Dijete i sport Vjekoslav KreljKlinika za djeje bolesti Klinikog bolnikog centra Split, Medicinski fakultet Sveuilita u Splitu Spinieva 1., 21 000 Split, krzelj@kbsplit.hr

Bavljenje sportom je jedan od vanih imbenika zdravlja djece i odraslih, ali moe postati i uzrokom ozljeda, oboljenja i nezadovoljstva. Igra i sport su sastavni dio ivota ljudi razliite dobi i drutvenog poloaja. Sport predstavlja ope ljudsko dobro i jedan je od najizrazitijih oblika ovjekove kreativnosti. Sklonost sportskom izrazu ljudskih sposobnosti, elja i zadovoljstvo u irenju granica ljudskih mogunosti, spontanost i interes za ljudsku dramu to se odvija u sportskom natjecanju, daju sportu poseban potencijal, to je posebno vano za djecu i mlade. U prolosti je razdoblje djetinjstva predstavljalo najaktivniji dio ljudskog ivota. Dananja djeca su zaokupljena raunalima, televizijom, stvarima koje ne izazivaju dovoljne podraaje za kvalitetan razvoj miino-skeletnog aparata. Prema nekim istraivanjima veina djece nije uope u stanju podnijeti zahtjeve sportskih igara u kojima participiraju. Veliki je utjecaj tjelesnog vjebanja na ouvanje i unaprijeivanje zdravlja djeteta te na skladan razvoj svih njegovih antropolokih znaajki. Umjerena tjelovjeba u mladih poveava energetsku potronju, poveava koliinu HDL, smanjuje vrijednost LDL, snizuje krvni tlak, poveava osjetljivost na inzulin s manjim stupnjem kardiovaskularnih oboljenja, dijabetesa tip 2, osteoporoze, tumora debelog crijeva i dojke u odrasloj dobi te povoljno djeluje na sustav zgruavanja (1,2). Osobito je vano da se u djece razvije navika tjelesne aktivnosti. Pretilost je u djece povezana s vremenom provedenim ispred televizora (3). Neaktivnost se kao zaseban imbenik rizika po komplikacijama na kardiovaskularni sustav pribliava hipertenziji, puenju i hiperkolesterolemiji (4). Sport osim ouvanja zdravlja, te stvaranja radnih i obrambenih sposobnosti ima i znaajnu drutvenu ulogu. Ta uloga je prvenstveno usmjerena na odgojno obrazovne vrijednosti. Znaajan je utjecaj sporta na formiranje osobnosti. On omoguava djeci da razviju svoje humane kvalitete i promie autentine ljudske vrijednosti. Odgoj za ljubav, ivot i

1

zajednitvo prevenira egoistino zatvaranje u sama sebe i predstavlja snanu prepreku irenja droge, alkohola i kriminala koji su u dananje vrijeme vrlo raireni. Pod utjecajem opih drutvenih vrijednosti i u sportu uspjeh i kompetitivnost postaju vaniji od samog odgoja. Umjesto stjecanja znanja, vjetina, podizanja sposobnosti i usvajanja moralnih vrijednosti, na prvom mjestu meu ciljevima sportskih aktivnosti sve se ee istie samo postizanje visokih rezultata i uspjeha. Iz tog razloga potrebno je veu pozornost dati upravo odgojnim aspektima rada s djecom u sportu (5). Odgojni utjecaj na mlade sportae imaju treneri i nastavnici koji s njima neposredno rade, roditelji, kola, grupa vrnjaka i okolina. Redovna nastava tjelesne i zdravstvene kulture, koja je dostupna svoj djeci, manje je pod pritiscima ostvarivanja rezultata za razliku od sportskih klubova u kojima je na prvom mjestu postizanje uspjeha. Opstanak klubova nerijetko je u neposrednoj vezi s postignuima. Stoga treneri i pored svojih znanja i dobrih namjera, pod pritiscima uprava klubova, roditelja i drugih, esto u drugi plan stavljaju odgojni rad s djecom. Meutim, upravo bi treneri i sportski psiholozi trebali neprestano isticati kako je osnovni cilj sportskih aktivnosti djece i mladih uravnoteen psihofiziki razvoj (5). Dijete privlai sport zbog zabave, igre i dobrog trenera, a odbija ga od sporta pobjeda kao imperativ, pritisak ambicioznih roditelja, este ozljede, nedostatan napredak, dosada i ismijavanje. Dijete koje je nezadovoljno sportskim treningom, pati od poremeaja raspoloenja, strahova, nesanice, umorno je i poputa u koli. Dijete nije umanjen odrasli ovjek pa treba potivati njegove faze sazrijevanja, koje su za svaku osobu razliite. Pravilo je da djeca im kasnije poinju vrhunski natjecateljski trening. Meutim, poetak specijalizacije i bavljenja pojedinim sportovima sve je raniji (6). Potrebno je razluiti sport od rekreacije iako imaju dosta dodirnih toaka. Osnovno obiljeje sporta je takmienje i nema sporta bez takmienja. Sporta se moe takmiiti s vremenom, metrikim jedinicama, savladavanjem teine, prirodnim i atmosferskim zaprekama i u pravilu s protivnicima. Osnovna osobina rekreacije je razonoda i zabava, a osnovni cilj nije pobjeda nego podizanje i odravanje sposobnosti organizma, tjelesne i duevne kondicije (7).

2

U djece treba razllikovati igru, tjelesni odgoj u koli i bavljenje kolskim sportom te ukljuenje u trening vrhunskog sporta. im dijete prohoda i polako uspjeva trkarati, kod nekih se roditelja ve javlja ideja o zajednikom igranju nogometa, klizanju u paru i slino. No, uvod u neku konkretnu sportsku aktivnost za ovako malu djecu ipak treba biti prilagoen njihovoj zrelosti, tjelesnim mogunostima i elji za igrom kroz koju oni najvie ue i treniraju svoje vjetine. U vidu treba imati i djetetovo psihofiziko zdravlje jer u ovoj osjetljivoj dobi, unato svim prednostima koje fiziko kretanje i bavljenje sportom ima, postoji i druga strana medalje. Ako dijete na primjer osjeti da ima slabije rezultate od ostalih vrnjaka, moe se osjetiti manje vrijednim i nemotiviranim, to nikako ne koristi izgradnji njegova karaktera. Osim nezrelosti u emocionalnom smislu, bavljenje sportom moe dovesti i do tjelesnih ozljeda ako je dijete premoreno ili sluajno nezgodno padne. Istina, takvo to moe se dogoditi pri bilo kakvoj bezazlenoj aktivnoj igri. Uz silne obaveze koje imaju u koli, teaj stranog jezika ili klavira i likovne radionice, sportska aktivnost koju se odabere mora biti neoptereujua, ona na koju e djeca odlaziti s veseljem, a koja e ih istodobno osloboditi stresa, pozitivno djelovati na optereene kraljenice tekim kolskim torbama te ih uiti natjecateljskom duhu, timskom radu i prije svega stvoriti od malena naviku bavljenja sportom koja e se nastaviti tijekom odrastanja i prerasti u dio svakodnevnog ivota. Zbog nedvojbene vrijednosti sporta, on bi trebao bi biti dostupan svima koji se za sport odlue. Osim to je jedan od primarnih ciljeva bavljenja sportom postii to bolje, najbolje i vrhunske rezultate u izabranoj grani sporta, smatra se da sport i bavljenje sportom mora imati za djecu i druge poruke, a osobito one koje imaju trajniju vrijednost. To su razvijanje pravilnog odnosa prema zdravlju, stvaranje navika i vrijednosti orijentacije o tome to, kako, koliko i zato treba vjebati. Zdrava, okretna, spretna i vjeta djeca mogu lake podnositi sve nedae i tekoe ivota te mogu lake obavljati svoje radne i drutvene zadae. Zadaci tjelesnog odgoja temelje se na mogunosti poticanja fizikog rasta i razvoja djece, razvoju psihomotorikog sistema i ope funkcionalne sposobnosti organizma. Ovaj zadatak se ostvaruje osmiljenim sistemom vjebi, igara, stvaranju navika na zdrav i higijenski ivot, ispravnim dranjem tijela. Bilo koji sport, bilo koja tjelesna aktivnost aktivira kompletni lokomotorni sustav presudan za transformaciju energije koja je prijeko potrebna za aktivnost svih stanica u organizmu, te se sport i tjelesna aktivnost mogu tretirati kao odrednica za skladan razvoj svih djetetovih osobina i antropolokih znaajki.

3

Zbog spoznaja da razliiti programi tjelesne aktivnosti pridonose tjelesnom, emocionalnom i socijalnom razvoju djece, organizirani oblici bavljenja sportom ne smiju se ograniiti na rad samo s izuzetnim sportaima. Neobino je da se na akademskom planu djeci omoguuje kolovanje na razliitim razinama s obzirom na njihove sposobnosti ili tekoe, dok na planu sporta najee nije tako. Stoga nije udno to se sve vie djece ne ukljuuje u sport i to sve vie djece nakon nekog vremena odustaje od sporta (5). Mnoge institucije u zemlji i inozemstvu, svjesne vanosti bavljenja sportom i primjerenom tjelovjebom u djece za zdravlje populacije, imaju programe kojima nastoje na optimalni nain sustavno regulirati ovu za drutvo vanu djelatnost. U Berlinu se 1999. godine odrao povijesni svjetski summit o nastavi tjelesnog odgoja, na kojemu je pozornost usmjerena na vrlo proirene zabrinjavajue fenomene koji se odnose na zamijeeno smanjenje nastave tjelovjebe u kolama. Tada su planirane brojne akcija na meunarodnom planu, kontinentalnim, regionalnim i nacionalnim razinama s proglasima, preporukama meuvladinim i nevladinim agencijama o tjelovjebi, broju sati nastave u nastavnim progamima, statusu predmeta meu drugim predmetima, te odluke, izjave i obvezujue izjave koje su se na razne naine doticale pitanja stvaranja uvjeta za izvoenje nastave, financijskih investicija, ljudskih i materijalnih kapaciteta (8). Zakljuci summita odranog u Berlinu podrani su od International Council of Sport Science and Physical Education (ICSSPE), The Council of Europe, United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization (UNESCO) i od World Health Organization (WHO). Ujedinjene nacije su 2005. godinu proglasile godinom sporta i tjelesnog odgoja (8). Vijee ministara Europskog parlamenta je u nekoliko navrata donosilo odluke o sportu i tjelesnom odgoju u kolama da bi Europski parlament 2007. godine izglasao Rezoluciju o sportu i edukaciji kao dio politikih odluka u regiji (9,10) Provedena su opsena istraivanja o globalnom pregledu stanja tjelesnog odgoja u kolama u cijelom svijetu. U istraivanje su u razdoblju od 2000. do 2007. godine bilo ukljueno i 27 drava u Europi. Hrvatska nije bila obuhvaena navedenim istraivanjem. Rezultati anketa pokazuju da su se nacionalne i regionalne vlade i slubene institucije obvezale zakonima osigurati sve potrebne uvjete za nastavu tjelovjebe u kolama, ali su bile prespore i suzdrane kada je te zakone trebalo uistinu prevesti u ivot i osigurati kvalitetu izvoenja nastave tjelesne i zdravstvene kulture. Situacija se, osobito u nerazvijenim podrujima i zemljama u razvoju vrlo malo promijenila od sastanka na vrhu o tjelesnom

4

odgoju koji je 1999. godine odran u Berlinu. Zabrinjavaju problemi koji se tijekom desetljea ne mijenjaju, a ukljuuju: nedovoljno sati nastave tjelesne i zdravstvene kulture u nastavnom planu i programu, uoen inferioran status predmeta, nedovoljno kompetentni nastavnici (osobito u niim razredima osnovne kole), nepostojanje ili nepristupanost objekata, nedostatnost ili slaba kvaliteta sprava i ostalog nastavnog materijala vrlo esto povezana s nedostatnim financiranjem potreba nastave tjelovjebe, preveliki razredi ili grupe s kojima se radi. Naalost uoljivio je opadanje tjelesnih sposobnosti mladih ljudi uz porast broja pretile kolske djece te vrlo velikog broja mladih ljudi koji prekidaju svoje bavljenje sportskim i tjelesnim aktivnostima jo u tinejderskoj dobi. Rezolucija o ulozi sporta i tjelesnog odgoja Europskoga parlamenta iz 2007. godine i UNESCO-va podupiraka akcija postavila je pitanja tjelesnog odgoja prvi put na raspored politikih pitanja i programa, pa se ini kako je kvalitetan budui razvoj nastave tjelesnog odgoja ipak mogu zahvaljujui takvoj meuvladinoj odlunosti da se dri dogovorenih politikih naela i akcija ( 8,11). Ustav Republike Hrvatske, slijedei moto najboljeg interesa djeteta i njegovog prava na ivot i razvoj uz jednake mogunosti i nediskriminaciju kao temeljne postulate Konvencije o pravima djeteta UN-a, jasno govori da je drava duna pruati jednake mogunosti svoj djeci, to se odnosi i na podruje bavljenja sportom. Vlada Republike Hrvatske i Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti donjelo je Nacionalni plan aktivnosti za prava i interese djece od 2006. do 2012. godine, u kojem je razraen program promicanja tjelesnog, mentalnog, emocionalnog i duhovnog zdravlja djece i mladei kroz umjetniko i kulturno izraavanje, sport, rekreaciju i igru (12). Tako je ustrojeno i Dravno prvenstvo kolskih sportskih klubova osnovnih i srednjih kola koje se poelo odravati poetkom kolske godine 2005/06. Procjenjuje se da je u ovom natjecanju sudjelovalo oko 32.480 uenika i uenica to predstavlja 8% od ukupnog broja u dravi (12). U nacionalnom planu aktivnosti za prava i interese djece je istaknuta i zakonska odredba lanka 30. Zakona o osnovnom kolstvu kojom je kola duna u suradnji s drugim initeljima osigurati svim uenicima da tijekom osnovnog kolovanja naue plivati. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta je provelo anketu meu osnovnim kolama u republici Hrvatskoj o provedbi obuke neplivaa iz koje je razvidno da 479 osnovnih kola (53%) nije provodilo obuku neplivaa. Radi poticaja provoenja zakonske odredbe Ministarstvo od 2006. godine sufinancira obuku neplivaa (12).

5

U Hrvatskoj, kao i u u veini drugih zemalja u svijetu postoje problemi pri realizaciji postojeih pozitivnih zakonskih odredbi koje reguliraju bavljenje djece sportom i tjelesnim odgojem. Zbog toga je, prema podacima dostupnim na web stranici Pravobanitelja za djecu Republike Hrvatske, Odbor za obitelj, mlade i port Hrvatskoga sabora odrao 28. travnja 2008., na inicijativu pravobraniteljice za djecu, tematsku sjednicu "Poloaj i prava djece u portu". U raspravi su sudjelovali i brojni sportski djelatnici i strunjaci koji se bave problematikom djece u sportu. Izmeu ostalog je spomenuto da Ured pravobraniteljice ve dvije godine razmatra pojedinane sluajeve krenja prava djece koja se bave tjelesnom aktivnou i portom u vrtiu, koli, klubovima, drugim institucijama ili na rekreativan nain. Zabrinjavaju i podaci da se 40 posto djece u dobi od 11 do 13 godina u Hrvatskoj ne bavi nikakvim sportom. Istaknuti su problemi nedostupnosti sporta svoj djeci, esto puta zbog financijskih razloga, odnosno nemogunosti roditelja da plaaju skupe lanarine pa tako bez obzira na talentiranost, dijete ostaje prikraeno za bavljenje sportom kojim se eli baviti ili za koji je nadareno. S druge strane postoji i problem da se radi ostvarivanja vrhunskih sportskih rezultata od djeteta oekuje da zanemari sve druge aspekte ivota, to je takoer nepovoljno za njegov razvoj. Pravobraniteljica je kao problem navela i esto neadekvatno postupanje trenera i nastavnika, nasilje nad djecom i meu djecom u sportskih klubovima, nezdravo natjecanje i netoleranciju u portu te zauzimanje za pobjedu po svaku cijenu, kao i nasilje prije, za vrijeme i poslije sportskih priredbi. Oekivanja i zahtjevi roditelja esto nisu u najboljem interesu djeteta i mogu mu tetiti, uoeno je i da djeca u sportu nemaju stalnu i dostatnu medicinsku skrb i praenje, to se esto opravdava nedostatkom novca, a pritom se zanemaruje i mentalno zdravlje djece koja se bave sportom. Istaknuta je potreba stvaranja adekvatnih prostornih, organizacijskih i kadrovskih uvjeta za bavljenje djece sportom, od sigurnih prostora do trenera koji posjeduju psiholoko-pedagoka znanja i licence za rad s djecom. Sudionici su pozdravili iniciranje ove rasprave i artikulaciju problema, budui da se do sada o toj temi nije razgovaralo na cjelovit nain. U raspravi je naglaeno kako nije donesen Nacionalni program sporta niti je imenovano Vijee za sport, to je propisao Zakon o sportu, zatim da Agencija za odgoj i obrazovanje moe biti nositelj mnogih aktivnosti vezanih uz prevenciju nasilja na sportskim priredbama, a istaknut je i prevencijski potencijal bavljenja sportom i kampanje usmjerene roditeljima. Naglaen je nedostatak specijalista sportske medicine i vanost njegove savjetodavne uloge. Pravobraniteljica je zakljuno izrazila zabrinutost zbog neravnotee izmeu velikih novanih iznosa vezanih za sport i transfere igraa, s jedne strane, te nedostatka novca za djecu i sportske aktivnosti, s druge, posebice s obzirom na sadanju poreznu politiku. 6

Postoje razliiti mogui modeli za ostvarenje kvalitetnog temeljnog rada s mladima usportu. U Hrvatskoj se sada provodi takozvani paralelni model u kojem se djeca paralelno natjeu za kolu koju pohaaju i klub za koji su registrirani. Dobre strane ovog modela su to omoguuje suradnju kole i kluba, djeci koja se bave organizirano sportom omoguuje vei broj natjecanja, pa tako i bre napredovanje te omoguuje klubu vrenje selekcije i koritenje kolskih sportskih objekata. Loe strane ovog modela su da se natjeu se uvijek ista djeca, rad s manje sposobnima je zanemaren, a financiraju se dva sustava natjecanja (13). Trenutno u Hrvatskoj sva kvaliteta lei u klubovima, ali nju nije mogue u veini sluajeva ostvariti bez uske suradnje kole i kluba. U nastojanju stvaranja vee efikasnosti, suradnikih odnosa i zajednikih i odvojenih interesa treba se poboljati odnosa izmeu kole i kluba jer kole i klubovi ne bi smjeli biti odvojeni, nedodirljivi i zatvoreni sustavi (13). U razliitim zemljama se razvijaju raznovrsni programi i strategije organiziranja sportske aktivnosti mladih. Upeatljiv je primjer Engleske gdje od 2002. godine sredinja vlada pokazuje

jasno opredjeljenje za uspostavljanje partnerskog odnosa izmeu tjelesnog odgoja i sporta pa je u proraunu odredila investiciju od 459 milijuna funti za tjelesni odgoj u kolama i ostale razvojne inicijative vezane uz sport te 750 milijuna funti koje je namijenila razvoju pratee infrastrukture. Razlozi za takvo, dosad nezabiljeeno, ulaganje su raznoliki, a temelje se na spoznajama o zdravstvenom stanju nacije, razini pretilosti, sjedilakom nainu ivota i visokoj stopi odustajanja od bavljenja sportom. Vladina politika snano je odjeknula u strunim krugovima zbog naglaavanja partnerskog odnosa izmeu tjelesnog odgoja i sporta, ime se prevladava povijesni dualizam izmeu ta dva podruja ljudske aktivnosti (14). Uz razrede s redovnom nastavom, osnovne kole u Sloveniji nude i program sportskih razreda, s naprednim i proirenim nastavnim planom i sadrajem tjelesnog odgoja koji najee ukljuuje dva dodatna sata tjedno za bavljenje izabranim aktivnostima u okruenju kole. Dodatne sate zajedniki vode nastavnik tjelesnog odgoja i nastavnik razredne nastave. Uz to, program nudi i iri izbor sportskih sadraja, kojima se uenik moe baviti i izvan kole. Ovaj program dodatne sportske nastave uveden je u manje od 7% osnovnih kola u Sloveniji. Za razliku od sportskih razreda srednjih kola, ovdje cilj nije usklaivanje kolskog rada i sportskih treninga, nego ponuda naprednog sadraja tjelesnog odgoja djeci i roditeljima koji ele vie sporta, kao i njihovo usmjeravanje zdravom nainu ivota (15). U srednjim kolama u Sloveniji uenici gimnazija i tehnikih kola u svom nastavnom programu imaju vie sati nastave tjelesnog odgoja od uenika u strukovnim kolama. Gimnazijski uenici su takoer vie sportski aktivni u slobodnom vremenu. Kako obino potjeu iz bogatijih drutvenih 7

slojeva, aktivnosti u slobodno vrijeme su im dostupnije. Naime, veina srednjih kola u Sloveniji ne nudi nikakve mogunosti besplatnih izvankolskih aktivnosti. Drutvenoekonomski status obitelji, stupanj obrazovanja roditelja i aspiracije samog pojedinca imaju snaan utjecaj na motoriki status mladih ljudi. Vii drutveno-ekonomski status i vii stupanj obrazovanja roditelja u statistiki su znaajnoj korelaciji s potrebom za tjelesnom aktivnosti. Sline se spoznaje mogu zabiljeiti i kod odrasle populacije s obzirom na to da visokoobrazovane osobe s veim primanjima ee sudjeluju u sportu. Zato je smanjenje sati tjelesnog odgoja u strukovnim kolama pogreno. Nastava tjelesnog odgoja za mnoge je mlade ljude jedini oblik motorike aktivnosti. To se osobito odnosi na uenike strukovnih kola. Zanimanja za koja se odluuju uenici strukovnih kola zahtjevaju tjelesnu aktivnost koja je najee asimetrina, esto statina te, dugorono gledano, uzrokuje tjelesna oteenja. kole bi trebale kompenzirati socijalne nejednakosti, a ne poveavati razlike izmeu mladih ljudi razliitim opsegom sati nastave tjelesnog odgoja u kolama s razliitim obrazovnim programima (16). kolski sustav u SAD-u poprilino se razlikuje od europskog sustava, a naroito od naeg hrvatskog. Razlike su vidljive u svim predmetnim podrujima kolstva, a posebice se istiu u odgojno obrazovnom podruju tjelesne i zdravstvene kulture i sportu u koli.U amerikoj dravnoj ili privatnoj koli jedno od istaknutih podruja zauzima sport koji nita manje znaajno mjesto nema ni u vjerskim kolama, primjerice katolikim srednjim kolama gdje je vjeronauk temeljni predmet.Tako popularnost jednog uenika, meu njegovim vrnjacima i profesorima najvie odreuju njegovi uspjesi u sportu Isto tako ugled i popularnost kole raste usporedno sa sportskim uspjesima njenih uenika. Dobra sportska kola privlai panju sponozora, to poveava mogunost za postizanje jo veih sportskih dostignua. Po zavretku srednjokolskog obrazovanja uenici se mogu opredijeliti za jedan od koleda. U tu svrhu u srednjim kolama organiziraju se tandovi koje postavljaju pojedini koledi kako bi mogli ugrabiti uenike s dobrim rezultatima i kvalitetama. Naroito velike mogunosti imaju dobri sportai kojima se nude najvee stipendije. Koledi na taj nain nastoje formirati najbolje sportske ekipe kako bi s njima postigli to bolje rezultate na natjecanjima, jer e cijena kolarine na takvom koledu biti tada vea. Tako je Michael Jordan polazio relativno nepoznati koled u Indiani, koji je sada zbog njegovog uspjeha jedan od najpoznatijih i najskupljih u SAD-u (17).

8

Prema podacima dostupnim na web stranici Pravobanitelja za djecu Republike Hrvatske, Hrvatski kolski sportski savez i Kinezioloki fakultet Sveuilita u Zagrebu organizirali su 30. svibnja 2008. okrugli stol o prijedlogu Strategije razvoja kolskog sporta u Hrvatskoj, uz sudjelovanje profesora fakulteta, predstavnika nacionalnih i upanijskih sportskih saveza i kolskih sportskih saveza, Agencije za odgoj i obrazovanje, Grada Zagreba, Hrvatskog olimpijskog odbora, Saborskog odbora za obitelj, mlade i port i drugih sportskih strunjaka. Nacrt strategije ukljuuje niz podataka o ukljuenosti djece u kolski sport i u sportske klubove, o voditeljima kolskih sportskih drutava, kolskim sportskim dvoranama i vanjskim terenima, sekcijama kolskih sportskih drutava, financiranju kolskog sporta i sustavu natjecanja. Na temelju podataka izraena je analiza trenutnog stanja te mogui strateki pravci razvoja. U raspravi su se uli konstruktivni prijedlozi usmjereni ukljuivanju sve djece u tjelesne aktivnosti kao to je sportski festival, dan sporta, dan univerzalnih sportskih kola, vikend u kolskoj dvorani, sportski kamp, meurazredna natjecanja. Istaknuta je vanost ukljuivanja i intenziviranja djejih tjelesnih aktivnosti ve u vrtiu, vanost izgradnje bazena te ustrojavanja mree sportskih objekata. Nametnula se i potreba jasnog definiranja to je to kolski sport i kako omasoviti sudjelovanje djece, kao i teza da bez kolskog sporta nema vrhunskog sporta, da je nuan organizirani sustav bavljenja sportom i da je potrebna univerzalna sportska izobrazba, a ne selekcija i prerana specijalizacija. Za djecu predkolskog uzrasta sport bi trebao biti samo igra. Ukljuivanjem u razne sportske igraonice (npr. gimnastika, atletika, kola plivanja) djeca od 5. do 6. godine upoznaju sport i stjeu dobru podlogu za kasnije bavljenje specifinim sportom (18). Nedavno su se i kod nas poele otvarati kole sporta za najmlae koje vode profesori kineziologije, a svrha im je djecu rane vrtike dobi nauiti poznavanju odreenih sportskih disciplina. One ne prakticiraju treniranje samo jednog sporta, ve kombiniraju tranje, gimnastiku, istezanje, igre s loptom kako bi djeca spoznala razliku meu njima. Djecu uglavnom sve discipline vesele jer se prvenstveno upoznaju s drugom djecom, a mogu nesmetano trati i upotrijebiti svu svoju energiju u igri. Ue se osnovnim oblicima kretanja prepoznatljive za pojedine sportove, poboljava se koordinacija, brzina, ravnotea, brzina i gipkost.S obzirom da je osnovno obiljeje sporta je takmienje djeca se u elji za

pobjeivanjem u pravilu ukljuuju u sustave treninga vrhunskog natjecateljskog sporta. Pravilan i pravodoban odabir sporta je bitan preduvjet za uspjeh djeteta. Poetak ranijeg bavljenja sportom ogranieno je fizikim i psihikim osobinama djeteta, a one se

9

manifestiraju nesposobnosti za veim i dugotrajnijim miinim naporima, brzom zamaranju, potrebi za estom promjenom pokreta, nezainteresiranosti za pokrete odreene tuom voljom a ne svojom inicijativom, nesposobnosti kontrole pokreta i poloaja tijela i udova, veoj mogunosti zadobivanja ozljeda koje mogu izazvati djeji strah i negativno utjecati na njegovu daljnju sportsku aktivnost. Pravilan izbor sporta je vaan i teak jer ne postoje sigurni pokazatelji na temelju kojih se moe prepoznati talentiranost djeteta za odreeni sport. Dijete moe odabrati sport samostalno zato to su ga izabrali i njegovi prijatelji ili se poistovjeuje s idolima gledajui televiziju, itajui novine. Roditelj djetetu izabere sport zato to mu se svia, zbog toga toi se nekada i sam bavio tim sportom ili zbog financijske isplativosti. Poneka se sport bira da se zadovolje kriteriji odabira provjerom sposobnosti jer neki sportski klubovi vre prijem po osnovnim kolama. Za pravilan izbor sporta vano je testiranje djeteta od strane strunih osoba, na kojemu dijete pokazuje svoje motorike sposobnosti vane za taj sport. Pri izboru sporta najvanije su motorike sposobnosti kao to su koordinacija, preciznost, ravnotea, brzina i gibljivost, a snaga i izdrljivost su manje znaajne pri izboru nekakve sportske aktivnosti jer se na njih moe jako utjecati tijekom trenanog procesa. U nekim sportskim granama, rezultati vie ovise o dobroj tehnici, a u drugim o funkcionalnoj izdrljivosti ili o morfolokim osobinama. Pravilo je da djeca im kasnije poinju vrhunski natjecateljski trening. Meutim, poetak bavljenja natjecateljskim sportom sve je raniji. Izbor i selekcija djece za vrhunski sport vaan je preduvjet za uspjeh zbog sve ranijeg poetka sportske specijalizacije. -Tablica 1.Ukljuenost djece u sportske aktivnosti danassu vie usmjerena na roditelje nego li na djecu. Dok su se djeca nekad tjelesnim aktivnostima bavila u svojim dvoritima i otvorenim djejim igralitima, drutvene promjene i strahovi roditelja za sigurnost djece rezultirala su veom ukljuenosti djece u organizirane sportske klubove. Tako je od neformalne igre sport dobio sasvim novi karakter aktivnosti koju strogo nadgledaju roditelji. Osim njihove fizike prisutnosti oni se ukljuuju svojim oekivanjima i pritiscima na djecu. Meutim, ako dijete nije uspjeno u tome ime se bavi treba mu pomoi, a ne oekivati previe samo zato jer svakodnevno treniraju (19). Doivljaj uspjeha i osobne efikasnosti temeljni su imbenici razvojaslike o sebi i prevencije neeljenih oblika ponaanja (20). Uspjeno bavljenje sportom snaan je

imbenik razvoja samopotovanja. Sportai pokazuju znaajno vie globalno samopotovanje nego li nesportai. Meutim, ukoliko dijete ili adolescent koji je ukljuen u neku sportskuaktivnost nije uspjean, to moe biti rizian faktor za njegov psiholoki razvoj. Neuspjeni

10

sportai tako postaju agresivnijima, imaju izraenije probleme krenja pravila i iskazuju veu povuenost, to je mogue i posljedica njihova neuspjeha u sportskoj aktivnosti. Nije dovoljno samo promatrati ukljuenost u sport, a zanemariti druge vane komponente, kao to su uspjeh, motiviranost i odgovornost u radu. Ako to izostaje, bavljenje sportom ne mora imati pozitivan uinak. Stoga treneri i roditelji posebnu pozornost trebaju obratiti djeci koja su u sportu neuspjena. Dugotrajno iskustvo neuspjeha u njima vanoj aktivnosti moe imati tetne posljedice na razvoj njihove osobnosti, naruavanje slike o sebi, razvoj neprilagoenih oblika ponaanja, socijalnog statusa u vrnjakoj skupini i efikasnosti u brojnim drugim aktivnostima. Potrebno je razumijeti razloge neuspjeha i daljnji rad usmjeriti ka ostvarivanju uspjeha, koji se moe razliito definirati za svako dijete (5). esta roditeljska greka je prekomjerna briga za djetetov sportski

uspjeh to moe jako optereivati dijete i uzrokovati dalekosene posljedice. Za dijete je najvanije da se na sportskoj aktivnosti dobro zabavlja i drui s vrnjacima. Postavljanje nerealno visokih ciljeva pred njega, moe izazvati gubitak vjere u sebe te trajno poremetiti odnos izmeu roditelja i djeteta. Mnogi djeji sportski pedagozi smatraju da se sporta treba igrati, a to je vrlo esto i najjednostavnija formula za uspjeh. Sportai sami navode da su glavnimotivi za bavljenje i ustrajanje u sportskoj aktivnosti uspjeh, zabava i izazov (21). Pretjerano isticanje samo jednog od ovih motiva moe imati i neeljene posljedice, te je cilj rada sportskih djelatnika uravnoteiti ih. Udananje vrijeme kada sport gubi neposrednu radost i postaje mukotrpno vjebanje, rad s mladima valja usmjeriti tako da omjer zabave, spontanosti i oduevljenja bude uvijek dovoljno doziran s napornim radom, postavljenim ciljevima i oekivanim rezultatima (5).

Treneri i roditelji moraju biti svjesni injenice da pozitivne promjene kod djece induciraju upravo oni sami svojim ponaanjem. Posebno je znaajna odgovornost trenera i mogunost poboljanja njihove efikasnosti u radu (22,23). Potrebno posebno educirati trenere ne bi li poveali uspjenost u ostvarivanju ciljeva vodei rauna o tome u kolikoj mjeri njihovo cjelokupno ponaanje utjee na djecu. Svi koji neposredno rade s djecom i mladima u sportu, moraju dobro poznavati i uvaavati zahtjeve teorije tjelesnog odgoja, kako se njihov rad ne bi sveo na prakticizam koji moe imati tetne posljedice. Treniranjem u pojedinim sportskim disciplinama potrebno je uz podizanje razine motorikih znanja i dostignua, motorikih i funkcionalnih sposobnosti, izgraivati i pozitivna svojstva osobe. Odgovarajuim planiranjem i programiranjem treninga, natjecanja i sadraja vezanih uz njih kao to su putovanja, zajednika druenja i zabave potie se emocionalni razvoj. Od trenera se oekuje istodobno poticanje razvoja specifinih vjetina, usmjeravnje u postizanje

11

postavljenih ciljeva, jaanje motivacije, te je zato potrebno ukljuivanje sportskih psihologa u rad sportskih klubova (5). Dananji vrhunski sportai izloeni su velikim tjelesnim i psihikim naporima, za koje nisu uvijek spremni. Glavni su uzroci sportskih ozljeda mehanike sile koje djeluju uz jak fiziki napor. U irem smislu tu spadaju sve ozljede koje nastaju kod izvoenja pokreta, mogu se javiti bez obzira na natjecanje, trening, nemogue ih je predvidjeti. U uem smislu to su sindromi prenaprezanja, odnosno oteenja tipina po uestalosti i nainu nastanka za pojedini sport. Oni nastaju iz dvaju glavnih razloga. Prvi je ubrzani rast djeteta, kada kosti rastu bre od mekih tkiva (miia, tetiva, ligamenata), kod kojih dolazi do relativnog skraenja. Drugo su prejaki treninzi koji oteuju nepripremljeno tijelo djeteta. Ako dijete osjea umor, iscrpljenost i razdraljivost, moda je ve pretrenirano ili je na granici ozljeivanja. Negativna raspoloenja i slab apetit esto su prvi znakovi pretreniranosti. Najvanija je prevencija sportskih ozljeda, to mora znati svaki trener i sporta, a ona se sastoji od: dobre pripremljenosti sportaa, adekvatnog trenanog procesa bez pretreniranosti, kvalitetnog zagrijavanja, istezanja i relaksacije, dobrog terena i dobre zatitne sportske opreme. Treba trenirati oprezno i dijete postupno nakon treninga vratiti u prvobitno stanje. Najvanija su prevencija kod djece vjebe istezanja. Nije ih dovoljno raditi samo na treningu, ve ih zbog ubrzanog rasta treba dodatno raditi i kod kue (18). Oko 30 miliona djece i adolescenata se u SAD organizirano bavi sportom, a godinje se registrira oko 3 miliona sportskih ozljeda razliitog intetnziteta. Smrtni sluajevi su u sportu djece izuzetno rijetki, a obino su povezani s oboljenjima srca (1). Prerana specijalizacija i forsiranje rezultata vodi ka jednostranim treninzima i optereenjima i na kraju kroninim oteenjima i ozljedama. Vano je da treneri i roditelji djece prihvate dugoroan pristup radu, da to bude pristup koji nadilazi kratkorone ciljeve. Istraivanja potvruju da senzibilni trening snage, prilagoen metodologijom i opremom moe pomoi i u djejoj dobi svladavanju svakodnevnih sportskih zadaa te sprjeavanju ozljeda (24). Poseban problem u trenanom postupku djece predstavlja problem funkcionalne sposobnosti pojedinih dobnih skupina. Pri tome je esto vaan individualan pristup poto se deava da se neki 12-godinjak moe nalaziti u viem razvojnom stupnju od jednog 14godinjaka. Takoer u skupinama iste kronoloke dobi ima djece koji su zaostali u razvoju od prosjeka ili pak onih koji se nalaze iznad prosjeka. To ovisi o genetskim imbenicima, prehrani, klimi, rasi i raznim drugim socijalnim momentima. Poznato je da djeca teko 12

podnose dugotrajne napore bez odmora te da su znatno izdrljiviji ako se napori primjene u intervalima. S druge strane postoje i 15-godinjaci koji postiu vrhunske rezultate poput odraslih osoba. I njihove su fizioloke karakteristike odgovarajue pa je vjerojatno da se u takvih pojedinaca primarno razvijene sposobnosti za vjebe izdrljvosti. U takve djece posebno treba obratiti pozornost na psihiko sazrijevanje te trebaju biti pod stalnim nadzorom kvalificiranih pedagoga i psihologa (7). Veina sportskih ozljeda u djece nastaju zbog uganua zglobova, istegnua miia ili tetiva i kontuzija. Anamnestiki podaci o ozljedi su ponekad nejasni, ali mogu biti od izuzetnog znaaja pogotovo kod ozljeda koljena iramena (25). U nekim istraivanjima ak je 45 posto ispitivane djece sportaa imalo znaajno poveanu koncetraciju mlijene kiseline to ukazuje da se radi o osobama koje su fiziki premorene(26). Ozljede nastale usljed prenaprezanja (overuse injuries) su posljedica ponavljanih mikrotrauma u tkivu koje tijelo nije stiglo obnoviti. Mogu se javiti u miiima, tetivama, kostima, zglobnim vreama, hrskavici i nervnim vlaknima. Ozljede nastale usljed prenaprezanja se mogu javiti u svim sportovima ali su ee u sportovima poput plivanja, tranja, tenisa i gimnastike u kojima dominiraju pokreti koji se ponavljaju. Za sprjeavanje ozljeda nastalih usljed zamora najvanije je postupno poveavanje intenziteta treninga posebno u djece. Dobro je da se u poetku priprema duljina i intenzitet ne poveavaju za vie od 10% tjedno. Neproporcionalni odnosi u grai tijela, nepravilna graa stopala i neravnomjerno ojaana muskulatura, nekvalitetna obua i podloga za trening mogu takoer doprinjeti ozljedama nastalih usljed prenaprezanja (25). Amenoreja u djevojaka koje se bave sportom moe biti izazvana stresom treninga i natjecanja pogotovo ako su udrueni s problemima hranjenja. U takvim sluajevima mogua je demineralizacija kotanog tkiva i razvoj osteopenije (27). Osobitost sportskih ozljeda u djece pri prijelomima zglobova i kostiju je postojanje kotanih zona rasta o emu treba voditi rauna tijekom dijagnostike i lijeenja. Neophodno je zdravstveno praenje djece ukljuene u sport, koji je vaan za razvoj djeteta, ali je najvanije sauvati i unaprijediti zdravlje. Vrste preventivnih sportskih medicinskih pregleda koje obavljaju sportski lijenici su: a) prethodni pregled (prvi), b) kasniji pregled (kontrolni), c) ciljani specijalistiki pregledi, d)ostali pregledi (zbog ozljeda, prehrane itd.). Preventivni pregled uz pomo kompjutoriziranog zdravstvenog kartona sastoji se od uzimanja opih podataka, antropometrijskih mjerenja, klinikog pregleda i funkcionalnih ispitivanja. Na temelju pregleda donosi se odluka o sposobnosti koja moe biti 13

ovakva: sposoban (bez ogranienja), privremeno nesposoban, ogranieno sposoban, tj. sposoban za umjereni trening - nesposoban za natjecanje, ili sposoban samo za odreene sportove - za ostale nesposoban. Uvjeti za zabranu sportske natjecateljske aktivnosti dijele sportove u 3 skupine: kontaktni, nekontaktni i ostali sportovi. U kontaktnim sportovima mlaa djeca ne bi smjela vjebati s veima od sebe. Za bavljenje sportom treba takoer procjeniti stupanj izdrljivosti i zrelosti djeteta (1,18). Pogreno je smatrati da sistematski pregledi sportaa ne predstavljaju nikakav poseban i zahtjevan medicinski pristup jer su sportai obino zdravi ljudi. Brojne su osobitosti klinikog statusa mnogih organskih sustava u sportaa koje su drugaije nego li u opoj populaciji, a neke mogu biti od izuzetnog znaaja pri izuzetnim naporima natjecateljskog sporta (7). Zbog masovnosti i znaaja bavljenja sportom potrebno je da se sportskom medicinom bave posebno educirani i specijalizirani lijenici. S obzirom na osobitosti rasta i razvoja te fiziologije djejeg organizma u zdravstvenu skrb djece sportaa trebaju se ukljuiti i pedijatri. Sadanja situacija u svezi zdravstvene zatite sportaa u Hrvatskoj nije sustavno rjeena. Suradnjom lijenika sportske medicine, pedijatara, nastavnika tjelesne i zdravstvene kulture i educiranih trenera za sportske discipline u djejoj dobi moe se unaprijediti kvaliteta skrbi o djeci sportaima to e uz ostale organizacijske imbenike rezultirati veim obuhvatom djece koja se dugo i uspjeno bave sportom.

14

LITERATURA: 1. Landry GL, Logan K. 51. 2. Miri D. Hiperkolesterolemija i nain ivljenja. U Miri D, Vlahovi D. Suvremeni ivot i srce, Split: Hrvatsko kardioloko drutvo-ogranak Split, 2001; 265 71. 3. Donohoue 4. Lozo PA. Obesity. U Nelson Textbook of Pediatrics. U Miri D, Philadelphia; Saunders, 2004: 173-7. P. Zdrav ivot i bolesti perifernih krvnih ila. Vlahovi D. Suvremeni ivot i srce, Split: Hrvatsko kardioloko drutvo-ogranak Split, 2001; 555-74. 5. onli V, Marui timac O, Smojver-Ai S. Odgojni aspekti sporta - slika o sebi i problemna ponaanja obzirom na ukljuenost i uspjenost djece u sportskim aktivnostima // VI. konferencija o portu Alpe-Jadran / Caput-Jogunica, R. ; Gracin, F., Klobuar, B. (ur.).Zagreb, 2005. 197-207. 6. Martinovi N, Marievi B. Zdravstveni vodi za mlade sportae (I).Narodni zdravstveni list 2003; 524-525; 32-3. 7. Medved R. Sportska medicina. Beograd, Sportska knjiga; 1977: 7-8. 8. Hardman K. Physical education in schools: A global perspective. Kinesiology 2008; 40: 5-28. 9. Council of Europe, Committee of Ministers. (2003). Recommendation Rec(2003)6 of the Committee of Ministers to member states on improving physical education and sport for children and young people in all European countries. Strasbourg, Council of Europe, 30 April. 10. European Commission (2007). European Parliament Resolution on the Role of Sport in Education. Strasbourg, 13 November. 11. Hardman, K., & Marshall, J.J. (2008). World-wide Survey II of School Physical Education. Final Report. Berlin:ICSSPE. Epidemiology and prevention of injuries. U

Nelson Textbook of Pediatrics. Philadelphia; Saunders, 2007: 2848-

15

12. Vlada Republike Hrvatske, Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti. Nacionalni plan aktivnosti za prava i interese djece od 2006. do 2012. godine. Zagreb; 2006: 102-12. 13. onli V. Suradnja kole i kluba kao osnovni preduvjet kvalitetnog rada s mladim sportaima. Rijeka; 06. 03. 2007: www.ffri.hr/datoteke 14. Donovan M, Jones G, Hardman K. Physical education and sport in England: Dualism, partnership and delivery provision. Kinesiology 2006; 38: 16-27. 15. Jurak G, Kova M, Strel J. Impact of the additional physical education lessons programme on the physical and motor development of 7 to10 year old children. Kinesiology 2006; 38: 105-15. 16. Kova M, Leskoek B, Strel J. Morphological characteristics and motor abilities of boys following different secondary school programmes. Kinesiology 2007; 39: 62-73. 17. onli V. Sport u jednoj srednjoj koli Sjedinjenih Amerikih Drava . Rijeka; 25. 08. 2008: www.ffri.hr/datoteke 18. Martinovi N. Poinje kao igra. Narodni zdravstveni list 2006; 554-555; 16-7. 19. Halpern, R. Physical (In) Activity among low-income children and youth. 2003. Robert Wood Johnson Foundation. 20. Wigfield A, Eccles J S. The Development of Achievement Task Values: Theoretical Analysis. Developmental Review 1992; 12: 265-310. 21. Wann DL. Sport psychology 1997; New Jersey: Prentice Hall. 22. Horn T S.. Coaching effectiveness in the sport domain. U: Horn, T.S. (Ur.), Advances in sport psychology. Champaign, IL: Human Kinetics 2002;309-354. 23. Weiss M R. Motivating kids in physical activity. President's Council on Physical Fitness and Sports Research Digest 2000; 11: 1-8. 24. Kraemer WJ, Fleck SJ. Strenght training for young athletes. Human Kinetics 1993: Champaign IL, USA. 25. Landry GL. Menagement of musculoskeletal injury. U Nelson Textbook of Pediatrics. Philadelphia; Saunders, 2007: 2851-62. 26. Marinovi M. Otkrie splitskog profesora: sport unitava zdravlje djece. 2008; kolovoz, 23. 27. Landry GL. Female athletes: Menstrual problems and the risk of osteopenia. U Nelson Textbook of Pediatrics. Philadelphia; Saunders, 2007: 2865.

16

Tablica 1. Dob za poetak bavljenja vrhunskim natjecateljskim sportom SPORT Atletika Koarka Veslanje Nogomet Biciklizam Gimnastika Plivanje Odbojka Alpsko skijanje Tenis Stolni tenis Streliarstvo Umjetniko klizanje Rukomet DJEACI 14 12 9 12 13 6 8 12 9 10 7 9 6 12 DJEVOJICE 14 12 9 12 13 5 7 12 9 10 7 9 6 12

Prema: Martinovi N. Poinje kao igra. Narodni zdravstveni list 2006; 554-555; 16-7.

17