GOTIČKO SLIKARSTVO

vitraj iz Chartresa s prikazom Jošuina stabla.

• u početku se razvijalo sporije, zidna površina se raščlanjuje pa nije pružala veće mogućnosti razvoja gotičkog zidnog slikarstva, međutim razvija se novo polje slikarstva i nova tehnika- prozori se ukrašavaju vitrajima

• Razdoblje između 1200. i 1250. se naziva zlatnim dobom vitražnog slikarstva.Štafelajna slika postaje dominantna vrsta gotičkog slikarstva kao privatna stvar koju pojedinac može posjedovati, freska ostaje dominantna samo u Italiji, u ostalim dijelovima se rjeđe pojavljuje.

Analiziraj detalj vitraja iz Chartresa.

• U Italiji gotička arhitektura nije nikada dostigla vrhunce Francuske i Njemačke, ali je Italija bila pod utjecajem Bizantske umjetnosti, a posebno njihova slika na drvetu. Tako da će se prvo gotičko slikarstvo razviti upravo u Italiji. Imućni pojedinci poručivali su slike na drvenoj podlozi za privatnu upotrebu, ponekad su se radili i poliptisi (povezane slike na više dasaka). Svaki poliptih završavao je prelomljenim lukom, a prizori na drvenoj dasci oivičavali su se stupovima. Pozadina je najčešće zlatna, likovi su idealizirani, božanski, ponekad se u scene uvode elementi pejzaža. Slikari su težili

prikazati prostor, ali još nisu svladali perspektivu.

Giotto di Bondone

• ne teži naturalizmu on uspostavlja jedinstvene skulpturalne mase kontinuiranim linijama i jakim kjaroskurom – PRETEČA RENESANSE.

• prvi uskladio prizor slike i povezao ga s prostorom gledaoca (tako što je sliku spustio na očište promatrača). Likovi na njegovim slikama čvrsto stoje na zemlji, uobličeni su i vladaju prostorom trodimenzionalni, a ne plošni. Prvi je u Europskom slikarstvu krenuo u izražavanje osjećaja u stvarnom životu putem svojih likova.

• napravio revoluciju u slikarstvu – obnova monumentanog zidnog slikarstva

utjecaj Bizanta + gotika + antika = Giottov realizamkrupni, čvrsti oblici, bez puno detalja

freske u kapeli ARENA u PADOVI- čitav prizor se odigrava i 1. planu, na prilično plitkoj pozornici –- promatrač je povezan sa slikom, kao da smo sudionici- 3-dimenzionalnost je ostvarena samim likovima, a ne iluzijom prostora- čvrsto okupljanje likova, s unutrašnjom povezanosti između sebe

Giotto “Uskrsnuće Lazarovo”.

Giottova fresku “Posljednja večera” iz Kapele Arene u Padovi.

Analiziraj perspektivu na fresci “Dobra uprava u Sieni” A. Lorenzettija.

freske braće Lorenzetti s prikazima alegorija dobre i loše uprave u gradskoj vijećnici u Sieni.

“Ulazak u Jeruzalem” P. Lorenzettija.

slika rajnskog majstora “Rajski vrt”.

prikaz Svibanj i Lipanj braće Limbourg iz kalendara vojvode od Berryja.

• Karakteristike got. slikarstva općenito:

Obrnuta perspektiva – umjetnici primjećuju da se stvari smanjuju u daljini, ali nemaju još razvijen sistem, i crtaju po sjećanju, a ne izravnim promatranjem

Narativnost – za razliku od sažete romanike, gotika je jako brbljava, ne samo da će prikazati sve što se spominje već će i dodavati

Teme su slčne kao i u kiparstvu, likovi su isto vitki i bestjelesni, u S-krivulji