Uz to, izgradnja infrastrukture potrebne za turisti ku djelatnost ireverzibilno prenamjenjuje prostor i okoliš, veliki broj gostiju utje e na lokalni na in života, socio-kulturni identitet, strukturu gospodarske osnove (naj eš e zapuštanjem tradicionalnih djelatnosti). O ito,s obzirom na navedene utjecaje, nije mogu e a priori govoriti o razvoju turizma kao o razvojnom scenariju koji zajam eno ima minimalni utjecaj na okoliš. Postoji, naime, mnogo na ina na koji turizam intenzitetom svoje aktivnosti može zna ajno narušiti okoliš, posebno njegove naro ite vrijedne dijelove koji logikom turisti ke atraktivnosti trpe najve i pritisak.

Klju ni koncept koji se koristi u zada i pronalaženja optimalnog na ina korištenja postoje ih resursa za djelatnost turizma je dobro poznati koncept nosivog kapaciteta koji se, u slu aju turizma, može definirati kao "maksimalni broj turisti kih korisnika koji istodobno posje uju turisti ko mjesto bez neprihvatljivih poreme aja fizi kog, ekonomskog i socio-kulturnog okoliša, kao i bez neprihvatljivog smanjenja kvalitete zadovoljstva posjetitelja" (PPA/CRA 1997).

Pri tome je važno uo iti postojanje ve eg broja razli itih dimenzija nosivog kapaciteta o kojima treba voditi ra una, jer e se u razli itim slu ajevima kao ograni enje pojavljivati razli iti faktori. U jednoj vrsti situacija najkriti nija su fizi ko-ekološka ograni enja, odnosno ekosustav ne može podnijeti ve i pritisak bez pojave degradacije. Ovi faktori u vezi su s postoje om infrastrukturom, jer ovisno o tehnologiji koja se koristi, varira pritisak na okoliš od istog broja posjetitelja (npr. postojanje i nepostojanje sustava za pro iš avanje otpadnih voda). U drugoj situaciji osnovno ograni enje je sposobnost lokalne zajednice za prihva anje utjecaja izvana bez pojave niza nepovoljnih posljedica, od poreme aja društvenih odnosa, do destruktivnog djelovanja na lokalnu kulturu, identitet, i sl. U vezi s ovim je i pitanje distribucije troška i koristi od turisti ke djelatnosti. Kona no, vrlo odre uju i su i ekonomski i politi ki imbenici. U prvom slu aju radi se prvenstveno o razvojnim ograni enjima nametnutim kriterijima kao što su profitabilnost, raspoloživost kapitala, i sl. U drugom slu aju ograni enja su odre ena doga anjima u podru ju politike i procesa donošenja odluka (npr. strateška odluka o sufinanciranju gradnje infrastrukture, i sl.).

Uvažavaju i koncept nosivog kapaciteta, u osnovi postoje dva osnovna kriterija kojima se može ocijeniti okolišni aspekt sektora turizma u nekom podru ju, odnosno dva osnovna pravca djelovanja kojima se ukupni negativni utjecaja sektora turizma na okoliš u nekom podru ju može minimizirati.

Prvi je kvalitetno zoniranje i kapacitiranje prostora, na na in da se pritisak raspodijeli što ravnomjernije, vode i pri tome ra una o osjetljivosti i vrijednosti razli itih dijelova prostora (prirodna i kulturna baština, vode, vrijedno tlo, šume i nasadi).

Drugi je primjena tehnoloških / organizacijskih mjera kojima se minimiziraju negativne posljedice pritiska zadanog prisutnoš u odre enog broja gostiju u nekom podru ju (u potpunosti razvijena komunana infrastruktura; racionalizacija procesa kojima se štedi energija, voda, i drugi resursi, itd.).


Poduži opis atrakcijske osnove OBŽ dan u poglavlju 2.5.7 vrlo uvjerljivo govori o zna ajnom potencijalu OBŽ za razvoj razli itih vrsta turisti ke ponude. Prepoznato je to i u razvojnim vizijama OBŽ, gdje se turizam vidi kao važan segment županijskog gospodarstva.

Trenutno stanje sektora turizma ve je ocijenjeno kao nezadovoljavaju e, u prvom redu s obzirom na injenicu da je postoje i potencijal uglavnom neiskorišten. U kontekstu zaštite okoliša, takvo stanje ima

dvije važne posljedice. S jedne strane, ukupni pritisak od relativno nerazvijenog sektora turizma na okoliš nije zna ajan. Postoje i problemi vezani su prvenstveno uz neodgovorno gospodarenje pojedinim


179

turisti kim punktovima, naj eš e velikim dijelom uzrokovani nepostojanjem odgovaraju e komunalne i prometne infrastrukture, s ilegalnom izgradnjom. S druge strane, iako neke aktivnosti glede toga postoje (akcije "Više cvije a, manje sme a", te "Zeleni cvijet" u organizaciji Hrvatske turisti ke zajednice i njenih regionalnih i lokalnih lanova), turizam se trenutno ne koristi onoliko koliko je to mogu e za promociju, zaštitu i unapre enje stanja okoliša županije.

Postoji mogu nost da se turizam u županiji razvija na održiv na in, bez optere enja pogreškama iz prošlosti, no da bi se takav scenarij i ostvario potrebno je intenzivno razvijati trenutno nedostatna znanja, iskustva, tradiciju i svijest koja koristi, ali ujedno i štiti i unapre uje sve postoje e potencijale i svoje resurse: prirodnu i kulturnu baštinu, tradicijske elemente na ina života i djelatnosti. Prije spomenute inicijative (npr. akcija "Zeleni cvijet") dobar su po etak na kojemu treba nastaviti graditi262.


Za okoliš najzna ajnije mjere mogu se okvirno razvrstati u dvije kategorije: 1) mjere koje se ti uunapre enja narušenog stanja okoliša, s ciljem unapre enja kvalitete turisti ke resursne osnove i ponude, 2) mjere koje razvoj turizma usmjeravaju u za okoliš najprihvatljivijem smjeru.

Prve ponajprije uklju uju mjere kojima se rješavaju najkriti niji problemi okoliša u OBŽ, tj. problem kvalitetnog zbrinjavanja otpada i otpadnih voda, no barem u jednakoj mjeri uklju uju i mjere koje se ti urješavanja „vizualnog one iš enja“ (neure ene zelene površine, zapuštene fasade ku a, i sl.), prometnih zagušenja u turisti ki atraktivnim mjestima, i sl.

Druge uklju uju mjere kao što su sanacija i rekonstrukcija postoje ih objekata ( itavih naselja i terena) umjesto zaposjedanja nedirnutog prostora izgradnjom nove turisti ke infrastrukture; uvažavanje prikladnosti, te nosivog kapaciteta nekog podru ja za pojedinu vrstu turisti ke ponude (npr. razlikovanje urbanih od ruralnih zona, planiranje koje koristi koncepte kao što su turisti ka zona, punktovi i koridori, i sl.); korištenje turizma za zaustavljanje nepovoljnih demografskih trendova (razvoj ruralnog turizma); i sl. Tablica 115. sadrži ciljeve preuzete iz strategije i plana djelovanja za okoliš (NN 46/02), a Tablica 116. mjere kojima e se ti ciljevi ostvarivati na podru ju OBŽ.

Tablica 115. Ciljevi zaštite okoliša vezani za sektor turizma u OBŽC1 ZAŠTITA I ŠTO POTPUNIJE VALORIZIRANJE SVIH RESURSNIH POTENCIJALA C2 Uravnotežen RAZVOJ OSMIŠLJEN NA NA ELU ODRŽIVOSTI C3 TURIZAM kao zna ajniji IMBENIK PODIZANJA KAKVO E NEPOSREDNOG OKOLIŠA

Tablica 116. Mjere zaštite okoliša u vezi sa sektorom turizma u OBŽ Cilj Mjere za ostvarivanje ciljeva Akteri Rok Fin. C1 M1 Uspostaviti program sustavnijeg gospodarenja postoje im resursima:

inventarizacija, uspostava katastra i ATLASA TURISTI KIH AKTIVNOSTI I ATRAKCIJA, osmišljavanje idejnih razvojnih planova, prezentacija potencijalnim investitorima, nadzor nad provedbom, i sl. NASTOJATI RAZVIJATI "ZELENE" TURISTI KE SADRŽAJE, KOJI GOSTU NUDE PRILIKU ZA KONTAKT I UPOZNAVANJE S PRIRODOM. VE POSTOJE AKTIVNOSTI (NPR. NVU ZELENI OSIJEK), NA KOJIMA SE MOŽE GRADITI.

TZOBŽ, UOPG, TZOG, JLS, ZPU, ZI, konz., NVU, JPP

PR,DR

TZOBŽ,ŽP, TZOG, LP, GS

C1 M2 Izrada detaljnije IDEJNE STUDIJE RAZVOJA GOLF TERENA I UZ NJIH VEZANE TURISTI KE PONUDE NA PODRU JU OBŽ. Obavezno razmotriti "ZELENU" VARIJANTU, KOJA UMJESTO PESTICIDA KORISTI

TZOBŽ, AZR, TZOG, ZPU, konz., NVU, JLS,

PR TZOBŽ, ŽP, TZOG, LP

262 prema Zakonu o turisti kim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma (NN30/94), briga za okoliš i obaveza njegovog unapre ivanja spada me u osnovne zada e Županijske turisti ke zajednice ( lanak 7, lanak 39), te Turisti kih zajednica op inai gradova na podru ju Županije ( lanak 26).


180

Cilj Mjere za ostvarivanje ciljeva Akteri Rok Fin. KOMBINACIJU SA EKSTENZIVNOM POLJOPRIVREDOM. (Daljnji razvoj i provedba studijom utvr enog scenarija – pilot-projekt eko golf terena.) Postoje i „Program razvitka golfa kao elementa razvojne strategije hrvatskog turizma, 1999.“ ne specificira niti jednu lokaciju na podru ju OBŽ. Nužno je na osnovi studije pokrenuti inicijativu prema MMTPR-u.

JPP, MMTPR

C1 M3 IZRADA DETALJNIJE IDEJNE STUDIJE DALJNJEG RAZVOJA DRUGIH, VE PREPOZNATIH OBE AVAJU IH ELEMENATA TURISTI KEPONUDE, što uklju uje: zdravstveni turizam (korištenje geotermalnih voda), unapre enje mreže pješa kih i biciklisti kih staza, ure enje krajolika oko dvoraca i drugih potencijalnih turisti kih to aka, restauracija i revitalizacija napuštenih ruralnih krajeva i njihove tradicionalne arhitekture, razvoj seoskog turizma u kombinaciji s poljoprivredom (ekološkom), i dr. (Vidi vrlo opsežan opis projekata u 2.5.7.)

TZOBŽ, UOPG, TZOG, konz., JPP, ZPU, NVU

PR,DR

ŽP, LP, TZOBŽ,TZOG

C2 M4 U PLANIRANJU UVAŽAVATI KONCEPT NOSIVOG KAPACITETA DESTINACIJE, te kroz PUO proceduru prepoznati sve utjecaje, te propisivati mjere kojima se oni umanjuju na prihvatljivu razinu. Ne dopuštati projekte koji nemaju kvalitetno riješenu prometnu i komunalnu infrastrukturu.

MZOPUG, JPP, konz., TZOBŽ, TZOG, UOPG, ZPU, JLS

trajno -

C2 M5 IZBJEGAVATI „TURISTI KU MONOKULTURU“, odnosno kombinirati turizam s poljoprivredom i drugim kompatibilnim djelatnostima.

UOPG, AZR, JLS, ZPU, TZOBŽ, TZOG

trajno -

C2 M6 POŠTOVATI AMBIJENT, nastojati maksimalno smanjiti zauze e prostora i utjecaj na okoliš. POŠTOVATI PRIORITETNOST ZAŠTITE PRIRODE UNUTAR POSEBNO ZAŠTI ENIH PODRU JA.

IZP, JUPPKR, AUZPV, ZPU, JLS, MK, UOPG, TZOBŽ, TZOG

trajno -

C2 M7 Planirati i razvijati EKOLOŠKI PRIHVATLJIVU, a prema kriteriju kvalitete turisti ke usluge ATRAKTIVNU SHEMU PROMETNOG POVEZIVANJA TURISTI KIH DESTINACIJA: kombinacija pješa kih, biciklisti kih staza, javnog prijevoza i parkirališta na kona nom broju to aka.

TZOBŽ, TZOG, UOPG, JLS, ZPU.

PR,DR

GS, LP, ŽP

C2C3

M8 EDUCIRATI I RAZVIJATI EKOLOŠKU SVIJEST I NA IN RAZMIŠLJANJA I POSTUPANJA KOD LOKALNOG STANOVNIŠTVA UKLJU ENOG U TURISTI KE DJELATNOSTI.

TZOBŽ, TZOG, NVU, JPP

PR,trajno

TZOBŽ,TZOG, GS, LP, ŽP,

C3 M9 OSMIŠLJAVANJE I POKRETANJE AKCIJA S EKOLOŠKIM TEMAMA U KONTEKSTU TURIZMA (npr. "Više cvije a, manje sme a", iš enje okoliša unutar atraktivnih turisti kih odredišta, i sl.).

TZOBŽ, TZOG, NVU

PR,trajno

TZOG,TZOBŽ,LP, ŽP

C3 M10 POTICATI RESTAURACIJU I REVITALIZACIJU TRENUTNO DEGRADIRANIH DIJELOVA PRIRODNE I KULTURNE BAŠTINE, KOJI UZ ODRE ENA PO ETNA ULAGANJA IMAJU NIZ POVOLJNIH EKONOMSKIH, EKOLOŠKIH I DRUŠTVENIH POSLJEDICA.

TZOBŽ, TZOG, UOPG, AZR, ZPU, JLS, JPP, NVU, AUZPV, JUPPKR

PR,trajno

ŽP,TZOBŽ,TZOG, LP

Kazalo: Za objašnjenje svih kratica u tablici, vidi popis kratica na po etku dokumenta.

5.16 POTROŠA I I POTROŠNJA (DOMA INSTVA, PODUZE A I JAVNI SEKTOR)

Potroša i i potrošnja središnja su tema zaštite okoliša. Argument je jednostavan: potroša i su ti koji svojim odabirom u vezi s potrošnjom izravno odre uju što, koliko i kako e se trošiti, a putem tržišta, odnosno zakonitosti ponude i potražnje, svojim odabirom proizvoda i usluga neizravno odre uju što, koliko i kako e se proizvoditi. Stoga je promjena obrazaca potrošnje u smjeru koji njihove posljedice ini prihvatljivijim za okoliš jedan od osnovnih ciljeva i zada a svake strategije i programa zaštite

okoliša. Pri tome je važno uvidjeti da su "potroša i" svi – svi pojedinci, sva poduze a i cjelokupni javni sektor, odnosno potroša i nisu neka izdvojena skupina aktera, ve je "potrošnja" vrsta aktivnosti koja je zajedni ka svim akterima.

Sukladno opisanom dvostrukom, izravnom i neizravnom utjecaju potrošnje, i mjere kojima se nastoji utjecati na obrasce potrošnje odnose se na dva cilja: 1) poticanje racionalnije potrošnje, 2) poticanje odabira koji inducira za okoliš prihvatljiviju proizvodnju.


181

Osnovna mjera je podizanje razine ekološke svijesti kod potroša a, kako u pogledu pojašnjavanja uzro no-posljedi nih veza izme u uvriježenih na ina ponašanja i neželjenih posljedica na okoliš i naše životne uvjete, tako i u pogledu mo i i odgovornosti svakog aktera da svojim odabirom utje e na ukupni ishod.

Ostale mjere služe da se akterima olakša donošenje za okoliš prihvatljivije ponude, a uklju uju: 1) osiguravanje vjerodostojnih informacija o ekološkom aspektu proizvoda i usluga koje su nužne za informirani odabir, te 2) stvaranje ekonomskih uvjeta u kojima e "ekološki" prihvatljiviji proizvodi i u ekonomskom aspektu biti konkurentni na tržištu. Konkretnije, prva mjera podrazumijeva analizu cjelokupnog životnog ciklusa proizvoda (uzimanje u obzir parametara kao što su uporabni vijek, uporaba energije, kakvo a sirovina, odlaganje, emisije u okoliš, i sl.), te prezentiranje rezultata takve analize na na in koji osigurava da potroša u trenutku odabira proizvoda ili usluge ima tu informaciju na raspolaganju (koriste se razli ite "eko-markice", i sl.). U inkovito uklju ivanje informacija o ekološkoj prihvatljivosti proizvoda kao preduvjet zahtijeva uspostavu prepoznatljivog i vjerodostojnog standarda i metodologije kojom se proizvodi u tome smislu ocjenjuju. Trenutno postoje uglavnom parcijalna rješenja za pojedine vrste proizvoda (npr. proizvodi ekološke poljoprivrede, kozmeti ki pripravci, i sl.), a i uklju ivanje informacija je slobodna volja proizvo a a (npr. proizvo a automobila koji u prospektu naglašava da se 85% proizvoda može reciklirati, i sl.), a ne njegova zakonska obaveza263.

Druga mjera ti e se problema uvažavanja svih troškova proizvodnje (tzv. internalizacija eksternalija),uklju uju i i trošak sanacije degradacije okoliša uzrokovane procesom proizvodnje. Naime, ukoliko se to ne u ini, proizvod koji ne ulaže u mjere kojima se utjecaj na okoliš reducira bit e jeftiniji, i kao takav ekonomski privla niji prosje nome kupcu, kojemu je, barem trenutno i u prosjeku, vlastiti ekonomski status naj eš e važniji od op eg stanja okoliša.

Poticaj poduze ima da biraju ekološki prihvatljivije proizvode i usluge jest injenica da je njihov odabir dio njihovog proizvoda, i samim time njihova odgovornost, koju e opisana analiza u inititransparentnom, te parametrom važnim za odluku potroša a o kupnji proizvoda. Naravno, poduze a imaju motiv birati ekološki prihvatljivije ulazne materijale i usluge jedino ako krajnji potroša i, a to su pojedinci i doma instva, prepoznaju ova nastojanja i poti u ih odabiranjem "zelenih" proizvoda na tržištu.

Kona no, javni sektor kao relativno veliki potroša (u RH je udio javnog sektora u ukupnoj potrošnji oko 30%!) ima i relativno veliku mo da svjesnim uvažavanjem ekoloških kriterija prilikom odabira roba i usluga pomogne restrukturiranje proizvodnje na nekom podru ju u smjeru ve e ekološke prihvatljivosti.

5.16.1 Komentar stanja, pritisaka i pokreta a u OBŽ264

Trenutni trendovi promjene obrazaca potrošnje u OBŽ okvirno se, s obzirom na njihov utjecaj na okoliš, mogu ocijeniti kao nepovoljni. Razlozi za ovakvu konstataciju dani su u nastavku.

Prvi je u vezi s postoje im procesima urbanizacije i rasta materijalne potrošnje. Naime, smanjuje se udio tradicionalnog ruralnog stanovništva s obrascem potrošnje koji ima relativno mali utjecaj na okoliš (veliki postotak recikliranja, posebno organskog "otpada", male emisije otpadnih voda, jer se voda troši štedljivo, mali utrošak energije, relativno mala gusto a naseljenosti,…) i pove ava udio stanovništva sa stilom života karakteriziranim relativno velikim utjecajem na okoliš (velika emisija otpadnih voda, generiranje velikih koli ina otpada (pakirana hrana, i sl.), ve a potrošnja energije, velika gusto a naseljenosti, korištenje proizvoda masovne proizvodnje koji se rijetko popravljaju i recikliraju). Pri tome, u slu ajuOBŽ, dodatni je problem što su navedeni procesi manjkavi u smislu da rast standarda materijalne potrošnje i koncentriranje stanovnika u gradska naselja nisu pra eni uspostavom adekvatnih sustava

263 Jasno, ak i kada se nešto odredi zakonom, još uvijek ostaje problem provedbe. Primjer su nedavne afere s deklaracijama za june e, odnosno gove e uvozno meso, i sl. 264 Situacija u vezi s ovom temom više-manje je ista u cijeloj RH, a i šire.


182

kojima se neizbježni negativni utjecaji velike koncentracije stanovništva na okoliš smanjuju ili izbjegavaju. Primjeri takvih neuspostavljenih i prijeko potrebnih sustava su: sustav zbrinjavanja otpadnih voda, odnosno sustav smanjivanja, odvojenog prikupljanja i adekvatnog odlaganja otpada.265 Zbog toga urbanizacija rezultira velikim pove anjem pritiska na pojedine dijelove okoliša, te pojavljivanjem otpada i otpadnih voda kao prioritetnih problema zaštite okoliša u županiji.

Drugi razlog je da su sve spomenute mjere kojima se nastoji utjecati na za okoliš prihvatljiviji odabir proizvoda ili nepostoje e, ili na samim po ecima. Široko prisutno na elno opredjeljenje za o uvani okoliš nije pra eno razumijevanjem problema, njihovih uzroka, te spremnoš u i znanjem potrebnim da se vlastiti stil života, odnosno obrasci potrošnje, promijene sukladno tom razumijevanju. Uspostava sustava osiguravanja informacija o ekološkoj prihvatljivosti proizvoda, kao jedna od velikog broja mjera zaštite okoliša propisanih strategijom, zbog nedostatka resursa potrebnih za njenu implementaciju, nije još ni zapo ela. Ni proces utvr ivanja i uklju ivanja svih troškova proizvodnje nije proveden, a "eko" proizvodi su skuplji od onih "obi nih". Poduze a nemaju poticaja za odabir "eko" kooperanata, jer, kako je re eno,ne postoji mehanizam pritiska na tržištu kona nih potroša a. Javni sektor, sukladno postoje im zakonima, mora proizvod birati isklju ivo prema kriteriju najniže cijene.

Dio razloga za ovakvo stanje svakako leži u trenutnim uvjetima financijskih ograni enja s kojima je suo ena ve ina aktera. Naprosto, u uvjetima kada je prioritet preživljavanje, svi drugi problemi manje su važni. Drugim rije ima, potroša i imaju toliko drugih problema, da problem utjecaja na okoliš o ito još nije stigao na red kao imbenik koji e dominantno odre ivati obrasce tržišnog i svakog drugog ponašanja.

No, uvažavaju i sve ove objektivne teško e, važno je uo iti da, s obzirom na ovu problematiku, nikada nije dovoljno rano po eti djelovati. Posebno je to istina u uvjetima kada se budu i razvoj županije u velikoj mjeri zasniva upravo na o uvanom okolišu kao glavnom resursu i komparativnoj prednosti. Naime, teško je o ekivati ekonomski prosperitet i razvoj sektora kojemu je glavna komparativna prednost na tržištu upravo ekološki aspekt (npr. eko i ruralni turizam, proizvodi ekološke poljoprivrede, i sl.) u uvjetima kada ne postoji i lokalno tržište za takvu vrstu proizvoda. U drugom smjeru, svaki napor uložen u stvaranje obrazaca potrošnje koji su okolišno osjetljivi, stvara tržišne uvjete koji pomažu ostvarivanje planirane vizije održivog razvoja županije, baziranog na o uvanom okolišu kao komparativnoj prednosti.


Mijenjanje obrazaca potrošnje, odnosno provedba skiciranih mjera (osvješ ivanje aktera, pra enjeproizvodnih procesa i osiguravanje informacije o njihovoj ekološkoj prihvatljivosti, uspostava pravno-ekonomskog okvira koji e rezultirati internalizacijom troškova), zada a je koju o ito nije mogu e u cijelosti provesti djelovanjem na županijskoj razini.

Neke od navedenih mjera (npr. pravno-ekonomski okvir koji osigurava uklju ivanje troškova saniranja proizvodnjom narušenog okoliša u izra un kona ne cijene proizvoda), u današnjem svijetu s globalnim tržištem, moraju se rješavati na globalnoj razini, u forumima kakvi su Svjetska trgovinska organizacija i sl. Uspostavljena "eko-markica" tako er treba biti prepoznatljiva na tržištu širem od onog županijskog.

Problem utjecanja na obrasce potrošnje u velikoj je mjeri globalan, jer je i tržište u sve ve oj mjeri globalno. No, ono što se može initi na nižim razinama jest osvješ ivati problem, educirati potroša e u vezi mo i i odgovornosti koju imaju kada odlu uju o potrošnji, poticati parcijalne inicijative i uspostavljati atmosferu otvorenu promjenama u ovom smjeru.

265 Ovaj dio problema detaljnije se obra uje unutar tema Otpada i Voda.


183

Silno je važno pri tome uo iti da je ovakva strategija i ekonomski oportuna, jer ona priprema proizvode za tržište sutrašnjice koje e, kao i svi drugi sektori i djelatnosti, neminovno morati sve više prepoznavati i uvažavati i okoliš.

Sljede e tablice prenose ciljeve koje u vezi s ovom temom odre uje Nacionalna strategija i plan djelovanja za okoliš, te odre uju mjere kojima se ostvarenju ovih ciljeva može pomo i djelovanjem na županijskoj razini.

Tablica 117. Ciljevi ZO OBŽ u vezi s oblikovanjem okolišno-prihvatljivijih obrazaca potrošnje C1 PROMJENA POTROŠA KIH NAVIKA u smjeru koji ima po okoliš povoljnije u inke C2 Razvoj ODVOJENIH SUSTAVA SAKUPLJANJA OTPADA I RECIKLIRANJEC3 OZNA AVANJE PROIZVODA s obzirom na njihov ekološki aspekt C4 Odre ivanje OKVIRA koji e utvrditi pla anje stvarne (pune) proizvodne cijene za potroša e (INTERNALIZIRANI TROŠKOVI

SANIRANJA DEGRADIRANOG OKOLIŠA)

Tablica 118. Mjere za postizanje za okoliš povoljnijih obrazaca potrošnje u OBŽCilj Mjere za ostvarivanje ciljeva Akteri Rok Fin. C1 M1 UVO ENJE EKOLOŠKI PRIHVATLJIVIJIH OBRAZACA POTROŠNJE U

INSTITUCIJE JAVNE UPRAVE NA PODRU JU ŽUPANIJE. Primjeri mogu ihmjera uklju uju: uvo enje odvojenog prikupljanja otpada, korištenje recikliranog papira za obrasce i formulare, provo enje projekata iz sfere pove anja energetske djelotvornosti (štedljive žarulje, korištenje obnovljivih izvora energije, energetski efikasna gradnja, i sl.), racionalna potrošnja vode, uvo enje dana bez automobila, ure enje infrastrukture za bicikle pri uredima javne uprave, u reprezentaciji koristiti doma e, eko-proizvode, i sl.

UOPG,ZPU, NVU, JLS, JPP

PR,TRAJNO!!

ŽP, DP, LP

C1 M2 Potpora EDUKACIJI POTROŠA A. POTPORA UDRUGAMA koje se bave informiranjem i educiranjem potroša a o ekološkom aspektu pojedinih proizvoda. (Primjer je „Eko dizajn“ projekt NVU Osje ki zeleni.)

UOPG,ZPU, NVU

PR, trajno ŽP, GS

C1 M3 POTICANJE PROIZVO A A u prepoznavanju ekološkog aspekta, njegovom uvažavanju u proizvodnji, te korištenju u svojoj tržišnoj strategiji. Promovirane prakse uklju uju: uvo enje ISO 14000 sustava, optimalna distribucija proizvoda, smanjivanje ambalaže, ozna avanje proizvoda za okoliš, i sl.

UOPG,AZR, JPP, NVU, ŽKO

PR, trajno ŽP, GS

C1C2

M4 USPOSTAVA DJELOTVORNOG SUSTAVA ODVOJENOG PRIKUPLJANJA OTPADA (najmanje odvajanje papira, stakla, organskog materijala, plastike). Praksa odvojenog prikupljanja otpada nema samo izravan povoljni utjecaj (manje otpada, ve a mogu nost recikliranja, i sl.), ve služi i kao svojevrsni "RITUAL" KOJIM SE SVAKODNEVNO OSVJEŠ UJE NAŠ ODNOS SPRAM OKOLIŠA.

UOPG,JLS, ZoiS, KP, NVU, JPP

PR, trajno LP, ŽP, GS

C3 M5 Pomo u uspostavi prepoznatljivih županijskih eko proizvoda zajam ene kvalitete. UOPG, AZR, ŽKO, HGK

PR, trajno ŽP, GS, LP

C4 M6 Dosljedna primjena principa "one iš iva pla a", ime se barem donekle (jer kazne su esto preniske, u smislu da je njihovo kršenje i dalje ekonomski oportuno, a odre ivanje iznosa kazne nije u ingerenciji Županije) internalizira trošak sanacije proizvodnjom degradiranog okoliša.

IZO, DI PR trajno DP, ŽP


5.17 URBANO PODRU JE

Urbanizacija je jedan od osnovnih razvojnih trendova ljudskog društva. Povezivanje i koncentriranje stanovništva, bilo grupiranjem u prostoru, bilo unapre enjem komunikacijske infrastrukture (promet ljudi, roba i informacija), dokazano je obilježje koje daje komparativnu prednost. Gradovi su jezgre i ekonomskog i društvenog razvoja: u njima živi ve ina populacije koja uz to, zbog relativne profitabilnosti djelatnosti koje se tipi no vezuju uz urbana podru ja, ima neproporcionalno ve i udio u ukupnom nacionalnom proizvodu. Me utim, proces urbanizacije ima i svoje manje povoljne posljedice. U nastavku se obra uju one koje se ti u prvenstveno okoliša.


184

Okvirno re eno, problemi se pojavljuju kada broj, odnosno koncentracija stanovnika i aktivnosti na nekom prostoru, u uvjetima trenutno korištenih tehnoloških rješenja, premaši nosivi kapacitet toga prostora. Dobro poznati i sveprisutni simptomi uklju uju: zbrinjavanje otpada i otpadnih voda, one iš enje zraka, one iš enje bukom, problem osiguranja vode za pi e, nedostatak stanova i smanjivanje kvalitete stanovanja, nedostatak javnih prostora i zelenih površina, nezadovoljavaju i prometni režim (zagušenja, velike udaljenosti, dominacija automobilskog nad pješa kim i biciklisti kim prometom), itd.

Cilj zaštite okoliša, odnosno šire govore i, održivog upravljanja okolišem u urbanom podru ju, jest da se ovi problemi izbjegnu, a da se pri tome ne žrtvuju komparativne prednosti koje urbanizacija donosi, a koje su u osnovi i njeni glavni pokreta i. Tablica 119. prikazuje neke mjere koje se predlažu u trenutno najzna ajnijim svjetskim i nacionalnim dokumentima na ovu temu. Dosegnuti društveni standard u OBŽ neke od mjera ini manje aktualnim (izrijekom: M1, M2, M7, najve im dijelom i M3), no velikim dijelom one su univerzalno primjenjive.

Tablica 119. Mjere u smjeru održivog upravljanja urbanim podru jima1. Siromašnoj populaciji omogu iti pristup zemljištu zajmovima i jeftinim gra evnim materijalom. 2. Unaprijediti podru ja divlje izgradnje i siromašne gradske etvrti.3. Omogu iti dostatne koli ine iste vode, sanitarije, te sakupljanje otpada. 4. U gra evnim programima ja ati uporabu lok. mater., energetski djelotvornih konstrukcija te mater. koji ne škode zdravlju i okolišu. 5. Poticati štednju energije i primjenu obnovljivih energetskih tehnologija (solarna energija, energija vjetra, vode i biomase).6. Davati prednost javnomu prijevozu velikoga kapaciteta, te sagraditi sigurne pješa ke i biciklisti ke staze. 7. Skladnim razvojem smanjiti potrebu za prelaženjem velikih unutarnjih gradskih udaljenosti. 8. Podupirati neformalan gospodarski sektor u kojemu postoje mnogobrojna mala poduzetništva. 9. Razvijati programe za urbanu obnovu u partnerstvu s nevladinim organizacijama. 10. Radi smanjivanja pritiska useljavanja u velike gradove poticati razvoj gradova srednje veli ine i poboljšati uvjete življenja u gradu. 11. Sprije iti širenje gradova na obradive površine i ekološki osjetljiva podru ja.12. Omogu iti stru nu analizu paramet. za vrednov. pogodnosti tehn. rješ. pri izgradnji u korist okoliša, te stimulirati takav oblik izgradnje. 13. U izgradnji i rekonstrukciji primjenjivati tehni ka rješenja koja su pogodnija od traženih minimuma.

Izvor: Strategija i nacionalni plan djelovanja za okoliš (NN 46/02). Sastavljeno prema: Agenda 21, 5. EU - Environmental Action Programme: Towards sustainability, Konferencija UN o naseljima – Habitat II (Agenda Habitat), Strategija i Program prostornog ure enja RH


Kako je to ve više puta naglašavano, osnovna okolišno relevantna karakteristika urbanizacije u OBŽ (a i u cijeloj RH) je da urbanizacijski procesi nisu bili pra eni jednako brzim razvojem potrebne infra- i supra-strukture, što je, naravno, rezultiralo problemima. Otpadne vode i otpad glavni su problemi, koji se tek po inju rješavati (vidi poglavlja 5.1 i 5.5).

Osim toga, nelegalna i nedovoljno promišljena legalna izgradnja nagr uje krajobraz; neracionalno koristi prostor (prenamjena najkvalitetnijih poljoprivrednih površina, površine iznad vodonosnika,…); vremenski prethode i rješavanju komunalne infrastrukture predstavlja okolišni rizik i izvor one iš enja,te esto onemogu uje i kvalitetno naknadno rješenje (nedovoljno prostora za prometnu infrastrukturu, zelene i javne površine i sl.).

Prometna povezanost nije zadovoljavaju e riješena niti infrastrukturno (mreža prometnih koridora za razne vrste transporta), niti organizacijski (uspostava kvalitetnog sustava javnog prijevoza, promocija pješa enja, korištenja bicikla, i dr.).


185


Osnovni cilj je uspostaviti sustav koji e kvalitetno rješavati sve prepoznate probleme. Strategija i nacionalni plan djelovanja za okoliš tako dobivene ciljeve grupira u tri osnovna okvirna cilja ( Tablica 120.).

Tablica 120. Ciljevi održivog razvoja urbanog podru ja na podru ju OBŽ C1 Skladan i prostorno uravnotežen razvoj URBANOG PODRU JAC2 Skladan razvoj URBANOG SUSTAVA, uz uzimanje u obzir prihvatnoga kapaciteta okoliša, te uz omogu avanje zdravoga

stanovanja, odnosno zaštite prirode i kulturne baštine C3 RAZVOJ KOJI UVAŽAVA REGIONALNE ZNA AJKE I POSEBNOSTI

Pri tome se pod uravnoteženim razvojem navedenim u prvom cilju podrazumijeva uravnoteženi policentri ni razvoj, osiguran kroz razvoj i urbanizaciju malih i srednjih gradova, te veza me u njima.Osnovni instrumenti za upravljanje ovom razvojno-demografskom dinamikom su: ograni avanje rasta u ve preoptere enim prostorima, te poticanje gospodarskog razvoja i osiguravanje djelotvornog sustava središnjih uslužnih funkcija (uprava; pravosu e; udruge gra ana, politi ke stranke, druge organizacije; vjerske zajednice; prosvjeta (obrazovanje i školstvo); visoko školstvo i znanost; kultura-umjetnost-tehni ka kultura; sport-rekreacija-zabava-odmor; zdravstvo; socijalna skrb; financijske i druge sli neuslužne djelatnosti; prometne usluge; trgovina i ugostiteljstvo; obrt i druge usluge) u trenutno manje atraktivnim podru jima. Ovo je u skladu i s nacionalnim programom prostornog ure enja, gdje se nalaže poticanje razvoja regionalnih središta (15-30 000) i manjih gradova (2-7 000), koji su važni radi kvalitete života u gravitiraju em ruralnom podru ju.

Drugi cilj podrazumijeva mjere koje se ti u 1) uspostave potrebnih komunalnih sustava (infrastrukture i organizacije) i razvoja unutar kapaciteta postoje ih sustava, te 2) planiranje koje uvažava princip racionalnog korištenja prostora ( uvanje šumskog i poljoprivrednog podru ja, neugrožavanje vodnih i drugih osobito vrijednih resursa, gra enje u ve zauzetom podru ju do gusto e koja odgovara tipu naselja, oblikovanje naselja u funkcionalnu cjelinu, sanacija, a potom i korištenje devastiranih dijelova prostora i okoliša).

Kona no, tre i cilj nalaže urbanizaciju koja uva regionalnu prepoznatljivost, budu i da je ona dio resursne osnove (turizam) i krajobrazne baštine podru ja.

Tablica 121. prikazuje osnovne mjere kojima se odabrani ciljevi imaju postupno ostvarivati.

Tablica 121. Mjere održivog razvoja urbanog podru ja na podru ju OBŽ Cilj Mjere za ostvarivanje ciljeva Akteri Rok Fin. C1 M1 Promicati ideju POLICENTRI NOG RAZVOJA – mreže održivih gradskih

središta (kroz prostorne planove i dr. razvojne planove, kroz programe edukacije, …)

ZPU, JLS, UOPG

PR,trajno

-

C1 M2 EDUCIRANJE OSOBA I JA ANJE INSTITUCIJA zaduženih za planiranje i upravljanje prostornim razvojem urbanih podru ja

ZPU, ZI, konz. MZOPUG, JLS

PR,trajno

ŽP, LP, DP

C1 M3 ODRE IVANJE GRA EVINSKOG PODRU JA ZA IZGRADNJU NASELJA UVAŽAVAJU I KRITERIJE kao što su optimalna gusto a, komunalna opremljenost, o uvanje prirodnih resursa (šume, tla, vodozaštitne zone, ekološki vrijedna podru ja,…), argumentirane demografske i razvojne perspektive, širi prostorni kontekst. (U prostornim planovima bivših op ina, gra evinska podru jasu mahom predimenzionirana).

ZPU, JLS PR!, trajno

-

C1 M4 POTICATI GOSPODARSKI RAST u podru jima gdje bi RELATIVNO MALI POTICAJ (npr. inicijalna sredstva i/ili znanje za neku mogu e prije nepostoje urazvojnu opciju) bio DOVOLJAN DA SE ZAUSTAVI NEGATIVAN DEMOGRAFSKO-GOSPODARSKI TREND. U kontekstu zaštite okoliša i prirode, AKCENT JE NA PODRU JIMA S POSEBNO VRIJEDNIM KULTURNIM KRAJOBRAZIMA.

UOPG, AZR, ŽKO, JLS, ZPU, NVU, JPP

PR,trajno

ŽP, GS, DP, LP, MF


186

Cilj Mjere za ostvarivanje ciljeva Akteri Rok Fin. C1 M5 U središnjim naseljima OSIGURATI ZADOVOLJAVAJU U RAZINU SADRŽAJA

nužnih za normalan život (školstvo, medicinska zaštita, itd.). U analizi koristi i troškova, kao protutežu skupljem komunalnom opremanju, uvažiti argument aktiviranja resursa koji bi u protivnom bili posve nekorišteni.

UOPG, UODD, JLS, ZPU

PR,DR

ŽP, LP, DP

C1 M6 Postupna implementacija integriranog modela (cestovno-željezni kog) prometa urbanom mrežom.

UOPG, ZPU, JLS, konces.

PR,DR.

GS

C1 M7 OSIGURATI KVALITETNU VEZU GRADA SA SVOJOM RURALNOM OKOLICOM, s ciljem smanjivanja imigracijskog pritiska na grad. ( imbenik izoliranosti nije udaljenost, ve dostupnost, koja ovisi o udaljenosti, ali i o povezanosti!)

JLS, UOPG, AZR, ZPU

PR,DR

ŽP, LP, DP

C2 M8 DOPUSTITI IZGRADNJU TEK NAKON ŠTO POSTOJI OSIGURANA OSNOVNA KOMUNALNA INFRASTRUKTURA: pristupna prometnica, opskrba pitkom vodom, prikladan sustav odvodnje, elektri na energija, a po mogu nosti i plin, telefon, i sl.

ZPU, JLS, GI, UI, JPP, KP, UOPG, AZR

trajno -

C2 M9 SANACIJA POSTOJE IH PROBLEMA: uspostava komunalnih sustava (u prvom redu otpad i otpadne vode), sanacija devastiranih podru ja, ure enja naselja, i dr. (Mjera razra ena u temama vode, otpad, i dr.)

JLS, AZR, ZPU, UOPG, ZoiS,…

PR,DR

GS, ŽP, LP

C2 M10 REVITALIZACIJA ZAPUŠTENOG STAMBENOG PROSTORA – naro ito u povijesnim jezgrama naselja. Op enito, DAVATI PREDNOST "NOVOJ GRADNJI KOJA RJEŠAVA STARE PROBLEME".

JLS, ZPU, MK trajno -

C2 M11 Razvijanje U INKOVITOGA GRADSKOG PROMETNOG MODELA: oja ati javni prijevoz, organizirati biciklisti ke staze, pješa ke zone, povoljne zone parkiranja na periferiji, izgraditi obilaznice.

JLS, NVU, konces., UOPG

PR,DR

LP, ŽP, MF

C2 M12 Poticati RAZVOJ MALOG PODUZETNIŠTVA, IZMJEŠTATI INDUSTRIJSKE POGONE ili druge neprihvatljive sadržaje iz ve optere enih, ili zona pretežno druge namjene.

ZPU, JLS, UOPG, AZR

PR,DR

LP, GS, ŽP

C2 M13 KVALITETNA GRADNJA (ekološki prihvatljivi materijali, kvalitetna izolacija), te POTICAJ PRIMJENI OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE.

JLS, UOPG, JPP, ZPU, NVU

PR,DR

ŽP, LP, DP, GS

C2 M14 Djelotvorno REGULIRATI PROBLEM BESPRAVNE GRADNJE (analiza problema, informiranje javnosti, pribavljanje politi ke volje, i dr.). Iako problem nije naglašen kao u nekim regijama RH koje trpe ve i razvojni pritisak (obalno podru je), postoje slu ajevi koje treba sustavno rješavati, što podrazumijeva sudjelovanje svih relevantnih aktera.

UI, GI, MZOPUG,ZPU, JLS, UDUOBŽ, JPP

KR,SR,DR

-

C2 M15 POBOLJŠATI NADZOR UVAŽAVANJA PROSTORNE DOKUMENTACIJE U STVARNOSTI.

UI, GI, ZPU, JLS, NVU

trajno DP

C3 M16 Stilska obnova povijesnih gradskih jezgri, nenarušavanje osnovne strukture naselja. Uvažavanje tipi nog kulturnog krajobraza u planiranju razvoja naselja, širenjem na nova gra evinska podru ja.

ZPU, JLS, MK KR, SR,DR

ŽP, LP, GS, MF


5.18 RURALNO PODRU JE

Ruralno podru je je podru je oko i unutar mreže urbanih podru ja nastalih procesom urbanizacije. I ovo podru je stalno je mijenjano procesom urbanizacije, a ve ina tih promjena ima posljedice vidljive i na stanju okoliša.

Vjerojatno najzna ajnija, a svakako najvidljivija promjena je demografsko slabljenje ovih prostora uzrokovano migracijom stanovništva u gradove, unutar ili izvan regije. Naprosto, u odre enom trenutku, zahvaljuju i strukturnim promjenama u gospodarstvu (smanjivanje sektora poljoprivrede, rast sektora industrije, uslužnih i drugih djelatnosti), urbana podru ja su postala (statisti ki gledano) privla nijamjesta za život od ruralnih podru ja. Demografsko slabljenje (ponekad i nestajanje cijelih naselja) pospješilo je daljnje gospodarsko zamiranje, a posljedice su nekorištenje postoje ih prirodnih resursa (npr. poljoprivredne površine), i time uzrokovana promjena tradicionalnog krajobraza.

Sljede i važni imbenik promjene ruralnog prostora je prodiranje obrazaca života suvremene potroša kecivilizacije i u taj prostor. Tradicionalno seosko doma instvo koje živi blizu prirodi i u skladu s njenim


187

ciklusima (kombinirana poljoprivredna, ratarsko-sto arska proizvodnja), koje koristi obnovljive izvore energije (bioenergija – drvna masa i sl., vodenice, životinjska snaga,…), koje štedljivo koristi prirodne resurse (tipi no mala potrošnja vode zbog njene relativno slabe dostupnosti), imalo je izrazito mali utjecaj na okoliš266. No, i to se s vremenom promijenilo, na na in da poljoprivreda više nije nužno dominantna djelatnost stanovništva koje nastava ruralna podru ja, a obrasci proizvodnje i potrošnje su takvi da se stvara podjednako otpada i otpadnih voda kao i u urbanim podru jima. Zna ajna, za okoliš nažalost vrlo nepovoljna razlika je da ruralno podru je, zbog svoje rijetke naseljenosti i op enito manje razvijenosti i gospodarsko-financijske mo i, ima puno slabije razvijenu komunalnu infrastrukturu, pa ve ina otpada nije adekvatno zbrinuta i predstavlja zna ajan izvor degradacije okoliša. Situacija je naro ito nepovoljna u, uvjetno re eno, razvijenijim ruralnim sredinama, gdje je gusto a stanovanja (naj eš e zbog blizine gradskom središtu, i sl.) postupno dosegla onu u urbanim sredinama, a sve to u uvjetima nepostoje ekomunalne infrastrukture.

Zna ajna promjena za okoliš uzrokovana je i promjenom poljoprivredne proizvodnje iz tradicionalne, ekstenzivne, u intenzivnu, industrijsku poljoprivredu, karakteriziranu zna ajnim korištenjem energije fosilnih goriva, kemijskih preparata, pesticida i umjetnih gnojiva. Ovom promjenom, pritisak na okoliš i rizik od njegovog zaga enja znatno se pove ao, pogotovo u uvjetima nedovoljne stru nosti i educiranosti ruralnog stanovništva oko racionalnog korištenja novih tehnologija.

Iskustvo pokazuje da su navedene promjene karakterizirane nizom negativnih aspekata, gotovo neizbježna posljedica procesa "urbanizacije ruralnih podru ja", ako ga se prepusti njegovom prirodnom tijeku.

Me utim, iskustvo nekih sredina (npr. Austrija, pa i susjedna Slovenija) pokazuje kako je u ruralnom podru ju, ukoliko se na proces dovoljno intenzivno, uporno i promišljeno utje e, mogu e posti i i situaciju koja je puno povoljnija, i s obzirom na kvalitetu životnih uvjeta za tamošnje stanovništvo, i s obzirom na stanje okoliša. I na današnjem tržištu svakako postoji potražnja za proizvodima koji se mogu uspješno proizvoditi u inkovitim korištenjem resursa ruralnog podru ja (npr. zdrava hrana, seoski turizam, rekreacija…). Osmišljavanjem takve gospodarske osnove, ruralni prostor (p)ostaje izvor egzistencije dijelu stanovništva, a postojanje održive, za okoliš prihvatljive gospodarske aktivnosti, osigurava održavanje tradicionalnog krajolika, koji je i dio kulturnog identiteta društva, i sve vrjedniji turisti ki resurs.

Kona no, takvo ruralno podru je važan je komplement gusto naseljenim urbanim podru jima (i za stanovanje, i za rekreaciju, i kao prostor za asimilaciju prekomjernog pritiska na okoliš unutar urbanih podru ja).


Tema održivog razvoja ruralnih podru ja ima u OBŽ poseban zna aj, jer je podru je (kako je to vere eno u poglavlju 2.4.), zbog naglašenog zna aja poljoprivredne proizvodnje, karakterizirano ve im udjelom ruralnog prostora nego ve ina drugih regija RH. Nažalost, ratna zbivanja, poratni tranzicijski problemi, problemi sektora poljoprivrede na razini RH, zna ajno su oslabili gospodarsku snagu tog podru ja.

Situacija sa suvremenom komunalnom infrastrukturom koja je neodgovaraju a i u ve im (gradskim) središtima županije, u ruralnom podru ju još je gora, što s jedne strane zna ajno umanjuje atraktivnost toga podru ja za život, a s druge strane pove ava negativan utjecaj tamošnjeg stanovništva na okoliš. Ako i postoji vodoopskrbna infrastruktura, sustav zbrinjavanja otpadnih voda ne postoji nigdje, pa iako u toj

266 Naravno, postoje i mnogi izuzeci koji i danas služe kao primjeri neodrživog korištenja prirodnih resursa, uglavnom u vezi s pretjeranom sje om šuma i time izazvanom erozijom. No, u pravilu, tradicijski oblici upravljanja prirodnim resursima su oni koji su više-manje nepromijenjeni preživjeli stolje ima, što se može uzeti kao svojevrsni indikator održivosti.


188

situaciji ne postoji opasnosti od zaraze sanitarno neispravnom vodom za pi e (npr. bunarska voda zaga enom otpadnim vodama iz propusne septi ke jame), pove anom dostupnoš u vode pove ana je i koli ina stvaranih otpadnih voda koje, više-manje nekontrolirano ispuštane, one iš uju okoliš (naro itopovršinske i podzemne vode). Sli na situacija postoji i u vezi otpada. Sustav njegovog prikupljanja i zbrinjavanja tek se u posljednje vrijeme postupno uspostavlja, no i daljnje nekontrolirano bacanje komunalnog i drugog otpada u okoliš (tzv. divlje deponije) jasan je indikator da e u ispravljanje ove loše navike trebati uložiti više napora tijekom duljeg vremenskog razdoblja.

Novogradnja, koja ne prepoznaje i ne uvažava vrijednost tradicionalnog krajobraza, nagr uje vizualni identitet negdašnjeg sela.

Prometna povezanost ne zadovoljava, posebno s obzirom na važnost prometne povezanosti za kvalitetu života u ruralnom prostoru. Radi se, naime, o nevelikom prostoru, i kvalitetnija prometna povezanost zna ajno bi pove ala dostupnost i izbor usluga središnjih funkcija (usluge školstva, zdravstva, i dr. u obližnjim gradskim središtima) tamošnjem stanovništvu, što bi umanjilo ili posve dokinulo jedan od glavnih razloga napuštanja tog podru ja.

Kona no, relativno slaba razina obrazovanja me u ruralnim stanovništvom pokazuje se preprekom u prepoznavanju i prilago avanju novim tržišnim i svakim drugim uvjetima.

Nadu i umjereni optimizam u vezi bude eg razvoja situacije u posljednje vrijeme otvaraju relativno brojne inicijative i projekti koji se bave problematikom održivog razvoja ruralnih podru ja, te županijska strateška razvojna opredjeljenja za scenarij oživljavanja poljoprivrede i seoskih podru ja, uz o uvanjeokoliša, kombinacijom proizvodnje 'zdrave' hrane, seoskog turizma, primjenom alternativnih tehnologija (biomasa, vjetar, mini-HE, biljni ure aji za pro iš avanje otpadnih voda…), s osnovnim ciljem davanja selu atraktivnosti i gospodarske samodostatnosti koja e zadržati stanovništvo i osigurati razvoj. Štoviše, zamisliv je i obrat situacije u kojoj se pojavljuje migracija stanovništva iz grada u ruralne krajeve, jer ruralno podru je koje kombinira infrastrukturnu povezanost s o uvanim okolišem, atraktivnijom prirodnom i manjom naseljenoš u, ima dovoljno komparativnih prednosti da privu e dio populacije.

Nažalost, malo od onoga što se deklarira i napiše trenutno se i provodi u stvarnosti. To nije re eno, iako je smjer akcije dobar, a slabosti, opasnosti, prednosti i mogu nosti dobro prepoznati, o ito se s postoje im pojedina nim projektima još nije sakupila kriti na masa potrebna za kvalitativnu promjenu u sustavu kao cjelini. Tu fazu tek treba posti i intenziviranjem mjera, te stalnijim i sustavnijim pristupom u budu nosti.


Tablica 122. prikazuje tri osnovna cilja upravljanja ruralnim podru jima, deklariranim u strategiji i nacionalnom planu djelovanja za okoliš(NN46/02).

Tablica 122. Ciljevi održivog razvoja ruralnog podru ja na podru ju OBŽ C1 Ekonomski, prostorno uravnotežen i ODRŽIV RAZVOJ SELA SA ZAŠTITOM OKOLIŠA KAO JEDNOM OD OSNOVNIH POSTAVKI C2 OMOGU AVANJE KAKVO E ŽIVOTNIH I RADNIH UVJETA za cjelokupno stanovništvo C3 O UVANJE REGIONALNIH IDENTITETA RURALNIH NASELJA I NJIHOV RAZVOJ

Svaki od ovih ciljeva ostvarit e se kroz mjere i zada e odre ene skupom konkretnijih ciljeva. Npr. ciljevi koji doprinose ostvarivanju op eg cilja C1 uklju uju: utvr ivanje tržišno održivih modela gospodarenja postoje im resursima, racionalnu upotrebu energije, poboljšanje infrastrukturne opskrbe; i sl. Za slu aj C2, to je ve spomenuto poboljšanje infrastrukturne opskrbe, te razvoj prometnog sustava, osobito javnoga putni kog prijevoza. Kona no, ostvarenju cilja C3 zacijelo doprinose nastojanja na prepoznavanju i uvažavanju krajobraza i kao dijela kulturnog identiteta i kao razvojnog resursa za kompeticiju na zasi enom globalnom tržištu gdje je „posebnost“ i „prepoznatljivost“ sine qua non uspjeha. Još detaljnije preporu ene aktivnosti su opisane nizom mjera koje prikazuje Tablica 123.


189

Tablica 123. Mjere održivog razvoja ruralnog podru ja na podru ju OBŽ Cilj Mjere za ostvarivanje ciljeva Akteri Rok Fin. C1 M1 PROMOVIRANJE VIZIJE RURALNOG PODRU JA KAO SPOJA BLISKOSTI S

PRIRODOM, KOMUNALNE SUVREMENOSTI I TRADICIJSKE PREPOZNATLJIVOSTI.

UOPG, AZR, JLS, ZPU, NVU, JPP, TZOBŽ

PR,trajno

ŽP,GS,LP,TZOBŽ,MF, DP

C1 M2 SURADNJA I POVEZIVANJE URBANIH SREDIŠTA S NJIHOVIM RURALNIM OKRUŽENJEM: nesumnjivo u obostranom interesu. U skladu s preporukom iz Programa prostornog ure enja RH o poticanju razvoja manjih gradova (2000-7000 st.) radi poticanja razvoja šireg ruralnog podru ja, cilj je ostvariti ravnomjernu naseljenost i iskorištenost prostora, u skladu s nosivim i prihvatnim kapacitetom pojedinog podru ja

ZPU, JLS, UOPG,MMTPR.

PR,trajno

ŽP, LP, DP

C1 M3 MJERE POTICANJA ODRŽIVE POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE (vidi temu poljoprivreda): poticaj pove anju gospodarstava, prilagodba suvremenim obrascima potražnje i ponude (zdrava hrana, regionalni specijaliteti, i sl.), destimuliranje zastarjelih praksi koje ne uzimaju u obzir okoliš, edukacija, informiranje, financijska pomo , organiziranje u suvremene zadruge radi lakšeg plasmana na tržište, povezivanje s ve im distributerima, itd.

UOPG, AZR, Poljop.,zadruge, HZPSS, NVU, JLS, ŽKO, ZZT, ...

PR,trajno

ŽP, LP, GS, DP

C1 M4 MJERE POTICANJA SEOSKOG, REKREACIJSKOG I DRUGIH POTENCIJALNIH VIDOVA ODRŽIVOG I S OKOLIŠEM USKLA ENOGTURIZMA (vidi mjere u temi Turizam): edukacija, marketing, financijska pomo ,…

UOPG, AZR, ZPU, TZOBŽ, JLS, JPP, NVU, konz.

PR,DR

ŽP, LP, GS

C1 M5 UTVR IVANJE I PROVO ENJE MJERA POTICANJA DRUGIH KOMPLEMENTARNIH DJELATNOSTI (p elarstvo, sakupljanje i uzgoj ljekovitog bilja, obrtništvo, i sl.).

UOPG, AZR, HOK, NVU, ZI, JPP, AUZPV

PR,trajno

ŽP, LP, MF, GS

C1 M6 SANACIJA POSTOJE IH MJESTA DEVASTACIJE OKOLIŠA I SPRE AVANJEPOJAVE NOVIH. Npr. divlja odlagališta otpada!

JLS, NVU, UOPG, IZO, IZP

PR,trajno

LP, ŽP, GS

C1 M7 IDENTIFIKACIJA, PROMOCIJA I PRIMJENA TEHNOLOGIJA KOJE NAJBOLJE ODGOVARAJU KARAKTERISTI NIM UVJETIMA I POTREBAMA RURALNOG PROSTORA. Naj eš e to nisu ista rješenja kao u urbanim podru jima! Npr. mogu a upotreba obnovljivih izvora energije (bioplin, vjetar, sunce, biomasa,…), tretman otpadnih voda na umjetnim „biljnim sustavima“, sustav prikupljanja otpada, prilago en sustav javnog prometa, i dr.

ZPU, UOPG, ZI, NVU, JPP, konz.

PR,DR

ŽP, LP, DP, MF, GS

C1 M8 RACIONALNO KORISTITI PROSTOR, iako on trenutno nije ograni avaju iresurs. Neracionalno korištenje rezultira i vizualno i na druge na ine manje prihvatljivim rješenjima. SVAKA RAZVOJNA INICIJATIVA MORA BITI UNAPRE ENJE KULTURNOG KRAJOBRAZA, A NE NJEGOVA DEGRADACIJA!

ZPU, JLS trajno -

C1 M9 POTICANJE I POKRETANJE, u suradnji s privatnom inicijativom i udrugama (npr. projekt Zlatna Greda u PPKR, i sl.), PILOT-PROJEKATA NA KOJIMA SE TESTIRAJU POTENCIJALNI RAZVOJNI MODELI.

UOPG, AZR, ZPU, JLS, NVU, JPP, ŽKO

PR,trajno

GS, ŽP, LP, MF

C1 M10 PRA ENJE PROVEDBE I REZULTATA SVIH MJERA, s ciljem da se utvrdi gdje su osnovni problemi u rješavanje kojih treba uložiti ve i napor. (Nepostojanje kvalitetne analize toga tipa osnovni je nedostatak trenutno provo enih mjera! )

UOPG, AZR, JLS, ZPU, NVU

PR,trajno

-

C2 M11 POBOLJŠANJE KOMUNALNE OPREMLJENOSTI RURALNOG PODRU JA(rješenja prilago ena njegovim osnovnim karakteristikama: rijetka naseljenost i relativno obilje prostora). Osim potrebe za "osnovnom" komunalnom infrastrukturom (voda, struja, prometna povezanost), zbog svog potencijala da dokine jedan od osnovnih nedostataka ruralnog prostora – relativnu izoliranost – od velike je važnosti razvoj informacijske infrastrukture (npr. Internet u ionice) i prakse kulturne razmjene / doga anja.

UOPG, AZR, KP, JLS, ZPU

PR,DR

LP, ŽP, GS, MS

C2 M12 POBOLJŠANJE PROMETNE POVEZANOSTI RURALNIH PODRU JA:infrastruktura i organizacija.

UOPG, JLS, ZPU

PR,DR

ŽP, LP

C2 M13 PODIZATI KVALITETU SUSTAVA SREDIŠNJIH USLUŽNIH FUNKCIJA (zdravstvo, školstvo, i dr.) kroz kombinaciju podružnica u ruralnom podru ju i lakše dostupnosti kapaciteta u ve im središtima.

UODD, JLS, NVU

PR,DR

ŽP, LP

C2 M14 Poticati PROGRAME INFORMARANJA I EDUCIRANJA RURALNOG STANOVNIŠTVA vezane uz mogu nosti razvoja i za to neophodne pretpostavke. Najbolje demonstracijom na pilot-projektima. (Potencijalno dobri / ostvarivi

UOPG, UODD, ZPU, JLS, NVU, lok. stan.

KR,trajno

ŽP, LP, MF, DP


190

Cilj Mjere za ostvarivanje ciljeva Akteri Rok Fin. razvojni programi ostaju neostvareni zbog nedostatka „društvenog kapitala“ - educiranosti / informiranosti / organiziranosti.)

C2C3

M15 Pomagati u obnovi stambenog fonda – FINANCIJSKI STIMULIRATI OBNOVU KOJA UVAŽAVA TRADICIJSKE ELEMENTE.

UOPG, ZPU, JLS, NVU, JPP

trajno ŽP, LP, GS

C3 M16 NE ZANEMARIVATI I PREVI ATI PROSTORNO-PLANSKI IZAZOV URE ENJA RURALNOG PODRU JA. Izra ivati potrebne stru ne podloge, voditi ra una o krajobrazu (prirodnom i kulturnom). Radi se o iznimno osjetljivom podru ju, koje je upravo zbog njegove jednostavnosti lako nagrditi. SVAKA RAZVOJNA INICIJATIVA MORA BITI UNAPRE ENJE KULTURNOG KRAJOBRAZA, A NE NJEGOVA DEGRADACIJA!

ZPU, JLS, UOPG, AZR, konz.

trajno -

C3 M17 Poja ati NADZOR PROVO ENJA PROSTORNO-PLANSKE DOKUMENTACIJE (nelegalna gradnja, i dr.).

GI, UI, NVU, ZPU, JLS.

Trajno -


Documents

5 TEME ZAŠTITE OKOLIŠA: OCJENA STANJA, CILJEVI I ...županije (opüi standard življenja (vodoopskrba i odvodnja), sektori poljoprivrede (navodnjavanje), turizma, energetike, prometa,