+Vodeni cvjetovi ili efemeroptere su veoma stara grupa krilatih insekata (njihovi fosilinaeni su u iskopinama iz Perma), koja predstavlja najosnovniju i najstariju granu krilatih insekata

+Vodeni cvjetoviiliefemeropteresu veoma stara grupakrilatih insekata(njihovifosilinaeni su u iskopinama izPerma), koja predstavlja najosnovniju i najstariju granu krilatih insekata. Danas, ovaj red je predstavljen sa oko 30 000vrstakoje naseljavaju sva slatkovodna vodenastanita, iako su malobrojne vrste koje naseljavaju visoke planine ili polarne predele[1]. Vodeni cvjetovi su krilatiinsektikoji imaju izuzetno kratak stadijum odraslih jedinki, dok larveni stadijumi due ive, i taj dio ivota provode uvodi. Odrasle jedinke vodenih cvjetova ive uz obalerijekailijezera, i to od nekoliko sati do par dana. Za to vrijeme se okupljaju u rojeve, pare i polau jaja u vodu, posle ega uginu. Jaja padaju na dno i iz njih se izleelarvakoja vremenom raste.

Period razviajajaod poleganja doeklozijelarvitraje najvie do 10 meseci kod arkto-alpijskih vrsta, ili uopte ne postoji kod ovoviviparnih vrsta. ivot larvi traje od nekoliko nedelja do vie od 2 godine. Larve (nimfe, najade) ive u vodenim ekosistemima (bistrim brzimpotocima, rijenimizvorima, ali i sporijim i veimrijekama, dok nekoliko vrsta ivi ujezerima). Veina vrsta su herbivori, hrane sealgama. Pojedine vrste se hrane ibeskimenjacima.

Nauno ime Ephemeroptera duguju kratkom (efemernom) ivotu odraslih jedinki, koji traje najee od nekolikoasovado nekolikodana. Naziv usrpskom jezikuopisuje izgled ovih insekata nakon ivota posle svadbenog rojenja i polaganja jaja, raznobojni mujaci i enke iscrpljeni padaju na vodene povrine gde plutaju poputcvetova. Larve vodenih cvetova su svojim obikom inspirisale pravljenjemamacazaribolovmuiarenjem.

Alge kremenjaiceiliDijatomeje(lat.''Bacillariophyceae,Diatomeae) pripadaju skupini protista. Njihovastaninastijenka graena je od kremena ilisilicijeva dioksidakoju nazivamo frustulum. Na stanici razlikujemo gornju i donju polovicu, a one su sa strane vezanepleurom.

Razmnoavaju se vegetativno i spolno. Kod vegetativnog naina se valve razmaknu, a protoplazma se podijeli te nastupi mitoza jezgre. Obe nove stanice dobiju po jednu valvu od roditeljske stanice koja postaje gornja ili vea valva, dok manju valvu stvaraju same. Na ovaj nain postepeno dolazi do smanjivanja veliine stanice. Kada stanica dode do veliine kod koje se ne moe dalje dijeliti, nastupa posebni nain dijeljenja tzv. auksosporulacija i spolni proces. Kod auksosporulacije dolazi do stvaranje zigote - velike auksospore koja zatim lui veu ljuturu. Zapaeno je spolno razmnoavanje mukim spolnim stanicama koje imaju po jedan bi. U nepovoljnim uvjetima moe doi do stvaranja trajnih stadija (spora) tvrdom silificiranom ljuturicom koja ima karakteristie nastavke kod razliitih vrsta. Trajne spore padnu na morsko dno gdje mogu preivjeti nepovoljnu godinju sezonu i aktivirati se kada nastupe povoljni uvjeti.

Hrane se autotrofno. Sadre pigmenteklorofila i c,karotenoidiksantofil(fukoksantin). Produktfotosintezejekrizolaminarin,polimerglukoze.

NaZemljiima oko 100.000 tisua vrsta algi kremenjaica razvrstanih u 250rodova. Stanita su im razna: na kopnu, u stajaim i tekuim vodama, u slobodnoj vodi (plankton) ili na dnu (bentos). Mogu i obrastati potopljene predmete. Openito obitavaju u hladnijim morima, a u temperiranim morima su bolje zastupljene u hladnijem dijelu godine. S obzirom na strukturu ljuturice dijelimo ih na Centricae koje imaju radijalnu strukturu u odnosu na centralnu toku i Pennatae koje su izduene. Prve su preteno planktonske dok druge prevladavaju u bentosu.

Nakon ugibanja stanice, njezina ljutura pada na dno, a tijekom milijuna godina na dnu se stvara dijatomejska zemlja. Alge kremenjaice upotrebljavaju se za proizvodnju izolacijskih materijala, izradu paste zazube, te bruenje kovina. Dijatomeje, ili alge kremenjaice, mikroskopski su sitni biljni organizmi koji imaju bogato ukraene kremene ljuture. Silno mnotvo tih algi moe se nai u svim morima svijeta. One fasciniraju znanstvenike ve nekoliko stotina godina otkako je izumljen mikroskop, koji im je omoguio da promatraju i crtaju njihove prekrasne ljuture. Dijatomeje se s pravom naziva morski dragulji.Alfred Nobel, koji je 1860-ih izumio dinamit, upotrijebio je silicijev dioksid koji potjee od uginulih algi kremenjaica kako bi smanjio eksplozivnost nitroglicerina. To mu je omoguilo da proizvede eksploziv u tapiima. Fosilizirane ljuture algi kremenjaica danas se naveliko koristi u komercijalne svrhe primjerice za izradu fluorescentnih boja koje slue za signalizaciju na cestama, za bistrenje vina ili pak proiavanje vode u bazenima.

No jo je mnogo vanije to to se u tim siunim jednostaninim biljkama odvija 25 posto fotosintetskih procesa na naem planetu. Istraivai Allen Milligan i Francois Morel sa Sveuilita Princeton (SAD) otkrili su da silicijev dioksid iz kremenih ljutura dijatomeja uzrokuje kemijske promjene u vodi koja se nalazi unutar ljuture, stvarajui tako idealne uvjete za fotosintezu. Znanstvenici smatraju da su kremene ljuture naborane zato da bi to vea povrina bila u kontaktu s vodom koja se nalazi u ljuturi, jer se time pospjeuje proces fotosinteze. Jo uvijek nije poznato kako od silicija koji se otapa u morskoj vodi nastaju te siune ljuture osebujne grae, no istraivai znaju da alge kremenjaice preuzimanjem ugljinog dioksida i isputanjem kisika daju velik doprinos odravanju ivota na Zemlji moda ak i vei nego veina kopnenih biljaka.

Morel procjenjuje da alge kremenjaice spadaju u najizdrljivije organizme na Zemlji. Milligan dodaje da bi posljedice efekta staklenika moda bile puno tee kad ne bi bilo tih algi koje razgrauju ugljini dioksid.

Kad alge kremenjaice uginu, njihove ljuture koje sadre ugljik potonu na dno mora i s vremenom se fosiliziraju. Neki znanstvenici smatraju da su fosilizirane alge kremenjaice, koje su bile izloene izuzetno velikom tlaku, doprinijele stvaranju nafte u raznim dijelovima svijeta. Meutim, strunjake sve vie zabrinjava to to porast temperature mora, koji je posljedica globalnog zagrijavanja, omoguava razmnoavanje bakterija koje pojedu ostatke tih algi prije nego to oni potonu na dno, pa tako ugljik ostaje u povrinskom sloju mora. To bi moglo ugroziti opstanak tih udesnih malih morskih dragulja koji doprinose odravanju ivota na Zemlji. Alge kremenjaice (ili silikatne alge) su, za razliku od cijanobakterija, prave alge. Rasprostranjene su u vodama (slatkim i morskim) svih klimatskih podruja Zemlje. Poznate su kao bioindikator istoe vode, meutim, meu njima nalazimo i vrste koje vole eutrofne vode (npr. vrste iz roda Nitzschia). Podnose temperature izmeu 0 - 50 C, (optimalno 10 -20 C), sklonije su podrujima slabijeg svjetlosnog intenziteta (vee dubine). Najbolje uspijevaju u vodi slabo alkaline reakcije (pH>7). Za ivot im je neophodan silicij (Si), a este su i u vodama bogatim eljezom (Fe). Uz hrizolaminarin, kremenjaice kao rezervnu tvar nakupljaju i lipide - ulje u vidu sitnih kapljica (lebdenje i antifriz !) .U kloroplastima dominiraju pigmenti fukoksantina, koji uz b-karoten i klorofil "a" i "c" (nikad "b"), algama daju zlatnosmeu - utozelenu boju.

neki akvaristi kremenjaice neopravdano nazivaju "smee alge"! Razlika izmeu smeih alga (Phaeophycaea) i alga kremenjaica je ogromna, gotovo kao razlika dana i noi.

Tulari(Trichoptera)red su malenih do srednje velikihkukacakoje karakteriziraju graditeljske sposobnosti liinki. Poznato i opisano je oko 8 000 vrsta, rasporeenih u 43 porodice. Rasprostranjeni su gotovo svuda gdje ima kopnenih voda.

U gornjem toku rijeka i u brzicama ive leno-trbuno spljoteni

organizmi. Tu su najee liinke obolara, vodencvjetova i tulara.

Obolari veinu ivota provode kao liinke u vodi, a krae vrijeme

kao insekti; ive kao predatori ili se hrane sitnim esticama. Imaju

dvije kukice na zadku i dva nastavka. Prednji dio tijela im je zadebljan

i hitiniziran jer se okree glavom prema toku vode. To okretanje

prema struji vode zove se pozitivna reotaksija.

Vodencvjetovi cijeli ivot provode u stadiju liinka a samo jedan dan

ive u odraslom stanju koji iskoriste za razmnoavanje, nakon

ugibaju. Imaju tri nastavka, na zadku imaj listiave krge, a na

nogama jednu kukicu.

Tulari rade tuljce ili kuice od kamenia u vodi. Na nogama i na

zadku imaju kukice. Nisu hidrodinamini kao prve dvije skupine.

Tular koji ne gradi kuicu izmeu dva kame radi mreu. Njome lovi

estice koje donese voda. Kuicu tulari grade od kamenja i pijeska, a

hidrodinaminog je oblika.

Leno-trbuno spljoteni su i virnjaci, a osim te prilagodbe imaju i sluz koja

im omoguava puzanje.rakuci(Gammaridae), por. rakova(Crustacea)koja ivi u moru i kopnenim vodama, ugl. meu trulim biljem. Tijelo im je bono sploteno, nemaju oklopa, a narastu izmeu 1 i 2 cm. ive u velikim skupinama, proiavaju vodu filtracijom i bitna su karika u hranidbenom lancu mnogih riba. esta je vrsta obini r.(Gammarus fossarum). U Hrvatskoj ive i brojne endemine vrste.