impresumGLAVNI UREDNIKRešid Muratovićresid.muratovic@altermedia.ba

IZVRŠNI UREDNIK/LEKTOREdina Mizićedina.mehinagic@altermedia.ba

STRUČNI SARADNICImr. Darko Vaselić, Business Development ManagerMiodrag Kostić, konsultantLejla Brčaninović, PRIME Communicationsmr. Sead Bašićmr. Kenan Uštović, NCH Bosnia d.o.o.mr. Zina Kavazović

NOVINARI/SARADNICIMurisa DučanovićMario TrojerKatarina Sulić

ART DIRECTORZlata Karkinzlata.karkin@altermedia.ba

SALES MANAGERSamir Hodžićsamir.hodzic@altermedia.ba

SALESAdmira Ogrić admira.ogric@altermedia.baAmela Filipović amela.filipovic@altermedia.baSenka Medićsenka.medic@altermedia.baDajana Damjanović dajana.damjanovic@altermedia.ba

FOTOGRAFIJAEnsad Adilović-Kinez

IZDAVAČAltermedia d.o.o.Hasana Brkića 271 ooo SarajevoTel.: 00387 33 710 616Fax.:00387 33 710 615e-mail: instore.magazine@altermedia.bawww.instore.ba

Magazin IN STORE se distribuira na 5000 FMCGprodajnih mjesta, 2000 primjeraka za Topmenadžment, 700 primjeraka na adrese vanBosne i Hercegovine.

IN STORE magazine je besplatan za ciljnu grupu(trgovce, proizvođače, distributere, uvoznike i izvoznikerobe široke potrošnje) u BiH. Izdavač zadržava pravoda odredi ciljnu grupu. IN STORE magazine izlazijednom mjesečno. Za članke, fotografije i oblikovanje,magazin zadržava sva prava.

Poštovani,

vrijeme promjena u okruženju je došlo i svi smo svjedoci da se ujednom društvu ne može desiti promjena na bolje sve dok se ljudine promjene na bolje. Nadajmo se da su promjene koje sedešavaju upravo proizvod koji se izrodio iz te istine, jer u protivnomefekat bi mogao biti upitan.

U ovom broju i mi smo se pozabavili promjenom koja nas očekujevrlo brzo. Hrvatska ulazi u EU. Čudno kako niko ozbiljno nerazmišlja kako poslije toga i kakve će sve efekte proizvesti takavuspjeh Hrvatske?! U rubrici AKTUELNO možete pročitati našosvrt na tu temu.

Mislim da naši stručnjaci i političari griješe kada su prioriteti upitanju. Jednog dana kada se osvjeste neće biti ničega, bit će tojedan potpuni kolaps bh. privrede.

Na jednom neformalnom sastanku u redakciji IN STORE magazinanašim stručnim saradnicima naš kolumnista je postaviointeresantno pitanje: Zašto nas niko ne zove da pita za mišljenjei traži od nas prijedlog rješenja problema?! Odgovor svih prisutnihbio je interesantan:„Oni i ne znaju da mi postojimo.“

A da postojimo najbolji primjer je taj da IN STORE magazin, nakontri godine uspješnog izlaženja i više od trideset brojeva u Bosni iHercegovini, svoju uspješnu priču zaokružuje i proširuje nazemlje u regiji.

Naša posebnost, a prednost za vaše uspješno poslovanje je utome što će naših 42.000 časopisa pročitati čak 150.000 čitalacau šest zemalja i tržišta u regiji gdje živi skoro 18 miliona ljudi.Svako od izdanja IN STORE magazina bit će dostupno na internetui na engleskom jeziku. To će vam omogućiti bezbroj mogućnosti zakomunikaciju s vašim kupcima, konkurentima i poslovnim partnerima.

Na jednom mjestu pročitajte najraznovrsnija istraživanja poznatihdomaćih i svjetskih agencija kao i vijesti iz sektora trgovine.Poznati stručnjaci pisat će članke i kolumne o logistici itransportu, zakonodavstvu i carinskim propisima, a naši novinariće vas izvještavati o najnovijim vijestima iz poslovnog svijeta.

Direktori medijskih i marketinških agencija analizirat će najboljemjesečne kampanje i promocije, a voditelji prodaje trgovačkihlanaca pisat će svoje komentare. U svakom broju ćete moćipročitati rubriku “Naše gore list” u kojoj će poslovni ljudi s ovihpodručja prenositi svoja inostrana iskustva.

Želimo biti prva adresa gdje ćete pročitati najnovije vijesti, saznatisve o lansiranju proizvoda, čitati o aktuelnim trendovima usektoru i saznati savjete najkompetentnijih ljudi iz poslovnogsvijeta.

mr.sc. Rešid Muratović

Uvodna riječ...

www.instore.ba3

SADRŽAJ

TEMA BROJAReciklaža i zbrinjavanje otpada u BiHOdrživi razvoj se možepostići jedino ako se naodgovarajući način rješavajupitanja zaštite okoline.Jedan od najvećih okolišnihproblema u BiH, ali i regiji jeodlaganje otpada.

INTERVIEWNermin Gvožđar, direktorkompanije Zvijezda d.o.o. Sarajevo Naši proizvodi su izrađeni od prirodnih strogoselektiranih sastojaka visoke kvalitete tetehnološkim postupcima kojima su očuvani svivrijedni sastojci.

42

54

VIJESTI IZ ZEMLJEDelta Maxi: Promjena imena u Delhaize BH...........................................6

VIJESTI IZ REGIJEHrvatska: Trećina firmi seli u BiH..........................................................11

VIJESTI IZ SVIJETAReciklaža otpada nakon Olimpijade......................................................12

PRODAJNE TEHNIKESamo taktika otklanja primjedbe..........................................................18

INTERVIEW S POVODOMJoseph Goić, generalni direktor Dukat mljekare.........................................24

ISTRAŽIVANJAOsvrt na tržište juha u Bosni i Hercegovini............................................26

CONSULTINGDa li je pronađen DNK za HRM...............................................................32

ISTRAŽIVANJAAlkoholna pića u Srbiji..............................................................................40

LOYALTY MARKETINGUticaj nedostatka proizvoda na odluku o kupovini..............................58

IN STORE RAZGOVORdr.sci. Željko Šuman..................................................................................62

MALOPRODAJALean six sigma u prodaji - Analiza toka vrijednosti za kupca............70

PUBLIC RELATIONSLideri – da li se rađaju ili stvaraju?........................................................82

BUSINESS SUPPORTPiratski so�ver šteti lokalnoj i globalnoj ekonomiji............................84

KOLUMNAStres- najveći neprijatelj modernogmenadžera

74

www.instore.ba4

www.instore.ba6

VIJESTI IZ ZEMLJE

Kafu u Bosni iHercegovini najvišepiju žene

Da li ste znali da je kafa poslijevode najpopularniji napitak?Istraživanja kažu da se u svijetugodišnje popije nevjerovatnih400 milijardi šoljica kafe. Računase da od troje ljudi dvojekonzumira crni napitak, što jegodišnji prosjek od 4,8 kilogramakafe po osobi.

Iako je tradicija ispijanja kafe uBosni i Hercegovini jedna odnajstarijih u Europi (konzumiranjekafe u BiH počelo je još davne1522. godine), mi nismo najvećipotrošači kafe na Staromkontinentu. Prema statističkimpodacima rekorderi su Finci kojiu prosjeku godišnje potroše 12kilograma kafe po stanovniku. U

Bosni i Hercegovini premaNESCAFÉ®Dolce Gusto® istraživanjušto ga je proveo GfK, 64%stanovništva svakodnevno, višeputa dnevno konzumira kafu.Kafa se isključivo pije vruća sašećerom, vrlo često i sa mlijekom.Tradicionalnom ispijanju kafe uBosni i Hercegovini pribjegavavećinom starije stanovništvo,više žene (69%) nego muškarci(59%), dok je dob u kojoj senajviše konzumira crni napitakod 45 do 54 godine (82%).Tradicionalno ispijanje kafenajviše se koristi ujutro i kodkuće, dok se instant kafa višepije popodne u kafićima i naposlu. Ispitanici su kao glavnimotiv za ispijanje kafe navelidruženje i poticaj za buđenje.Statistika kaže da polastanovništva ispod 45 godinasve više pije instant kafu, a višeje piju žene nego muškarci.

Najveći ljubitelji instant kafe sumladi ljudi između 25 i 34godine, a najomiljenija markaim je NESCAFÉ® koja jeapsolutni lider u ovoj kategoriji.

NESCAFÉ® Dolce Gusto®istraživanje što ga je proveoGFK u Bosni i Hercegoviniurađeno je na uzorku od 800ispitanika.

Delta Maxi: Promjenaimena u Delhaize BH

Maloprodajni lanac Delta MaxiBanja Luka će u budućnosti poslovatipod novim imenom Delhaize BHBanja Luka d.o.o.

Ova kompanija posjeduje 42prodajna objekta koji će zadržatidosadašnje nazive Maxi, Minimaxi, Tempo i Tempo express.

Belgijska kompanija Delhaizegroup kupila je u julu maloprodajnu

mrežu Delta maxi u čijem sastavuse nalazilo 450 maloprodajnihobjekta u Srbiji, BiH, Crnoj Gori,Bugarskoj i Albaniji.

Vrijednost transakcije iznosila je932,5 miliona eura, uključujućineto dug i ostale uobičajenekorekcije od ukupno 318 milionaeura.

Delhaize group je međunarodnitrgovački lanac sa sjedištem uBelgiji, koji je prisutan u 11zemalja.

FBiH: Rast industrijskeproizvodnje u oktobruIndustrijska proizvodnja u oktobruFederaciji BiH u odnosu naprosječnu mjesečnu proizvodnjuiz 2010. godine veća je za 8,6posto. Industrijska proizvodnjau prethodnom mjesecu u odnosuna septembar 2010. veća je za1,8 posto, a za 1,4 posto manja uodnosu na oktobar 2010. godine. Uistom periodu, industrijskaproizvodnja u području vađenjaruda i kamena veća je za 15,2posto, u području prerađivačkeindustrije za 1,1 posto, a proizvodnjai snabdijevanje električnomenergijom, gasom i vodom većaje za 5,5 posto.

www.instore.ba8

VIJESTI IZ ZEMLJE

Natura Vita uskoro natržištu Crne GorePreduzeće Natura vita d.o.o. izTeslića, koje se bavi otkupom ipreradom mlijeka, proizvodnjommesnih prerađevina, od narednogmjeseca plasirat će svoje proizvodei u Crnoj Gori – najavio jetehnički direktor preduzećaRadislav Đurić.

On je rekao da ovaj kolektivzapošljava 185 radnika kojidnevno proizvedu 150. 000 litaramlijeka i oko šest tona mesa imesnih prerađevina.

“Riječ je o zdravim proizvodimajer svu sirovinu otkupljujemo naprostorima BiH, a 35 postomliječnih proizvoda na tržištuBiH snabdijeva ovo preduzeće.Prisutni smo i na tržištuHrvatske i Makedonije a odnarednog mjeseca i Crne Gore”,rekao je Đurić.

On je istakao da Natura vita jošima kapaciteta za povećanjednevne proizvodnje za oko 50.000 litara, što je cilj u narednomperiodu, s obzirom na širenjetržišta i realnost.

Vlasnik i direktor “Natura vite”Vlado Đurić rekao je da se zaosnivanje preduzeća odlučiokako bi zaposlio bar jedan diostanovništva, a posebno mladihu blatničkom kraju gdje i samživi i radi i odakle se većinastanovništva tokom rata iselila,a znatan broj je napustio ovajkraj u posljednjih deset godina.

Easyfood zadovoljansaradnjom s Klasom Predstavnici najveće danskepekare Easyfood, specijaliziraneza proizvodnju ekskluzivnihvrsta hljeba i peciva, posjetili sukompaniju Klas d.d. Sarajevo.

Nastavak je to uspješnedugogodišnje saradnje ovedvije pekare. Naime, Klas od2003. godine preko Easyfooda uDansku izvozi dubokozamrznutesomune i krofne.

Redovna godišnja posjetaKlasu bila je dobra prilika darukovodstvo dvije kompanijerazmijeni pozitivna iskustva ipraksu u procesu proizvodnje idistribucije pekarskih proizvoda,a razgovarano je i o razvojunovih proizvoda.

„Kao i drugi veliki proizvođači,Easyfood ima razvijenu vlastituprodajnu mrežu, putem koje umaloprodajne objekte, restorane,hotele i lance brze hranedistribuira Klasove somune ikrofne. Osim na dansko, somunei krofne plasiramo na francuskotržište. Klasov somun je jedinstven,pripremljen prema tradicionalnojbosanskoj recepturi i neodoljivogje okusa i zbog toga je veomatražen u Danskoj", rekao jeFlemming Paasch, direktorEasyfooda.

Easyfood je moderna i inovativnakompanija zahvaljujući, izmeđuostalog, čvrstom partnerstvus velikim europskim pekaramakoje imaju visokokvalitetneproizvode i poštuju međunarodnopriznate standarde poslovanja.„Klas ima te karakteristike.Strogo se poštuju HACCPsistem, kao i ISO standardi.Higijena je na najvišem nivou,proces proizvodnje moderan iautomatiziran, a kapacitetiveliki. Obišli smo dosta pekarau Europi i Klas je, definitivno,među najboljima“, istakla jeHeidi Holt, menadžer kvaliteta uEasyfoodu.

Partnerstvo s danskom pekarom,koja sarađuje s velikim lancimabrze hrane, kao što su američkiMcDonalds i francuski Quick,za Klas je značajno i korisno.„Uvijek se radujemo poslovnomsusretu s predstavnicimaEasyfooda, jer imamo prilikuiz prve ruke saznati o europskimtrendovima u pekarstvu i čutiiskustva velikih europskihpekara. Easyfood mnogo investirau svoj razvoj, inovacije, noveproizvode i koncepte, jer su navrijeme shvatili da je to jedinaformula uspjeha na zahtjevnimeuropskim tržištima gdjeglavnu riječ imaju probirljivikupci i potrošači sa specifičnimzahtjevima“, kažu iz menadžmentaKlasa.

FBiH: Istekao rok zafiskalizaciju

Poreska uprava Federacije BiH(FBiH) će početi kontrolu svihobveznika druge grupefiskalizacije, koji su do 31.oktobra bili dužni završitipostupak inicijalne fiskalizacije istaviti fiskalni uređaj u funkcijuevidentiranja prometa.

Direktor Poreske uprave FBiHMidhat Arifović zadovoljan jebrojem podnesenih zahtjeva isamim procesom fiskalizacije.

“Prema broju pristiglih zahtjeva,već 70 posto obveznika jefiskalizovano, a očekujemonajdalje za mjesec da ćemoimati 100 posto završenu

fiskalizaciju”, rekao je Arifović.

Prema posljednjim podacimaPoreske uprave FBiH, do sada jepodneseno ukupno 40. 477 zahtjevaza inicijalnu fikalizaciju od čegaje fiskalizovano 39 125 uređaja.

Za sve obveznike fiskalizacije uFBiH koji ne budu poštovali

zakonom propisane obavezepredviđene su novčane kazne od2.500 do 20.00 KM za pravnalica, te od 3.000 do 10.000 KM zapreduzetnike. Za kupce kojiprilikom kontrole ne pokažuovlaštenom inspektoru račun zakupljenu robu u krugu od 20metara od prodajnog mjestapredviđena je kazna od 50 KM.

www.instore.ba9

VIJESTI IZ ZEMLJE

MK grupa kupila Carnex

MK grupa je izvijestila je da jekupila industriju mesa Carnex izVrbasa.

Kako se navodi, ključne stratešketačke budućeg poslovanja Carnexa,bit će povećanje proizvodnje, rastizvoza i plasiranje novih proizvodana tržište. “Vraćanje Carnexa udomaće vlasništvo je podjednako

dobro kako za Srbiju, tako i zasrpsku privredu i radnike”, kazaoje Kostić.

Carnex je privatiziran 2003. godinekada je kompanija Midland Resourceskupila 51,3 posto akcija kompanije na

Beogradskoj berzi.

Većinski vlasnik Carnexa odnovembra 2006. bio je londonskiinvesticioni fond Ashmore, koji jekupio akcije od MR-a, a zatimkupio još 40,8 posto akcija.

EBRD kreditira Nectarsa 35 miliona eura

Europska banka za obnovu i razvojsaopćila je da će kreditom od 35miliona eura pomoći srpskojkompaniji za proizvodnju sokovaNectar u širenju poslovanja ipreuzimanju slovenskog Fructala.

Iz EBRD-a su istakli kako jepoljoprivreda jedan od ključnihsektora srbijanske ekonomije, nakoju odlazi do 15,5 posto BDP-azemlje. EBRD je s više od 365miliona eura kreditirala 29projekata u sektoru agrobiznisa uSrbiji od 2003. godine do sada, a uSrbiju je ukupno uložila 2,7milijardi eura. Srbijanska kompanijaNectar će za kupovinu Fructalaplatiti nešto više od 50 milionaeura - 35,3 miliona eura za 93,73posto dionica te 13 miliona euraza otkup dionica malih dioničara iza plaćanje duga Fructala.

Vrijednost prodaje Nectara iFructala će poslije integracije ovegodine biti veća od 140 milionaeura što ih može uvesti u grupu 15najvećih proizvođača sokova inapitaka u Europi.

www.instore.ba10

VIJESTI IZ REGIJE

Crna Gora uvozihranu, izvozi alkohol

Crna Gora je u prvih devetmjeseci ove godine uvezla hraneza 332,7 miliona eura, dok je uistom periodu izvoz hrane vrijediosvega 32 miliona eura. Privrednakomora Crne Gore je saopćila dacrnogorska poljoprivreda još ne možeda zadovolji potrebe stanovništvau hrani, pa prehrambena stabilnostznačajno zavisi od uvoza. U strukturiizvoza crnogorskih poljoprivrednihproizvoda najviše su zastupljenaalkoholna pića sa 13,1 milionaeura, a posebno vina sa izvozomod 9,9 miliona.

Povećanje izvoza je zabilježenokod alkoholnih pića, začina, čajeva,mlijeka i mliječnih proizvoda,tjestenine i duhana. Pad izvozaiz Crne Gore je ostvaren kodmesa i prerađevina od ribe,prerađevina od voća i povrća.Ostale kategorije poljoprivrednihproizvoda uglavnom na nivouusporednog perioda prošle godine.

Pad uvoza hrane u Crnu Goru jezabilježen kod mesa i klaničnihproizvoda, duhana, ostale kategorijesu na nivou prošle godine ili ublagom povećanju. Najvećepovećanje uvoza zabilježeno jekod živih životinja, mliječnihproizvoda, žitarica i proizvodamlinske industrije.

U Privrednoj Komori Crne Goresmatraju da je osnovni problemcrnogorske poljoprivrede unedostatku finansijskih sredstavaza intenziviranje proizvodnje iizvoza.

Veliku slabost predstavlja i skromanmarketinški nastup crnogorskihproizvođača na međunarodnomtržištu, nepostojanje odgovarajućerobne marke u izvozu, kao iveliki broj sitnih izvoznika.

Poljoprivreda Crne Gorezajedno sa agroindustrijomučestvuje sa oko 15 posto ubruto domaćem proizvodu, a uzaposlenosti oko 20 posto. Ustrukturi vrijednosti oko 60posto odnosi se na stočarstvo, aostalo na biljne kulture.

Osnovu agrarne strukture činiporodično poljoprivredno gazdinstvou čijem posjedu se nalazi preko90 posto zemljišta i oko 96 postostočnog fonda.

Hrvatska: Trećinafirmi seli u BiH

Trećina proizvodnje iz Hrvatske,poslije njenog pristupanjaEuropskoj uniji, mogla bi da budepremještena u BiH, gdje bi se nataj način povećao broj novihradnih mjesta, ali i ugrozilakonkurentska stabilnost domaćihproizvođača.

Ovo su istakli u VTK BiH i dodalida su pojedini privrednici izHrvatske već najavili premještanjesvoje proizvodnje u BiH, zbogtoga što ne mogu finansijskiizdržati troškove koji vladaju uEuropskoj uniji.

“Prema informacijama kojimaraspolažemo, u mnogim hrvatskimproizvodnim preduzećima su utoku pripreme za izmještanjeproizvodnje na naše prostore, pouzoru na slovenske privrednike,koji su prije ulaska Slovenije uEU također izmjestili značajan dioproizvodnje u susjedne zemlje”,istakao je ekonomski ekspertVanjskotrgovinske komore BiHDuljko Hasić. On je naglasio daće osim pozitivnih efekata, koji

se odnose na povećanje brojanovih radnih mjesta i smanjenjecijena hrvatskih proizvoda nadomaćem tržištu, uslijediti inegativne posljedice. Hasić jeobjasnio da će pokretanjemproizvodnje na području BiH,hrvatska preduzeća postati jakakonkurencija proizvođačima uBiH, te će neminovno doći dozatvaranja izvjesnog broja domaćihfirmi. “Konkurentna sposobnostprivrede i privrednika iz Hrvatskeznatno je veća u odnosu nasposobnost proizvođača u BiH,koja će dodatno oslabiti u takvimuslovima”, naglasio je Hasić.Član Udruženja ekonomista RSSWOT Miloš Todorović je rekaoda će značajan dio proizvodnje izHrvatske sigurno biti premještenu BiH, što će dovesti do većegzapošljavanja radnika.

“Ovakva konkurencija će sigurnoprimorati i domaća preduzeća dabudu konkurentnija, što i nijenegativan efekat, jer je dobrasvaka konkurencija, koja nijemonopolistička”, smatra Todorović.

Privrednici iz Hrvatske još nisu javnogovorili o mogućnosti premještanjaproizvodnje na područje BiH.

www.instore.ba11

VIJESTI IZ REGIJE

PIK Vrbovec investirau proizvodnju

Pogon će se proširiti u dvije faze:u prvoj će se završiti novoskladište gotove robe i prostorza pakiranje, a u drugoj sagradititvornice za proizvodnju trajnihsalama.

Nakon što je Belje najaviloinvesticiju u najveću klaonicu ujugoistočnoj Europi, ni drugauzdanica mesne industrije koncernaAgrokor neće zaostajati. PIK Vrbovec,na čijem je čelu Dragan Marčinko,

planira investicije u nove pogonevrijedne otprilike 350 milionakuna. Oba se nova objekta prostiruna 20-ak hiljada kvadratnihmetara s kapacitetom većim odčetiri hiljade tona mesnihproizvoda.

Početak proizvodnje planira se umaju 2012. PIK Vrbovec lani jeproizveo 17 800 tona prerađevinai najviše je rasla prodajakobasica i polutrajnih proizvoda.Nakon tih investicija u PIK-unavodno planiraju i investicije uproizvodnju konzervi, što imsada radi Podravkina Danica.

U prvoj fazi investiranja u PIKVrbovec nakon što ga je 2005.preuzeo Agrokor sredila seinfrastruktura u staroj tvornici, au drugoj i trećoj fazi napravljenanova tvornica vrijedna milijardukuna.

www.instore.ba12

VIJESTI IZ SVIJETA

Reciklaža otpadanakon Olimpijade

Američka kompanija Coca Colaplanira da sljedeće godine reciklirasav providan plastični otpad kojeće nastati tokom Olimpijskih iParaolimpijskih igara u Londonu,objavljeno je na britanskom sajtuCoca Cole.

Od reciklirane bezbojne plastičneambalaže Coca Cola proizvoda, alii drugih proizvođača, kompanijanamjerava da proizvede 80 milionanovih boca. Reciklaža će trajatišest sedmica po završetkuOlimpijade. Na tom sistemu preradeplastike Coca Cola računa dareciklira petinu ukupog otpadakoji će ostati poslije Olimpijskihigara.

Kako je ranije objavio Olimpijskiorganizacioni komitet, Londonske

igre 2012. godine će biti ekološkinajčistije u historiji olimpijskogpokreta. OK računa da ćenajmanje 70 posto otpada bitiprerađeno i ponovo iskorišteno.Ova akcija bit će najveća ekološkasponzorska kampanja, koju jeCoca Cola ikad sprovela. Osim

toga kompanija planira da zatrećinu smanji emisiju štetnihgasova iz svojih fabrika.

Coca Cola je također u centruLondona postavila oko 260kontejnera za prikupljanje otpadanamijenjenog reciklaži.

Unilever: Veće cijene,veći prihodi

Holandsko-britanski proizvođačrobe široke potrošnje Unileverznatno je povisio cijene i zabilježiosnažan rast na tržištima unastajanju, te je obavijestio o7,8-postotnom povećanju prihodau trećem tromjesečju.

Unilever je povisio cijene 5,8posto, a zahvaljujući snažnimrezultatima na tržištima poputIndije, Indonezije i Brazila uspioje amortizirati teškoće na zrelimtržištima zapadne Europe i SAD-u.U trećem kvartalu prihodikompanije porasli su za 4,9posto na 12,1 milijardi eura. Akose isključi utjecaj troškovamašina i valutnih kurseva,prihodi su porasli oko 7,8 posto.

“Nastojali smo ublažiti utjecajrasta cijena roba na potrošače

tako što smo pri određivanjucijena imali u vidu samonadoknadu troškova, a ne iočuvanje marži”, izjavio jeizvršni direktor Paul Polman.

“Zbog tih faktora očekujemo daće osnovana operativna marža u2011. biti ista ili malo niža”,dodao je.

Red Bull planirapovećanje prodaje

Proizvođač energetskog napitkaRed Bull planira da ovu poslovnugodinu okonča sa rekordnomprodajom. Rukovodstvo preduzećaočekuje da će u ovoj godiniširom svijeta prodati 4,6 milijardilimenki. U 2010. je ovo preduzećeprodalo 4,2 milijardi limenki iostvarilo neto obrt u visini od3,8 milijardi eura. Vlasnikkompanije Dietrich Mateschitz jerekao da je 2010. svaki deseti euroostao kao dobit u kasi firme.

Red Bul svake godine koristivelike svote za sponzorstva imarketinške aktivnosti, a samoza učešće u Formuli 1, pomoćčetiri fudbalska tima i stotinemanifestacija, iz kase odvajaoko 1,3 milijardi eura. Premanizu studija Red Bull se ubrajau najvrijedniji brand Austrije.

www.instore.ba13

APEC: Trgovinomprotiv ekonomske krize

Čelnici 21 zemlje Azijsko-pacifičkog foruma za ekonomskusaradnju obavezali su se da ćesmanjiti trgovinske prepreke ipodupirati čistu energiju kako bise suprostavili rizicima koji mogudovesti do pada globalne ekonomije.U deklaraciji sa samita u Honoluluu,čelnici APEC-a naglašavaju da surast i stvaranje radnih mjestaoslabljeni u mnogim ekonomijama ida finansijski izazovi u Europidoprinose globalnoj nesigurnosti.

"Ti su izazovi samo ojačali našuobavezu u saradnji na putunaprijed", navodi se u deklaraciji,obavezujući se na borbu protiv

protekcionizma i bržu tranzicijuprema ekonomiji s niskom razinomugljika.

Nastojanje američkog predsjednikaBaracka Obame prema stvaranjuazijsko-pacifičke zone slobodnetrgovine dobilo je snažan poticajkada su Meksiko i Kanada objavilida su zainteresirani pridružiti sepregovorima.

U pregovorima za uspostavu zoneslobodne trgovine, odnosno zaTranspacifički partnerski pakt,zasad sudjeluje devet zemalja -SAD, Australija, Novi Zeland,

Singapur, Malezija, Brunej, Čile iPeru. Japan, treća najjača svjetskaekonomija, objavila je da se želipridružiti pregovorima, a istu sunamjeru iskazali Meksiko iKanada.

Priključenje ove tri zemaljepregovorima mora odobriti svihdevet postojećih sudionika, koji senadaju da će okvirni sporazumdogovoriti sljedeće godine. Samos priključenjem Japana, TPP bibio oko 40 posto veći nego EU.Kanada i Meksiko već imaju zonuslobodne trgovine sa SAD-ompreko Sjevernoameričke zoneslobodne trgovine i ispunjenjekriterija im ne bi trebao bitiproblem.

Otvarajući sastanak na vrhuAPEC-a, Obama je rekao da jeAzijsko-pacifička regija vrlo važnaza američki napredak, ali daprivredni rast treba biti uravnoteženi održiv.

Pad potrošačkihcijena u SAD-u

Američke potrošačke cijenepale su u oktobru prvi put učetiri mjeseca, smanjujući pritisakna domaćinstva i dajući Feduviše prostora za ublažavanjemonetarne politike u slučajuposustajanja privrednog rasta.

Ministarstvo rada je objavilo dasu se cijene spustile za 0,1 postou odnosu na prethodni mjesec,zahvaljujući nižim cijenama novihvozila i benzina.

Ekonomisti su očekivali stagnaciju,nakon septembarskog rasta za0,3 posto.

Cijene hrane porasle su uoktobru 0,1 posto, dok je cijenabenzina bila niža za 3,1 posto.Ako se izuzmu te dvije

kategorije proizvoda čije sucijene podložne oscilacijama,indeks je u oktobru bilježio rastza 0,1 posto, po istoj stopi kao imjesec ranije.

U ljetnim mjesecima je porastaoza 0,2 posto. U 12-mjesečnom

razdoblju zaključno s krajemoktobra potrošačke su cijeneporasle 3,5 posto, nakon 3,9-postotnog rasta u prethodnommjesecu.Temeljne su pak cijene,koji isključuju cijene hrane ienergenata, porasle 2,1 posto,nakon rasta od 2 % u septembru.

U prijatnoj kućnoj atmosferirestorana Golf klub 10. novembra uSarajevu je predstavljen Čarobnjak zakafu, novi NESCAFÉ Dolce Gustokoncept koji svim ljubiteljima kafepriređuje jedno potpuno novoiskustvo. Zvanice, među kojima subile i brojne poznate ličnosti poputAmre Silajdžić, Nihada Mameledžije,Pjera Žalice, Aleksandra Hršuma,Bulenta Biščevića... među prvima uBosni i Hercegovini, imali su priliku daprobaju NESCAFÉ Dolce Gusto kafu ina licu mjesta se uvjere kakofunkcioniše aparat koji je ove godineproglašen proizvodom godine uSjedinjenim Američkim Državama.

Najveći svjetski proizvođač kafeNESTLÉ i vodeći svjetski proizvođačkućnih aparata KRUPS, udružili susnage i proizveli sistem za pripremukafe, koji ritual ispijanja espressa,cappucina i machiatta, do sadarezervisanog za kafiće, dovodi udomove širom BiH.

Gosti su, osim upoznavanja sa ovim,potpuno novim, konceptom pripremekafe, imali priliku da uživaju u

raznovrsnim ukusima, ali i da čujupodatke zanimljivog istraživanjaNESCAFÉ Dolce Gusto, koje jesproveo GfK o navikama ispijanja kafeu BiH. Naime, prema istraživanju,64% građana BiH pije i nekolikošoljica kafe dnevno, te će imNESCAFÉ Dolce Gusto, Čarobnjak zakafu, omogućiti da za manje odjednog minuta, uživaju u različitimukusima kafe u svom domu.

Gostima se obratio i profesionalnibarista, koji je objasnio specifičnostiprocesa pravljenja dobre kafe,opisujući put od zrna do šoljice, inaglašavajući važnost samog procesapripreme ovog čarobnog, tamnognapitka.

U zanimljivom kvizu, koji je vodiomoderator Emir Cocalić, saznali smošta našim zvijezdama predstavljaritual ispijanja kafe, a za iskreneodgovore nagrađeni su aparatimaNescafe Dolce Gusto.

NESCAFÉ Dolce Gusto, kao i kapsulerazličitog okusa, od nedavno možetepronaći u najvećim maloprodajnim i

veleprodajnim objektima širomzemlje.

Čarobnjak za kafu stigao u BiH

www.instore.ba14

U Sarajevu promovisan NESCAFÉ Dolce Gusto

NESCAFÉ Dolce Gusto jeKRUPS-ov aparat za kafuizrađen od visoko kvalitetnihmaterijala, koji proizvodipritisak od 15 bara, što jejednako pritiskuprofesionalnih aparata zaespresso, i koji stvarabesprijekoran kvalitet i ukuskafe. Aparat ima poseban dioza vodu koji omogućavajednostavniju upotrebu, doksistem za automatskogašenje štedi električnuenergiju, a čišćenja praktičnoi nema, jer kafa i mlijeko neprolaze kroz aparat negosamo kroz kapsulu. NESCAFÉDolce Gusto kapsule, punjenenajkvalitetnijom mljevenomkafom, na tržište dolaze upet ukusa: Espresso Intenso iEspress Barista su mješavinaArabice i Robuste, dok suCafe Lungo, Cappucino iLatte Machiatto pripremljeneod 100% pržene i mljeveneArabice.

DOGAĐAJI

www.instore.ba16

Uzgoj maslina na ovom područjuseže u daleku prošlost. Sa minimalnimtehnološkim spoznajama dobivalose vrhunsko maslinovo ulje. Bio jedovoljan mlinski kamen, lijevak iosovina. Ne možemo tačnoutvrditi razdoblje kada su prvemasline donijele ploda uHercegovini, ali pisani dokumentipostoje iz 1821. kada se spominjeprvi veći maslinik sa 800 stabalakod kuće bega Kapetanovića uVitini. Nakon toga podižu se brojnimaslinici. Veći su poznati sa stolačkogpodručja, nastali 1839. godine.Kasnijim agrarnim reformama seposvetilo više drugim kulturama,primjerice duhanu, a maslina sezapostavila. Približio nam je takopovijesni razvoj maslinarstva mr.sci.Miro Barbarić. Posljednjih godinapoljoprivrednici su počeli obnavljatimaslinike, pa se čak može govoriti io ekspanziji maslinarstva napodručju Hercegovine. Prije dvijegodine je bilo oko 100 hektaramaslinika, a danas ih je dvostrukoviše.

Uslijed specifičnih zemljišno-klimatskih uslova te primjenesavremenih postupaka u uzgoju ipreradi maslina, ovdašnje djevičanskomaslinovo ulje postaje prepoznatljivoje po visokoj kakvoći.

Maslinovo ulje kao hrana ilijek

Nasljednik porodičnog imanja sastarim maslinama sa Hvara JurajMiličić, zasade je podignuo i uLjubuškom. Nekada su na imanjuimali zasađene bajame, kad suuvidjeli da sa njima imaju puneruke posla, odlučili su formulu sahvarskim maslinama prenijeti uLjubuški. Porodično poljoprivrednogospodarstvo u Hercegovini vodinjegov sin Josip, koji u manjojuljari proizvodi kvalitetno maslinovoulje, a slogan na bocama glasi:Biti zdrav, znači biti bogat. Visoku

hranjivu vrijednost njihovog uljapotvrđuje dubinska hemijskaanaliza u kojoj se vidi količinavitamina i minerala. „Organoleptičkojmetodi se daje najveća važnost, adubinsku kemijsku analizu rijetkokoji proizvođač obavlja, iako se tektakvom analizom može ustanovitiprava kvaliteta maslinovog ulja“,ističe Josip.

Dragan Mikulić, također Ljubušak,posadio je šest hiljada maslina, anjegovo maslinovo ulje će se naći napolicama tržnih centara. BudućnostHercegovine je u maslini, ističeMikulić koji se nada da će njegovauljara proraditi iduće godine.

Budućnost Hercegovine umaslini

SPECIJALIZIRANA RADNJA

Pripremila:

Katarina Sulić

www.instore.ba17

Jedna od najsavremenijih uljaraprerađivati će tri tone maslina na sat.Planiraju tako otkupljivati masline iod drugih proizvođača.

Za dobivanje ulja visoke kakvoćeključni segmenti su vrijeme i načinberbe. To je posljednji čindugogodišnjeg rada maslinara. Okusulja zavisit će o načinu vođenja svihradova, sve od mljevenja pa doekstrakcije ulja iz plodova i odvajanja.Barbarić ističe da se kvaliteta postižeranijom berbom i preradomhladnom prešom u roku od 24 sata,međutim okus je intenzivniji kodkasnije ubranih maslina. Kakvoćuekstra djevičanskog ulja određujuprosječne vrijednosti nekolikopokazatelja: udio slobodnih masnihkiselina (0,18−0,40%), peroksidnibroj (2,8−3,6 mmol/kg) i ocjenaokusa i mirisa (7,2−7,4).

Analiza maslinova ulja iz 2010.godine koju je uradio Poljoprivrednoprehrambeni fakultet - Sarajevopokazuje da svi uzorci sa područjaHercegovine (Ljubuški preko 60 posto)spadaju u kategoriju – extradjevičanskog maslinovog ulja.

Kada se govori o kvalitetnom ulju ipionirima maslinarstva ne može sezaobići neumsko zaleđe. Porodičnogospodarstvo Matić u selu Broćanacima nasade stare stotinama godina,koje su ponovno oživjeli. U ovom selu

postoji i uljara napravljena 1951.godine. Josip Matić od 2005. godineide sa neumskim maslinovim uljempo natjecanjima, a gdje god su došliosvojili su neku nagradu. Zadnja jesa sajma maslinarstva iz Rima. Sveje više turista, ističe Josip koji usezoni dolaze u neumska sela itraže kvalitetno maslinovo ulje.

Zahvaljujući submediteranskompodručju, izvanrednim klimatskimuslovima, sa minimalnim utjecajemčovjeka postižu se izvrsni rezultati.

Da maslina traži minimalnu njegu, auzvraća bezuslovnom ljubavlju ibogatim plodovima ističu svimaslinari. Jednoglasno se slažu i umudrosti izreke loza je kao žena, amaslina je kao majka.

SPECIJALIZIRANA RADNJA

Josip Matić, Neum

KATEGORIJE MASLINOVOG ULJA:

1. Extra djevičansklo maslinovoulje (Olio di Oliva extravergine)dobija se nakon prvog tješćenjazdravog ploda masline, a kiselost(slobodne masne kiseline) mu neprelaze 0.8 %. Uz zadovoljenjehemijskih parametara, ulje morajoš proči organoleptičku provjerutj. kušanje i ne smije imati nitijedan miris koji nije svojstvenulju,primjerice“ extra djevičanskooplemenjeno grančicom ružmarina-zapravo nije extra djevičanskomaslinovo ulje.

2. Djevičansko maslinovo ulje(Vergine) se dobiva nakon prvogtješnjenja slabijeg ploda masline(ozljeđeni plodovi, oštećeno odštetnika) pa mu je kiselost tj. užeglostu odnosu na extra djevičanskomaslinovo ulje nešto veća, alisadržaj slobodni masnih kiselina neprelazi 2 %

3. Maslinovo ulje se dobivamješanjem rafiniranog tj. prerađenogulja i određene količine extradjevičanskog maslinovog ulja kojesluži poboljšanju boje i okusa, akiselost ovako proizvednog ulja jeoko 5 %.

4. Sansa ulje (Olio di sansa) sedobiva hemiskim izdvajanjem izkrutih ostataka ploda maslinenakon tješćenja. Ovako proizvedenoulje je slabije kvalitete, ali se možekoristiti za prženje.

www.instore.ba18

Kupac kaže „Primjedba!“ Šta onmisli u tom trenutku? Da li je toprava primjedba, neko zamajavanjeili čak laž?Da li primjedba moždaukazuje na kupčevu zainteresovanost!?

Mnogi prodajni zastupnici se bojeprimjedbi. Za njih to predstavljadirektan udar na njihovu stručnost,osposobljenost, ingenioznost ipredanost poslu. Nakon primjedbeosjećaju se manje važni, neuspješnii demotivirani. Međutim prodavačimoraju početi percipirati neuspjehkao novu priliku, a nikako kaotragičnu situaciju. Svjesni smo daneuspjehe u životu, pa tako i uprodaji, ne možemo izbjeći. Bitnoje to da se moramo osloboditistraha koji nas može paralizovatii ne dozvoliti nam da uspijemosljedeći put.

Prije nego što prodajni zastupnikpostavi pitanje o zaključenju prodaje,mora se uvjeriti da li je kupacspreman za kupovinu. Nakonprezentiranja svih karakteristika,prilika, koristi, motiva i rezultata,prodajni zastupnik mora prepoznatida li se kupac oko nečega dvoumiili ima prigovore. Prigovor ukazujena zainteresovanost kupca. Čestose smatra da ako kupac nemaprigovora on ustvari nijezainteresovan za kupovinu ili neželi primjedbu reći prodajnomzastupniku. Kao argument ovome

ide i činjenica koju pokazujuistraživanja, a to je da se čak i do90 posto pravih primjedbi nikadane izgovori.

U literaturi je poznat zakon „šestprigovora“. Ovaj zakon kaže danikada ne postoji više od šestprigovora na bilo koju temu. Čakiako kupac ima mnogo prigovora,svi se oni mogu svrstati u šestkategorija. Zadatak prodajnogzastupnika jeste da identificiraprimjedbu i da je svrsta u neku odsljedećih kategoriju:

1. Primjedbe na cijenu,2. Primjedbe na kvalitet,3. Primjedbe na odnos proizvodaili usluge prema konkurentskom,4. Primjedbe na mogućnosti proizvoda,5. Primjedbe na imidž proizvoda,6. Primjedbe na usklađenostproizvoda sa savremenimtrendovima.

Prodajni zastupnik u svakomtrenutku treba imati pripremljenodgovor na sve primjedbe, te ihiskoristiti da još jednom kupcu dado znanja vrijednost koju muprodajom namjerava prenijeti.

„Stvaran svijet... Akomožete predvidjetiprimjedbe, možete ihspriječiti. Zvučijednostavno. To samozahtjeva pripremu ivježbu. Potrebni suvrijeme, kreativnost ikoncentracija da bi se todesilo. Molim vas dapokušate. Vaša nagradaza veći trud bit će većibroj prodaja ... što vodidebljem novčaniku.“

Piše:

mr. Kenan Uštović

PRODAJNE TEHNIKE

Samo taktika otklanjaprimjedbe

Izvor:Jeffrey Gitomer, „Biblija prodaje“,Nukleus, p. 174

www.instore.ba19

Ovo se ne smije!

Prepirati! Čak i kada ste sigurni usvoje argumente, znajte da kupcine vole da nisu u pravu. Slušajteih, u suprotnom gubite prodaju.

Polemisati o stavovima kupca, ane o mogućnostima! Prilikomiznošenja argumenata buditeoprezni. Kupci ne vole da seosjećaju kao neznalice. Poštujtenjihove stavove, ali prodajite svojemogućnosti.

Pretpostavljati. Sve kupčeve zahtjevekoje niste sigurni da razumijete,ili niste svjesni konteksta u koje sustavljene, nemojte pretpostavljati,nego pitajte. Prvo, kupac će bitizadovoljan jer ste mu pokazali daga slušate i da u obzir uzimatenjegove potrebe, a s druge straneprecizniji odgovori će vam pomoći dakanališete svoju prodajnu strategiju.

Zanemarivati karakteristike! Veomaje važno da prodajni zastupnikvjeruje u ono što prodaje, i da doznanja da o svim karakteristikamaproizvoda želi razgovarati. Akokupac kaže da je proizvod preskup, netreba ga početi uvjeravati u kvalitet.Samim tim priznajete da vašproizvod zaista i jeste preskup.Usporedite cijenu, objasnite cijenu,ubijedite kupca da je to najboljacijena, ali držite se cijene. Zapamtite,sretni su samo oni koji sanjajusnove koje su spremni da plate.

Biti kukavica. Budi najboji kada jenajteže! Šta uraditi kada tvoj kupackaže: „Proizvod je beskoristan“.Neki bi uzeli svoju torbu i ljubaznose pozdravili sa kupcem. Ja bihprećutno pomislio: „Super, prodajaje blizu“. Postoji jedno jednostavnopravilo u prodaji – što je kupac višerazočaran vašom konkurencijom ine vjeruje prodavačima, to ćete gavi lakše impresionirati. Ovo jeprilika da „izvučete“ vašu najbolju,a prije svega najprikladniju,prodajnu tehniku, i pokažete kupcuda svi prodavači nisu isti.

Prebacivati krivicu! Za propust uisporuci, fakturisanju ili komunikacijinikada nemojte okriviti ljude kojirade u vašem preduzeću. Ljubaznose izvinite, i recite – Ja ću toriješiti. Kupac vas zatim percipirakao osobu koja je tu da mupomogne. A to i jest vaš cilj.

Omalovažavati prigovore! Samoonda kada vi cijenite prigovore

vaših kupaca, možete očekivati daoni cijene vas. Nemojte zaboraviti,koliko god prigovor kupca biobizaran, to je razlog zašto vinećete ostvariti prodaju. Samimtim on mora dobiti na značaju.Pristupite rješavanju prigovoraplanski, kao da vam je tonajvažnija stvar tog dana i pitajtevašeg kupca koji je najboji načinda mu pomognete. Prije nego štopređemo na korake kako trebarješavati primjedbe, važno jenapomenuti: kada vam kupacukaže na nešto, prvo provjerite dali je to zaista primjedba ili samozamajavanje.

Za početak možete uraditi krataktest na kraju članka.

Bacite primjedbe na koljenau sedam koraka!

1. Pažljivo slušajte primjedbu –odlučite da li je u pitanju pravaprimjedba ili zamajavanje. Recitekupcu da je ispravno to što jeprimjetio. Ako je prava primjedba,pripremaj te taktiku. Ako nije,probajte kupca navesti da vamkaže šta je to što njega zaistabrine.

Naprimjer: Gospodine, iskustvomi pokazuje da kada kupca kažetako nešto, on ustvari ima problemsa ___!

Da li se i vi tako osjećate?

Prigovor ukazujena zainteresovanostkupca. Često sesmatra da ako kupacnema prigovora onustvari nijezainteresovan zakupovinu.

PRODAJNE TEHNIKE

Prodajni zastupnik u svakom trenutku treba imati pripremljen odgovor na sve primjedbe.

www.instore.ba20

2. Utvrdite da li je jedina – prijenego što krenete rješavatiprimjedbe, morate utvrditi kolikoih ima. Da li je to samo jedna, ili jeriječ o nekoliko njih. Ovo je,naravno važno da bi znali kojutaktiku da primijenite.

3. Utvrdite primjedbu – da bi bilisigurni da ste dobro razumjeliprimjedbu, preformulišite je itražite od kupca da vam je potvrdi.Tada ćete biti sigurni da ste napravom putu.

4. Raspravljajte o mogućnostima –probajte navesti kupca da vamkaže sa kakvim rješenjemprimjedbe bi on bio najzadavoljniji.

5. Iskoristite najbolje adute – sadje pravo vrijeme da kupca

pridobijete na svoju stranu.Pokažite mu pisma preporuke,istraživanja, nazovite drugogzadovoljnog kupca. Ovakve aduteje najbolje iskoristiti kada jekupac još neodlučan. Tada ćeteimati mnogo više koristi od njih,nego na početku ili na krajurazgovora.

6. Završno pitanje – ponudili stemoguće rješenje sa kojim jekupac zadovoljan i iskoristili

najbolje adute, sada je vrijeme daostvarite prodaju. Pitajte kupcajoš jednom: Sada kada smo riješilipotencijalni problem, da li postojijoš nešto zbog čega ovaj proizvodne biste kupili odmah? Kupcu ćebiti neugodno odbiti vaš poslovniprijedlog, kada vidi da vi rješavatesve njegove probleme.

7. Potvrdite dogovor – Na krajunajbolje je postaviti još jednopitanje kako bi učvrstili vašdogovor. Kada želite da vam toisporučimo ili gdje želite da vamisporučimo–su dva najjednostavnijai najzastupljenija pitanja, koja sepostavljaju na kraju dogovora.

I na kraju nemojte zaboraviti: „Akomožete predvidjeti primjedbe,možete spiječiti njihovo javljanje.“

Prodavači morajupočeti percipiratineuspjeh kao novupriliku, a nikako kaotragičnu situaciju.

PRODAJNE TEHNIKE

Odgovori: Primjedbe (1,3,6,8,9,10,12,13,16,19); Zamajavanja (2,4,5,7,11,14,15,17,18,20)Ocjene: 0-10 - Razočaravajuće11-12 – Jako slabo13-14 - Slabo15-16 - Prosječno17-18 - Odlično19-20 - Izvanredno

Kozmetika Afroditapredstavila je novu linijuza njegu lica – liniju GOLD24Ka

Luksuzna linija GOLD 24 Kapredstavlja pravu anti-age fantazijuod čistog zlata. Raskošni proizvodiu sebi sadržavaju vidljiva zrncačistog 24-karatnog zlata.

Komadići čistog zlata koji izskrivenih dubina zemljineunutrašnjosti u kožu donose pozitivnuenergiju i daju joj raskošan sjaj iglamurozan izgled, glavni surazlog zašto su u Kozmetici Afroditaodlučili upotrijebiti zlato u svojojkozmetici.

Upotrebom dragocjenog zlata unovoj liniji GOLD 24 Ka KozmetikaAfrodita zaokružila je svoju iznimnuponudu profesionalne kozmetikepod imenom Salon exclusive iponovno potvrdila status vodećeslovenske kozmetičke kuće.

Linija GOLD 24 Ka sadrži četiriproizvoda: luksuzne ampule, luksuznekreme za dnevnu i noćnu njegu iluksuznu masku.

Cijela linija namijenjena je kožinakon 30. godine starosti budućida u kombinaciji s izoflavonimakoži nudi osjećaj glamuroznogugođaja.

Proizvodi GOLD 24 Ka sa snažnimanti-age učinkom namijenjeni sunjezi normalne, mješovite i suhekože nakon 30. godine starosti, jošposebice za kožu bez tonusa ikožu sa izraženim borama. Njihovomupotrebom poboljšava se strukturakože i podupire sposobnost njenogobnavljanja, što se primjećuje uzaglađenim linijama bora tevidljivo poboljšanom tonusu.

Linija GOLD 24 Ka potiče nastanakelastina i kolagena u koži.Pomaže ojačati zaštitnu funkcijukože i sa dovođenjem aktivnih tvaripoveća se njena hidratiziranost,vitalnost i elastičnost. Kozmetička

linija GOLD 24 Ka namijenjena jeprofesionalnoj njezi u kozmetičkimsalonima, wellness i spa centrimate naravno za kućnu njegu svihonih koji žele “pozlatiti svojukožu” i svoje zlatne godine.

Gdje kupiti luksuznu GOLD24Ka liniju?

GOLD 24 Ka linija za njegu licamože se nabaviti u brojnimkozmetičkim salonima i wellnesscentrima diljem BiH koji rade sKozmetikom Afrodita i naravno upredstavništvu Kozmetika Afroditad.o.o., dr. Ante Starčevića bb,88000 Mostar.

www.instore.ba22

DOGAĐAJI

Kozmetika Afrodita - GOLD 24Ka

Anti-age fantazija čistog zlata

www.instore.ba23

DOGAĐAJI

Nataša Pinoza novo zaštitnolice Kozmetike Afrodite

Uz direktoricu, vlasnicu iosnivačicu Kozmetike AfroditaDanicu Zorin Mijošek, ovoj„zlatnoj“ promociji prisustvovalaje i posebna zvijezda večeri,Nataša Pinoza, bivša MissUniverse Slovenije, ujedno izaštitno lice GOLD 24 KaKozmetike Afrodita. IzborNataše Pinoze za zaštitno liceove kampanje nije bila slučajnost.Nataša je, naime, u slovenskojjavnosti poznata po iznimnoelegantnom stilu odijevanja i pogracioznim, uglađenim javnimnastupima, zahvaljujući kojima jeizgradila svoj imidž mlade, lijepesamouvjerene poslovne ženeprirodnog izgleda.Glamuroznost i sjaj osnova sunove GOLD 24 Ka linije i upravozato su je u Kozmetici Afroditasmatrali najboljim izborom zazaštitno lice ove nove kampanje.Pod voditeljskom palicomRenate Sopek događaj je okupioi mnogobrojne osobe iz javnogživota, poput glumice BarbareNole, voditeljica Antonije StuparJurkin i Edite Misirić, IveŠulentić i Marijane Batinić, a„zlatni glas estrade“ Marko Toljatom je prigodom održao i svojkoncertni nastup.

Zlato nekada i danas

Zlato s latinskim imenom Aurumje onaj dragocjeni metal kojisimbolizira sunce i koji sjajnombojom kao magnet već od davninaprivlači ljude. Zbog svojerijetkosti, blijeska i opstojnostipostalo je visoko cijenjeno kaosimbol moći, bogatstva i ljepote usvim kulturama.

Značajan pečat pustilo je uhistoriji moćnog Egipta. Grobnicafaraona Tutankamona otkrivenaje 1922. godine s najbogatijimnalazištem zlata, zlatnog nakita iostalih dragocjenosti u cjelokupnojhistoriji arheologije. Za ritualeljepote ga je obilno upotrebljavalaegipatska kraljica Kleopatra, kojaje i spavala sa zlatnom maskomna licu kako bi sebi zagarantiranavječnu mladost, potpuni ugođaj isreću.

U antikno doba su vjerovali dazlato izliječi sve probleme fizičkog,mentalnog i spiritualnoga izvora.U alternativnoj i tradicionalnojkineskoj medicini zlato jepredstavljalo bitni sastojak zapomlađivanje i regeneraciju.

Aktiviralo je 'chi', životnu energijutijela, uklanjalo blokade u organizmui djelovalo smirujuće. Kineski carevisu je zvali ključ do mladosti, zatosu je za smanjenje bora i sjajanizgled kože stavljali direktno nalice. U Indiji su za tretmane ljepoteupotrebljavali zlatne maske kojesu obnavljale kožu, i činile ječvršćom i sjajnijom.

S razvojem savremenih tehnologijakoje su omogućile da se sadrobljenjem čistog zlata namikroskopske djeliće iskoristenjegove odlične karakteristike,upotreba zlata dobila je novedimenzije u kozmetici.

Zlato dokazano djeluje u smislupomlađivanja kože, ispravljanjalinija i bora te poboljšanja tonusakože. Koža njegovana zlatompostaje vidljivo glađa i prekrasnogsjaja.

Miss Universe Slovenija Nataša Pinoza, direktor tehnologije inabave Iztok Zorin, direktorica Danica Zorin Mijošek udruštvu Afroditinih „zlatnih dečki“

Dukat mljekara, zahvaljujući investicijivrijednoj 800.000 KM u Gradačcu jeotvorila najsavremeniji skladišniprostor domaće mliječne industrije.Radi se o visokom regalnomskladištu direktno povezanom sproizvodnjom, kapaciteta 2.365paletnih mjesta. Ovo je skladište odizuzetnog značaja za unapređenjeposlovanja ove firme.

Naime, skladište je projektirano iizvedeno prema EU standardima,čime je Dukat mljekara pripremilasvoje poslovanje za ulazak u EU,ali i za nastavak odnosno jačanjeizvoznih operacija na tržištuHrvatske njenim skorim ulaskomu EU.

O Dukatovom investiranju udomaću mliječnu industrijurazgovarali smo s Josephom Goićem,generalnim direktorom Dukatmljekare.

Dukat je otvorio jednood najsavremenijih skladišta, usklađenosa EU propisima, koliko spremnodočekujete ulazak Hrvatske u EU2013. godine?

GOIĆ: Hrvatska predstavlja jednood izvoznih tržišta Dukat mljekarestoga je naš fokus prilagoditiposlovanje uvjetima Europske unijekako bismo ulaskom Hrvatske usastav EU nesmetano nastaviliizvozne operacije na to tržište.

Novo je skladište projektirano iizvedeno u skladu s EU standardima,a Dukat mljekara će EU izvozničkibroj dobiti, vjerujem, već početkom2012. godine.

Prema tome, ulazak Hrvatske uEU pozdravljamo i čekamo spremniza nastavak, ali i širenje izvoznihoperacija.

Hoće li vam samo dvagranična prelaza koji će navodnobiti u opticaju stvoriti problem?

www.instore.ba24

Dukat je u Bosni iHercegovini nedavno pustio urad jedinstven skladišniprostor, koji je projektiran iizveden prema EUstandardima. Dukat mljekaraveć danas zadovoljavazahtjevne EU standarde, a EUizvoznički broj očekuje tokom2012. godine.

Dukat u novo skladište investirao 800.000 KM

Spremni za ulazakHrvatske u EU

INTERVIEW S POVODOM

Pripremila:

Murisa Dučanović

www.instore.ba25

GOIĆ: Ulazak Hrvatske u EU, kaojednog od naših izvoznih tržišta,svakako za nas predstavlja velikiizazov na mnogim razinamaposlovanja. Unatoč tome vjerujemokako ćemo tu priliku iskoristiti nanajbolji mogući način. Isto takovjerujemo kako će državna tijela datisvoj maksimum u rješevanjueventualnih poteškoća ili prepreka.

Od kakve je važnostiskladište za poslovanje firme kao štoje vaša?

GOIĆ: U mliječnoj je industrijiskladištenje proizvoda vrlo osjetljivproces kojem je nužno pridavatimaksimalnu pažnju, te neprekidnoraditi na unapređivanju procesaskladištenja. Danas to možemo, jerraspolažemo vlastitim najsavremenijimskladišnim kapacitetom te vrhunskomtehnologijom. Osim što je rukovanjeproizvodima i njihovo eventualnooštećivanje svedeno na minimum, novonam skladište omogućava efikasnijeupravljanje proizvodnim, prodajnim ilogističkim procesima te njihovuoptimizaciju.

Dukat je nedavnopredstavio i mlijeko obogaćenovitaminom D. Kako ste se odlučili nataj korak?

GOIĆ: Nedostatak vitamina D danaspredstavlja globalni zdravstveni

problem. Čak 52 posto stanovništvaEurope pati od manjka vitamina D,dok se u nekim zemljama procjenjujeda taj broj premašuje i 75 posto.Savremeni način života nažalostostavlja sve manje vremena za briguo pravilnoj i uravnoteženoj prehranistoga se hroničnom nedostatkuvremena neuravnoteženoj i nepravilnojprehrani nastoji „doskočiti“ obogaćenomi funkcionalnom hranom.

Zbog čega ste bašmlijeko obogatili vitaminom D?

GOIĆ: Budući da je kategorija mlijekai mliječnih proizvoda ona s najvećim„obrtajem“ u dnevnoj prehrani, upravoje ona i ključna kategorija proizvodas dodanom vrijednošću.

Mlijeko je namirnica koja sesvakodnevno i najčešće konzumira ito je osnovni kriterij zbog čega smopristupili obogaćivanju mlijekavitaminom D.

Osim toga, iskoristivost vitamina D,ali i kalcija, najveća je upravo izmlijeka.

Novo skladište, na nekinačin unaprijeđen proizvod, planirateli još koje investicije u ovoj godini?

GOIĆ: U Dukat mljekari neprekidnoulažemo u razvoj primarne proizvodnjemlijeka na našim otkupnim područjimate u saradnju s proizvođačimamlijeka, našim kooperantima. Toje ujedno i platforma održivog iodgovornog poslovanja našekompanije. Nadalje, neprekidnoulažemo u unapređenje proizvodnihprocesa i uvođenje novih tehnologijakako bismo bili u mogućnostipotrošačima ponuditi samo najboljeod mlijeka. Velika sredstva ulažemou edukaciju i profesionalni razvojnaših zaposlenika s fokusom nasegment proizvodnje, što je jošjedna odrednica odgovornog idugoročnog poslovanja Dukatmljekare u BiH. Početkom 2012.godine u Gradačcu otvaramosavremeni mikro-laboratorij, tezapošljavamo dva nova stručnjaka.Ovo ulaganje vrijedno 95 000 KMomogućit će daljnje unapređenjekvalitete i kontrole kvalitete našihproizvoda.

INTERVIEW S POVODOM

Prednost vitamina D

Zbog svoje izuzetne važnosti zazdravlje organizma vitamin D sesvrstava u grupu super-vitamina, a omogućavaugradnju kalcija unesenoghranom u kosti. Rezultatinajnovijih istraživanja ukazujuda ovaj vitamin smanjuje rizikod nastanka pojedinih zloćudnihbolesti, šećerne bolesti, bolestisrca i krvožilnog sistema,umanjuje hronične bolove i umorte pozitivno utječe nakognitivne sposobnosti.

Novo je skladište izvedeno u skladu s EU standardima, dok će Dukat mljekaraEU izvoznički broj dobiti vjerujem već početkom 2012. godine. Ulazak Hrvatske uEU pozdravljamo i čekamo spremni za nastavak, ali i širenje izvoznih operacija.

Cijena Dukat trajnogmlijeka obogaćenogvitaminom D ostaje ista, adostupno je u pojedinačnimpakiranjima u praktičnoj bociza trajno mlijeko te uTetraPak ambalaži.

Juhe su neizostavan dio svakogručka. Osim što su bogatevitaminima, štite od prehlada iviroza, te pomažu prilikommršavljenja. Na tržištu Bosne iHercegovine možemo pronaćikrem juhe, bistre juhe te instantjuhe.

Prema Nielsenovom panelumaloprodaje (koji ne uključujecash&carry objekte, sezonsketrgovačke i ugostiteljske objekteniti noćne i disko klubove), unazadgodinu dana (oktobar/novembar2010. – august/septembar 2011.)

u BiH je prodano 1,808 milionakilograma juhe u vrijednosti35,054 miliona KM, donosećikoličinski pad od -9,0%.

Vrijednosni pad u odnosu na MAT2010. (oktobar/novembar 2009. –august/septembar 2010.) je -6,9%.

Juhe ne pokazuju sezonalni trendšto znači da se podjednakoprodaju tokom cijele godine. Štose lokacije prodaje tiče,supermarketi i male trgovinemješovite robe imaju jednakiznačaj u prodaji juhe te oneprodaju 34% kategorije.

www.instore.ba26

Piše:

Tin OpačićMarket AnalystNIELSENtin.opacic@nielsen.com

Osvrt na tržište juha u BiH

ISTRAŽIVANJA

Juhe – količinska i vrijednosna prodaja

www.instore.ba27

32% kategorije prodaje se uvelikim i srednjim trgovinamamješovite robe. Juhe dijelimo nainstant juhe i na ostale juhe. Saudjelom od 1% zastupljene suinstant juhe dok 99% prodaje činesve ostale juhe. Juhe takođermogu biti krem juhe ili bistre.

Na tržištu Bosne i Hercegovinezastupljenije su bistre juhe uprodaji na koje otpada 86%prodaje kategorije dok preostalih14% otpada na krem juhe.

S obzirom na okus, razlikujemokokošje juhe, goveđe juhe,povrtne juhe, posne juhe te juheostalih okusa. Na tržištu Bosne iHercegovine najveći udio u prodaji

bilježe povrtne juhe sa 42%. 34%udjela otpada na kokošje juhe, a20% na goveđe juhe.

Preostalih 5% u prodaji kategoriječine posne juhe te juhe ostalih

okusa. Vodećih 5 proizvođačaprodaje preko 87% ukupnekategorije.

Top 5 proizvođača na bh. tržištusu:

Udjeli po segmentima – Instant/Non Instant

Udjeli po segmentima –Krem/Bistra Juha

Udjeli po segmentima – Okus

www.instore.ba28

AKTUELNO

Turska delegacija iz grada Malatjaboravila je u dvodnevnoj posjetiSarajevu. Delegacija se sastala sapredstavnicima domaćih firmi izmetaloprerađivačke, prehrambene,tekstilne i industrije namještaja.Između ostalog, ova delegacijaposjetila je i mesne industrijeOvako i Brajlović, gdje su ostvariliznačajni poslovni kontakt. Naime,obzirom da je u ovoj delegaciji bilopredstavnika prehrambenogsektora, kao i dobavljača opremeza mesne industrije, firma Ovakoostvarila je konkretnu komunikacijuza uspostavljanje potencijalnesaradnje, a također su razmijenjena iposlovna iskustva sa ljudima kojirade u istoj ili sličnoj branši.“Tursko tržište samo po sebi,zbog veličine i velike populacije,jeste veliki potencijal zaproizvođače u BiH. Međutim, tu sejavlja jedan drugi problem, a to jeuspostavljanje kvalitetnih odnosau segmentu trgovine na državnom

nivou. Turska je u ekonomskojekspanziji i postaje sve veći igračna svjetskom tržištu, a toprvenstveno ostvaruju vlastitomproizvodnjom i porastom izvoza”,izjavio je za IN STORE MušanMutevelić, generalni direktor Mesneindustrije Ovako. Mutevelić je istakaoi kako je pored navedenogneophodno napomenuti da kaotakva Turska ima uređeno tržištei sistem za zaštitu vlastiteproizvodnje, što nije slučaj sanašim tržištem. Također, iz Ovakoističu i da ukoliko dođe do saradnjezbog veličine turskog tržišta, domaćibi morali povećati proizvodnepogone. Mesna industrija Ovakoveć radi na tome, te u skladu sakratkoročnim planovima pravidodatni proizvodni pogon veličine7000 kvadratnih metara, kroz koji bise povećala proizvodnja namijenjenaisključivo za inostrano tržište.

Konkretne razgovore s turskomdelegacijom imala je i firma Brajlović.Oni, kaže Hamid Brajlović,generalni direktor pregovarali suo izgradnji velike farme purana uBiH.

Vanjskotrgovinskarazmjena s Turskom

Republika Turska nije među prvihdeset kad je riječ o robnojrazmjeni sa BiH. Međutim, podacirobne razmjene od 2006. do 2011.godine u stalnom su porastu. U2010. izvoz iz BiH u Tursku

ostvaren je u vrijednosti od 218,5miliona KM, a vrijednost uvoza jeiznosila 337,4 miliona KM. Komorskisistemi država imaju dobru saradnju,a Privredna komora FBiH imapotpisane sporazume o saradnji sjednim brojem regionalnih komora uTurskoj. Međutim, domaći proizvođačiističu da kad je u pitanju izvozproizvoda životinjskog porijekla uTursku, postoji isti problem kao isa EU. „Radi se o istoj barijeri kaoprema EU, s tim da je Turskadozvolila uvoz jednog artiklaanimalnog porijekla, a to je“Kaurma”, koja se proizvodi odiznutrica i samim tim je higijenskiteže nadzirati i garantiratizdravstveno ispravan proizvod”,istakao je Brajlović, te dodao kakosu zainteresirani da na turskotržište plasiraju Bosanski sudžuk,te da je neophodno raditi naotklanjanju barijera, jer je turskotržište velika šansa za BiH.

Delegacija od 65turskih privrednika izgrada Malatja posjetilaje Sarajevo, te sesastala sa nekoliko bh.privrednika. Posjeta jerezultirala razmjenomdragocjenih kontakata,te planovima o mogućojbudućoj saradnji.

Pripremila:

Murisa Dučanović

Tursko tržište velika šansa za BiH

Delegacija iz Turske posjetila privrednike Sarajeva

Hamid Brajlović, generalnidirektor firme Brajlović

www.instore.ba30

Kompanija Delhaize BH koja je diomeđunarodnog trgovinskog lancaDelhaize Group sa sjedištem uBelgiji, otvorila je prvi Maxisupermarket u Sarajevu, u UliciParomlinska 34.

Maxi supermarket u Sarajevu na600 kvadratnih metara prodajnogprostora kupcima nudi gotovo 7000 proizvoda vodećih domaćih isvjetskih proizvođača. Novinu uponudi čine artikli privatne robnemarke „365“ koji potrošačimaobezbjeđuju dobar kvalitet popristupačnoj cijeni. Riječ je oprehrambenim i neprehrambenim

proizvodima „za svaki dan“ koji semogu naći i u drugim prodavnicama.

Delhaize u Evropi

Potrošačima u Sarajevu naraspolaganju stoje i Maxi pijaca saraznovrsnom ponudom voća ipovrća kao i Maxi pekara sa uvijeksvježim hljebom i pecivima. Zaodličnu uslugu po kojoj su Maxisupermarketi prepoznatljivi, zaduženoje 30 zaposlenih u ovom objektu.

U skladu sa svojim opredjeljenjemza društveno odgovornim poslovanjemi nastojanjem da pomogne lokalnoj

zajednici i ustanovama od javnogznačaja, kompanija Delhaize BHje povodom otvaranja svog prvogprodajnog prostora u Sarajevudonirala tehničku opremu Centruza vaspitanje, obrazovanje, radnoosposobljavanje i zapošljavanjementalno retardirane djece, djeceoboljele o autizma i cerebralneparalize Vladimir Nazor. Donaciju jedirektoru Centra Zulfi Ahmetovićuuručio direktor kompanije DelhaizeBH, Vladimir Đilas.

Delhaize BH d.o.o.

Kompanija Delhaize BH se bavimaloprodajom, a njenu maloprodajnumrežu u Bosni i Hercegovini čine42 prodavnice koji posluju podnazivima Maxi, Mini Maxi, Tempo iTempo Express. Delhaize BH jedio međunarodnog trgovinskoglanca Delhaize Group, koji posluje ujedanaest zemalja na tri kontinenta.

WEBhttp://www.maxi.ba; www.tempo.ba http://www.delhaizegroup.com

Otvoren prvi Maxi Supermarketu Sarajevu

OTVARANJA

www.instore.ba32

CONSULTING

U svom konsultantskom posluimao sam priliku da razgovaramsa mnogim HR menadžerima,ustvari 99 posto su menadžerice, iakone mogu racionalno da objasnimzašto su to većinom žene, moždazato što su ostali menadžerivećinom muškarci, pa valjda ženebolje razumiju muškarce.

U svakom slučaju je dobro da sveozbiljne kompanije uvode HRodjeljenja, jer je naše mišljenje dasu ljudi/menadžeri ti koji podižu iliurušavaju kompaniju i oni donosedisharmoniju ili harmoniju ukompanije. Naši menadžeri suviše fokusirani na vanjske faktorei uglavnom se žale na politiku,okruženje, svjetsku recesiju,zakonsku regulativu, a rijetkospominju ljude i probleme unutarkompanije. Ustvari vanjski faktorisamo otkrivaju unutrašnje problemekoji onda izbijaju na vidjelo ipotrebno je raditi na unutrašnjemjačanju da bi bili jaki i prema vani.(Može se povući i neka paralela sajakim duhovnim ljudima – sufijama,fratrima, monasima, naučnicima,koji su jaki iznutra, a skromni

prema vani, i obrnuto, mnogi ljudidanas jaki su u spoljašnjimefektima – odijela, nakit, satovi, aslabi su iznutra po znanju,vještinama, karakteru itd.)

Normalno je da novouspostavljenaHR odjeljenja traže najboljealatke i rješenja za svoj rad ikompaniju, ali tu ima dostaimprovizacije, lutanja, ograničenja,pa i nerazumijevanja.

Prvo je ograničenje kod kćerkikompanija koje imaju svojecentrale vani, pa su obavezneprimjenjivati metodologiju i knowhow izvana, bez obzira da li je toprimjenjivo u našoj zemlji. Bilo bizanimljivo vidjeti njemačke iliaustrijske konsultante i trenerekako rješavaju bh. probleme ipitanja.

Drugo je pitanje pristupa HRodjeljenja prema poslu uzavisnosti od prethodne edukacije,da li su to psiholozi, pravnici,ekonomisti, itd.

Psiholozi forsiraju psihološketestove i upitnike/profilere kao štosu: 360 stepeni, Disc, Ravena,Mayers–Briggs, Belbin i mnogidrugi, ali se postavlja pitanjenjihove primjenljivosti.

Šta znači ako je neko asertivan iliagresivan ili kako me vide mojeradne kolege, kako se to odnosi/

matchira na njegovo radno mjesto,kako se uklapa u tim, koje sunjegove menadžerske vještinebolje, a koje slabije, na kojetreninge bi trebao da ide itd.

Na ta pitanja psihološki upitnici ilitestovi ne odgovaraju ili djelimičnoodgovaraju i tu se postavlja pitanjenjihove praktične primjenljivosti.

Zamislite da ste HR menadžer uvelikoj kompaniji sa preko 500menadžera i da potrošite milionmaraka godišnje na edukaciju, pasvi moraju na team building ilisoft skills, kakve bi uštede iefikasnost bile da znate koje lošu upravljanju vremenom, ko urješavanju konflikta, ko imazapostavljene komunikacijskevještine itd. Ako ne znate dobrosvoje menadžere i njihovevještine, kako ćete znati gdjetreba da idu na koju edukaciju.

Da li je pronađen DNKza HRM?

HR odjeljenja traženajbolje alatke i rješenjaza svoj rad i kompaniju.

Piše:

Emir MedanhodžićIIOSS partnerwww.probenefit.com.ba

Personalni dosijei su još uvijekvećinom personalna dokumentacija,isplate plata, bolovanja, godišnjiodmori, edukacije, ali se maloradi upravljanje karijerom, jobmatching, job selection, profiliranje/procjena radnog mjesta, stvaranjetimova, organizaciona struktura,praktično trening profiliranje i sveono što podrazumijeva dobroupravljanje, kako i naziv HRMkaže, upravljanje ljudskim resursima.

Naravno, da odgovori na sva ovapitanja i dileme nisu jednostavni ijednoznačni, pa u tome jeste ljepotai složenost posla u ljudskimresursima.

To je i podstaklo grupu konsultanataiz Japana i Amerike da pokušajuda odgovore na sva ova pitanja krozholistički pristup iz ugla psihologije,ekonomije i menadžmenta, informatikei statistike, a sve u funkcijiprimjenljivosti u praktičnomposlovanju. Nakon 20 godina radai istraživanja na praktičnimproblemima u kompanijama idvogodišnjeg testnog perioda,nastao je IIOSS.

Osnovni cilj je bio da MenadžerskiProfileri/Upitnici (MP) budu vezaniza praktično poslovanje svakekompanije i da odgovore na ključnopitanje: “Da li je to pravi čovjek napravom mjestu?“ Napravljen jesoftwer koji kroz algoritamautomatski odgovara na to pitanjeu procentima. (Slika 1)

JSM Index (IndeksUsklađenosti Posla saStilom)

Nivo individualnog potencijalakandidata za uspjeh u njegovomtrenutnom poslu se izražava prekoJSM Indexa (Indeks UsklađenostiPosla sa Stilom). To je stepenusklađenosti kandidata sa njegovimtrenutnim poslom u kompaniji i

predstavlja konsolidaranustatističku mjeru sastavljenu odzbira indikatora i fundamentalnihkarakteristika koje opisujuusklađenost kandidata sa njegovimposlom.

JSM Index mjeri usklađenost naskali od 0 do 100. Na osnovustandarda koje smo izgradili tokomrada sa mnogim kompanijama,ova skala je segmentirana u trioblasti: niska usklađenost ilicrvena oblast (od 0 do 25%),srednja usklađenost ili žuta oblast(od 26 do 75%), kao i visokausklađenost ili zelena oblast (od76 do 100%).

Pojašnjenje: Ovaj indeks neocjenjuje efikasnost ili aktuelnapostizanja kandidata u njegovomposlu, nego predstavlja procjenupotencijala kandidata za usklađenostsa zahtjevima njegovog trenutnogposla. Naravno, da treba uzimati idruge faktore kao što su uzrast,iskustvo, obrazovanje i obuka itd.

Ono što IIOSS izdvaja u odnosu nadruge je da jedino IIOSS mjeri i

profilira kako menadžeri djelujupod stresom (mismenadžment),što zajedno sa njegovim urođenimstilom daje kompletnu sliku onjegovom Stilu (16 stilova) i Vrsti(256 vrsta). Također, jedino IIOSSProfiler/upitnik mjeri grupnupovezanost – Grupni izvještaj sa”Toplotnom mapom”, ”Pauk grupnimdijagramom”, i Preporukama zastvaranje idealnog tima.

Također, jedini na svijetu mjerimoPotencijal za obavljanje osnovnihmenadžerskih aktivnosti (Slika 2).

Potencijal za obavljanjeosnovnih aktivnosti

Osam osnovnih aktivnosti sudovoljne da pokriju svaki posao ukompanijama: rješavanje problema,donošenje odluka, upravljanjevremenom, upravljanje vlastitimresursima, preuzimanje rizika,upravljanje promjenama, komuniciranjei rješavanje konflikata.

Usklađenost stila kandidata naosam osnovnih aktivnosti je datana grafikonu, gore.

www.instore.ba33

CONSULTING

Slika 1 Vaš posao - Stil Usklađenost Index

Slika 2

www.instore.ba34

Kako čitati rezultate:

a. Potpuno zapostavljeno: Ukolikoje neka od osnovnih oblastidijagnosticarana u ovoj oblasti, toznači da je kandidat potpunozapostavio ovu oblast i ne trošiuopće energije u toj oblasti. Nužnoje da se sprovede trening zaharmoniziranje ove oblasti.

b. Zapostavljeno: Ukoliko je neka odosnovnih oblasti dijagnosticaranau ovoj oblasti, to znači da kandidatnedovoljno obraća pažnju tojoblasti. HR odjel treba u bliskojbudućnosti sprovesti trening zaharmoniziranje ove oblasti.

c. Kao što treba: Ukoliko je neka odosnovnih oblasti dijagnosticaranau ovoj oblasti, to znači da kandidatobraća balansiranu pažnju ovojoblasti. Nikakav trening za ovuoblast nije potreban.

d. Naglašeno: Ukoliko je neka odosnovnih oblasti dijagnosticiranau ovoj oblasti, to znači da kandidatobraća više pažnje nego što jepotrebno ili troši više energijenego što je potrebno u ovojoblasti. HR odjel treba u bliskojbudućnosti sprovesti trening zaharmoniziranje ove oblasti.

e. Pretjerano naglašeno: Ukolikoje neka od osnovnih oblastidijagnosticarana u ovoj oblasti, toznači da kandidat obraćapretjeranu pažnju ovoj oblasti itroši daleko više energije nego štoje potrebno. Nužno je da se sprovedetrening za harmoniziranje oveoblasti.

Kodiranje poslova

Kao što se ljudski genetički kod DNAsastoji od 4 elementa (A,G,C,T),tako se i naš IIOSS poslovni „stilcode“ sastoji od 4 elementa (A, R,C, U) kojim dekodiramo kroz opisradnog mjesta sve poslove i zadatke,kao i potrebne kompetencije. Krozjedan dio primjera opisa dijelaposlova iz prakse (Slika 3) kodiralismo svaku menadžersku aktivnost ukodove IIOSS stila.A code:Donošenje odluka i Rješavanjeproblema;R code: Upravljanje resursima iUpravljanje vremenom;C code: Upravljanje promjenamai Upravljanje rizicima;U code: Rješavanje konflikata iKomunikacije.

Čovjekovo ponašanje priobavljanju poslova

Svaki posao sadrži: a) rutinske,ponovljive ili standardne aspektei b) nerutinske, unikatne ilinestandardne aspekte. Svi ovi aspektisu pokriveni opisom poslova kojije pripremljen u kompaniji. Sadruge strane, čovjekovo ponašanje uorganizacijskom kontekstu je rezultatdviju suprostavljenih sila:menadžment stila i mismenadžmentstila. Menadžment stil je vodećasila u rutinskim, standardnimsituacijama, dok je mismenadžmentstil vodeća sila u nerutinskim istresnim situacijama. Ove dvijesile su opredijeljene sa IIOSSMenadžment Profilerom.

Usklađivanje (matching) izmeđuzahtjeva posla i ponašanja kandidata

definiše individualni potencijal zauspješno obavljanje poslova.Sa ciljem da odredimo nivousklađenosti, mi koristimo dvatipa mjera:• Spisak faktora koji definišuposao i definišu ponašanjekandidata (četiri osnovne ARCUdimenzije) i• Spisak osnovnih aktivnosti kojesu prisutne u svakom poslu(rješavanje problema, donošenjeodluka, upravljanje vremenom,upravljanje vlastitim resursima,preuzimanje rizika, upravljanjepromjenama, komuniciranje irješavanje konflikata).

Praktično se svaki posao u svakojkompaniji može kodirati krozARCU i 8 (4x2) menadžerskihaktivnosti (vještina) i odgovoriti navječno pitanje da li je pravi čovjekna pravom mjestu. Naša iskustvau Bosni i Hercegovini su veomapozitivna i želja nam je da širuposlovnu javnost upoznamo saIIOSS, a posebno HR menadžere.(Za više detalja obratite seagenciji Probenefit Consulting).

CONSULTING

Slika 3

GIZ u ime njemačke vlade od2008. implementira projekt„Unapređenje lokalnog i regionalnogekonomskog razvoja u BiH“.

Na konferenciji se obratio izmeđuostalih i dr. Gernot Nerb iz IFOInstituta iz Münchena, renomiraneinstitucije u oblasti ekonomskihistraživanja. U svom obraćanju, dr.Nerb se osvrnuo na metodologijuputem koje IFO Institut radi namjerenju i korištenju navedenogindeksa. Posebno je naglasiomogućnost korištenja rezultatamjerenja indeksa, prije svega ukreiranju ekonomskih politika,ekonomskom planiranju i praćenjukratkoročnih ekonomskih trendova.

U ime Direkcije za ekonomskoplaniranje (DEP) pri VijećuMinistara BiH učesnicima seobratila Alida Softić koja je istaklaznačaj ovog istraživanja. „DEP jeu potpunosti prepoznao značajmjerenja indeksa poslovnogpovjerenja i povjerenja potrošačau BiH te je u tom smislu izrazio

podršku navedenom istraživanjuu Memorandumu o razumijevanjukoji je u decembru 2009. potpisanizmeđu DEP-a, Prizma Istraživanjai GIZ-a’’, istakla je Softić.

Dino Đipa, direktor Prizma istraživanja,prezentirao je rezultate prvogpilot mjerenja indeksa poslovnogpovjerenja i povjerenja potrošačau BiH.

U kraćem izlaganju je predstaviometodologiju rada te istakao ciljsame studije. Glavni cilj ove studije jeimplementacija i testiranje metodologijaharmoniziranog programa Europskeunije za ankete biznisa i potrošačau našoj zemlji.

www.instore.ba36

Projekt pod nazivom„Unapređenje lokalnog iregionalnogekonomskog razvoja uBiH“ 15.11.2011.organizirao je u HoteluSarajevo konferencijupovodom prezentiranjarezultata prvog pilotprojekta mjerenjaindeksa poslovnogpovjerenja i povjerenjapotrošača u BiH.

Organizatorkonferencije je bilanjemačka vladinaorganizacija DeutscheGesellscha� fürInternationaleZusammenarbeit (GIZ).Suorganizatori su biliDirekcija za ekonomskoplaniranje pri Vijećuministara, Prizmaistraživanje, agencija zamarketinška, medijska idruštvena istraživanja.

Prezentacija mjerenjaPrezentacija mjerenjaposlovnog povjerenjaposlovnog povjerenja

KONFERENCIJE

dr. Gernot Nerb, IFO Institut

Implementiranjem ovog istraživanjanaša država ima mogućnost, poprvi put da ima Indeks poslovnogpovjerenja i povjerenja potrošačana temelju standardne, naučnodokazane metodologije, usporedives glavnim indeksima koji sekoriste u zemljama Europskeunije. Podaci Indeksa poslovgpovjerenja i povjerenja potrošačaće ponuditi precizniju sliku oekonomskom stanju Bosne iHercegovine, i moći će se koristitikao vrijedan instrument uplaniranju ekonomskih politika unašoj zemlji.

Dino Đipa, izvršni direktorPrizma istraživanja

Metodologija koju smo koristilitokom istraživanja je identičnametodologiji koja se koristi uzemljama Europske unije.

To je metodologija harmoniziranogprograma Europske unije za anketebiznisa i potrošača. Anketu smoradili na reprezentativnim uzorcimapotrošača i firmi iz četiri sektora.To su industrijska proizvodnja, usluge,maloprodaja i građevinarstvo.

Što se rezultata tiče, anketapotrošača pokazuje da je indekspovjerenja potrošača u Bosni iHercegovini znatno niži nego

indeks povjerenja potrošača uEuropskoj uniji. U globalu, podaciizmjereni u našoj zemlji se lijepouklapaju u opći trend. Trenutnostanje, kako za Europsku uniju iEuro zonu u cjelini, te RepublikuHrvatsku i Bosnu i Hercegovinu,indeks povjerenja potrošača jenegativan. Kada su u pitanjubiznis ankete, izračunati suindeksi povjerenja za četirisektora ekonomije: industrija,građevinarstvo, maloprodaja iusluge i to za prva dva kvartalaove godine: mart i juni. Indeksposlovnog povjerenja u sve četirisektora, mjeren u BiH, u velikojmjeri prati trendove Europskeunije. Ovo istraživanje je upotpunosti pokazalo da se u BiHmože provesti ovaj tip istraživanja,koje je inače, standardno u svimzemljama EU-a. Da bi u potpunostibilo funkcionalno, potrebno je dase radi svaki mjesec kako tozahtijeva metodologija koja seprimjenjuje u zemljama Europskeunije. Najveći problem tokomistraživanja nam je bio nedostatakbiznis registra potrebnog zadizajniranje uzorka. Pored toga,najveći problem je bio veoma slabodziv firmi da učestvuju u anketi.

Ovim istraživanjem smo željelipokazati da je i u Bosni iHercegovini moguće provestianketu ovakvog tipa te pokazatipraktičnu važnost raspolaganjapodacima ovoga tipa istraživanjau našoj zemlji.

Karin Rau, voditeljica GIZprojekta ‘’Unapređenjelokalnog i regionalnogekonomskog razvoja BiH’’

Osnovni cilj istraživanja bio je da seimplementira i testira metodologijaharmoniziranog programa Unijeza ankete biznisa i potrošača uBiH. Uzimajuću u obzir ovaj ciljistraživanja, možemo reći da smozadovoljni rezultatima, jer sepokazalo da je testiranjemetodologije dobro proteklo i to

po pitanju korektnosti njenogsprovođenja u BiH (u BiH postojeuslovi za sprovođenje etabliraneEU-metodologije) i po pitanjukorisnosti ovog mjerenja u BiH.

Na osnovu rezultata istraživanjamoguće je identificirati trendove uponašanju potrošača, i što je zalokalnu ekonomiju veoma bitno,trendove u ponašanju privrednika/firmi, odnosno trendova u sektoru.Ovi trendovi mogu biti signal zakreiranje ekonomske politike nalokalnom nivou u svrhu poboljšanja/unapređenja poslovnog ambijentai investicione klime na loklanomnivou. Ovdje je potrebno naglasitida je preduslov za identificiranjetrendova kontinuirano istraživanjeu dužem periodu, a GIZ je radiopilot-mjerenje gore navedenogindeksa.

www.instore.ba37KONFERENCIJE

Dino Đipa, direktor Prizma istraživanja

Karin Rau, voditeljica GIZ projekta

www.instore.ba38

Strateško povezivanje uključujekupovinu zaliha, opreme, preuzimanjezaposlenih društva Drvoprometd.o.o., kao i saradnju na komercijalnomi veleprodajnom području. Sa drugestrane ovim povezivanjem Mercatoručvršćuje svoju poziciju na tržištuBiH u oblasti trgovine proizvodimasvakodnevne potrošnje i time pratiMercatorovu strategiju razvoja.

Ovom prilikom je gosp. NevenHadžisulejmanović, PredsjednikUprave Društva Mercator BHizjavio: „Preuzimanjem trgovačkedjelatnosti DP marketa, MercatorBH nastavlja sa strategijomširenja i razvoja maloprodajnemreže u BiH. Mercator će u novimtrgovinama, nastaviti pružati kupcimaprepoznatljivu ponudu DP marketa,koju karakteriše širok asortimandomaće proizvodnje, povoljne cijene ipovoljni uslovi plaćanja, kao ikupovinu u prijatnom ambijentu.Poznat kao trgovac koji aktivnorazvija saradnju sa lokalnim

proizvođačima i distributerima,Mercator BH će i u ovim prodajnimobjektima nastaviti nuditi proizvodedomaćih proizvođača. Ovimpartnerstvom i proširenjemposlovanja, Mercator BH ćezapošljavati blizu 1.500 ljudi i nataj način ostati poslodavac kojisvojim kadrovima pruža redovnaprimanja i odlične uslove za razvoji profesionalno usavršavanje.Sigurno je da se naše ambicije,kada je u pitanju tržište BiH, nezavršavaju samo na pomenutomstrateškom povezivanju i da ćeMercator BH u narednom perioduimati aktivnu ulogu u razvoju ikonsolidaciji maloprodajnog tržištau BiH. U prilog tome govori ičinjenica da smo uz izuzetno dobrusaradnju sa domaćim dobavljačimau proteklom periodu uspjeliplasirati bh. proizvode i na tržištadrugih država jugoistočne Europe“. Strateško povezivanje saDrvoprometom ujedno označava ipočetak poslovanja Mercator BHsa dva banera – Mercator i DP -

pod čijim okriljem se tržištepovezuje od premium doekonomičnijeg market formata sanaglaskom na zadovoljnog kupcauslijed stvaranja ponude kojaobuhvata širok asortiman prilagođenrazličitim ciljnim grupama kupaca.

“Kontinuirani rast i razvoj krozravnomjerno regionalno širenje jedio srednjoročne strategije GrupeMercator na tržištu Bosne iHercegovine. Dosadašnje investicijeMercatora BH u BiH iznose ukupno150 miliona KM koje same po sebipokazuju trajnu opredjeljenostkompanije za unapređenje i razvojbh. privrede. Ovim partnerstvomMercator prati svoju strategijurazvoja i učvršćuje poziciju natržištu BiH kao i regionalnu pozicijunajvećeg trgovca proizvodimasvakodnevne potrošnje u regionujugoistočne Europe.”, istaknula jemr. Stanka Čurović, članicaUprave Grupe Mercator zaMercator trgovinu jugoistočneEurope.

Mercator BH i Drvopromet -strateško povezivanje

Mercator BH je12.12.2011. ispunio svezakonske uslove zapreuzimanje u zakupobjekata DP Marketa oddruštva Drvoprometd.o.o.. Zakup obuhvata 63objekta na područjuSarajeva, Zenice, Visokog,Breze, Maglaja, Žepča,Cazina, Sanskog Mosta iKljuča, ukupne prodajnepovršine veće od 24 hiljadekvadratnih metara.

Pad prodajealkoholnih pića

Negativni rezultati iz prošlegodine na tržištu alkoholnih pićase nastavljaju i bilježe još veći padu ovoj godini. Iako je ovaindustrija očekivala da je ovajnegativni trend stvar prošlosti,globalni ekonomski pad pokazaose mnogo dubljim i traje mnogoduže nego što se očekivalo. U2010. godini totalni volumenprodaje alkoholnih pića u Srbijipao je za 20 posto, tako da je nivoprodaje bio isti u 2000. godini.

Inicijalni pad bio je rezultatpotražnje: suočeni sa padomprimanja i porasta zabrinutosti zabudućnost, srbijanski potrošačiumanjili su frekvenciju kupovineovih proizvoda i količine. Što setiče snabdijevanja, proizvođačinisu reagovali na vrijeme i sanedostatkom inovacija uproizvodnji i razvoja novihproizvoda, nisu bili u mogućnostida pokriju pad potražnje.

Zakonodavstvo upivskoj industrijiSrbija je veliki regionalni proizvođačpiva, i pivo je jako značajnaizvozna roba za srbijanskuekonomiju.

Zakonodavci su prepoznali značajpivske industrije u Srbiji i u maju2010. godine izglasali su zakonkoji reguliše ovu oblast.

www.instore.ba40

Alkoholna pića u SrbijiAlkoholna pića u Srbiji

Piše:

Agne GalinskeCommunications Executive - Centraland Eastern EuropeEuromonitor Internationalagne.galinske@euromonitor.lt

REGIONALNA ISTRAŽIVANJA

Srbija je tako postala jedinazemlja u sjeveroistočnoj Europi saovakvim zakonom, koji do udetalje reguliše uslove zaproizvodnju, kontrolu kvalitete,ambalažu, deklaracije, skladištenje,transport i trgovinu – dakle sveetape u proizvodnje piva odsirovine do konzumacije proizvoda.

Međutim, do kraja 2010. godine,set amandmana bio je potrebanda bi ovaj zakon mogao da seprimjenjuje, a oni još nisu osvojeni,a sve zbog sporosti ParlamentaSrbije.

Konkurentnost tržištastabilna

U 2010. godini nije potpisannijedan ugovor o produživanju iakviziciji u ovoj kategoriji.

Najjača kategorija u industrijialkoholnih pića – pivo- upotpunosti je konsolidovananakon što je Apatinska pivara2009. godine promijenila vlasnika.

Svi jači internacionalni proizvođačipiva prisutni su na srbijanskomtržištu.

Očekuje se da će se konkurentskautrka intenzivirati čim dođe doglobalnog ekonomskog oporavka odkrize. U 2010. godini, proizvođačisu se fokusirali naminimaliziranje efekata ekonoskekrize putem internogrekonstruisanja.

Ovo također znači da je primjećenmanji broj lansiranja novihproizvoda i velikih promotivnih

kampanja. Sve u svemu, 2010.godina je bila mirna što se tičekonkurentnosti tržišta.

Supermarketi ihipermarketi bilježerast prodajeRast prodaje u supermarketima ihipermarketima uslovljava padprodaje u malim i srednjimmaloprodajnim objektima.

Supermarketi i hipermarketiobično imaju veću ponudu, nižecijene i mnogo instore promotivnihaktivnosti. Rast prodaje alkoholnihpića u ovim formatima maloprodajenije iznimka od učinka koji onibilježe u drugim kategorijama uSrbiji.

Otvaranje stranih maloprodajnihlanaca nadalje će učvrstiti ovajtrend.

Vidljivi znakovioporavka

Predstavnici ove industije se slažuda je oporavak izvjestan, alinemaju ujedinjen stav o tomekada će do njega doći i kojombrzinom će se ovo tržište oporavitiod krize. U skladu sa iskustvomkoje imaju u vezi sa krizom nadrugim sličnim tržištima,Euromonitor International predviđaspor, ali siguran oporavak tržištatokom narednog period, koji bi do2015. godine trebao dostići nivo iz2009. godine.

www.instore.ba41REGIONALNA ISTRAŽIVANJA

www.instore.ba42

INTERVIEW INTERVIEW INTERVIEW INTER

Razgovarao:

Mario Trojer

Zvijezda - 95 godina vjernosti

Zvijezda d. d. predstavlja liderameđu proizvođačima jestivih ulja,majoneza i margarina. Njihovipogoni sa savremenom tehnologijomi izuzetno stručnim kadrovima sugarant kvaliteta proizvoda kojiizađe iz njihovih pogona.

Na području Bosne i Hercegovinedjeluju kroz svoju sestrinsku firmuZvijezda d.o.o. Sarajevo kojasasvim dostojno prezentira ovogprehrambenog diva na područjunaše zemlje.

Njihovi uspjesi na poslovnom planusu veoma respektabilni na šta suitekako ponosni. Pored toga, sviostali segmenti koji čine modernukompaniju su nešto o čemu uZvijezdi vode računa.

Praćenje trendova u prehrambenojindustriji i njihova implementacijau vlastite proizvode te konstantnolansiranje novih proizvoda dajejasnu sliku o tome.

Korištenje prirodnih sirovina upostupku proizvodnje pokazujedruštvenu svijest po pitanjuzdravlja svojih potrošača.

Direktor Nermin Gvožđar urazgovoru za IN STORE detaljnijenam govori o kompaniji Zvijezdad.o.o. Sarajevo od njezinih početakado danas.

U kratkim crtamapredstavite kompaniju Zvijezdad.d. Sarajevo.

GVOŽĐAR: Zvijezda d.o.o. Sarajevoregistrirana je 1998. godine ikćerka smo kompanije Zvijezdad.d. Zagreb.

Naša osnovna djelatnost jedistribucija roba iz proizvodnogprograma Tvornice ulja Zvijezdad.d. Zagreb, AD Industrija uljaDijamant iz Zrenjanina i Tvornicemliječnih proizvoda Belje d.d. izBelog Manastira. Svi zajedno smočlanovi koncerna Agrokor, najvećekompanije iz Hrvatske i jedne odnajvećih kompanija u JugoistočnojEuropi.

Koliko imate zaposlenihi kakva je prodajna mreža?

GVOŽĐAR: U BiH imamo 56 stalnozaposlenih radnika i pet regionalnihdistributivnih centara. Na ovaj načinsmo pokrili teritoriju cijele BiH.Distributivni centri sa kompletnominfrastrukturom su smješteni uregionalnim centrima. To su Bihać,Sarajevo, Tuzla, Zenica i BanjaLuka.

Bavite se proizvodimaiz prehrambene industrije. Koji jenajbitniji faktor u cjelokupnomlancu od proizvođača, preko distributerapa sve do krajnjih potrošača?

GVOŽĐAR: U svakom slučaju, akoje potrošač kao posljednja karikau lancu zadovoljan sa kvalitetomnaših proizvoda, cijenom i uslugomte ako taj potrošač u svemu tomeprepoznaje Zvijezdu kao brand,onda smo mi uspješno odradilisvoj dio posla. Krajnji potrošač jeza nas svakako najvažniji aspektcijele priče.

Koliko ste zadovoljnizastupljenošću svojih proizvodana tržištu Bosne i Hercegovine?

GVOŽĐAR: Na teritoriji bivšeSFRJ Zvijezda egzistira u vrhuprehrambene industrije više od 90godina. Naši proizvodi su izrađeniod prirodnih strogo selektiranihsastojaka visoke kvalitete tetehnološkim postupcima kojimasu očuvani svi vrijedni sastojci. Satako kvalitetnim proizvodima,prodajnom silom i jakomdistribucijom Zvijezda u robnimgrupama jestivih ulja, majoneza,tvrdih i mazivih margarina nosivodeće tržišne udjele na tržištuBiH. Osim proizvoda u vlastitojproizvodnji Zvijezda pod svojommarkom distribuira i trgovačkurobu kao što su ketchup, ocat, uljeza prženje, bučino ulje, masline ikonzervirano povrće u čemutakođer imamo značajan udio natržištu.

Mogu biti zadovoljan sa činjenicomda se na „BrandScore listi TOP 30brandova” za 2011. godinu u BiHmeđu prvih 20 nalaze tri brandakoja mi distribuiramo. To su:Margo, Zvijezda stolni margarin iABC sirni namaz.

Smatram to zajedničkim uspjehomsvih sektora u lancu od proizvođača,preko marketinga i prodaje do

distribucije naših proizvoda.

Da li je nešto izvašeg asortimana proizvedeno napodručju BiH?

Da, to je naš Ketchup koji seprema originalnim Zvijezdinimrecepturama proizvodi u BiH.Mislim da ćemo se i u budućnostirazvijati u tome smjeru.

Kako su podijeljenelinije vaših proizvoda?

U asortimanu Zvijezda proizvodapostoje tri osnovna branda. To suZvijezda, Margo i Omegol.

Omegol je linija funkcionalnihproizvoda, bogatih omega-3 masnimkiselinama koji pridonose očuvanjukrvnih žila, smanjenju holesterola inamijenjeni su svima koji voderačuna o zdravoj prehrani i odabirumoderan i zdrav način života.

Grupu Zvijezda čine ulja, margarini,majoneze, umaci, salate, industrijskimargarini, aditivi, ketchup, masline,konzervisano povrće, ocat i tortelini.

Brandom Margo podrazumijevamoasortiman mazivih margarina.

www.instore.ba43

RVIEW INTERVIEW INTERVIEW INTERVIEW

www.instore.ba44

Proizvodi su originalne recepture,posebnih svojstava i okusa, a rezultatsu vlastitog istraživanja i radaZvijezdinih stručnjaka.

Uvođenje HACCP iISO standarda u prehrambenojindustriji. Koliko ih implementirate usamom postupku proizvodnje?

GVOŽĐAR: Treba znati da postojedobre i loše masnoće. Naši margarini

su proizvedeni isključivo od biljnih uljatako da u sebi ne mogu sadržavatiholesterol koga se svi plašimo.

Ono što bismo svakako istaknuli i štokrasi naše poslovanje su mnogobrojnicertifikati i norme od koji trebaspomenuti: ISO 9001, ISO 14001,HACCP, Kosher certifikat, oznakeSuperbranda, Trusted branda, kao imnogobrojna druga priznanja. Na tajnačin unapređena je kompletna

organizacija rada, kvalitet proizvoda iusluga te kontrola zdravstvene ihigijenske ispravnosti hrane.

Razmišljate li opokretanju nove linije proizvoda?

GVOŽĐAR: Istraživački tim Zvijezdeprati moderne trendove u svjetskojprehrambenoj industriji i u tom smisluizvjesni su i novi proizvodi. Uspješni suoni koji prepoznaju nove trendove ikoji uspiju potaknuti nove potrebe injihovo zadovoljenje.

Jedan od najbitnijihfaktora u modernom poslovanju jemarketing. Kakave su vaše aktivnostina ovom izuzetno važnom polju?

GVOŽĐAR: Za promociju našihproizvoda, jačanje branda i izgradnjuimidža nezamisliv i sastavni diosvakodnevnog poslovanja je marketing.Upravo su aktivnosti marketinškogsektora doprinijele jačanju našetržišne pozicije, a u konačnici inaših prodajnih rezultata. Znači, utome smislu smo dosta aktivni.

Moram ukazati na izuzetno dobrusaradnju sa marketing sektorom uZvijezdi Zagreb. Zajedno planiramomarketinške aktivnosti vodećiračuna o specifičnosti našeg tržišta.

Koje marketinškealate preferirate?

GVOŽĐAR: Dosada, najviše prostoradali smo medijima kroz TV i printkampanje. Pod tim mislim nanagradne igre, humanitarne akcije,PR aktivnosti te trade marketingna samom prodajnom mjestu.

INTERVIEW INTERVIEW INTERVIEW INTER

Naši proizvodi su izrađeni od prirodnih strogo selektiranihsastojaka visoke kvalitete te tehnološkim postupcima kojimasu očuvani svi vrijedni sastojci.

Aktivnosti marketinškogsektora doprinijele sujačanju naše tržišnepozicije, a u konačnici inaših prodajnihrezultata.

Zvijezdina Kuhinja jeizuzetna marketinški kampanja, da lićete nešto slično raditi i ubuduće?

GVOŽĐAR: Zvijezda je prehrambenakompanija čiji su proizvodi sastavnidio svake kuhinje i upravo jekomunikacija vrlo često orijentiranana kulinarstvo, pripremu hrane isame recepte. Svakako je to smjerkoji ćemo većim dijelom slijediti i natom tragu nastaviti našu marketinškukomunikaciju sa našim potrošačima.

Postoje li određeniperiodi u godini kad radite mnogo višena marketinškom planu?

Najveći akcenat imamo na periodpraznika. Znači, Nova godina, svivjerski, državni i međunarodni praznicikoji se i kod nas obilježavaju superiodi pojačane potrošnje našihproizvoda. Ovi periodi su u fokusunaših aktivnosti.

Asortiman roba široke potrošnje jeizuzetno bitan u prodajnom procesu

trgovca. Dilema kod kupca je uvijek dali kupiti kvalitetniji ili jeftiniji proizvod.

Smatrate li da vašipotrošači za adekvatnu cijenu dobijuadekvatno kvalitetan proizvod? Da lije, po vama, odnos cijene i kvaliteteproizvoda, barem približan?

GVOŽĐAR: Ponuditi najveći kvalitetpoizvoda za najnižu cijenu, a pri tomeu potpunosti uvažavati konkurenciju ispecifičnosti tržišta jedan je odključnih elemenata naše prodajnepolitike. Da li smo u tome uspjeliposljednju riječ o tome reći će našipotrošači. Ako sudimo po rezultatimanaše prodaje onda smatram da sunaše cijene dobro izbalansirane uodnosu na kvalitet koji nudimo. Danaszbog teške ekonomske situacije kupciviše nego ikada traže za svoj novacveću vrijednost. Sa jedne straneimamo jeftine brandove kojinaglašavaju svoju nisku cijenu, asa druge strane imamo vrhunskebrandove koji svoju cijenu opravdavajusa visokim kvalitetom.

Jeftino i manje kvalitetno je prolaznoi kratkoročno. Gledajući dugoročno,vrhunski brandovi imaju prednost.

Kako vi ocjenjujetestanje u FMCG industriji s obzirom natešku finansijsku situaciju?

GVOŽĐAR: Ako uzmemo u obzirneuređenu i komplikovanu državu tenisku kupovnu moć stanovništvamožemo reći da se nalazimo namarginama FMCG industrije. Poredtoga tržište robe široke potrošnje uBiH je relativno malo i velikekompanije iz FMCG industrije nemajujasnu izgrađen strateški nastupprema nama. Neke se čak i povlače.Razlozi zbog kojih je situacija nanašem tržištu veoma teška su upravosuštinski problemi u našem društvukoji itekako koče njegov razvoj.

Posljedice toga su što oko 60 postostanovništva u BiH nažalost jako teškoživi i svi očekuju neka „bolja vremena”.Što se tiče FMCG industrije, i tu sevjerovatno čeka isto.

www.instore.ba45

RVIEW INTERVIEW INTERVIEW INTERVIEW

Ako uzmemo u obzir neuređenu i komplikovanu državu te nisku kupovnu moć stanovništvamožemo reći da se nalazimo na marginama FMCG industrije.

S kojim problemimase najčešće susrećete?

GVOŽĐAR: Niti jedan posao ne ideuvijek onako kako smo mi zamislili.Problemi su naša svakodnevnicapogotovo u uvjetima u kojimaposlujemo. Između ostalog, zatosmo tu da ih rješavamo. U našemposlovanju, najveći problem jenelikvidnost preduzeća.

Konkurencija. Kakose nosite s njom?

GVOŽĐAR: BiH ima otvoreno tržištei konkurencija je u svim grupamaproizvoda izuzetno jaka. Kontinuiranopratimo aktuelna kretanje natržištu i aktivnosti konkurencije tevršimo poređenja. Izbjegavamopraviti njihove greške dok s drugestrane unosimo razne inovaciječime osvježavamo tržište. Zbogvisokih tržišnih udjela koje imamona određenim grupama proizvodana velikom smo udaru konkurencije.Međutim, čvrsto držimo liderskupoziciju.

Radite li neke akcijeza potrošače? Kako zadržati kupca udanašnjem vremenu sa prevelikom iizuzetno zahtjevnom konkurencijom?

GVOŽĐAR: Akcije su samo jedanod naših marketinških alata.Otvoreno, nestabilno i usitnjenotržište zahtijeva svakodnevnopraćenje. Analiziramo promjene iprilagođavamo naše aktivnostipotrebama kupaca.

Na jednoj strani imamo jakukonkurenciju dok su na drugojnaši potrošači koji su u vremenuekonomske krize u kojoj senalazimo izuzetno zahtjevni. Kroznaše aktivnosti nastojimo se štoviše približiti kupcu i prilagoditi senjihovim zahtjevima za kvalitetnimproizvodom, što nižom cijenom idobrom uslugom.

S obzirom na svenavedeno, da li mirno spavate?

GVOŽĐAR: Uvijek nastojim datisvoj maksimum i imati čistusavjest. To je jedan od preduvjetaza miran san.

Da li ste ispuniIi sveciljeve koje ste sebi zadali zaproteklu godinu?

GVOŽĐAR: One ciljeve koji suovisili isključivo o meni, ispuniosam u potpunosti. Ali, u nekimgrupama proizvoda sam očekivaomnogo više. Neke stvari nam nisuišle na ruku.

Moto koji vas vodi?

GVOŽĐAR: Iako mi često nekemudrosti padaju na pamet, nepreferiram univerzalne izreke.Sve ono što stvarno želimo i štonam je važno na neki načinodređuje našu osobnost. Važnami je porodica, izvorne ljudskevrijednosti, kompanija za kojuradim, dobri prijatelji...

Društvena odgovornost.Radite li nešto na tom planu?

GVOŽĐAR: Briga o društvu ukome djelujemo neizostavni je

faktor u našem poslovanju. U tomsmislu mi se ponašamo i dosta smoaktivni. Doniramo javne kuhinje,pomažemo socijalno ugroženimporodicama, pomažemo raznimudruženjima humanitarnog karakterai sportskim organizacijama.

Izdvojit ću akciju iz ove godine ukojoj smo izdvojili 10 posto odukupnog prihoda ostvarenog utromjesečnoj prodaji naše majonezena cijeloj teritoriji Bosne iHercegovine. Na taj način smoobezbijedili stipendije za 25školaraca iz socijalno ugroženihporodica iz svih krajeva BiH.

Za kraj, imate li nekuneispunjenu želju na poslovnomplanu?

Od kada radim ovaj posao nekakosam uvijek imao želju da našetržište konačno profunkcionirakao moderno i uređeno po uzoruna neka europska tržišta. Da svesvoje snage usmjerimo na prodajnomjesto, asortiman, pozicije i krajnjegpotrošača.

Da ne kočimo prodaju zbog problemakod drugih, nelikvidnosti itd.

Čini mi se da ću na ispunjenje oveželje morati još pričekati.

www.instore.ba46

INTERVIEW INTERVIEW INTERVIEW INTE

Jedni smo od osnivača„Udruženja za upravljanjeambalažnim otpadom u BiH”pod nazivom BiHPAK.Udruženje vodi aktivnosti upravcu stvaranja zakonskogokvira, čijom bi seimplementacijom omogućiloupravljanje ambalažnimotpadom na transparentan,ekonomski isplativ i održivnačin.

AKTUELNO

www.instore.ba48

Ulaskom Hrvatske u Europskuuniju bh. privreda mogla bi se naćipred kolapsom. Bitku za izvozproizvoda životinjskog porijeklaveć možemo označiti izgubljenom.Naime, Europska komisija ponovoje potvrdila da će u funkciji zaproizvode životinjskog porijeklabiti dva kontrolna granična prelazaBIP sa konkretnim mjestompostavke, Gradiška i Doljani. StavEuropske komisije jeste da ukolikobi se otvaralo više kontrolnihgraničnih prelaza, da bi to moralobiti zasnovano na količini roba

koje bi se iz BiH izvozile nateritoriju EU. Međutim, u istovrijeme se opravdava zahtjev BiHi podržava prijedlog uvođenja jošjednog kontrolnog graničnogprelaza, ali isključivo na koridoru5C, kada bude izgrađen.

O ovim pitanjima, kažu uMinistarstvu vanjske trgovine iekonomskih odnosa BiH, i daljeće se razgovarati, uključujući ipitanja koridora kroz Neum, itransportnoj komunikaciji do lukePloče.

Od 1. jula 2013.godine RepublikaHrvatska će biti jošjedan član europskeporodice. Samo dvagranična prelaza BiH bitće u funkciji za kontrolunaših proizvoda.Ukoliko se nešto vrlobrzo ne promijeni,značajan dio izvoza bh.mliječnih proizvoda,mesa i jaja u Hrvatskumorat će se ukinuti kadase ona pridruži EU. Toće biti posebno teško zamnoge maleproizvođače, a dodatnitroškovi transporta bimogli uništiti njihoveposlove.

Pripremila: Murisa Dučanović

Šta nas čeka ulaskom Hrvatske u EU

Moguć kolaps Moguć kolaps bh. privrede bh. privrede

Tabela 1 Vanjskotrgovinska razmjena Bosne i Hercegovine sasvijetom i Hrvatskom Izvor: VTK BiH

Međutim, s pravom se uVanjskotrgovinskoj komori BiHpitaju zašto samo ova dva graničnaprelaza nakon što je od 2001.godine Europska komisija izdvojila34,4 miliona eura, te 11 milionaUSD kredita Svjetske banke kakobi granični prelazi Izačić,Kamensko, Gradina, Orašje iBosanski Šamac bili u skladu sanormama koje predviđa EU.

Posljedice

Vanjskotrgovinska komora BiHanalizirajući efekte ulaska Hrvatskeu EU upozorila je na negativneposljedice, koje bi nas moglizadesiti ukoliko se ne probude bh.vlasti. Naime, privrednici iz Bosne iHercegovine proizvode životinjskogi biljnog porijekla u EU izvozli suove godine za više od 26 postonego prethodne. Najbolji primjerštete koja bi mogla nastatiuvođenjem dva granična prelazasu izvoznici ulja i šećera iz Brčkodistrikta, čiji izvoz iznosi 55 postood ukupnog izvoza. Oni bi imalivelike troškove transporta inabavke novih transportnih sredstava,a izvoznici voća, povrća, ribe, kafe,duhana, imali bi uvećane troškovetransporta za 300 kilometara.

Istovremeno, nadležne carinske i drugeslužbe bi se na samim prelazimapreopteretile i onemogućile u obavljanjusvoga posla na odgovarajući način,što bi olakšalo ilegalnu trgovinu iuvoz proizvoda neodgovarajućekvalitete, te ugrozilo zdravljestanovništva i potakla nelojalnakonkurencija. Posebno je, stoji uanalizi VTK BiH, apsurdnoizostavljanje svih željezničkih prelazaiz prijedloga, iako željezničkiprevoz osigurava najviši nivosigurnosti i kontrole transporta, aputem željezničkog prevoza uzemlje EU izvezeno je 16 postorobe od ukupnog izvoza proizvodaživotinjskog i biljnog porijekla.

Svakako, ističu u VTK BiH, EU isama Hrvatska, morala bi datiodgovor i na pitanje, na koji načinbi bio regulisan uvoz roba iz CrneGore i Srbije, koje moraju tranzitiratikroz našu zemlju, čime bi sedodatno zagušili prometni tokovi,a naročito prometni tok koji vodiprema jedinom sjevernom izlazutj. g/p Gradiška. Stoga je za VTKBiH prijedlog Hrvatske o graničnimprelazima Gradiška i Doljani

neprihvatljive, jer će domaćiizvoznici biti izloženi znatno povećanimtroškovima, ali i pojedinačnimumanjenjem konkurentnosti proizvoda.Međutim, u Ministarstvu vanjsketrgovine i ekonomskih odnosanaglašavaju kako se na BIP-ovima kontroliše isključivo robaživotinjskog porijekla, dok robabiljnog porijekla može da setransportuje na bilo komgraničnom prelazu.

AKTUELNO

www.instore.ba49

Tabela 2 Agroindustrijski sektor je posebno značajan uvanjskotrovinskoj razmjeni BiH sa Hrvatskom i učestvuje sa 16% uukupnom izvozu BiH Izvor: VTK BiH

www.instore.ba50

Ugrožen izvozprehrambenih proizvoda

Punopravnim članstvom Hrvatskeu EU, smanjenje izvoza BiH će seposebno odraziti na osjetljiveprehrambene proizvode.

Naime, ovi proizvodi neće se moćiizvoziti u Hrvatsku po dosadašnjimuslovima, već će za njih vrijeditiodredbe iz Sporazuma o stabilizaciji ipridruživanju EU.

Već duže vrijeme Udruženjemljekarske industrije u BiHukazuje na probleme, koji bi moglinastupiti kod izvoza mliječnihproizvoda u Hrvatsku, nakonpristupanja ove države u EU,ukoliko se blagovremeno našipropisi ne usklade sa EU. Naime,mljekarska industrija je najvećiizvoznik u agrarnom sektoruBosne i Hercegovine, dok im jeHrvatska najveći vanjsko/trgovinskipartner.

O tome govori i podatak kako smosamo prošle godine u Hrvatskuizvezli mliječnih proizvoda 53,3 %(36,4 miliona KM). Posljedice nećeosjetiti samo mljekare, već,prvenstveno, proizvođači mlijeka,jer bi se u tom slučaju moraoznačajno reducirati otkup mlijeka.

Generalno za izvoz proizvodaživotinjskog porijekla u EU, BiH jeomogućen samo izvoz ribe, dok jezabrana izvoza svih ostalih proizvodaživotinjskog porijekla, jer nismouskladili regulativu sa EU, tj. nije dokraja proveden proces usklađivanjaistih kao što je to urađeno zaribarstvo.

Iz svega gore navedenog, primjenaEU regulative od strane Hrvatskeod 01.01.2013. će utjecati na padizvoza iz BiH u Hrvatsku, najvišezbog neusaglašenih propisa, a štose tiče ribe zbog carinskih kvota.

Pozitivni efekti

Kako prenosi VTK BiH, premapreliminarnoj FIPA procjeni zaprvo polugodište 2011. godine,evidentirano je 9 miliona euradirektnih stranih investicija saučešćem osnivača iz Hrvatske.

S te strane bi ulazak Hrvatske uEU za nas bio pozitivan, jer bismomogli očekivati nove investicije.

To možemo zahvaliti promjenivanjskotrgovinskog režima između

Bosne i Hercegovine i RepublikeHrvatske, odnosno primjeni odredbiSSP-a umjesto CEFTA 2006 ubilateralnoj trgovini. Tačnije, novacarinska i poreska opterećenjatrebala bi učiniti neracionalnim inekonkurentnim uvoz određenihproizvoda u Bosnu i Hercegovinu. To se odnosi, prije svega, namlijeko i mliječne proizvode,mesne prerađevine, keks ikonditorske proizvode, duhanskeprerađevine.

Osim smanjenja, u nekim slučajevimai potpunog prestanka uvoza ovihproizvoda u Bosnu i Hercegovinu izRepublike Hrvatske, realno jeočekivati pozitivne efekte krozproširenje postojećih proizvodnihkapaciteta onih hrvatskih kompanijakoje već posluju u našoj zemlji, tekroz preuzimanje domaćih iizgradnju novih proizvodnihkapaciteta, odnosno ugovaranjelicencnih aranžmana s domaćimproizvođačima, od strane vodećihkompanija iz ovih oblasti poputPodravka d.d. Koprivnica, Agrokord.d. Zagreb, itd.

U 2010. godini, premaprocjeni FIPA-e, premavisini direktnih stranihinvesticija, Hrvatska jebila na trećem mjestu, saiznosom od 38,9 milionaeura ili učešćem od10,9% u procijenjenomiznosu za 2010. godinu(od 359 miliona eura).

AKTUELNO

www.instore.ba51

S druge strane, ipak je mogućanelojalna konkurencije domaćimproizvođačima, prenos i korištenjezastarjele tehnologije i nižihstandarda kvaliteta, finansiranjeprojekata sredstvima domaćihbanaka i time smanjenjeraspoloživih kreditnih sredstavaza domaću privredu, umjestostvarnih stranih ulaganja i prilivanovog kapitala. Iako očekivana,ova ulaganja i prateći pozitivniefekti nisu garantirani i ovisit će oposlovnom okruženju u Bosni iHercegovini, odnosno potencijalimanašeg tržišta.

Ukoliko se ponovno susjednezemlje, prije svega RepublikaSrbija, pokažu sposobnijim iatraktivnijim u privlačenju stranihulaganja, Bosna i Hercegovina bimogla ostati samo prekomjerniuvoznik i potrošač brandova izRepublike Hrvatske, umjestonjihovog transformiranja udomaće proizvode. Pozitivno je i tošto više ne bi trebalo bitidvostrukog certificiranja. UlazakHrvatske u EU trebao bi povećatišansu za izvoz brojnih certificiranihbh. proizvoda proizvedenih na bazisirovina i repromaterijala uvezenihiz Hrvatske putem dijagonalnekumulacije kvaliteta. Ukidanjeskoro svih carina na uvoz svihsirovina i repromaterijala, opremei ostalih roba iz Hrvatske poosnovu Sporazuma o stabilizaciji ipridruživanju od 01.01.2013. godineimat će za rezultat značajnosnižavanje njihovih cijena.

Akreditivna tijela

Jedna od velikih prepreka našemizvozu već godinama je nedostatakakreditivnih tijela na državnomnivou. Pokušavajući pronaći odgovorzašto i ko koči njihovu uspostavuu Ministarstvu vanjske trgovine iekonomskih odnosa BiH kazali sunam kako je ovo ministarstvo saSrbijom usaglasilo i parafiralo dva

Protokola o međusobnom priznavanjudokumenata izdatih od straneakreditacionih tijela i olakšavanjubilatelarne trgovine robamapredmetnog nadzora, te seočekuje i potpisivanje istih.

Međutim sa Republikom Hrvatskomdo danas nije bilo pomaka zbognespremnosti hrvatske strane nakvalitetno rješavanje problema,što proizvodi štetu objemastranama i ne vodi poboljšanjutrgovinskih odnosa.

Ipak, kad je riječ o uspostaviakreditivnih i certifikacijskih tijelaglavnu aktivnost vodi Institutza akreditovanje BiH (BATA), kojije u predocjenjivanju europskekooperacije za akreditaciju (EA)dobio povjerenje, te se njegovopuno ocjenjivanje očekuje tokom2012. godine, što ostavlja nadu uto da će broj kontrolnih tijela bitimnogo veći, te da će bh. izvoznicikonačno dobiti i mogućnost izvozana tržište EU.

Međutim, vrlo je bitno da drugenadležne institucije donesublagovremeno propise iz ove

oblasti harmonizovane sa propisimaEU (Agencija za sigurnost hrane,Ured za veteranarstvo, Ured zazaštitu zdravalja bilja i dr.).

Ipak treba napomenuti da ukolikopropisi BiH ne budu harmonizovanisa propisima EU naše akreditacijeneće biti priznate bez obzira napotpisani sporazum.

BiH izvozi 40 milionalitara mlijeka uHrvatsku

Procjenjuje se da BiH izvozi40 miliona litara mlijeka samou Hrvatsku na godišnjemnivou. Proizvodnja mlijeka imliječnih proizvoda predstavljajednu od rijetkih prehrambenihdjelatnosti koja ostvarujevanjskotrgovinski suficit.

Ulaskom Hrvatske u EU našizvoz će biti u potpunostiblokiran sve dok se neka odlaboratorija u BiH neakredituje za ove poslove.

AKTUELNO

www.instore.ba52

AKTUELNO

Adaleta Kurtović, izvršni direktorrobnog prometa Klas d.d.Sarajevo

Klas d.d. Sarajevo godinama uspješnoizvozi prehrambene proizvode natržište Europske unije, jer posjedujemomeđunarodne certifikate koji nam toneometano omogućavaju. Stoga ulazakRepublike Hrvatske u EU ne bi trebaoimati negativan odraz na poslovnerezultate koje trenutno ostvarujemo nahrvatskom tržištu. Štaviše, očekujemododatne pozitivne efekte, s obziromna to da proizvodi koje izvozimo natržište EU mogu sadržavati i sirovine

uvezene iz Republike Hrvatske, kaošto je, naprimjer, pšenica kao našaosnovna sirovina. (Sporazumom EUi BiH definisano je da sirovine zafinalne proizvode mogu/moraju bitisamo iz zemlje proizvođača ili EU. Ite sirovine moraju da ispunjavajutačno definisane standarde.) S drugestrane, poteškoće bi se mogle javitikod drugih sirovina za proizvodnju,kao što su mlijeko i sir, koje su dosada mogle biti i bh. porijekla.Ulaskom Republike Hrvatske u EU, zaizvoz proizvoda koji u sebi sadržesirovine životinjskog porijekla bit ćemoguće koristiti samo sirovineuvezene iz EU. Stoga je potrebno navrijeme upoznati novu zakonskuregulativu RH, te upozoriti našedobavljače o novim standardima izahtjevima izvoza, kako bi što prije imalipotrebne sirovine i dokumentaciju, radikvalitetnijeg, povećanog i nesmetanogizvoza.

Kontinuirano ulažemo u edukaciju svojihzaposlenika, kao i u modernizacijui inovaciju u proizvodnim sektorima,a sve s ciljem ispunjavanja zahtjevanaših kupaca, osiguranja pozicija natržištima na kojima smo sadaprisutni, kao i otvaranja novih tržišta.

KOMENTARI DOMAĆIH PROIZVOĐAČA O ULASKU HRVATSKE U EU I BH. TRŽIŠTU:

Ethem Numić, direktor marketingaVioleta

Violeta je regionalni brand i proizvodihigijenske proizvode u dvije tvornice.Jedna je u Grudama u BiH, a drugau Zagrebu. Ulaskom Hrvatske u EU,Violeta proizvodi će i administrativnopostati proizvodi Europske unije bezgraničnih barijera i troškova carinjenja.Nama to neće bitno promijeniti stanjena terenu jer smo naše proizvodeoduvijek razvijali za zahtjevno europskotržište gdje ih već i prodajemo. Pogledkupaca iz EU, a mislim na prodajnelance bit će nešto drugačiji, jer ćeslobodnije tražiti kvalitetne dobavljačeproizvoda iz novih država članica EU.

Naše pripreme za 2013. i ulazakHrvatske u EU su već davno počele. Onajko to nije napravio već sada ozbiljno kasni.Pored toga što smo uspostavili i

organizirali modernu proizvodnju uHrvatskoj koja će od 2013. godinebiti na tlu EU, mi već sada imamodistributivni centar u Sloveniji kojaje članica EU.

Prema trenutnom stanju, Violetaproizvodi uspješno konkuriraju ubližem okruženju (Slovenija, Austrija,Mađarska), a također se već nalazena policama velikih prodajnihlanaca u nekim od ovih zemalja.

Mensur Alić, direktor, Menprom

S obzirom da u EU nije dozvoljenuvoz mesnih prerađevina porijeklomiz BiH, čak ni njihov prevoz, istastvar desit će se i sa Hrvatskom.

Time gubimo značajan dio tržištai veoma značajan broj kupaca.Iako mi ispunjavamo sve usloveza izvoz, od standarda kojeposjedujemo ISO 22000:2005 iHALAL kvalitete proizvoda jersvaku pošiljku prati analiza nazdravstvenu ispravnost gotovihproizvoda, nažalost po ovompitanju ne možemo učiniti ništa.

Mi kao proizvođač i izvoznik nemožemo učiniti ništa povodombarijere sa kojom ćemo sesusresti u julu 2013. godine.

Ova problematika bi se moralarješavati na nivou države, ali sobzirom da mi istu nemamo većviše od godinu dana, nemoćnismo kao i puno drugihproizvođača koji izvoze.

Država nema interes da naszaštiti, a to je stanje na koje su sesvi proizvođaču u BiH već naviklitako da ovo i nije veliki šok zanas.

Održivi razvoj se može postićijedino ako se na odgovarajućinačin rješavaju pitanja zaštiteokoline. Jedan od najvećihokolišnih problema u BiH, ali iregiji je odlaganje otpada.

Ove godine bi trebale bitidonesene odluke o primjeninajboljih rješenja po pitanjuupravljanja opasnim i neopasnimotpadom. Zakonodavstvo jedjelimično usaglašeno sadirektivama Europske unije, nopravi posao tek dolazi. 150 divljihdeponija u našoj zemlji jeuklonjeno, uz finansijsku pomoćSvjetske banke, a investirati bitrebalo u 16 regionalnih deponija.

U posljednje vrijeme dosta je bilogovora o Fondu za okoliš i sredstvimaza njegovo funkcionisanje. Sredstvau skladu Zakonom o Fondu zazaštitu okoliša FBiH, osiguravajuse iz naknada zagađivača okoliša,naknada korisnika okoliša, teposebne naknade za okoliš kojase plaća pri svakoj registracijimotornih vozila. Stvoren je pravniosnov za prikupljanje naknade odmotornih vozila donošenjemUredbe Vlade Federacije BiH oposebnim naknadama za okoliš kojese plaćaju pri registraciji motornihvozila, u martu 2011. godine.

U toku je izrada propisa koji ćeregulisati vrste naknada i kriterijeza obračun naknada za zagađivačeokoliša. Realizacija Akcionog planaStrategije zaštite okoliša doneseneza period 2008. – 2018. jednimdijelom je planirana sredstvima

Fonda za zaštitu okoliša uFederaciji BiH.

Porast plastičnog otpada

Jedan od uzroka rasta količineplastičnog otpada je nepovratnaplastična ambalaža (90 posto robese nudi u nepovratnoj plastičnojambalaži). Ograničenje upotrebeplastične ambalaže narušilo bisavremeni način opskrbe životnimnamirnicama. Veliki dio namirnicane bi se mogao upotrebljavatiizvan ograničenog prostora, jer sene bi mogli zadovoljiti higijenski izdravstveni propisi. To se prije svegaodnosi na smrznute namirnice,proizvode mliječne industrije i ribljeprerađevine. Po svemu sudeći,nemoguće se odreći jednokratneplastične ambalaže, pa i uz cijenupovećanja količine plastičnogotpada.

www.instore.ba54

Pripremila: Katarina Sulić

Reciklaža i zbrinjavanje otpada u BiH

TEMA BROJA

www.instore.ba55

Skuplja li se taj otpad pravilno iprerađuje li se, odnosno odstranjujena zadovoljavajući način, problemonečišćenja okoline bit će mnogomanji, a time će se bolje čuvatipriroda i njezina dobra.

Kako se plastika proizvodi odprirodnih resursa, nafte i zemnoggasa, mora se paziti i na ove zalihe.

Prosječan građanin BiH troši oko1000 plastičnih kesica godišnje.Odbačene kesice uglavnom završena divljim deponijama ili sespaljuju. Pri spaljivanju četiriplastične kesice potroši seonoliko kisika koliko je potrebnočovjeku za jedan dan, što govori oopasnosti korištenja i spaljivanjaplastike. O tome govori i podatakda razgradnja različitih proizvodaod plastike traje od 100 do 1000godina.

Rezultati u selekciji i preradiotpada mogu se ostvariti i putemjavno-privatnog partnerstva, gdjeprivatni sektor može ostvaritiznatnu zaradu.

Najbolji primjer koristi od recikliranjaplastike dolazi iz Njemačke. Saušteđenom energijom korištenjemstare plastike moglo je 1.8miliona domaćinstava u Berlinuda se snabdije električnom energijom130 dana. U novcu, ta ušteda jeiznosila 523 miliona maraka!

Ovo su neki od zanimljivihpodataka kojima raspolažeCentar za ekologiju i energiju BiH.

Europska unija (EU) donijela jeveliki broj zakona i direktiva izoblasti zaštite okoliša.

Ako govorimo o upravljanjuotpadom, osnovu čine temeljnedirektive upravljanja otpadomkoje sadrže strategiju i mjerevezane za smanjenje i recikliranjepojedinih vrsta otpada, odlaganje,vrste odlagališta i kontroluodlaganja.

U kojoj mjeri je bh. zakonodavstvo uoblasti zaštite okoliša usklađenosa direktivama i uredbama EU,jedno je od temeljnih pitanja kadagovorimo o ovom sektoru.

Prva podrška koja je pruženaovom sektoru datira još od kadaje unutar PHARE programa, kaooblika savjetodavne podrške,investirano oko 5 miliona eura ukreiranje Strategije za upravljanjeotpadom u BiH, u pripremulegislative o zaštiti okoline i uprvu fazu institucionalnih reformisektora voda. Cilj podrške jestvaranje uslova za održivoupravljanje zaštitom okoline štoće BiH približiti strandardimaEU-a…

Tekuća podrška uključujesavjetodavnu pomoć kao inabavku opreme za recikliranjeotpada kroz pilot projekte zaobradu medicinskog otpada,osnivanje centara za prikupljanjei preradu otpada i razdvajanjerazličitih vrsta otpada. Mnogeprojekte koje je finansirala EUprovodile su domaće nevladineorganizacije kako bi se uredilopitanje upravljanja otpadom nalokalnom nivou, rješavajući pitanjaodređene vrste otpada kako štosu korištena motorna ulja, ilinastojeći podići svijest oaktivnostima koje svaki pojedinacmože poduzeti kako bi se

smanjila količina smeća. Od2005. godine, EU je osiguralabespovratna sredstva ukupnevrijednosti oko 1,5 miliona euraza projekte ove vrste.

Institucionalna pitanja

Acquis uključuje široki setzakona i standarda za zaštituokoline, kao i direktiva kojezahtijevaju značajna ulaganja.Iskustva novih članica EU ukazujuna to da se prosječno 2-3%nacionalnog bruto proizvodamora izdvajati za infrastrukturuneophodnu za zaštitu okoline.(www.dei.gov.ba)

Jedan od uzroka rastakoličine plastičnog otpada jenepovratna plastičnaambalaža (90 posto robe senudi u nepovratnoj plastičnojambalaži).

TEMA BROJA

Vanja Rizvić, dipl.ing.teh. iz ranijespomenutog Centra ističe, kako jeupravljanje otpadom u BiH reguliranoentitetskim i kantonalnim Zakonimai podzakonskim aktima, te se možereći da je uglavnom usklađeno, alisad ga samo treba primjenjivati.

Kad se govori o najboljim rješenjimaza upravljanje opasnim i neopasnimotpadom u BiH, ono se vrši prematačno određenoj hijerarhiji koje sesvi trebamo pridržavati, a to su:na prvom mjestu izbjegavanjestvaranja otpada, zatim ponovnaupotreba, pa recikliranje, spaljivanjeotpada sa ciljem pridobivanjaenergije i na zadnjem mjestu jedeponovanje.

„Što se tiče opasnog otpada,trenutno Centar za ekologiju ienergiju, pod pokroviteljstvom EUrealizuje projekat Odgovornoupravljanje medicinskim otpadom,tako da možemo reći da se nijednakategorija opasnog medicinskogotpada nikako ne smije odlagatibez potrebne obrade (drobljenja,mljevenja, dezinfekcije, sterilizacije)u postrojenjima poput Converterai Newstera, jer samo tada ovajotpad neće biti opasan za zdravlje

stanovništva, a ni štetan po okoliš.Nakon obrade se može spaljivatiu spalionicama za pridobivanjeenergije (a mi ih nemamo) iliodlagati kao komunalni otpad“,istaknula je Rizvić.

Treba znati da je farmaceutski otpadopasan ako se pali ili završava nadeponijama. Zbrinjavanje ovekategorije otpada se ne može vršitikod nas, već se mora odvoziti uzemlje EU, gdje se uništava.Pojedine sirovine, poput šumskogotpada se mogu koristiti zadobivanje energije. Korištenjembiomase kao energenta manja jeemisija štetnih plinova i manjezagađenje otpadnih voda. Sirovinapoput šumskog otpada spada ubiomasu koja je obnovljivi izvorenergije, kao i najstariji izvorenergije koju je čovjek koristio.Rizvić je kazala i kako su prednostizbrinjavanja i iskorištavanja ostatakaiz šumarstva, kao i iz drvneindustrije i poljoprivrede smanjenjeuvoza energenata, ulaganje upoljoprivredu i nerazvijena područja

tako da bi učinkovitije korištenješumske biomase dovelo dostvaranja ekonomske koristi zanašu BiH. Ako ne zbog ekološkeosviještenosti i dobrobiti, a ondase barem nadati da će nekoprepoznati ekonomsku dobit, pamožda šumom bogata BiH počneda diše punim plućima, bez divljihodlagališta i spalionica.

U Bosni i Hercegovini je u2010. godini nastaloprosječno 396 kilogramakomunalnog otpada postanovniku, odnosno 1,08kilograma po stanovniku nadan, podaci su Agencije zastatistiku BiH.Ukupna količina otpadaprikupljena javnim odvozomje za 10 posto viša u odnosuna 2009. godinu, a procentstanovnika koji su biliuključeni u odvozkomunalnog otpada iznosioje prosječno 68 posto.

www.instore.ba56

TEMA BROJA

Vanja Rizvić

www.instore.ba57

Zatvorite oči na trenutak...

Zamislite sebe kako 31.12.2011.godine krećete na nezaboravnonoćno putovanje koje će vasodvesti do fantastičnih destinacijana kojem će sva vaša čula istinskiuživati!!!

Znate li gdje bi mogli biti? Pomoćićemo vam: to može biti samo kod nas!Hotel SARAJEVO sa zadovoljstvomobjavljuje da je spreman dočekatinovu 2012. godinu.

Uz bogat i šarolik švedski sto inajraznovrsniju ponudu pića, ovegodine smo se posebno pripremilii za muzički ugođaj: JasminBurek i Merima Džafic su imenakoja uvijek garantuju dobar provod.Uz obećanje da neće štedjeti nisebe, a ni vas – svi na noge!!!!

Bilo da uživate u starogradskojmuzici ili ste za žešći ritam ilimožda za neku plesnu varijantu,naći ćete nešto za sebe!!!

Hotel SARAJEVO je, također,pripremio nekoliko vrlo vrijednihnagrada za naše goste unovogodišnjoj tomboli iznenađenja.

Čekamo vas...

Cijena karte samo 80,00 KM(uključen švedski sto)

PS. ne zaboravite povesti svojenajmilije, neće vam oprostiti!!!

Doček nove 2012. godine

www.instore.ba58

LOYALTY MARKETING

Prije nekoliko decenija postojalisu snažni svjetski proizvođači iusitnjeni maloprodavci. To je,uzročno-posljedično, odgovaralo istanju pregovaračke moći na relacijiproizvođač ili njegov distributer –maloprodavac.

Zbog svoje usitnjenosti maloprodavcinisu bili u mogućnosti da bitno utičuna dešavanja u maloprodajnojindustriji. Ako je određena kompanijabila proizvođač, te ako je u svomportfoliju imala jak brand, njenipredstavnici su mogli mirno da iduna pregovore sa maloprodajom,bez bojazni da će se vratitinezavršena posla.

Međutim, u zadnje vrijeme okolnostisu se promijenile, odnosno, došloje do koncentracije i povećanjapregovaračke moći na stranimaloprodaje. Velike maloprodajnekompanije su postale svjesne

svoje snage i značaja na tržištuproizvoda široke potrošnje i topočinju obilato da koriste.

Svjesni zavisnosti proizvođača odglavnog resursa maloprodavaca -maloprodajnih polica, maloprodavcikroz godišnje pregovore počinjuzahtijevati sve više i na taj načinse nastoje izboriti za svojkonkurentniji položaj na sve višeglobalnom maloprodajnom tržištu.Preduslov za ovakvo stanje bilo jeokrupnjavanje i koncentracijamaloprodajnih lanaca. Na slici 1.1.se prikazuje proces koncentracijemaloprodaje, finansiran putem boljih

uslova dobijenih od proizvođača. Napredstavljeni način su maloprodavci,putem boljih uslova oddobavljača, finansirali niže cijenena policama i na taj način podizalikonkurentsku prednost. Ona jedonosila veće udjele na tržištu,što je po automatizmu davaloveću snagu za preuzimanjakonkurenata i dalje poboljšavanjeponude krajnjem potrošaču.Naravno, maloprodaja je nove –veće udjele na tržištu iskoristilaza povećane zahtjeve za boljimuslovima prema dobavljačima. Naovaj način se stvarao zamajackoncentracije maloprodaje.

Piše:

mr. Darko Vaselić,Business Development Manager Bosnia and Herzegovina, Macedonia,Albania and KosovoJohnson&Johnson Consumer Zugdvaselic@gmail.com

Uticaj nedostatkaproizvoda na odluku o kupovini

Slika 1.1. Proces koncentracije maloprodaje u svjetlu odnosa saproizvođačima

Judith i Marcel Corstjens u knjizi“Store Wars: The battle formindspace and shelfspace” ističudva osnovna područja na kojima seodigrava dugoročna bitkamaloprodaje i proizvodnje.

Bitka za udio u glavama potrošača(mindspace) je u domenu djelovanjaproizvođača i oni nastoje putemsvojih marketinških aktivnostizauzeti što veći prostor u svijestikrajnjih potrošača i na taj načinpotisnuti konkurentske proizvode,nadajući se da bi se to trebalo na istinačin reflektovati i na prodaju.

Prostorom na polici (shelfspace)raspolažu maloprodavci i oni nastojeodređivati prodaju u njihovimobjektima, te time i odlučivati oodnosu snaga maloprodaja –proizvodnja. Međutim, maloprodavcisve više nastoje uticati i na udio usvijesti potrošača. Kao primjeri zaovakav stav se mogu navestipromotivne aktivnosti pred samimpolicama za čije sprovođenje jepotrebno odobrenje maloprodavaca,a utiče na povećanje prodaje onogbranda koji provodi ovakveaktivnosti. Kao drugi primjer semože navesti uvođenje interne

televizije u objekte Wal-Mart, koja jepromovisana u junu 2008. godine.

Iz dosadašnjeg dijela moglo bi sezaključiti da maloprodaja postajegospodar industrije proizvoda širokepotrošnje. Ipak, potrebno je znati danije u svima kategorijama proizvodaširoke potrošnje prisutna istapregovaračka moć na relacijimaloprodaja – proizvođač.

U određenim kategorijama većupregovaračku moć posjedujemaloprodaja, dok su u drugimkategorijama proizvođači zadržali idalje značajan dio iste na svojojstrani. Odgovor zašto je to tako,naravno, leži u ponašanju krajnjegpotrošača, odnosno u njegovojodluci kom proizvodu će alociratisvoj budžet i kome će povećati ilismanjiti pregovaračku moć sasvakom svojom kupovinom. Naime,postoje kategorije proizvoda gdje supotrošači više vjerni brandovimakoje kupuju i gdje nerado mijenjajubrand, pa čak i proizvod unutar istogbranda.

U ovakvim slučajevima proizvođačisu u prednosti jer imaju snažan adutprilikom pregovora. On se sastoji u

tome da će krajnji potrošač, ako nenađe proizvod iz date kategorije,radije promijeniti objekat u komkupuje ili će odustati od njegovekupovine, nego što će kupiti drugiproizvod/brand. U nekim drugimkategorijama ova vezanost zaodređeni brand/proizvod je tolikoniska da će potrošač kupiti prvuzamjenu, odnosno, proizvod koji muje ponuđen. U datom slučajumaloprodaja je u prednosti nadproizvođačima.

Za pojedine kategorije proizvoda,navedeno je prikazano na slici 1.2.(istraživanje provedeno na tržištu EUi odnosi se na ponavljajućenedostatke na policama).

www.instore.ba59

LOYALTY MARKETING

Maloprodaja postajegospodar industrijeproizvoda širokepotrošnje. Ipak, nije usvima kategorijamaproizvoda široke potrošnjeprisutna istapregovaračka moć narelaciji maloprodaja –proizvođač.

Slika 1.2. Gubici maloprodaje i proizvođača po kategorijama proizvoda usljed nedostatka proizvoda na policama

Proces odlučivanja kupca o tomeda li će promijeniti maloprodajniobjekat ili brand/proizvod, možese predstaviti sa dvije varijable:

• CSS (cost of switching store) -trošak promjene maloprodajnogobjekta• CSB (cost of swithcing brand) -trošak promjene branda

U datom smislu, trošakpredstavlja negativni materijalni ipsihološki učinak na potrošačeusljed promjene dotičnog mjestakupovine ili dotičnog branda.

U zavisnosti od odnosa ove dvijepromjenjive, mogu postojatisljedeće situacije:

• CSB<<CSS: Ukoliko je trošakpromjene branda značajno manjiod troška promjene objekta, tadaće potrošač, bez problema, kupitidrugi proizvod (zamjenu), te nećeasocirati neko negativno iskustvousljed činjenice da nije našaoželjeni proizvod. U ovakvimsituacijama pregovaračka moćmaloprodaje je znatno jača odmoći proizvođača i ne postojiozbiljnija mogućnost da potrošačtrajno promijeni mjesto kupovanjausljed nedostupnosti traženogproizvoda.

• 0<CSB<CSS: Ukoliko je trošakpromjene branda manji od troškapromjene objekta, ali postoji iznačajan je, tada će potrošačodgoditi svoju namjeravanu kupovinu.Međutim, on će asocirati negativnoiskustvo jer nije pronašao željeniproizvod. U ovakvim situacijamamaloprodajna kompanija je i daljeu prodnosti u odnosu naproizvođača, ali je u opasnsti datrajno izgubi datog potrošača akobi se ovakve situacije češćeponavljale.

• CSB>CSS: Ukoliko je trošakpromjene branda veći od troškapromjene objekta u kom kupuje,potrošač će promijeniti objekat iželjeni proizvod potražiti nadrugom mjestu. Pošto se asociranegativno iskustvo, u slučajučešćeg ponavljanja ovakvih situacijavelika je vjerovatnoća da ćepotrošač trajno promijeniti mjestokupovanja. U ovakvim situacijamaproizvođači imaju veću pregovaračkumoć od maloprodaje.

Reakcije potrošača na nedostupnostproizvoda se mogu sagledati i kaorazne kombinacije oportunitetnog,supstitucijskog i transakcijskogtroška koji potrošač ima prikupovini određenog proizvoda(tabela 1.3.)

Poznavajući oportunitetni,supstitucijski i transakcijskitrošak povezan sa kupovinomproizvoda iz određenih kategorijai u određenim radnjama, može sezaključiti kako će se potrošačiponašati u pojedinim situacijamanedostatka proizvoda napolicama.

Zaključna poruka može biti da je,svakako, nedostatke proizvoda napolicama potrebno minimizirati,što će pozitivno uticati, kako namaloprodaju, tako i na proizvođače.

www.instore.ba60

LOYALTY MARKETING

Nedostatke proizvodana policama potrebnominimizirati, što ćepozitivno uticati, kako namaloprodaju, tako i naproizvođače.

Literatura:

1. Switching and Loyalty study, PurchaseObservation study, 2010

2. Corstjens J., M.: “Store Wars – TheBattle for Mindspace and Shelfspace”

3. Koll O.: “Manufacturer – RetailerRelationship” radionica

Tabela 1.3. Potrošačeve troškovne komponente i ponašanje pri nedostupnosti proizvoda

www.instore.ba62

IN STORE RAZGOVOR

Od njegovih recentnijih publikacijaposebno se ističu knjige “Nekiproblemi globalne trgovinepoljoprivrednim proizvodima napragu 21. stoljeća”, “WTO namilenijskoj prekretnici: Seattle inakon njega”, “WTO i EU uprocesu globalizacije: odabraneteme”. Posljednja knjiga nosinaziv “Globalizacija, WTO i EU:izazovi i kontroverze”. Upravo oglobalizaciji, njenom utjecaju namale ekonomije kao što je naša,izazovima koji čekaju BiH iproblemima globalne trgovine jegovorio dr. Šuman za IN STOREmagazin.

Svojevremeno steobnašali dužnost zamjenika ministravanjske trgovine i ekonomskihodnosa BiH. Što mislite da aktuelnavlast treba učiniti, koje mjerepoduzeti kako bi se poboljšaliuslovi bh. izvoznike?

ŠUMAN:Lokalni, regionalni i globalnikontekst se znatno promijenio ipostao složenijim od onogavremena kada sam obnašao tudužnost. Nažalost, većina problemaiz tog razdoblja je još tu. S obziromda dolazim iz svijeta akademije tj.sveučilišta, bez ikakvog dvoumljenjabih predložio daljnji i ubrzani

razvitak ljudskih resursa i ljudskogkapitala kao jednog od najvažnijihpreduvjeta za povećanje produktivnostii konkurentnosti koji vode kapovećanju izvozne osnove ivanjskotrgovinske razmjene BiH.Mislim da je uloga sveučilišta natom planu veoma značajna inezaobilazna. Svakako bih predložiorestrukturiranje, modernizaciju istandardizaciju poslovanja terazvitka proizvoda prema zahtjevimaključnih inozemnih tržišta (inovativniproizvodi s višim stupnjem dodanevrijednosti, marketing i brandiranje,upravljanje kvalitetom te sustavkvalitete i certificirnja, itd.).

Doktor ekonomskih nauka,osnivač i prvi voditelj Uredaza međunarodnu saradnjuSveučilišta u Mostaru tedugogodišnji pomoćnikrektora i prorektor zameđunarodnu saradnju jednaje od crtica u impozantnomCV-u Željka Šumana.Svojedobno je bio zamjenikministra vanjske trgovine iekonomskih odnosa Bosne iHercegovine, članEkonomsko-naučnog vijećapri kabinetu predsjedavajućegVijeća ministara Bosne iHercegovine, član Odbora zaekonomske nauke Akademijenauka i umjetnosti Bosne iHercegovine (ANUBiH); člannaučnog vijeća za izraduSrednjoročne razvojnestrategije BiH—PRSP i časnikza vezu Europskog udruženjaagrarnih ekonomista (EAAE)za BiH, kao i članpredsjedništva Paneuropskeunije BiH.

Razgovarala:

Katarina Sulić

IIzzaazzoovviigglloobbaall iizzaacc ii jjee

www.instore.ba63

U tom kontekstu bi također trebalorazvijati i politiku strateških proizvodate jačati potporu izvoznicima.Suvremeni i zahtjevni oblicimarketinga i brandinga, ne moguostati samo na entuzijazmupojedinih proizvođača i izvoznika,već ih mora poduprijeti i država iodrediti se prema svojim strateškimproizvodima. S WTO-om pregovaramoveć dvanaest godina i te bi pregovoretrebalo što prije okončati. Jednaod bitnih mjera bi svakako bila ijačanje gospodarske diplomacije ipregovaračkih kompetencija ikapaciteta. Time bismo se, ukratko,opet vratili na ljudski kapital inezaobilaznu ulogu sveučilišta stim u svezi.

Da li je članstvo uCEFTA-i olakšavajući ili otežavajućifaktor za privrednike?

ŠUMAN: Članstvo u CEFTA-i trebaloje omogućiti pripremu i svojevrstantest BiH gospodarstva i trgovinskihperformansi za uključivanje u širuintegraciju – EU. BiH je članicamoderniziranog Sporazuma poznatogpod nazivom CEFTA 2006. od2007. godine. Inače, potrebno jeistaknuti da je BiH osim CEFTA-euključena i u druga područjatrgovinskih pregovora i njihoveprovedbe: pregovori na bilateralnojrazini, pregovori s Europskomunijom te, konačno, pregovori opristupu Svjetskoj trgovinskojorganizaciji (WTO).

Poznato je da se pristupni pregovoris EU kao i s WTO-om ne odvijajuzadovoljavajućom i predviđenomdinamikom. Danas je u svijetu,evidentna kriza multilateralizmakoja se zrcali u zastojimamultilateralnih pregovora usklopu Doha runde kao i sve većojproliferaciji regionalnih i bilateralnihsporazuma. No, to su teme zaneke druge intervjue ili knjige.Smatram da BiH nije iskoristila

prednosti CEFTA-e te da je nužnojačanje njezine pozicije u tomregionalnom sporazumu. Potrebnoje kontinuirano pratiti i analiziratikako opću trgovinsku pozicijuzemlje tako i specifične pozicijepojedinih grana i sektora, prijesvega veoma osjetljivog i važnogpoljoprivredno-prehrambenogsektora. Nisam siguran da supoduzete i mjere za procjenuučinaka skorog prijema Hrvatskeu EU i daljnjeg funkcioniranjaCEFTA-e nakon toga.

Kakav je utjecajglobalizacije na male ekonomije?

ŠUMAN: Globalizacijski procesi supuni kontroverzi i paradoksa kao i„dobitnika“ i „gubitnika“, „insajdera“(insiders) i „autsajdera“ (outsiders).Za neke je globalizacija „panaceja“ aza druge „prokletstvo“. Sklon samstajalištu da je istina vjerojatnonegdje na sredini. Također smatramda je promatranje globalizacijeisključivo u svjetlu njezinih negativnihučinaka pogrešno. Neosporno jeda su negativnim učincimanajviše pogođene male najmanjerazvijene zemlje (LDCs). No, istotako smatram da male zemlje,kao i mala i srednja poduzeća,imaju svoje šanse i „niše“ naglobalnom tržištu. Globalno tržištenije danas rezervirano isključivoza velike i gospodarski moćnezemlje te velike transnacionalnekorporacije. Niz je primjera da i onimanji mogu biti uspješni uglobalnom nadmetanju.

Možete li istaknutinajznačajnije probleme u globalnojtrgovini poljoprivrednim proizvodima?

ŠUMAN: Složeni globalizacijskiprocesi nisu mogli zaobići nipoljoprivredu i poljoprivrednurazmjenu. Poljoprivreda i hranasu danas, kako smo uostalompokazali i u drugim odgovorima,

neizostavne teme u brojnimglobalnim raspravama. Ovdje jesvakako potrebno spomenutiaspekt korporatizacije poljoprivredeodnosno svekolike dominacijerelativno malog broja velikihtransnacionalnih korporacija kojepraktično kontroliraju cjelokupanprehrambeni lanac od njive dotanjura. Djelovanje tih korporacijanerijetko dovodi u pitanje i samikoncept hrane kao osnovnogljudskog prava koji sve višeuzmiče pred interesom krupnogagrobiznisa i profita.

IN STORE RAZGOVOR

Bez ikakvog dvoumljenjabih predložio daljnji iubrzani razvitak ljudskihresursa i ljudskog kapitalakao jednog od najvažnijihpreduvjeta za povećanjeproduktivnosti ikonkurentnosti koji vodeka povećanju izvozneosnove i vanjskotrgovinskerazmjene BiH.

S obzirom na ograničen prostor,spomenut ću još i pitanje pregovorao poljoprivredi u sklopu WTO-a(Doha runda).

Iako se trgovinski pregovori iz Dohene bave isključivo poljoprivredomi trgovinom poljoprivrednimproizvodima, pokazalo se dakonačan ishod pregovora zavisiupravo od postizanja sporazumau sklopu toga dosjea. Na određennačin ponavlja se scenarij većviđen u prethodnoj, Urugvajskojrundi. Doduše, promijenjen jeodnos snaga među ključnimpregovaračima i novostvorenimkoalicijama te razbijena dotadprevladavajuća dualna hegemonijaEU i SAD (jačanje uloge zemalja urazvoju i BRICs-a). No, te supromjene još više usložnile iusporile pregovore. Konačan ishodpregovora iz Dohe je neizvjestanšto na određen način dovodi upitanje i budućnost samoga WTO-a.

Reformom Zajedničkepoljoprivredne politike (CAP), EUplanira više ekološku i pravedniju

politiku kroz povezivanje subvencijasa zaštitom okoliša. Među prijedlozimaje i poziv da se 30 posto izravnihpoljoprivrednih subvencija uslovljavazaštitom okoliša? Vjerujete li uostvarenje zelenije poljoprivrednepolitike?

ŠUMAN: „Ozelenjavanje“ (greening)Zajedničke poljoprivredne politikeEuropske unije (EU) nije ništa novo.

Taj proces je posebno evidentanjoš tamo od MacSharryjeve reformes početka devedesetih godinaprošlog stoljeća, pa preko poznateAgende 2000 i tzv. Fischlerovereforme iz 2003. pa sve donajnovijih pokušaja utvrđivanjavizija ZPP-a nakon 2013. godine. To se pitanje, kako i vi navodite,posebno aktualizira u najnovijimslužbenim prijedlozima Europskekomisije za ZPP u razdoblju2013-2020. Prijedlog Komisije odaljnjem „ozelenjavanju“ prvog stupaZPP (izravna plaćanja farmerima)naročito je prijeporan i predmetom jerasprava u zemljama članicamaEU.

www.instore.ba64

IN STORE RAZGOVOR

Postdoktorske studije i dužestudijske boravke je obaviona uglednim europskimsveučilištima i naučniminstitucijama, između ostalogu Milanu (Universita'Commerciale Luigi Bocconi,SDA Bocconi), Veneciji(Universita' Ca' Foscari diVenezia) i Zaragozi(International Centre forAdvanced MediterraneanAgronomic Studies – ICAMAS).Osim na Sveučilištu u Mostaru,gdje je bio i vršilac rektorskedužnosti, dr. Šuman je predavaoili još uvijek predaje i nadrugim sveučilištima u zemljii inostranstvu, između ostalogu Sarajevu, Dubrovniku,Bolonji (Alma MaterStudiorum Universita' diBologna) i Beču (ljetna škola).Organizator i sudionik jebrojnih domaćih imeđunarodnih naučnihskupova, a naučni i stručniradovi su mu objavljivani unajznačajnijim domaćim istranim časopisima izbornicima. Bio je voditelji/ili koordinator niza domaćihi međunarodnih naučnih irazvojnih projekata, kao izamjenik voditelja izaslanstvaBiH na Ministarskojkonferenciji Svjetsketrgovinske organizacije(WTO) u Seattleu.

Naime, po nekima, stavljanje jošvećeg naglaska na ekološkiaspekt i biodiverzitet moglo binegativno utjecati na poljoprivrednuproduktivnost i profitabilnost, što biu konačnici moglo smanjiti stupanjsamodostatnosti i prehrambenesigurnosti u EU. Neki vide rješenje utzv. „zelenom rastu“ (green growth),odnosno harmonizaciji ekonomskograsta i održivog korištenja prirodnihresursa. Bilo bi to na neki način„win-win“ rješenje, koje bi omogućiloefikasnu i konkurentnu proizvodnjuuz istodobno osiguranje pozitivnogimpakta na okoliš. Ukratko,„greening“ da, ali ne na starinačin. Ostaje vidjeti koliko ćeEuropska komisija, ali i Europskiparlament kao sukreatori Zajedničkepoljoprivredne politike biti uspješni iuvjerljivi u daljnjim raspravama iimplementaciji svojih prijedloga zaZPP post-2013.

Proteklih godinagovorilo se dosta o GMO proizvodimaza rješenje problema gladi u svijetu...?

ŠUMAN: To je još jedno „vruće“ iprijeporno pitanje. Smatram da gladnije posljedica nedovoljne proizvodnje,već pristupa i distribucije hrane. Svijetje još uvijek u potrazi za adekvatnimglobalnim prehrambenim modelom,koji podrazumijeva i čitav niz krupnihstrukturnih i institucionalnih reformi.Brojne deklaracije za iskorjenjivanjegladi donesene na svjetskoj razini sunažalost još uvijek manje-više mrtvoslovo na papiru.

Pitanje gladi je upravo jedno odnajizrazitijih mjesta gdje sesukobljavaju interesi onih koji podupirui zagovaraju GMO i GM hranu i njihovihprotivnika i osporavatelja. Dok jednitvrde da je GM hrana prijeko potrebnakako bi se pobijedilo u borbi protivgladi, dotle drugi smatraju kako se tuzapravo jedino zadovoljava glad zaprofitom. Neki u tome vide pokušajvelikih transnacionalnih korporacija(Monsanto i druge) u ovladavanjusvjetskim tržištem hrane. Isto tako,smatraju da su najnovija poskupljenjahrane u svijetu vještački i smišljeno

„režirana“ kako bi se otvorila vratajeftinijim GMO proizvodima i hrani.

Možemo sa sigurnošću reći da će sesukobi i kontroverze oko GMO i GMhrane nastaviti i ubuduće, jer „hrana jemoć“. Inače, znanost se po pitanjuneškodljivosti GM namirnica nijeusaglasila, to je također kontroverznoi otvoreno pitanje (Frankenfood itd.).

Svjedoci smo protesta,jer ljudi smatraju da su banke imultinacionalne korporacije kaouzročnici krize zaštićeni u odnosu naobične ljude, tj. da glavni teret krizesnose porezni obveznici. Da li smatrateda je liberalni kapitalizam kao sistempotrošen i šta je alternativa?

ŠUMAN: Kada bih znao odgovor na topitanje vjerojatno bih bio dobitnik ilibarem kandidat za Nobelovu nagraduiz ekonomije?!

Da, nužna je nova globalizacijskaparadigma, ali globalni konsenzus otome nije izgledan (barem ne ukraćem roku). Neoliberalna doktrinaje izgubila da tako kažem svoj„revolucionarni potencijal“, ali je li toujedno i njezin definitivni kraj pokazatće vrijeme. Već dulje vrijeme traži se„globalizacija s ljudskim likom“(barem deklarativno), koja bi bila„pravična“ i „ inkluzivna“. Na to sesvakako nadovezuje i pitanje globalnogupravljanja (global governance) i,općenito, novog globalnog poretka.

Mnogi su skloni tvrditi kako jesuvremena globalizacija samo dokraja razotkrila već postojeće svjetskepodjele koje proizlaze iz organskeneravnoteže svijeta. Oko svega togadanas se lome koplja u stručnim,znanstvenim i političkim krugovima,ali kako sam to već negdje napisao, iglave na antiglobalizacijskimprosvjedima diljem svijeta. To susvakako pitanja i procesi koji će uvelikoobilježiti prva desetljeća 21. stoljeća, alii naše živote kao i živote naraštaja kojidolaze poslije.

www.instore.ba65

IN STORE RAZGOVOR

Smatram da BiH nijeiskoristila prednostiCEFTA-e te da je nužnojačanje njezine pozicije utom regionalnomsporazumu.

www.instore.ba66

SVE O PRODAJI

Biznis kartice

Imati biznis kartice sa vašimkontakt informacija na jeziku kojivaš budući klijent govori, je dobraideja. Ako je vaša kartica obostrana,možete staviti informacije na vašemjeziku na jednoj strani, a na drugojstrani podatke na jeziku koji klijentrazumije. Uvijek okrenite bizniskarticu na stranu koja je ispisanana jeziku koji vaš klijent govori.Ovo će mu pomoći da se ugodnoosjeća i da razumije informacijekoje mu dajete. Dozvolite da klijentpročita podatke sa kartice prijenego što nastavite sa vašomprezentacijom. Ako ste vi odgovornida štampate biznis kartice,savjetujte se sa profesionalcimakoji se bave tim poslom, kako bibili sigurni da sve radite poprotokolu. Sigurno ne biste željelida vaš sin ili kćerka koji pohađajusrednju školu sa svojim znanjemstranog jezike bukvalno prevedubiznis karticu i pri tome u istojformi koja se koristi u vašoj zemlji.

Pojedine zemlje imaju posebneforme pri korištenju biznis karticekao i podacima koji se na njojnalaze. Naprimjer, u Japanu,ponesite više biznis kartica i dajtejednu svakome s kim se upoznate.Također, u japanskoj kulturi su

naučna zvanja veoma bitna, tako daako imate magistarsko zvanje,nemojte zaboraviti da napišete tona biznis kartici.

Upoznavanje i pozdravljanjenovih ljudi

Neke zemlje, pogotovo arapske,uključuju rukovanje i grljenje priupoznavaju i pri odlasku. Pokušajteunaprijed ustanoviti da li vaš klijentpreferira grljenje ili rukovanje.Pitati o zdravlju u arapskoj kulturije viđeno kao pozitivan gest.

Također, kada se bolje upoznatesa osobom, nemojte se iznenaditiako vam daju poljubac na obraz –i muškarac muškarcu. Nemojte serukovati sa ženom iz arapskihzemalja ako ona prva ne pružiruku. Odvajanjem vremena dapročitate i da saznate kako seljudi pozdravljaju i upoznavaju uraznim kulturama i zemljama,

može vam pomoći u upoznavanjuvašeg potencijalnog klijenta.

Prezentacije

Postoje kulture u kojima je važnoodmah preći na poentu, dok je udrugim važno da date više informacijao historiji firme i polako prelazitena poentu sastanka. U drugimkulturama je čak važno pokazatipersonalne i emocionalne prednostivaše prezentacije, gdje ljudi želevidjeti i opipati primjere vašihproizvoda, dok u drugim je dovoljnoda jednostavno pročitaju o njima,vide analize, grafove i izjave. Kadadajete prezentaciju u nekoj drugojzemlji, uvijek budite organizovani.Imajte profesionalne prezentacijekoje prikazuju sve detalje, isvakom ponesite po jednu kopiju.Nedostatak kopija vaše prezentacijeje velika greška.

U nekim zemljama, pregovori sunajbolji dio igre. Pregovori moguuključiti i glasno razgovaranje,lupanje od sto, ili jednostavno tišinu.Vi prezentirate i oni ili prihvate iliodbiju prezentaciju bez ikakvešanse da istaknete zašto su nekestvari bitne i bez mogućnosti danaglasite beneficije. Tako da prvinastup mora biti i najbolji.

Jednostavno se ne možete previšepripremiti za sastanak sa nekim izdruge kulture. Očekujte da ćetebiti pitani o svakom detalju vašefirme, proizvoda, usluge, lokacije io vama. Tako da šta god pitaju,trebate biti spremni da odgovorite.

Pripremila:

mr. Zina Kavazović

Šta trebate znati odrugim kulturama

Pokretanje biznisa u BiH na prvipogled čini se jednostavno.Potrebno je, kažu u entitetskimPoreznim upravama, izvršitiregistraciju kod nadležnog suda.Potom je Porezna uprava dužnada, izvrši provjere i ukoliko utvrdida kod poslovnog subjekta nemaspornih činjenica, dodijeli JIB(jedinstveni identifikacioni broj).Dodijeljeni JIB i prijavu o upisu usudski registar Porezna uprava jedužna u roku od 3 dana uelektronskoj formi vratiti sudu.Kada sud dostavi poslovnomsubjektu rješenje o upisu u sudskiregistar, poslovni subjekat jedužan podnijeti prijavu entitetskomZavodu za statistiku na osnovu kojedobija Obavještenje o razvrstavanju

poslovnog subjekta. Nakon tezavršene procedure, poslovnisubjekat je dužan da u roku do petdana od dobijanja rješenja o upisuu sudski registar, Poreznoj upravipodnese obrazac prijave zadobijanje uvjerenja o poreznojregistraciji. Uz prijavu je neophodnopriložiti kopiju sudskog rješenja idokumentaciju koja je propisanana obrascu nakon čega seposlovni subjekat registruje uPoreznoj upravi. Ukoliko jedirektor poslovnog subjektastrani državljanin, on za poreznuregistraciju mora popuniti ObrazacRSPL i priložiti kopiju pasoša. Podobijanju uvjerenja o poreznojregistraciji poslovni subjekat jeupisan u Jedinstveni sistemregistracije, kontrole i naplatedoprinosa. Uvjerenje o poreznoj

registraciji poslovnom subjektusluži za otvaranje transakcijskogračuna i ovim se postupakregistracije poslovnih subjekatazavršava.

Brojni troškovi iopterećenja

Iako prosječan broj dana, postupakai dokumenata za osnivanjeposlovnog subjekta u Bosni iHercegovini utvrđuju i objavljuju usvojim izvještajima međunarodnefinansijske institucije, ovi podaci,kaže Igor Gavran, ekonomistaVTK BiH, nisu identični u cijelojdržavi i mogu se razlikovati odslučaja do slučaja. Npr. u određenojlokalnoj zajednici postoje dodatnetakse i procedure koje u drugojnisu prisutne.

www.instore.ba68

Koliko je teškopokrenuti biznis u BiH

Da bi pokrenuli biznisu BiH ponekad jepotrebno nekolikosedmica. Neefikasnaadministracija, prevelikitroškovi itd. činepokretanja i obavljanjeposlovanja skupljim ikompliciranijim nego štoje u zemljamaokruženja, te timeumanjuju konkurentnosti potencijalne rezultateposlovanja domaćihfirmi.

Pripremila: Murisa Dučanović

Neefikasna administracija i preveliki troškovi otežavaju poslovanje u BiH

IN STORE SAVJETUJE

www.instore.ba69

Također, uputstva koja dobijetenisu odgovarajuća, pa ćete semorati vraćati nekoliko puta iponavljati određene korake, itd.Traženi iznosi, smatra Gavran, veomasu različiti i podrazumijevajubrojne troškove i opterećenja – odminimalnog ulagačkog kapitalaod 2.000 KM, preko poreza i taksi,sudskih troškova, prevoza, uslugaadvokata, notara, osoblja, itd.

„Vrijeme potrebno za obavljanjesvih procedura još uvijek jepredugo, a troškovi previsoki da bise uslovi poslovanja u Bosni iHercegovini mogli ocijeniti povoljnim“,kaže Gavran.

Dug put do elektronskeregistracije

Administrativno ustrojstvo entitetanije jednako, pa je u RepubliciSrpskoj organizacija administracijeznatno jednostavnija i funkcionalnija.U Republici Srpskoj je odavnoprimijenjena i tzv. „giljotina propisa“,koja se u Federaciji BiH tekaktuelizira, ali uz sva poboljšanjai pojednostavljivanje procedure, jošuvijek nema razloga za zadovoljstvoprivrednika ni u jednom entitetu.Prema tome, sve što usporava,komplicira, poskupljuje ili na bilokoji drugi način otežava poslovanje,pa tako i predimenzionirana ineefikasna administracija, odbijaju istrane i domaće ulagače i ometapreduzetničku inicijativu.

Prije svega, jer čine i pokretanja iobavljanje poslovanja skupljim ikompliciranijim nego što je uzemljama okruženja, te timeumanjuju konkurentnost ipotencijalne rezultate poslovanja.Zahvaljujući projektu „giljotinapropisa“, nedavno je i u Federacijizaživio projekat Elektronskiregistar upravnih postupaka. Ovajregistar u funkciji je na straniciVlade FBiH, te predstavlja jednu

od rijetkih pozitivnih promjena uinteresu privrede i svakako će,smatra Gavran, imati pozitivneefekte.

Međutim, to je ipak „kap u moru“problema i prepreka poslovanjukoje treba riješiti i ukloniti. Još je,napominje Gavran, dug put doelektronske registracije poslovnihsubjekata i obavljanja svih postupakai procedura elektronskim putem,uz minimalan utrošak vremena inovca, a upravo tome moramotežiti, i to jedinstveno u cijelojdržavi, a ne samo jednom entitetu.

„Procedure ne smiju biti podređeneinteresima administracije, već

isključivo privrede i poslovanja.Optimalno rješenje, ipak, nijemoguće bez temeljnog preustrojacijele države u interesu privrede istvaranja jedinstvenog ekonomskogprostora“, zaključuje Gavran.

Administrativnoustrojstvo entiteta nijejednako, pa je uRepublici Srpskojorganizacijaadministracije znatnojednostavnija ifunkcionalnija.

IN STORE SAVJETUJE

Vrijeme potrebno za obavljanje svih procedura još uvijekje predugo, a troškovi previsoki da bi se uslovi poslovanjau Bosni i Hercegovini mogli ocijeniti povoljnim.

www.instore.ba70

U prošlom nastavku ove seriječlanaka o unapređenju odnosa sakupcima govorili smo o tomekako se kreira mapa tokavrijednosti za kupca. Šta, kako,gdje i na koji način se mapira ikako se to vizuelno predstavlja.Sljedeći korak je analiza mapetoka vrijednosti koja će vampokazati trenutno stanje vašegbiznisa (ili organizacije). U ovomtekstu pokazat ćemo kako seanalizira mapa toka vrijednosti zakupce.

Zašto je važna dobraanaliza trenutnog stanja?

Tek kada ustanovimo gdje se uovom trenutku nalazimo,možemo razmišljati o tome gdježelimo da idemo, pa tek ondamožemo pokrenuti promjenu

prema tom željenom stanju. Akonismo dobro analizirali trenutnostanje, onda će nam zaključci bitipogrešni, pa ćemo imati pogrešneciljeve, a samim tim i metodiostvarenja tih ciljeva bit ćepogrešni.

Prije par godina čuveni guruorganizacione terapije Isak Adižesizjavio je na jednom seminaru uBeogradu da je problem većine

organizacija da ne sagledavajusvoju trenutnu situaciju kakotreba i da samim tim odaberupogrešne ciljeve, tako da čak ikorištenje pravih metoda ostvarenjatih ciljeva ima loš efekat naposlovanje. To vam je kao da jakodobro plivate, ulažući maksimalantrud, koristeći vrhunsku tehnikuplivanja, ali nažalost ako plivate upogrešnom smjeru, sav trud vamje džabe.

Piše:

Miodrag Kostić Poslovna znanjawww.poslovnaznanja.com

Lean six sigma uprodaji - Analizatoka vrijednosti zakupca

MALOPRODAJA

www.instore.ba71

Također, ako želite da napravite bilokakvu promjenu u vašoj organizacijipotreban vam je katalizator.Promjena se neće dogoditi samo zatošto je vi jako želite. Dobra analizatrenutne mape toka vrijednosti ukombinaciji sa željenom mapom tokavrijednosti pokazat će razlogenužnosti promjena kao i način na kojise te promjene moraju sprovesti.Kada se odlučite na promjenu, vi neplanirate samo gdje želite da idete,već i gdje sve možete da stignete.Naprimjer kada kažete da želite dabudete zdravi, da li to znači samomanju tjelesnu težinu? Ujedno tomože značiti i bolju fizičku kondiciju,bolji krvotok, manji holesterol, itd.

Kako početi analizu tokavrijednosti?

Kao što smo ranije pomenuli, glavnikriterij u procjeni neke od faza(koraka) u procesu poslovanja jevrijednost koju ona donosi kupcu. Akoproces teče neometano, to znači dakupci dobijaju proizvod koji žele, upravo vrijeme, na pravi način i ukoličini u kojoj ga žele. To znači da utoku proizvodnje nema inventara,nema čekanja, događaju se samo oneaktivnosti koje dodaju vrijednost zakupca. Sve je u savršenoj ravnoteži.Naravno ovako idealna slika tokavrijednosti je nešto čemu težimo, a dabi do toga došli potrebno je daprikupimo informacije, što postižemopostavljanjem pravih pitanja, prijesvega kupcima.

U LEAN-u kupac je u osnovi cijelepriče. Sve se bazira na njegovimželjama i potrebama, pa samim tim iproces analize mape toka vrijednostipočinjemo od kupca.

Prva pitanja koja postavljamo,postavljamo kupcima. Šta vaši kupcikažu o vama? Šta su njihovi problemiu korištenju vašeg proizvoda? Koja suim očekivanja i da li su ispunjena? Štase dešava kupcima i gdje i kada u tokuvrijednosti im se to dešava?

Ako su zadovoljni zašto su zadovoljni,ako nisu zašto nisu? Slušajte jakodobro i pažljivo, ali i objektivno.Recimo ako se žale da ne dobijaju vašproizvod onda kada žele da ga dobiju,posmatrajte put isporuke. Ispitajte tokmaterijala i informacija.

Mapa toka vrijednosti će vam vizuelnopokazati gdje se šta u procesuproizvodnje ili usluživanja dešava ikakav utjecaj ima na kupca. Nekavam posluži kao alat kojim ćeteotključati srce i dušu vaših kupaca.

Dijagram riblje kosti

Jedan od najboljih alata za ispitivanjeproblema kupaca je Ishikawadijagram (dijagram riblje kosti) ilidijagram uzroka i posljedice. Ovuefektnu konsultantsku alatku izmislioje čuveni japanski naučnik KaoruIshikawa radeći šezdesetih godinaprošlog stoljeća u Kawasakibrodogradilištu na razvoju sistemamenadžmenta. Ovaj dijagram vammože poslužiti da identifikujete gdjeu toku vrijednosti nastaju uzrociproblema vaših kupaca. Ishikawindijagram ćete koristiti tako štoćete definisati pojedine oblastivašeg poslovanja (usluživanja) ikrenuti u istraživanje uzroka(primarnih i ostalih) nezadovoljstvavaših kupaca.

Najvažnije je da budete istrajni utraženju uzroka jer često postojiviše uzroka nekog problema, i touzroka čiji su uzroci posljedicenekog sekundarnog uzroka i takodalje. Suština LEAN-a je u ljudimai poštovanju ljudi. Kad tražiteuzroke problema fokusirajte se narješavanje tog problema, a ne naotkrivanje krivice među zaposlenima.Najčešće ćete naići na problem uprocesu (nedostatak definisanihstandarda) koji ih sprečavaju daispune svoja zaduženja na pravinačin.

MALOPRODAJA

Problem većineorganizacija da nesagledavaju svoju trenutnusituaciju kako treba i dasamim tim odaberupogrešne ciljeve.

Ishikawa dijagram ili dijagram riblje kosti

Traženje štetnih koraka Jedan od glavnih funkcija mapetoka vrijednosti je da vampomogne u otkrivanju štetnihkoraka u poslovanju. Ranije smopomenuli kako se otkrivajuprocesi koji ne donose vrijednostkupcu. Evo nekih pitanja koja vammogu pomoći u otkrivanju štetnihprocesa u vašem poslovanju(usluživanju):

• Da li se u toku procesaposlovanja negdje akumuliravišak inventara?• Da li korak kreira vrijednost?Ako ne zašto uopće postoji ovajkorak?• Da li korak kreira otpad iligrešku u proizvodnji ili procesuusluživanja?• Da li se korak u procesu dešavaonako kako je planirano?• Da li oprema koja se koristifunkcioniše na pravi način?• Da li su materijali naraspolaganju u pravo vrijeme i upravoj količini?

• Koji je kapacitet koraka i kakose poredi sa vremenom takta(idealnim)?• Kada se prelazi iz jednog korakau drugi koliko je vrijeme praznoghoda?• Da li je tok neometen u tomkoraku ili postoje prepreke kojezagušuju?• Kako se vrijeme trajanja korakaporedi sa očekivanjima kupaca?

Osnovna preporuka je da svakikorak u procesu usluživanjaposmatrate kroz prizmu kupčevihželja i potreba (očekivanja).Glavno je da se za svaku situacijunezadovoljstva kupaca pronađeprimarni uzrok, ali i ostali uzrocinezadovoljstva koji iz njega

slijede. To su ujedno i glavniuzroci štetnosti u vašem procesuposlovanja (usluživanja). Nezaboravite da je zadovoljni kupacu osnovi uspjeha bilo kogsavremenog biznisa.

Problem većine organizacija je dane sagledavaju svoju trenutnusituaciju kako treba i da samimtim odaberu pogrešne ciljeve,tako da čak i korištenje pravihmetoda ostvarenja tih ciljeva imaloš efekat na poslovanje

Napravite fizički raspored vašegradnog prostora i kreirajtedvodimenzionalni dijagram tokamaterijala ili ljudi u vašemposlovnom procesu (procesuusluživanja kupaca).

Ovakvi dijagrami se često zovu i“špageti dijagrami“, jer kako uneseteprikaz kretanja materijala ili ljudi,on ubrzo izgleda kao tanjiršpageta jer je sav isprepleten iizuvijan.

www.instore.ba72

MALOPRODAJA

Zadovoljni kupac jeu osnovi uspjeha bilokojeg savremenogbiznisa.

Glavni kriterij uprocjeni neke od faza(koraka) u procesuposlovanja je vrijednostkoju ona donosi kupcu.

www.instore.ba74

Definicija stresa

Krenimo prvo sa definicijomstresa. Pretražujući po internetupronašao sam nekoliko definicijastresa. Pojam stresa prvi jetridesetih godina 20. stoljeća uveokanadski liječnik mađarskogporijekla Hans Selye koji je stresdefinisao kao sumu ukupnogtrošenja organizma tokomnjegova životnog vijeka.

Definicija psihologa dr. DubravkeMiljković kaže da se stres danasdefinira kao nespecifični odgovororganizma na zahtjeve kojinadilaze njegove mogućnosti, tj.zalogaj što ga ne možemoprogutati jer nam se čini većim odraspoloživih "gutačkih kapaciteta".

Kada je riječ o negativnom stresu,onda su najstresnije situacije smrtdjeteta, smrt partnera, gubitakposla, vlastita teška bolest ilibliske osobe. Postavite li pitanjerazličitim ljudima kako definirajustres ili da objasne šta kod njihizaziva stres i kako stres djelujena njih najčešće ćete dobitipotpuno različite odgovore. Ovo jezbog toga što ljudi individualnodoživljavaju stres te često imamosituaciju da nešto što nekome

predstavlja stres drugome možebiti zadovoljstvo ili ima jako maliučinak na pojedinca te nepovećava njegov nivo stresa. Svi mina stres reagujemo individualno.

U krugovima stručnjaka koji sebave pitanjem stresa i njegovimutjecajem na kvalitet života većdavno je definisano čak pedesetsimptoma stresa koji pogađajurazličite dijelove našeg organizma.

Pionir istraživanja problemastresa kojeg smo već spominjaliHans Selye je proveo brojnaistraživanja na laboratorijskimživotinjama koje je izlagaorazličitim psihičkim i fizičkimpodražajima (trepereće svjetlo,velika buka, ekstremne vrućine ilihladnoće..).

Piše:

mr. Sead Bašić

Stres - najveći neprijatelj savremenogmenadžera

KOLUMNA

U ovoj kolumni pisat ću o svakodnevnicu svih menadžera. Radi se ostresu kao pošasti (bolesti) sa kojom se susreću svi zaposlenici, apogotovo menadžeri u današnjem vrijeme. U skladu sa temom je iizbor knjige koju preporučujem za ovaj put. Odlučio sam se za naslovkoji je preveden kao "Minimum stresa, maksimum uspjeha" autoriceClare Hariss koji je ona objavila 2003. godine, a prevela i objavilaŠkolska knjiga 2005. godine. Naslov originala glasi "Minimise Stress,Maximise Success". Knjiga je prije svega namijenjana menadžerimakoji su svakodnevno izloženi stresnim situacijama i kojima supotrebne učinkovite strategije kako da se bore i preovladaju streskome su kontinuirano izloženi. Autorica je vrlo priznata poslovnasavjetnica sa višegodišnjim iskustvom u podučavanju menadžerarazličitih nivoa kako da postignu svoj maksimum.

On je svojim istraživanjima pokazaoda trajan stres kod tih životinjamože izazvati različite vrstebolesti koje vidimo kod ljudi: infarktmiokarda, moždani udar, bolestibubrega i reumatoidni artritis.

Sama riječ stres potječe odengleske riječi "stress" štomožemo prevesti kao udarac.

Stres predstavlja svaku promjenuu našem tijelu ili u spoljašnjojsredini koja na nas utječepozitivno ili negativno.

Može se posmatrati i kao odbrambeniodgovor našeg organizma nanapad iz spoljašnje sredine koji jehiljadama godina omogućavaonašim precima da skupe svu svojusnagu i suoče se sa neprijateljima.

Današnji tempo života i poslovnookruženje su izvori kontinuiranogstresa kome su izloženi svizaposleni, a pogotovo manadžeri.

Spisak stresnih situacija jebeskonačan. Od onih najbanalnijihkoje vam se dešavaju u svakodnevnomživotu poput zastoja u saobraćajuusljed saobraćajnih gužvi prekoproblema sa birokratiziranomadministracijom u državnim organimapa do mnoštva drugih situacija

U literaturi su već dugo poznati"stresori" iz spoljašnje sredine:

• loše vrijeme;• loše vijesti; • pritisak da se ispune obaveze;• nedostatak novca; • drugi faktori.

Također literatura iz ove oblastiopisuje četiri faze kako naše tijeloreaguje na stres:

1. alarm – prvi odgovor na stres jeizlučivanje hormona kateholamina(adrenalin) i kortikosteroida (kortizona)iz nadbubrežne žlijezde. Lučenjeovih hormona ima za cilj brzooslobađanje energije da bi tijelomoglo da odreaguje aktivacijommišića. Ovo je naša praiskonskareakcija iz perioda kada je čovjekmorao da se bori ili da bježi kadaje bio napadnut. Danas je čovjeknapadnut više psihički negofizički. Ne mora se niti boriti nitibježati, ali je reakcija tijela ostalaista, a to je porast šećera i krvi.

2. rezistencija ili adaptacija –stres traje dugo i ne prestaje.Hormoni imaju i druga dejstva.Podstiču imunitet da se bori,podstiču srce da radi još jače ibrže, podstiču suženje krvnihsudova, podstiču lučenje kiselineu želudcu, smanjuju san, izazivajuustreptalost, teškoće sa disanjemitd. Tijelo je spremno za borbu, alido borbe ne dolazi. Šećer u krvi jepovišen, ali se ne troši. Čovjek jementalno spreman za borbu i nemože da spava.

3. zamor- sve ima svoje trajanje,pa i spremnost tijela da odgovorina stres. Tijelo se zamorilo.Imunitet je odjednom popustio.Pojavljuje se prehlada ili nekodrugo ozbiljnije oboljenje. Pojavljujese povišeni krvni pritisak, aritmijasrca, čir na dvanaestopalačnomcrijevu, ustalio se problem sanesanicom. Kod žena dolazi doporemećaja u menstrualnomciklusu. Kod muškaraca dolazi doerektilne disfunkcije ili poremećaja uspermatogenezi. Ustalio se zamor isve to dovodi do lošeg raspoloženja,depresije ili anksioznosti.

4. bolest- ako stres traje i tokomfaze zamora, javljaju se ozbiljnebolesti. Pad imuniteta dovodi dopojave oboljenja kojima se "ne znauzrok". To su autoimune bolesti(šećerne bolest, hipertireoza,oboljenje nadbubrežnih žljezda…).

www.instore.ba75 KOLUMNA

Današnji tempo života iposlovno okruženje su izvorikontinuiranog stresa komesu izloženi svi zaposleni,a pogotovo manadžeri.

www.instore.ba76

Iz gore navedenog, vidljivo je dapostoji mnogo skrivenih uzročno– posljedičnih veza između stresai različitih zdravstvenih problema.U dosadašnjem dijelu ovog tekstasmo se bavili isključivo stresomposmatrajući ga kao posljedicunegativnih dešavanja u spoljašnjojokolini i negativnih interakcija naskao pojedinaca sa okruženjem.Najveći dio problema sa stresomdolazi od interakcija sa okruženjemkoje imaju negativnu konotaciju,ali postoji i problem stresa kaoposljedice nekih pozitivnih dešavanja.Mnogo puta ste čuli da se desilaneka fatalna posljedica kao rezultatnekog iznenadnog pozitivnogdešavanja u okruženju. Vjerovatnoste mnogo puta čitali kako je nekizaluđeni navijač doživo infarkt, avrlo često i podlegao jer je gledajućineku uzbudljivu utakmicu doživiostres, kada je tim za koji navijapobjedio. Dakle, i taj takozvanipozitivan stres može značajnoutjecati ne vaše zdravlje.

Sljedeće pitanje koje se postavljajeste da li je stres uvijek loš začovjeka? Još davne 1908. godinesu psiholozi Robert M. Yerkes i D.Dodson (Yerkes – Dodsonov zakon)uveli takozvani obrnuti U – modelpritiska mjeren u usporedbi saučinkovitosti. Model pokazuje dase učinkovitost smanjuje ili gubi inaše zdravlje je ozbiljno uzdrmanoako razina stresa pređe određeniprag i dosegne razinu preopterećenjakoja se onda održava neko određenovrijeme. Sa druge strane modelotkriva da na umjerenoj razinipostoji optimalna stimulacija ipozitivan napor i naša učinkovitostje na svom vrhuncu.

Radno mjesto danas je potencijalnominsko polje puno stresora.Probudite se ujutro i za vas krećenovi dan. Dok pijete prvu jutarnjukafu pregledate jučerašnji prometi napravite kratku analizujučerašnje prodaje.

Odmah analizirate koji kupci suradili koliko, koji brandovi sudonijeli koliko i gdje smo u

odnosu na planirano. Kreće novidan i kreću novi pritisci. Svakiradni dan je nova bitka i nosi noveizazove. Ujutro kada ste počeliradni dan napravili ste određenplan. Kada na kraju dana napraviteanalizu urađenog i to uporedite saplaniranim u većini slučajevaplanovi budu različiti od onog štose stvarno desilo. Na vas djelujemnogo različitih utjecaja izokruženja koje vi morate kontrolisatii upravljati njima da idu uželjenom smjeru. Vrlo često u istovrijeme morate raditi nekolikorazličitih stvari, a svaka od njihzahtijeva maksimalnu koncentraciju.Sve to u vama stvara pritisak sakojim se morate svakodnevnonositi. Samo neki od stresora sakojima se svakodnevno susrećetesu:• stalni prekidi,• vremenski pritisci i rokovi,• loše unutrašnje komunikacije,• nedostatak podrške,• loše više rukovodstvo,• previše sastanaka,• uredska politika,

• stalne promjene i izlaženje nakraj sa njima,• pronalaženje prave informacije,• držanje koraka s porukama e –pošte.

Vjerovatno prepoznajete većinunavedenih stresora u svomsvakodnevnom radu i možetesigurno dodati još neku. Vrločesto se pod stres podvode lošiodnosi sa šefom, odnosno ako vasvaš direktni šef iz nekog razlogane voli te kreira negativan ambijentu vašem radnom okruženju štodovodi do toga da ste podkontinuiranim stresom.

Ovo je moguće i dešava se usvakodnevnom životu, ali to nijenajznačajniji izvor stresa u većinislučajeva.

Pogledajmo suštinu današnjegnačina poslovanja i unutrašnjihprotivriječnosti koje su posljedicamodernog načina poslovanja. Štasu to glavne odlike današnjegnačina poslovanja?

KOLUMNA

Stres predstavlja svakupromjenu u našem tjelu ili u spoljašnjoj sredini koja na nas utječe pozitivno ili negativno.

www.instore.ba77

Prvi i osnovni element jeglobalizacija. Sve je globalno isvaka tačka u globalnoj ekonomijije na neki način povezana, odnosnosvako značajnije dešavanje stvaraposljedice koje se osjete globalnoi imaju utjecaj na svjetskoposlovanje. Globalna ekonomijazahtjeva i globalnu konkurentnost.

Ovo podrazumijeva da ste u svimsegmentima poslovanja bolji odprosjeka vaše industrije, jer samotako možete opstati. Ovo otvaravječito pitanje o uštedama i efikasnostiposlovanja. Ušteda po svojojdefiniciji podrazumijeva manjetrošenje nekog inputa, a da pritome output bude minimalno istikao i prije uštede, a po mogućnostii veći. Ovo dalje znači da se svakodnevnosusrećete za zahtjevima da budeteinovativniji i bolji od konkurencije.Svaki dan "podižete letvicu" i sutramorate biti još bolji, odnosno jošuspješniji.

Bez obzira na trendove koji suprisutni u ekonomiji države u kojoj

poslujete od vas se očekuje rast ipo pitanju prometa kao i popitanju profita. Ovo postaje kaoona epizoda iz Alise u zemlji čudakada se Alisa upoznaje saCrvenom kraljicom koja morajako brzo trčati da bi ostala naistom mjestu. I savremenimenadžer svaki dan mora trčatisve brže i brže samo da bi ostaona istom mjestu. Sportskomterminologijom rečeno, modernimenadžer mora trčati maratonkao da se radi o trci na stotinumetara. Dakle, on mora punimsprintom istrčati maraton. I ako touspije danas sutra mora biti jošbrži. Ovo kontinuirano pomjeranjegranica i stalna borba sakonkurencijom koja mora uraditiisto stavlja tog posmatranogmenadžera pod pritisak koji rasteiz dana u dan.

Različiti ljudi različito podnosepritisak kome su izloženi. Ljudskije pokušati izbjeći pritisak komesmo izloženi jer je to prirodnareakcija, ali vrlo često to nismo u

stanju. Također smo svjedoci daneki nama poznati ljudi koji suobavljali slične menadžerske posloveu sličnim (često konkurentskim)kompanijama gube svoj posao.

Određen nivo koji dostižete tokomsvoje karijere, donosi određeneprivilegije na koje se lakonaviknete, a u slučaju gubitkaposla ili degradacije vamautomatski nedostaju. Većinamenadžera ima odgovornostprema svojoj porodici, odnosnoeventualni gubitak posla ilidegradacija koja podrazumijevamanju platu stvara pritisak da lićete moći servisirati sve obavezekoje imate poput kredita za stan iliškolovanja djece ili kupovineautomobila i sl. Ove jednostavnegotovo prizemne stvari dodatnovrše pritisak na vas.

Sva navedena proturiječnostsamog kapitalističkog načinaprivređivanja vas dovodi u zonuneizvjesnosti u kojoj svakodnevnoposlujete. Samo neizvjesnost kaojedina sigurna konstanta u vašemposlovanju je jedan od osnovnihstresora. Ukoliko je neizvjesnostmanja i donekle predvidljiva (akoje to uopće moguće) i razinastresa je manja. Obrnuto ukolikoje razina neizvjesnosti budućihdogađaja visoka utoliko je i razinastresa sa kojom se susrećemoznatno veća.

Svjesni ste da vas svakodnevnovrebaju različite zamke, ali i poredmaksimalnog opreza jednostavnoniste u mogućnosti sve ihpredvidjeti i anulirati njihovutjecaj. Dakle, vi ste "usred rata"iako vam možda na prvi pogled neizgleda tako.

Nakon što sam u ovoj kolumniobjasnio pitanje stresa više sateorijskog aspekta, u narednombroju ću podijeliti sa vama mojaiskustva te načine koje literaturaiz ove oblasti nudi kao rješenje zaprevazilaženje stresa.

Nastavit će se ...

KOLUMNA

Evidentno je da najveći dio problema sa stresom dolazi odinterakcija sa okruženjem koje imaju negativnu konotaciju,ali postoji i problem stresa kao posljedice nekih pozitivnihdešavanja.

Mladen Andrić, direktor PerutninePtuj-BH iz Breze, povezanogpreduzeća Grupacije PerutninaPtuj, dobitnik je ovogodišnjegnajvećeg priznanja NajmenadžerBiH, a samo preduzeće nagraduNajkompanija BiH za 2011. godinu,na prestižnoj tradicionalnojmanifestaciji Izbora najmenadžeraBiH, jugoistočne i srednje Europe,koju već dvadeset i peti putorganizira Nezavisna agencija izZenice, časopis Euromanager iEuropsko udruženje menadžera.

Manifestaciji je prisustvovalo višeod stotinu uglednih menadžera,predstavnika vlasti, medija i ostalihuzvanica u Banskim dvorima uBanja Luci, a 25 najeminentnijihje primilo nagrade za različiteoblasti i kategorije biznisa.

Za ovu prestižnu nagradu nominiranoje preko 970 menadžera i vlasnikabiznisa, a prema odluci Žirija

najveća priznanja su pripala PerutniniPtuj-BH i njenom direktoru zbogkonstantnog rasta, razvijanja kvalitetaproizvoda i usluga, rasta brojazaposlenih i osvojenog tržišnogprostora.

Priznanja Najmenadžer BiH iNajkompanija BiH za 2011 godinuMladenu Andriću uručili su ElviraBegović, generalna direktoricaNezavisne novinske agencijeONASA i Bruno Bojić, predsjednikVanjskotrgovinske komore BiH.Svečanom uručenju prisustvovalisu privrednici iz zemlje i regije,među kojima i dr. Roman Glaser,predsjednik uprave i generalnidirektor Perutnine Ptuj.

Čestitke izabranim najuspješnijimprivrednim ličnostima uputili su ipredstavnici međunarodne zajedniceu BiH, predstavnici privrednihkomora regije te kolege privrednici.

Mladen Andrić, direktor PerutninePtuj-BH, prilikom preuzimanjanagrade izjavio je: „Nagrada jestelaskava, ali ako predano brineteo kvalitetu svakog segmentaproizvodnje, o međusobnim odnosima,imate osjećaj za društvenoodgovoran posao te iznad svegaako brinete o svojim potrošačimai njihovim potrebama, mislim dauspjeh dolazi sam“.

Prema riječima dr. Romana Glasera,predsjednika uprave i generalnogdirektora Perutnine Ptuj, PerutninaPtuj-BH je jedna od najuspješnijihkompanija u Grupaciji te je dodao:

„Danas sam vrlo ponosan na ovopreduzeće i njen menadžment, aovo je sigurno još jedan pokazateljda smo kormilo preduzeća dali uprave ruke“.

Perutnina Ptuj-BH 2010. godinezabilježila je prihod od 49 milionaeura, da bi u ovoj godini, premanerevidiranim rezultatima, istiiznosio 61 milion eura. U Bosni iHercegovini Perutnina Ptuj zapošljavapreko 560 ljudi, koji svakodnevnoza bh. tržište proizvode 217proizvoda, uključujući i najpopularnijupileću kobasicu u Europi – Poli.Perutnina Ptuj tržište snabdijevaputem 4 vlastita distribucijskacentra, 30 maloprodajnih objekatai vlastitog distributivnog lanca uneprekinutom procesu hlađenja.

Mladen Andrić najmenadžer uBiH za 2011. godinu

Mladen Andrić, direktorPerutnine Ptuj-BH izBreze, povezanogpreduzeća GrupacijePerutnina Ptuj, dobitnik jenajvećeg poslovnogpriznanja „NajmenadžerBiH“ na prestižnom 25.Izboru najmenadžera zaBiH, jugoistočnu i srednjuEuropu za 2011. godinu,dok je Perutnina Ptuj-BHponijela titulu„Najkompanije u BiH“.

www.instore.ba78

Potvrda poslovnog uspjeha Perutnine Ptuj u Bosni i Hercegovini

Prestižnu nagradu najmenadžer i najkompanija Perutnina Ptuj-BH primila u konkurenciji od 970menedžera i preduzeća.

www.instore.ba80

Osnovna prava potrošača

1. Pravo na zadovoljenje osnovnihpotreba podrazumijeva dostupnostnajnužnijih proizvoda i usluga:hrane, odjeće i obuće, stambenogprostora, zdravstvene zaštite,obrazovanja i higijene;

2. Pravo na bezbijednost podrazumijevazaštitu od robe i usluga koje suopasne po život, zdravlje, imovinuili životnu sredinu ili robe čije jeposjedovanje ili upotreba zabranjena;

3. Pravo na obaviještenost podrazumijevaraspolaganje tačnim podacimakoji su neophodni za razumanizbor ponuđene robe i usluga;

4. Pravo na izbor podrazumijevamogućnost izbora između višeproizvoda i usluga, po pristupačnimcijenama i uz garantovano dobrukvalitetu.

5. Pravo na učešće podrazumijevazastupljenost interesa potrošačau postupku donošenja i provođenjapolitike zaštite potrošača imogućnost da preko udruženja zazaštitu potrošača bude zastupljenu postupku usvajanja i provođenjapolitike zaštite potrošača;

6. Pravo na pravnu zaštitu podrazumijevazaštitu prava potrošača u zakonompredviđenom postupku u slučajupovrede njegovog prava i naknadamaterijalne i nematerijalne štetekoju mu pričini trgovac;

7. Pravo na obrazovanjepodrazumijeva stjecanje osnovnihznanja i vještina neophodnih zapravilan i pouzdan izbor proizvodai usluga, kao i znanja o osnovnimpravima i dužnostima potrošača inačinu njihovog ostvarivanja;

8. Pravo na zdravu i održivuživotnu sredinu podrazumijevaživot i rad u sredini koja niještetna za zdravlje i dobrobitsadašnje i budućih generacija iraspolaganje tačnim podacimaneophodnim za procjenu rizikakoji životna sredina predstavlja zazdravlje i dobrobit ljudi.

Kada i kako su ustanovljena

Generalna skupština UN 9. aprila1985. godine rezolucijom 39/248usvojila je Uputstvo za zaštitupotrošača.

Uputstvo daje vladama, posebnozemalja u razvoju, okvire za razradupolitike i zakonodavstva u oblastizaštite potrošača.

Također sugeriše i internacionalnusaradnju na tom planu.

Zaštita bh. potrošačaPrivredni napredak bez

zainteresiranog, kupovnomoćnog i na koncuzadovoljnog potrošača nijemoguć. Potrošač je najjačakarika u lancu proizvodnje,distribucije i na krajuupotrebe bilo kojegproizvoda ili usluge. Udruženja potrošačatrebaju sarađivati kako biostvarili zajednički cilj –sigurnu hranu zapotrošače. Iako dobro zvučina papiru, Zakon o zaštitipotrošača nije mogućeprimijeniti.Čak i kada potrošači uložepritužbu, inspektori običnone reaguju, a sudovi suprespori.

Pripremila: Katarina Sulić

www.instore.ba81

Pored mnogih ciljeva u oblastizaštite potrošača, ovim uputstvomsu proklamirana i osnovna pravapotrošača koja vlade zemaljačlanica UN trebaju ispoštovati.

U bivšoj Jugoslaviji, prava potrošačanisu nigdje bila eksplicitnonaznačena, a elementi zaštitepotrošača su samo djelimično biliugrađeni u pojedina zakonskaakta.

Time je, sa stanovišta vlasti, tauloga bila minimizirana na zaštituprava potrošača jedino, a i todjelimično, sa stanovišta javnepotrošnje i zadovoljenja nekihopćih principa kvaliteta roba ipružanja usluga. Sa stanovištapotrošača, mogućnost izražavanjanjihovih stavova je bila skoro

nikakva, a njihovo pojedinačnoizražavanje mišljenja (zahtjevi,žalbe, primjedbe, sugestije…) biloje skoro zanemarivo.

Danas je situacija nešto drugačija, aosim društva za zaštitu potrošačapri ministarstvu, postoje i brojnaudruženja koje se bore za zaštitu iostvarenje prava u globalnomkapitalizmu, koji ulazi i u našuzemlju.

Milorad Bahilj, federalni ministartrgovine u Mostaru je sa osamudruženja potrošača koja djelujuna području FBiH potpisao ugovoro dodjeli novčane podrške u radu.

Ugovori će u ukupnom iznosu od30 hiljada KM udruženjimaolakšati plaćanje režijskih i

ostalih troškova.

''Zaštita domaće proizvodnje ipotrošača je primarni ciljfederalnog ministarstva trgovine,kao i udruženja potrošača kojimasu danas dodijeljena sredstva.Ovaj cilj možemo ostvariti jedinozajedničkom saradnjom objestrane koja će se uspješnonastaviti i u budućnosti'', zaključioje Bahilj na konferenciji zanovinare.

Futura je udruženje sadugogodišnjim iskustvom u zaštitipotrošača. Njen predsjednikMarin Bago govorio za INSTORE magazin o poslovanjuudruženja, kao i o najčešćimnejasnoćama sa kojima sesusreću potrošači.

Kakav je postupakkada vas neko posjeti ili nazoveda se požali kao potrošač?

BAGO: Sve zavisi o kakvom jeprigovoru riječ. Ukoliko jemoguće mi pokušavamo samiintervenirati i izravnim kontaktoms „prekršiteljem“ pokušavamopronaći rješenje na obostranozadovoljstvo. Ukoliko do toga nedođe kontaktiramo Odjel zazaštitu potrošača Federalnogministarstva trgovine ili uredOmbudsmena za zaštitu potrošačas kojima imamo doista odličnusuradnju.

Primate li čestopozive i kakve najčešće?

BAGO: Pozivi su doista raznovrsni.Javljaju nam se potrošači kojisamo žele podijeliti svoja lošaiskustva i ne žele iznositi svojeosobne podatke, ali i oni kojiimaju konkretan problem, vrločesto su u pitanju tužbe zbogdugovanja javnim poduzećima,problemi u bankarskom sektoruali i problem reklamiranja lošegproizvoda. Pokrenuli smo i posebanweb portal www.reklamacije.bakoji je mjesto gdje potrošačimogu iznijeti određeni prigovor,ali i pohvalu nekog proizvoda iliusluge.

Kakve ste pomakepostigli u zaštiti potrošača?

BAGO: Da bi došlo do stvarnih iznačajnijih pomaka potrebno jezajedničko djelovanje javnog,privatnog i nevladinog sektora,ali i medija koji moraju posvetitiviše pozornosti ovoj problematici.Mi upravo završavamo snimanjeedukativnog filma „Potrošači ijavna poduzeća“ kojim želimo

ukazati na najveće i najčešćeprobleme s kojima se potrošačisusreću kada su u pitanjuusluge javnih poduzeća.

Naša velika želja je pokrenutiedukativni serijal koji bi sebavio isključivo pravimapotrošača, dakle konkretnimproblemima s kojima se bh.potrošači svakodnevno susreću.

Radeći sa klijentima iz različitihsektora često imam prilikurazgovarati i blisko sarađivati kakosa predstavnicima top menadžmenta,direktorima određenih odjela –najčešće marketinga – kao izaposlenima na nižim funkcijama.

U toj strukturi kompanija uočavamda je interna komunikacijauglavnom slaba karika i da suneostvareni ili loši rezultati ilimanjak motivacije zaposlenihuglavnom usko vezani za lošukomunikaciju unutar tima. Da linam nedostaju pravi lideri i da lisu direktori svjesni da se percepcijalidera (vođe kompanije) davnopromijenila?

Pripadnici Y genracije (rođeni od1980. do 1995. godine) koji u

mnogim firmama predstavljaju velikibroj zaposlenih i nove snagebudućnosti, imaju drugu percepcijulidera. Mi slijedimo ili poštujemonadređene ne zbog njihovepozicije, iskustva, godina ili staža,nego zbog znanja, njihovihsposobnosti uspostavljanja injegovanja odnosa, sposobnostida nas motivišu i potaknu da izsebe izvučemo ono najbolje i dadajemo svaki dan 200 posto.

Vjerovatno najteži i ujednonajbitniji zadatak!

Svijet treba ljude koji znajuda vode druge!

Često se miješaju pojmovinadređenog i lidera u kompanijama.Lider ima sposobnost da potakne i

da navede svoje zaposlene da ONIžele ostvariti zajedničke ciljeve, doknadređeni iskoriste svoju poziciju inarede da zaposleni moraju izvršitiodređene obaveze kako bi se ciljeviostvarili. Drugi način, iako je mnogočešći u praksi, je kratkotrajan istvara nezadovoljstvo kod zaposlenih.Ljudi žele biti vođeni od nekoga kogapoštuju, ko ima jasan cilj i jaku vizijubudućnosti.

Gavin Wallbridge, profesor naCotrugli Business School, u svomeje predavanju o liderstvu istakaokako su lideri oni koji su sposobnimotivirati druge za postizanjeizvanrednih rezultata i usmjeravatiih u pravom smjeru, te na taj načinutjecati na postizanje željenih ciljeva.Pravi lideri znaju da žive sapromjenama i konstantno uvode iste.

www.instore.ba82

Lideri – da li serađaju ili stvaraju?

PUBLIC RELATIONS

I used to think thatrunning an organizationwas equivalent toconducting a symphonyorchestra. But I don’t thinkthat’s quit it; it’s more likejazz. There is moreimprovisation. – Warren Bennis

Piše:

Lejla BrčaninovićPR DirectorPRIME Communicationlejla.brcaninovic@prime.ba

www.instore.ba83

Naročito bitne vještine lidera susposobnost da razumije štazaposleni (njegovi sljedbenici)osjećaju i misle, na koji način dautječe na njih i njihove motivacije,kao i kako da rješava konflikte iuspostavlja saradnje. Ako boljerazumijete šta motivira zaposlene,onda ćete jednostavnije imatiutjecaj na njihovo ponašanje.Neke teorije tvrde da se lideri nerađaju nego da se razvijaju i nastajukroz proces cjeloživotnog učenja,analiziranja sebe i sopstvenih osobinai vještina, treninga i iskustva.

Četiri osnovna faktoraliderstva su:

• Lider – koji mora biti svjestansvojih jačih i slabijih strana isvjestan toga da će njegovisljedbenici vjerovati u njegove ilinjene postupke samo ako jeizgrađeno povjerenje. Usuprotnom, oni neće bitiinspirisani za maksimalandoprinos.•Sljebenici –Različiti ljudi zahtijevajurazličite načine vođenja imotivisanja, pa zbog toga lidertreba svoje ponašanje prilagoditisvakom pojedincu.• Komunikacija – Komunikacija je

ključ uspjeha, ali pored efektivnedvosmjerne komunikacije u odnosulidera i sljedbenika, veliku uloguigra i neverbalna komunikacija.Lider mora biti svjestan da će nekinjegovi postupci ili djela ostavitiveći utjecaj nego dugi sastanci irazgovori sa zaposlenima.• Situacija – Svaka situacija zahtjevadrugačiji pristup i, nažalost, nemauniverzalnog ponašanja lidera ilirecepta za uspjeh.

Neko je smislio već neštonovo, bolje, modernije iefektnije

Pravi lideri nisu najbolji u svemu ine moraju biti najbolji stručnjaciu određenoj oblasti. Njihova ulogaje da okupe najbolje iz svih oblastikoje su potrebne za uspjehkompanije i da ih motivišu da radeefikasno, predano i produktivno.

Liderstvo nema mnogo veze saznanjem nego je više vezano zarazličite vještine pomoću kojih sestvara okruženje u koje ljudi želedoći i u kojem žele ostati.

Kako bi ciljevi tima bili jasni i kakobi sve karike išle u istom smjeru,dobar menadžer treba da

odgovori zaposlenima na sljedećapitanja:• U kojem pravcu idemo i šta sunaši ciljevi u narednoj godini?• Zbog čega to želimo ostvariti?• Koja je moja uloga u svemutome?• Kako ću biti nagrađen?• Koje mi vještine trebaju da torealizujem i da li ih imam?

Ako je interna komunikacija dobrai ako zaposleni imaju odgovor naprethodna pitanja, neće bitimnogo prostora za nejasnoće,nerazumijevanje i demotivaciju.

Osnovni izazovi idera:• Pojednostaviti stvari,• Provoditi više vremena sa klijentima(kupcima),• Razvijati svoje ljude (edukacije,razgovori, stručna literatura),• Graditi tim,• Nagraditi zaposlene za uspjeh,• Motivisati zaposlene.

Zauzeti lidersku poziciju i krozsvoja djela, sposobnosti i vještinepotaknuti ljude da vas prate,poštuju, podržavaju i slijede jeveoma težak i odgovoran zadatak,ali nije nemoguć.

Zapitajte se: kada ste posljednjiput analizirali projekat koji je biouspješan i istakli šta je bilo dobroodrađeno? Iako je ljudski umuvijek fokusiran da pronađe i vidigreške, nemojte zaboraviti daljudi ne mogu biti kreativni iinovativni ako osjećaju bilo kojuvrstu straha ili nezadovoljstva.

PUBLIC RELATIONS

Neke teorije tvrde da selideri ne rađaju nego da se razvijaju i nastaju kroz proces cjeloživotnogučenja, analiziranja sebe i sopstvenih osobina ivještina, treninga i iskustva.

www.instore.ba84

BUSINESS SUPPORT

Kompanije koje se baveproizvodnjom u Brazilu, Rusiji,Indiji i Kini, i koje su odabralekorištenje piratskog softverakradu više od 1.5 milijardiameričkih dolara od svojihkonkurenata na tržištu tj. onihkompanija koje se odluče nakorištenje licenciranog softvera.

Microsoft je 17.11.2011. objaviorezultate prve istraživačke studijekoja je ispitivala finansijske efektekorištenja piratskog softvera uokviru konkurentskog okruženjazemalja u razvoju. Kao podrškaobilježavanju Play Fair Day, kojipredstavlja globalnu inicijativu zapromovisanje značaja korištenjalicenciranog softvera, ova studijadokazuje štetu koju piratskisoftver nanese kompanijama kojese odluče na fer poslovanje.

U okviru ove studije jedan odzadataka za analitičare izKeystone Strategy je bio i daispitaju šire ekonomske efekte kojeima piratski softver pa je izmeđuostalog urađena i evaluacijanelegitimnih konkurentnih prednostikompanija koje koriste piratskisoftver.

U Kini, proizvođači koji posluju nafer način i koriste licenciranisoftver gube više od 863 milionadolara od kompanija koje koristepiratski softver. Ovo rezultira nakraju svake godine sa više od 1milijarde dolara koja se ne možere-investirati u ekonomiju krozotvaranje 500 novih fabrika ilinabavku 65 000 novih proizvodnihmašina ili otvaranje 200 000 novihradnih mjesta i to samo u Kini.

„Mogućnost za investiranje 1.5milijardi dolara godišnje uekonomije nabrojanih zemalja bitrebao biti dovoljan razlog za fer

poslovanje, bez obzira na svedruge opasnosti po poslovanjekoje nosi korištenje piratskogsoftvera“, izjavila je MelisaSelešković-Kapić, menadžer zaanti-piratstvo u Microsoft BiH.

„Piratski softver jednostavno punidžepove kriminalaca, a istovremenokada kompanije koriste piratskisoftver zaustavljaju otvaranjenovih radnih mjesta i kočeinovacije. Sve ovo je jednostavnoveoma pogrešno za svjetskuekonomiju, a mogli bi rećipogubno za ekonomiju u Bosni iHercegovini.“

Piratski so�ver štetilokalnoj i globalnojekonomiji

Kada kompanije koriste piratski so�ver zaustavljaju otvaranje novih radnihmjesta i koče inovacije. Sve ovo je veoma pogrešno za svjetsku ekonomiju,a mogli bi reći pogubno za ekonomiju u Bosni i Hercegovini.

Microsoft istraživanje je pokazaloda je nefer poslovanje putemkorištenja piratskog softvera kreiralonevjerovatnih 3 milijarde američkihdolara gubitaka godišnje međuproizvođačima u Latinskoj Americi,Centralnoj i Istočnoj Europi i regionuAzijskog pacifika. U pojedinačnimzemljama Microsoft je bio umogućnosti da odredi tačnegubitke među konkurentnimproizvođačima pa je ta brojka uBrazilu US$ 278 miliona, RusijiUS$ 92 miliona, Indiji US$ 344miliona i Kini US$ 863 miliona.

Objavljivanjem rezultata istraživanja,Microsoft ujedno obilježava i PlayFair Day, kojim želi educiratikompanije, korisnike i vlade orazlozima zašto trebaju poštovatipravila, te shvatiti sve prednostikorištenja licenciranog softvera iizgraditi svijest o poštovanjuintelektualnog vlasništva. Ovaj danse obilježava u više od 50 zemaljasvijeta kako bi motivisali kompanije,korisnike i vlade da zauzmu stavprotiv piratskog softvera jer nesamo da predstavlja opasnost zazaštitu ličnih podataka negougrožava i cjelokupno ekonomskookruženje.

Mirna Milanović-Lalić, pravnasavjetnica i glasnovornica BSA uBiH je povodom rezultata studijeizjavila: „Krađa softvera i dalje

koči IT inovacije, otvaranje novihradnih mjesta i ekonomski rastširom svijeta, a BiH nije izuzetaku ovom trendu. Nedavno izrečenapresuda u predmetu Gološ je prvapresuda Suda BiH za nedozvoljenokorištenje autorskih prava naračunarskim programima. Iz tograzloga, BSA je izuzetno zadovoljnašto na praktičnom primjeru možemodokazati važnost koju ima edukacijakompanija, predstavnika vlada ikrajnjih korisnika o rizicima kojenosi krađa softvera i naravno štaje to što oni mogu učiniti da bi sekrađe spriječile. Vjerujemo da jeznačaj ove presude u činjenici daoznačava jasno opredjeljenje dase prava intelektualne svojinezaštište na teritoriji BiH.“

Podsjećamo da je ukupna komercijalnavrijednost instaliranog piratskogsoftvera na ličnim računarima(PC) u Bosni i Hercegovini u 2010.godini iznosila je 13 milionaameričkih dolara, dok je stopapiratstva u odnosu na 2009.godinu ostala ista i iznosila 66%.

Fer igra počine kada ljudi ikompanije zahtijevaju licenciranisoftver!

Više informacija o finansijskimefektima korištenja piratskogsoftvera se nalazi nahttp://www.playfairday.com.

Također preporučujemo da seinformišete o negativnim efektimapiratskog softvera na Microsoftanti-piratskom Twitter profilu,@MSFT_BuyLegit.

www.instore.ba85

BUSINESS SUPPORT

Microso� BiH

Kompanija Microso� Bosna iHercegovina osnovana jesredinom 2006. godine. Ucjelosti je u vlasništvuMicroso� Corporation,Redmond, WA i posvećena jerazvojubosanskohercegovačkog ITtržišta. Primarna djelatnostMicroso�ovog ureda u BiH jerazvoj prodajne mreže,uključujući marketing,konsultantske usluge,organizaciju stručne i tehničkepodrške. U saradnji s domaćimpartnerskim kompanijama,Microso� posvećuje posebnupažnju omogućavanju razvojacjelovitih, pouzdanih iskalabilnih rješenja koja ćezadovoljiti specifične poslovnepotrebe korisnika u Bosni iHercegovini.

Za više informacijakontaktirajte: Melisa Selešković-KapićAnti-Piracy Manager Microso� BiHTel +387 33 296 717Fax +387 33 296 711Mobile +387 61 474 217

www.instore.ba86

IZ MOG UGLA

Upoznao sam jednu mladu osobukoja je u potrazi za novim zaposlenjem.Njegova stara firma odlazi sa tržištaBiH, tako da sada traži novemogućnosti za zaposlenje. Prošao jemnogo testiranja, razgovora, „krugova“,ali do sada ništa nije urodilo plodom.

Mnogi poslodavci nemaju poslovnupraksu da kandidatima koji nisuzadovoljili uslove pošalju tzv. odbijenicu.Oni koji to urade najčešće ne dajurazloge odbijanja. Dok oni rijetki koji idaju razlog, su jako šturi i krajnjepredvidljivi. Spomenuti kandidat seuvijek potrudi da dobije feedback otome šta je uradio pogrešno, kako bito mogao ispraviti u budućnosti.Koristeći se nekada i indirektnimkanalima dobijao je razne odgovore:„ne treba nama niko da pametuje“,„čim šta piše on je profesorski tip“,„previše je mlad za ozbiljnu funkciju“...

Razlog zašto pišem ovaj tekst je jedanrazgovor koji je kandidat imao ujednoj mikrokreditnoj organizaciji zanovo udruženje koje osnivaju. Premanjihovim riječima bili su oduševljeninjegovim sposobnostima, čak su toviše puta i rekli direktno. Međutim,navečer poziv i objašnjenje: „Moramovas obavijestiti da niste prošli usljedeći krug, 'malčice ste premladi'“.Mnogo je ovakvih odbijenica dobio.Često se pitao da li je do njega? Alionda shvati da je ustvari premlad zasvoju biografiju. Ko mu je kriv što jemagistar sa 26 godina, što ima petgodina menadžerskog iskustva ustranoj kompaniji, što je objavio osam

stručnih i naučnih radova, te što ječlan skupštine jedne od najvećihjavnih kompanija u Kantonu Sarajevo.Ko mu je kriv što je cijeli život ulagaou sebe, dok su se njegovi vršnjacizabavljali?

Sada, ja vama postavljam pitanje:„Kako se vi odnosite prema svojimkandidatima, na koji način ih birate, tekoje kvalifikacije trebaju imati da bizadovoljili vaše standarde?”

Povrh svega, da li smatrate da naispravan i kompletno fer način biratekandidate? Da li su jako dobrikandidati, ustvari osobe kojih sebojite, te ih nećete zaposliti? Svi vivjerovatno znate odgovore na ovapitanja. To kako ćete birati kandidateje vaš izbor, ali rezultati koje vam onidonose je vaša slika u javnosti. Zbogtoga koristite vaše ljude kao alat zaborbu protiv konkurencije, i tada ćetepobijediti.

U razgovoru sa kandidatom uvidiosam njegova razmišljanja, a buditeuvjereni da mnogi kandidati upravoovako razmišljaju. Svi kandidati međusvojim prijateljima iznose zapažanjasa razgovora za posao. Ako niste bilifer prema kandidatu budite sigurni daće mnogi ljudi to saznati.

Kakvu to sliku onda stvarate međusvojim potrošačima? I to u vijemekada je svaki kupac zlata vrijedan.

Na samom kraju, kandidat zna gdjeneće uzeti kredit, koju vrstu soka nećepiti, kojeg prevoznika i distributeraneće koristiti, koje cigarete nećepušiti, te koje mlijeko, čokolade ideterdžent neće tražiti. I ne samo onnego većina njegovih prijatelja. I nesamo oni, nego i svi ostali bijesnikandidati i svi njihovi prijatelji.

Pa vi sada razmislite na koji način ikoliko ćete kandidata razočarati!

Kako do novog zaposlenja?!

Piše:

mr. Kenan Uštović

www.instore.ba88

PROMOCIJE

HELLENA

Šamponi HELLENA pripadaju grupikozmetičkih proizvoda namijenjenihza pranje i njegu različitih tipovakose-prvenstveno za porodičnuupotrebu. Po sadržaju tenzida injihovoj koncentraciji Hellena šamponipredstavljaju blage šampone sadovoljnom moći pranja i njege svihtipova kose. U šamponima za kosuProvitamin B5 koristi se kao aktivnisastojak koji kosi daje dodatnevrijednosti kao što su:hidratiziranje kose, štiti kosu odoštećenja, jača kosu i daje jojvolumen, čini kosu glatkom isjajnom, te joj daje fleksibilnost.

HELLENA tečni sapuni pripadajukategoriji kvalitetnih sapuna, a poformulaciji i izboru sirovina to sublagi sapuni namijenjeni za svakodnevnopranje ruku. Djelotvorni aktivni sastojcisapuna-pro vitamin B5, ekstraktmeda i glicerin daju tečnim sapunimaHELLENA dodatne vrijednosti počemu ovi proizvodi treba da buduprepoznatljivi na tržištu.

U tržnim centrima širom BiH sevrše promocije Hellena proizvoda,svi kupci koji budu učestvovali ukupovini Hellena proizvoda će bitinagrađeni.

HARMONY

Harmony je brand koji iz ponudeSHP Group pokriva cijelu paletuhigijenskih papirnih proizvoda, tj.toalet papir, papirne maramice,papirne salvete, kozmetičkemaramice, kuhinjske brisače,vlažne maramice.

Logotip Harmony u svojoj graficiprikazuje živahnost i melodijupapira, naglasak daje harmonijiizmeđu vlastitog proizvoda iambalaže.

Kao i svaki mjesec do sada,Harmony nagrađuje vjernepotrošače Harmony poklonima.

Ovaj mjesec svi posjetioci i kupcitržnih centara u kojima vršimoHarmony promocije, su mogli dobitina poklon Harmony maramice,novog mirisa kamilica i ljubičica.

Novi proizvod kompanijeSoko Štark – SmokiSmokić

Kompanija Soko Štark, članicaAtlantik Grupe, investirala je unovu, najsavremeniju tehnologiju zaproizvodnju Smokija vrijednu 2,5miliona eura.

Ovom investicijom postojeći kapacitetiza proizvodnju Smokija uvećani suza 33 posto. Također, na tržište jeplasiran i novi proizvod - Smokić,flips sa kikirikijem, koji je namijenjendječijoj ishrani.

Smokić je obogaćen mješavinom8 vrsta žitarica, a nastao je kaorezultat praćenja svjetskih trendova ikontinuiranog ulaganja u kvalitet irazvoj. Novi proizvod odlikuje se

autentičnim Smoki okusom, ali inovim, originalnim oblikom iatraktivnim pakovanjem.

Kroz stalna tehnološka unapređenja,osluškujući želje i potrebe potrošača,Soko Štark radi na inoviranjuasortimana i proširenju postojećegportofolija proizvoda, čije su posebneodlike jedinstvene recepture itehnološki proces proizvodnje -vođen tako da su sačuvanahranljiva svojstva prirodnih sirovina.

Agresivniji nastup na postojećimtržištima, samo je logičan nastavakosnovne orijentacije od koje SokoŠtark ne odstupa, a to je kvalitet.

www.instore.ba89

PROMOCIJE

POLIMARK

Polimark je osnovan 20. jula1989. godine i osnovna djelatnostkompanije bila je trgovina. Dobropozicioniran u srcu poljoprivredneregije i zahtjevnog tržišta, Polimarkje prvi u Srbiji počeo sopstvenuproizvodnju kečapa 1992. godine.Proizvodnja majoneze počela je1994., a senfa 1996. godine. Odpočetka je fokus bio na kvalitetuproizvoda.

Liderska pozicija se opravdavakonstantnim radom na poboljšanjukvaliteta, kroz instaliranje savremeneopreme, nabavku najkvalitetnijihsirovina, zadovoljenje sve oštrijihzahtjeva sa aspekta bezbijednostihrane, a tako i zapošljavanjevisokoobrazovanih kadrova.

Polimark nagrađuje sve vjernekupce po tržnim centrima BiHukoliko učestvuju u Polimarkpromocijama.

Nagrade su Polimark kuhinjskekrpe i Polimark blokovi. Zakupljeni kečap blagi bocu 500g+Majonez delikates bocu 500ml-poklon krpa Polimark, za kupljenikečap blagi bocu 500g+Majonezdelikates teglu 650ml – poklonkrpa Polimark, za kupljenu kečapblagi bocu 500g, majonez delikatesbocu 500g ili majonez delikatesteglu 650ml – poklon blokPolimark.

Kečap je jedna od najprisutnijihnamirnica širom svijeta. U Polimarkuse kečap pravi od italijanskogparadajz koncentrata koji se pooriginalnoj recepturi pretvara uPolimarkov najprodavaniji proizvod -kečap.

Original Polimark Majonez delikatesse pravi od najfinijeg suncokretovogulja i visokokvalitetnog žumancaiz Italije.

Majoneza izuzetnog kvaliteta i ukusa!Bez konzervansa!

Gillette Fusion ProGlide -najnapredniji brijač

Ove zime, vlastita saznanja oiskustvu brijanja vašeg muškarcamožete kombinovati sa Gilletteovimiskustvom kada je u pitanju brigao koži lica muškaraca, te mu ponuditipriliku da se osjećaju najbolje štomogu, te da tako i izgledaju sa GilletteProGlide poklon pakovanjem.

Možete odabrati poklon pakovanjeProGlide Perfect Shave koji uključujenajnapredniji brijač iz Gillettea,novi Fusion ProGlide, Power verzijusa vibracijama, Gillette FusionProGlide (75ml) gel za brijanja, te3 u 1 balzam za instant hidrataciju(50 ml). ProGlide Travel pakovanjesadrži jedan ProGlide Manualbrijač, tri dodatna punjenja, Gillette

Fusion ProGlide (75 ml) gel za brijanje,jedan Gillette dezodorans, te putnutorbu za kozmetiku, a sve to jeuključeno u cijenu pakovanja.

Od sada, brijanje je dio potpuno drugedimenzije uz pomoć najnaprednijegbrijača iz Gillettea, te uz pomoć druga

dva proizvoda koji će pomoći dabrijač po koži klizi bez puno napora;Gillette Fusion ProGlide gel kojipriprema kožu, te se brine da dobijetepotpuno ugodno brijanje, i balzamposlije brijanja ProGlide Balm 3 u1 koji u isto vrijeme hidratizira,smiruje i štiti kožu.

www.instore.ba90

PROMOCIJE

Pampers Premium Care:zaštita kože s 5 zvjezdica

Vaša beba doživljava svijet okosebe puno intenzivnije nego što vimislite!

Pampers je lansirao nove PampersPremium Care pelene – pelenekoje nude zaštitu kože s 5zvjezdica, kako bi vaša bebadoživjela svijet oko sebe nanajbolji mogući način. Nova saznanjaPampers stručnjaka otkrivaju da jebebino osjetilo dodira intenzivnijenego kod odraslih osoba, tako daje svako njeno iskustvo „veće odživota“. Briga o bebinoj koži jenešto najvažnije što majka možeuraditi za svoju bebu kako bi jojpomogla da ima najbolja mogućaiskustva te kako bi njegovala bebinrazvoj. Birajući najkvalitetnije pelenekoje nude visok nivo zaštite kože,majka pomaže s najvažnijimfaktorom – esencijalnim za bebindoživljaj svijeta, te vrlo važnim zastvaranje jedinstvene i posebneveze s bebom. Zato Pampers PremiumCare pelena pruža zaštitu od 5

zvjezdica što je čini savršenompelenom za kožu iz Pampersa, tedaje vrlo intenzivan osjećaj:Ultra suha: klinički je dokazano daDry Max tehnologija kožu vašebebe održava suhom i do 12 sati, aporozni sloj apsorbuje sav nered uveličinama 1, 2 i 3.Ultra nježna: nježan pozadinskisloj u veličinama od 1 do 4omogućava prodor svježeg zraka,a dostupan je i jedinstveni losions aloe verom za sve veličine kojinudi dodatni sloj zaštite.Ultra tanka: pelene su ultratankebez kompromisa s izvanrednimPampers performansama suhoće.Ultra prilagodljiva: prilagođava sebebinom tijelu omogućavajući najboljuPampers zaštitu od propuštanja. Veličine1 i 2 imaju i sistem s preklopnimpričvršćivanjem i Pampers PremiumCare rastezljive trake za ugodnoprilagođavanje u veličinama 1 – 5.Ultra ugodna: mekani pamučnimaterijal za osjećaj nježnosti nazahtjevnoj koži.

Kako biste imali savršenog partnerau njegovanju bebine kože, koristite

nove Pampers Premium Carepelene u kombinaciji s PampersSensitive maramicama – koje nesamo da nježno čiste nego i pomažu usmanjenju iritacije kože. Maramicesadrže jedinstveni losion kojivraća prirodni pH balans bebinekože, dva puta brže od vate i vode.Dozvolite Pampersu da vam pružizaštitu s 5 zvjezdica najzahtjevnijekože na svijetu, i u isto vrijemeuživajte u najznačajnijim momentimaživota, u potpunosti razumijevajućiznačaj dodira.

Klas

Jedino Klasove jufke u BiH imajuISO, HACAP i halal certifikat

Klas na tržištu nudi tri vrste jufki:

1. Jufka „S“ 500 g (svježa jufka)2. Pasterizovana jufka 500 g3.Zamrznuta jufka (u kartonskojkutiji) 500 g

Vrhunski kvalitet jufki Klasobezbjeđuje bogatim proizvodnimiskustvom, tradicijom dugom 109godina i, naravno, strogomprimjenom međunarodno priznatihstandarda upravljanja kvalitetomISO i HACAP. Prateći europske isvjetske trendove, Klas je svojimproizvodima priskrbio i dodatnuvrijednost - HALAL certifikat.

Zanimljivo je da u ovom dijeluEurope jedino Klas Sarajevo proizvodijufku po HALAL standardu. Klasje i prvi industrijski proizvođačjufke u BiH. Cilj je potrošačimauštedjeti vrijeme i olakšati posaou kuhinji.

Osim na domaćem tržištu, kvalitetjufki prepoznali su i potrošači uzemljama regiona, Europske unijei čak dalekih Sjedinjenih AmeričkihDržava.

Svakog dana Klasove proizvodekonzumira više od dva milionapotrošača, pa je obaveza proizvodnjakvalitetne, zdrave i higijenski ispravnehrane.

HALAL među najznačajnijimtrendovima

Zanimljivo je da su HALAL proizvodijedan od osam najznačajnijihrastućih trendova u prehrambenojindustriji danas, i to ne samo uislamskom svijetu. Naprimjer, uLondonu postoji šest milionapotrošača HALAL-proizvoda odkojih su samo dva milionamuslimani. HALAL tržište jenajbrže rastuće tržište u svijetu injegova vrijednost je, premaposljednjim procjenama, 550milijardi eura.

NESTLE Fitness i Nesquikžitarice

Kako tijelu dati dovoljno energije ihranjivih tvari da pravilnofunkcionira čitav dan i pritomzadržati idealnu tjelesnu liniju?

Započnite dan uz Nestlé Fitnesscjelovite žitarice i iskoristite brojnepogodnosti koje one pružaju: boljaprobava, lakša kontrola vaše linijei naravno zdrav život.

Nestlé Nesquik žitarice za djecu,napravljene su s cjelovitim (integralnim)

zrnom žitarica, obogaćene sa 10vitamina i minerala te bogatevlaknima.

Nestlé Nesquik hrskave žitneloptice s okusom čokoladepružaju djeci ukusan i hranjivobrok.

Sve pripadnice ljepšeg spola uSarajevu, Banja Luci, Mostaru i

Tuzli imale su priliku započeti svojdan uz Fitnness, gdje je izvršenapodjela Fitness samplova, a najmlađisu imali priliku dobiti samplingNesquik.

Uživajte u odličnom okusu Nestležitarica...

www.instore.ba91

PROMOCIJE

Yo D’Oro - Naša slatkainspiracija

Yo D’Oro proizvodi su napravljeniod najkvalitetnijih sastojakai idealni su za svakodnevnoposluženje i užitak koji dijelitesa porodicom i prijateljima.

Postoji veliki izbor okusa i oblika,a namijenjeni su konzumacijiunutra ili u pokretu. Idealna suzamjena za domaće poslasticei kolače.

FRANCA

Kvalitet i prepoznatljiv okus Francaproizvoda koji zadovoljava i onenajprobirljivije potrošače, postalisu zaštitni znak fabrike Mesoprometd.o.o. koja posjeduje certifikateHACCP, ISO 22000 i HALAL.

Asortiman proizvoda obuhvata:suhomesnati proizvodi, konzerviraniprogram i gotova jela. PogonMesoprometa se nalazi u BijelomPolju. Sjever Crne Gore je poznatpo svojoj stočarskoj tradiciji iekstenzivnom načinu uzgoja.

Meso se obrađuje savremenomtehnologijom koja obezbjeđujevisokokvalitetne proizvode, a kaodokaz napora na unapređenjutehnologije i usavršavanju stručnogkadra su mnogobrojna priznanjakako na damaćem tako imeđunarodnom nivou.

U Mesoprometu se posebna pažnjaposvećuje potrošačima, stvaranjemzdravstveno bezbjedne hrane, takoda na svojim trpezama dobijajuproizvod vrhunskog kvaliteta kojizadovoljava sve neophodnemeđunarodne standarde.

www.instore.ba92

PROMOCIJE

Međunarodni danmuškaraca

Udruženje za razvoj društva Kapprovelo je ove godine prvu kampanjuobilježavanja i promocije Međunarodnogdana muškaraca u BiH.

Međunarodni dan muškaraca seobilježava 19. novembra od 1999.godine. Svjetski dan muškaraca jepriznao i UN. BiH je ove godinepostala 50. zemlja u kojoj seobilježava ovaj datum.

Na Men’s day partyju u clubuBasement priznanje za Najmuškarca2011 uručeno je novinaru i humanistiMuhamedu Miziću, koji je dobio2561. glas na internet straniciwww.danmuskaraca.ba.

Zvanicama se obratio Zlatan Peršić,glasnogovorik Ministarstva zdravljaFederacije BiH, koji je upozorio nastatističke podatke prema kojimaje životni vijek muškarca zanajmanje pet godina kraći odprosječnog životnog vijeka žene.Peršić je kazao da muškarci trebada povedu računa o svom zdravlju nanačin da se bave fizičkim aktivnostima,

da preveniraju gojaznost, visokkrvni pritisak, povedu računa okonzumiranju cigareta i alkohola,te da obavezno obavljaju redovneljekarske preglede.

Skupu je prisustvovala i predstavnicaGender centra Federacije BiHLejla Hodović.

Na ovoj manifestaciji specijalnisponozor bio je NESCAFE DOLCEGUSTO, novi aparati za kafu.Uživajte u čaroliji vrhunske kafekad god poželite.

Green Line

Koža je kao ogledalo u koje seogleda vanjskim utjecajima, ali jeodraz našeg unutrašnjeg bića izdravlje, zato joj moramo posvetitiviše pažnje.

Aktivne sastojke nalazimo u prirodi:prirodna ulja, biljnih ekstrakati ivoće, koji su odlični za kožu.

U toku mjeseca novembra održanaje in store edukativna promocijaGreen line proizvoda za njegu lica.

Ljubazne promoterke su imale zadatakupoznati kupce o proizvodima Greenline te im pomoći da odaberuodgovarajući proizvod za svoj tipkože.

U svim DM poslovnicama kupciGreen line kozmetike su imalipriliku i dobiti prigodan poklon.

Potražite svoju kolekciju GreenLine kozmetike i u narednom mjesecu

gdje ćete biti nagrađeni za svojukupovinu!

Nivea Fashion WeekSarajevo i Nestle žitarice

Dvadeset i sedmo izdanje NiveaBH Fashion Weeka Sarajevopočelo je u Domu Oružanihsnaga BiH od 09.11.2011.Sarajevska sedmica mode trajalaje do 13. novembra 2011.Nestle žitarice su i ovaj putpodržale sedmicu mode iučestvovale sa podjelom Fitnesssamplinga i upotpunile modnuscenu.