7030511

1

SVEUČILIŠTE U SPLITU

EKONOMSKI FAKULTET SPLIT

DIPLOMSKI RAD

ORGANIZACIJSKA STRUKTURA PODUZEĆA

„KONSTRUKTOR“ d.d.

Mentor: Student:

Prof.dr.sc.Nikša Alfirević Mira Matas

Split, lipanj, 2012.

2

SADRŽAJ

1. UVOD .................................................................................................................................3

1.1. Predmet istraživanja i definiranje problema.................................................................3

1.2. Ciljevi istraživanja i metode prikupljanja podataka.....................................................3

1.3. Struktura rada ..............................................................................................................4

2. TEORIJSKE ODREDNICE ORGANIZACIJE PODUZEĆA ...........................................6

2.1. Općenito o organizaciji rada i organizaciji poduzeća ..................................................6

2.2. Izgradnja organizacijske strukture poduzeća................................................................9

2.2.1. Pojam i definiranje organizacijske strukture ......................................................9

2.2.2. Elementi organizacijske strukture poduzeća ....................................................10

2.2.3. Izgradnja organizacijske strukture ...................................................................11

2.2.4. Formalna i neformalna organizacijska struktura ..............................................14

2.2.5. Vrste organizacijske strukture poduzeća .........................................................15

3. OPĆI PODACI O PODUZEĆU „KONSTRUKTOR“ d.d…… ……... …….……….. 23

3.1. Povijest poduzeća „Konstruktor“ d.d.……………………. ……………………….23

3.2. Analiza ljudskih resursa i uspješnosti poduzeća „Konstruktor“ d.d. ………………25

3.3. Prikaz djelatnosti i referenci poduzeća „Konstruktor“ d.d. ……………………….26

4. ORGANIZACIJSKA STRUKTURA PODUZEĆA „KONSTRUKTOR“ D.D. ……….30

4.1. Prikaz i analiza organizacijske strukture poduzeća „Konstruktor“ d.d. ……………30

4.2. Izdvojeni proizvodni pogoni poduzeća „Konstruktor“ d.d. …………………….....35

4.3. Podružnice poduzeća „Konstruktor“ d.d. ………………………………………….39

5. ZAKLJUČAK ...............................................................................................................41

6. LITERATURA ………………………………………………………………………..43

POPIS SLIKA I TABLICA.................................................................................................44

3

1. UVOD

1.1. Predmet istraživanja i definiranje problema

Ekonomske kategorije kao što su organiziranje, planiranje te organizacijske strukture veoma

su bitne i gotovo nezaobilazne u poslovnoj ekonomiji i suvremenom poslovnom svijetu.

Tržišni subjekt, odnosno poduzeće ne može zamisliti poslovanje i opstanak na tržištu ukoliko

ne vodi računa o kvalitetnom te pravilnom, pravovremenom i kvalitetnom odabiru

organizacijskog ustroja te sustavnom održavanju i unapređenju istog.

Nakon što su postavljeni ciljevi poduzeća, izvršen izbor strategije za njihovo ostvarenje,

oblikovana adekvatna misija i vizija, te angažirani odgovarajući ljudski resursi, pred

menadžment se postavlja zadatak da osigura kvalitetan organizacijski ustroj poduzeća.

Predmet analize u ovom diplomskom radu je upravo izučavanje organizacije poduzeća i

odabira i provođenja odgovarajuće organizacijske strukture koje će biti temeljito teorijski

predstavljeno, kao i pojašnjeno na primjeru poduzeća „Konstruktor“ d.d.

1.2. Ciljevi istraživanja i metode prikupljanja podataka

Ciljevi istraživanja mogu se postaviti kao opći i specifični. Opći cilj, odnosi se na analizu

relevantne literature iz područja organizacije poduzeća i organizacijskih struktura, i to kroz

definiranje samog pojma organiziranja pojedinca i poduzeća , faktora koji na njega utječu, te

obradom modela, teorija i tehnika organizianja.

Metode koje su korištene prilikom izrade teoretskog dijela ovog završnog rada su metode

deskripcije, analize i sinteze te selekcije odabrane stručne literature, a pri izradi praktičnog

dijela rada – metode analize i intervjua sa nadležnim zaposlenicima „Konstruktor“ d.d.

Konzultirani su stručni časopisi, publikacije te interne web stranice tvrtke.

4

1.3. Struktura rada

Rad se sastoji od četiri dijela: uvodni dio, teorijski dio, praktični dio te zaključak. U uvodnom

dijelu rada objašnjava se predmet obrade i analize, ciljevi koji se žele postići istraživanjem i

obradom izabrane teme te metode korištene u tu svrhu.

U drugom dijelu rada prirodnim slijedom se prikazuju teorijske postavke organiziranja

poduzeća, a kao uvod u izučavanje konkretnog primjera iz prakse. Obrađuje se pojam

organizacije općenito i njegova važnost u svakodnevnom poslovanju, kao i organizacija

poduzeća. Temeljito se teorijski obrađuje i predstavlja organizacijska struktura.

Navode se pojmovi i definicije, elementi koji ju čine te osnovne vrste i njihove karakteristike.

Gro teorijskog dijela rada čini predstavljanje klasičnih organizacijskih struktura poduzeća.

Navode se karakteristike svake od njih, te daje i grafički prikaz svake o dnjih.

U trećem dijelu rada, teorijske postavke se primjenjuju na praktičnom primjeru poduzeća

„Konstruktor“ d.d. iz Splita. Poduzeće se prikazuje kroz povijest osnutka, karakteristike te se

predstavljaju se službe poduzeća te organizacijska i kadrovska struktura. Navode se

djelatnosti kojima se poduzeće bavi i asortiman proizvoda i usluga koje nudi. Pokazat će se

kako poduzeće provodi organizaciju svog poslovanja, kako mu izgleda glavna organizacijska

shema, shema pojedinih odjela i pododjela, te koliko i kako prati suvremene trendove vezane

za tu tematiku. Zadnji dio rada je zaključak u kojemu se sumira teorijska i praktična analiza.

U nastavku tj. u rada obrađuje se i analizira poduzeće „Konstruktor“ d.d. iz Splita. Tvrtka je

specijalizirana za graditeljstvo, i inženjering. Prije nego se pristupi analizi i prikazu

organizacijske strukture ovog poduzeća, prikazuje se povijest osnutka i djelovanja

spomenutog poduzeća i djelatnost kojom se bavi. Prikazuje se upravljačka, organizacijska i

kadrovska struktura tvrtke.

Na kraju rada, u empirijskom dijelu rada, analiziraju se sami elementi organizacijske strukture

poduzeća, tj službe poduzeća koje su ustrojene na slijedeći način: Određene službe

odgovaraju direktno Upravi, a ostale službe su podijeljene po bitnim strateškim funkcijama.

5

Glavne funkcije se dijele na podfunkcije koje su dio pojedinih glavnih odjela. Glavni dijelovi

te organizacije se navode u nastavku, a u radu su detaljno obrađeni i prikazani kao svaka

služba pojedinačno sa svojim podslužbama: računovodstvo, informatika, službe za : tehničke

poslove i razvoj; služba za pravne poslove; služba za kadrovske i opće poslove; Voditelji

odjela: financija, vođenje projekata, promidžba, pravna služba, služba kadrovskih i općih

poslova, služba prodaje i nabave. Ustrojene su i službe : zaštite na radu, osiguranja i skladište.

6

2. TEORIJSKE ODREDNICE ORGANIZACIJE PODUZEĆA

2.1. Općenito o organizaciji rada i organizaciji poduzeća

Pojam organizacije se može objasniti na više načina. Kad se sažmu mišljenja raznih autora,

može se reći da organizacija počinje s pojavom čovjeka - čovjek se njome počeo baviti s

početkom obavljanja korisnog proizvodnog rada, preoblikovanja predmeta rada u raznovrsne

proizvode u cilju podmirivanja životnih potreba. Čovjek je s kvalitetnom organizacijom uz

manji napor (troškove) bolje i brže postizao mnogo veće rezultate u svim područjima svojega

djelovanja. Dakle, od prvih (slučajnih) lovačkih skupina do suvremenih oblika zajedničkog

rada i života, čovjek nikada nije mogao, a ni danas ne može, bez organizacije. Sva svoja

životna pitanja čovjek rješava zajedno s ljudima - dakle – organizirano, jer koristi i pripada

organizaciji čitav svoj život - od rođenja do smrti.

Kad nije bilo više moguće rješavati sve složenije organizacijske probleme, bez znanstvenog

pristupa, te isto tako uspostavljati modernu, fleksibilnu i efikasnu organizaciju, organizacija

se razvijala s postupnim razvojem proizvodnih snaga, koje su pratili odgovarajući društveno-

ekonomski odnosi, oblici i broj organizacija su se povećavali sve dok nije poprimila današnje

razmjere,

Može se dakle reći, „da pojam organizacije označava, kako proces organiziranja nekih

aktivnosti (poslova), tako i rezultate tog procesa kojim se oblikuju organizacijske jedinice

različitih vrsta, širine i struktura u svim područjima društvenog života. Samo značenje

organizacije nije ograničeno samo na čovjekovu privrednu aktivnost, nego na njegovu

cjelokupnu radnu i životnu aktivnost.“ 1

Dodatne važne karakteristike koje možemo navesti za organizaciju su: najsloženiji zadaci se

mogu realizirati pomoću organizacije, organizacija proširuje čovjekove individualne

sposobnosti, jer sve karakteristike organizacije uvećavaju društvenu snagu,pravilnom

organizacijom smanjuju se troškovi postizanja rezultata. 2

1 Sikavica, P., Novak, M.: Poslovna organizacija, Informator, Zagreb, 1999., str.3,4. 2 Ibidem, str.3

7

Sve ima svoje pozitivne i negativne strane, pa tako i organizacija. Pored pozitivnih strana

organizacije koje su prethodno navedene, organizacija dakle ima i svoju negativnu stranu –

čovjek je u organizaciji ponekad ograničen i osjeća se podređeno, jer mu se ponekad nameću

zadatci koji nisu uvijek u skladu s njegovim fizičkim sposobnostima ili se protive njegovu

poimanju rada. Organizacija ima i znanstvenu karakteristiku, jer je rješavanje problema u

organizaciji (kao instituciji ili aktivnosti), praktički nemoguće bez znanstvenih istraživanja -

što organizaciji i daje znanstveni karakter, kako je prije navedeno. Kao takva, tj. kao

znanstvena disciplina uključena je u nastavne planove gotovo svih visokoškolskih ustanova,

održavaju se seminari o organizaciji, simpoziji i sl.

Pored navedene znanstvene komponente, organizacija je i društvena znanost zbog slijedećih

karakteristika: njom ljudi nastoje ne samo uspostaviti skladne odnose između elemenata

proizvodnje, ekonomično se koristiti sredstvima i racionalizirati svoj rad, već se

organizacijom uspostavljaju odgovarajuće društvenoekonomske odnose i osiguravaju njihovu

reprodukciju.

Znanost o organizaciji, kao znanost veoma bliska ekonomskim znanostima, ima izrazito

klasno obilježje jer pomaže u oblikovanju organizacije u kojoj se direktno i neposredno

uspostavljaju odnosi među njezinim sudionicima kakve želi vladajuća klasa (kroz povijest

održavanje uloge subjekta organizacije - omogućavanje oblikovanja ili održanja odnosa

podređenosti u organizaciji).

Danas je situacija drugačija– suvremena društva u obvezi su pokloniti punu pažnju

organizaciji da bi se pravilno koristila u ostvarivanju svih poslovnih ciljeva, ali i da bi se

organizacijom omogućila realizacija sve humanijeg procesa rada.3 Kroz povijest usmjerenje

na proizvodnju, odnosno njenu kvantitativnu i kvalitativnu stranu - društvena strana

proizvodnje je bila potpuno zanemarena. U novije vrijeme dolazi do znatnog napretka pa se i

Društveni aspekt postaje sve važniji, pa mu se tako poklanja i sve veća pažnja – sva poduzeća

u visokorazvijenim zemljama poklanjaju dosta pažnje karakteristikama kao što su: položaj

čovjeka, uvjeti rada i života. 4

3 Ibidem, str.4 4 Ibidem, str.4

8

Kao zaključak prije navedenog, može se istaći da su mnoge aktivnosti obuhvaćene pojmom

organizacije, dakle, pojam organizacije je kompleksan i obuhvaća mnoge aktivnosti - od

upravljačkih do pripremnih, izvršnih i kontrolnih u raznovrsnim područjima društvenog i

privrednog života. Organizacija u tom smislu predstavlja i važnu polugu društvenog i

privrednog života. U teoriji i praksi se dosta diskutira o organizaciji, dakle ona je jedan od

najdiskutabilnijih pojmova. U stručnoj literaturi ima mnogo raznovrsnih definicija

organizacije. Možemo reći da gotovo nema autora koji se bavio ovim područjem, a da nije

pokušao dati svoju definiciju organizacije. Kako smo se u izučavanju organizacije dosta

bazirali na Sikavici, definicije koje su donešene, a i one naknadne će biti prenesene od njega.

Iščitavajući literaturu o organizaciji, ovisno o autorima (Novak, Buble), vidi se da postoje

bitne razlike koje karakteriziraju njihova shvaćanja organizacije: 5

„organizacija u užem (ostvarivanje privrednih ciljeva) i širem smislu(ostvarivanje

bilo kojih zajedničkih ciljeva).

organizacija kao znanost (formulacija načela za postizanje optimalnih rezultata) i

kao vještina (čovjekova sposobnost korištenja sredstava i metoda za postizanje

postavljenih ciljeva)

organizacija kao stanje (trenutna situacija) i kao proces (promjena određenog

organizacijskog stanja)

organizacija - isključivo bavljenje ljudima i njihovim odnosima ili skladno

povezivanje i ljudi i sredstava

organizacija kao način uspostavljanja hijerarhijskih odnosa ili način reguliranja

rada i života svih pripadnika neke zajednice.“

Izučavanjem organizacije na vježbama na fakultetu, navode se tri najbitnija obilježja

organizacije:6

„cilj odnosno zadatak koji se želi ostvariti,

skladnost materijalnih sredstava i ljudskog potencijala i

njihova racionalna uporaba.“

5 Sikavica, P., Novak, M.: Poslovna organizacija, Informator, Zagreb, 1999.,str.12 6 http://www.efst.hr/nastava/90/Vjezbe%204.pdf

9

Organizacija se može definirati kao udruživanje ljudi s namjerom i ciljem da odgovarajućim

sredstvima dođe do ispunjenja određenih zadataka s ulaganjem najmanjih napora u bilo kojem

području života.7

„Organizacija rada - usklađivanje činitelja proizvodnje u samom procesu rada ≠

organizacija poduzeća - cjelokupno poslovanje poduzeća, odnosno organizacija rada je samo

dio, iako osnovni, poslovne organ. poduzeća.“ U okolini poduzeća kao jednog od oblika

organizacije proizvodnje dešavaju se neprestane promjene o kojima treba voditi računa

prilikom oblikovanja poslovne organizacije poduzeća, što se i ogleda u promjeni odnosa

između pojedinih elemenata, ali i u promjeni kvalitete svakog pojedinog elementa.8

2.2. Organizacijska struktura poduzeća

2.2.1. Pojam i definiranje organizacijske strukture

Nakon što se obradio pojam organizacije kao uvod u izučavanje organizacijske strukture

poduzeća, donosi se definiciju strukture. Pod riječju “struktura” (lat. structura od struere –

slagati, sklapati, zidati) „podrazumijeva se npr. građa, sastav, sklop, raspored, način gradnje,

tvorevina, organizam. Svaka organizacija, pa tako i poduzeće, ima neku svoju određenu

strukturu odnosno sastav, tj. neki svoj sastav unutarnjih veza i odnosa.“ Organizacijska

struktura za poduzeće je važna kao i anatomije za ljudski ili neki drugi živi organizam, pa se u

tom smislu organizacija od raznih autora naziva i “anatomijom organizacije” odnosno

anatomijom poduzeća. 9

Počesto se može primijetiti da se organizacija pogrešno izjednačava sa organizacijskom

strukturom. Organizacija predstavlja širi pojam od organizacijske strukture => organizacijska

struktura je samo jedan od dijelova organizacije – najvažniji dio, ali samo dio; tu su trebaju

nabrojati organizacijska sredstva i organizacijske postupke. Isto tako, često se organizacijska

struktura izjednačava s organizacijskom strukturom managementa => „organizacijska

7 Ibidem. 8 Ibidem 9 Sikavica, P., Novak, M.: Poslovna organizacija, Informator, Zagreb, 1999., str.139.

10

struktura managementa iako pokazuje najznačajnije elemente organizacijske strukture, je

ipak samo element organizacijske strukture.“ 10

Kad se povežu sve navedene činjenice, može se zaključiti da organizacijska struktura

predstavlja dinamičan element organizacije – mijenja se u zavisnosti od utjecajnih čimbenika

organizacije, koji izazivaju potrebu za promjenama u organizacijskoj strukturi poduzeća.

Organizacijska struktura (kao jedna od centralnih tema u izučavanju organizacije) u fokusu je

interesa velikog broja istraživača na ovom području. Jednu od najsveobuhvatnijih definicija

organizacijske strukture daje M. Novak i kaže da je „organizacijska struktura = sveukupnost

veza i odnosa svih činilaca proizvodnje, kao i sveukupnost veza i odnosa unutar svakog

pojedinog činioca proizvodnje odnosno poslovanja.“11

2.2.2. Elementi organizacijske strukture poduzeća

Elementi organizacijske strukture sadrže i svoje podelemente, a klasificiraju se na slijedeći

način:

„organizacija materijalnih čimbenika – organizacija materijalnih inputa (sirovina i

materijala) kao i organizaciju opreme (kapitalnih dobara).

organizacija ljudskog rada – problemi vezani za organizaciju ljudi, odabiri

popunjavanje radnih mjesta te integraciju i socijalizaciju ljudi u radnoj sredini.

raščlanjivanje zadataka – podjela ukupnog zadatka poduzeća na posebne i

pojedinačne zadatke.

organizacija upravljanja i managementa – problematika upravljanja i organizacije

managementa kao i ostalih međusobnih odnosa.

organizacija vremenskog redoslijeda poslova – istraživanje vremenske usklađenosti

svih činitelja proizvodnje i čitavog tijeka proizvodnje i poslovanja.“ 12

10 Buble,M.:„Managament“, Ekonomski fakultet Split, Split 2000., str. 235. 11 Ibidem 12 Sikavica, P., Novak, M.: Poslovna organizacija, Informator, Zagreb, 1999., str.146.

11

Iz različitog poimanja odnosno definiranja organizacijske strukture poduzeća proizlaze

različiti elementi koji čine tu strukturu. Na slijedećoj slici se prikazuje organizacijska

struktura poduzeća. 13

Slika 1: Organizacijska struktura poduzeća

Izvor: http://www.efst.hr/nastava/90/Vjezbe%204.pdf

2.2.3. Izgradnja organizacijske strukture

Pred poduzeće se, za ostvarenje uspješnog poslovanja, stavljaju brojne odluke. Pored ostalih

bitnih odluka poduzeća, oblikovanje ili dizajniranje organizacije poduzeća, odnosno izbor

odgovarajuće strukture poduzeća, predstavlja jednu od njegovih najvažnijih odluka.

Uspješnost poduzeća će biti umanjena, upravljački sustav poduzeća će biti zakočen ili

usporen, ako izabrana organizacijska struktura ne odgovara situaciji u kojoj se organizacija

nalazi. Kad se analiziraju načela upravljanja strukturom od raznih teoretičara, dolazi se do

13 Organizacijska struktura poduzeća, preuzeto sa slajdova – predavanje prof. Matića

12

zaključka da ne postoje univerzalna načela organizacije (nema najboljeg načina strukturiranja

organizacije).

Tako su razvijeni različiti pristupi strukturiranju/modeliranju organizacije poduzeća zbog

slijedećih čimbenika:14

„poduzeća se međusobno razlikuju jedna od drugih,

pojedini čimbenici organizacije različito utječu na pojedina poduzeća,

ponekad se novom organizacijom želi postići u konkretnom poduzeću nova, dodatna

kvaliteta“.

Kad uzme u obzir gore navedene čimbenike, projektant organizacije će, upotrijebiti neki od

teorijski mogućih pristupa modeliranju organizacije poduzeća ili kombinaciju dvaju ili više

pristupa.

Izučavanjem modeliranja organizacije na vježbama prof. Matića, predočene su nam tri bitne

strategije, koje se u nastavku rada nabrajaju i objašnjavaju.:

„Top down” strategija – kod većih organizacijskih zahvata, velikih reorganizacija

postojećeg poduzeća ili izgradnje organizacijske strukture novog poduzeća (u ovom slučaju

“top down” gotovo jedina opcija).

Top down” u kombinaciji s drugim strategijama – reorganizacija već postojećeg poduzeća.

Strategija klina ili strategija većeg broja nukleusa – organizacijske promjene u jednom

segmentu organizacije (u nekoj organizacijskoj jedinici, djelu ili službi). Uvijek temeljno

pitanje: “ Što hoćemo uraditi bolje i zašto?”, jer reorganizacija radi reorganizacije (čest

slučaj u RH) nema nikakve svrhe. Temeljni problem s kojim se suočava svaki projektant

organizacije => postizanje ravnoteže između “stabilnosti” i “fleksibilnosti” organizacije,

odnosno organizacijske strukture poduzeća.“ 15

14 Sikavica, P., Novak, M.: Poslovna organizacija, Informator, Zagreb, 1999., str. 147,148 15 http://www.efst.hr/nastava/90/Vjezbe%204.pdf

13

Može se reći da stabilnost s jedne strane omogućava specijalizaciju i racionalizaciju

poslovanja te smanjenje troškova. Fleksibilnost s druge strane omogućava brzo

prilagođavanje organizacije promjenama okoline. Izazov za management poduzeća je naći

pravu sredinu odnosno ravnotežu između ove dvije krajnosti, što u praksi počesto nije nimalo

jednostavno. Izbor organizacijske strukture poduzeća obično je zadatak najvišeg

managementa u poduzeću. Čimbenici koji u konkretnoj situaciji u najvećoj mjeri utječu na

poduzeće određuju i njegovu organizacijsku strukturu, bez obzira što je organizacijska

struktura u znatnoj mjeri određena ciljevima i strategijom.

Može se zaključiti da je struktura, baš kao i organizacija, dinamična kategorija koja se stalno

mijenja, nadopunjuje i aktualizira (većina kompanija, prema istraživanjima, mora poduzeti

umjerene organizacijske promjene najmanje jednom godišnje ili brojne promjene svakih 4-5

godina). Galbraith – tri faze u evoluciji kompanije (faze male, srednje i velike kompanije);

određena organizacijska struktura odgovara određenoj navedenoj fazi, a isto tako i učestalost

reorganizacija u nekom poduzeću ovisi o tome kojom se dinamikom poduzeće razvija. 16

Organizacijske strukture različitih poduzeća su specifične, pa se može reći da niti jedno

poduzeće ne može imati istu organizacijsku strukturu kao neko drugo poduzeće, niti ona može

biti ista u različitim fazama razvoja poduzeća. Organizacijska struktura => rezultat

organizacijske izgradnje. Temeljem navedene jednakosti može se reći da je sama

organizacijska izgradnja tijek kojim se uspostavlja nova organizacijska struktura

(novoosnovano poduzeće), odnosno proces zamjene i usavršavanja postojeće organizacijske

strukture (već postojeće poduzeće).17

Izučavanjem obilježja organizacijske strukture u različitim poduzećima, može se zaključiti da

je cilj svakog poduzeća izgraditi kvalitetnu organizacijsku strukturu koja podrazumijeva:

„ostvarivanje ciljeva organizacije,

optimalnu podjelu rada u organizaciji (posebno managerskih zadataka),

puna pažnja ključnim funkcijama u organizaciji,

efikasnu uporabu svih raspoloživih resursa,

fleksibilnost organizacije,

jasno alociranje odgovornosti, 16 http://www.efst.hr/nastava/90/Vjezbe%204.pdf 17 http://www.efst.hr/nastava/90/Vjezbe%204.pdf

14

racionalna uporaba kvalifikacija, iskustava i specijalističkih znanja,

rad zaposlenih efikasnim timovima,

zasnivanje na adekvatnom sustavu informacija i komunikacija.“ 18

2.2.4. Formalna i neformalna organizacijska struktura

U nastavku rada, a prije izučavanja vrsta organizacijskih struktura, donosi se razlika između

formalne i neformalne organizacijske strukture poduzeća, preuzeta iz knjige prof. Sikavice.

Formalna organizacijska struktura - uspostavlja se u procesu organizacijske izgradnje

(rezultat procesa organizacijske izgradnje). Formalna organizacijska struktura predstavlja

kralježnicu odnosno kostur svake organizacije. Formalna organizacijska struktura je ona koja

je propisana i službeno utvrđena (prikazuje se grafikonima kompanije s pozicije opisa poslova

i ciljeva).

Formalnom organizacijskom strukturom se:19

„utvrđuju, opisuju i povezuju poslovi koje treba obaviti u poduzeću

spajaju činitelji rada (rad, sredstva za rad i predmeti rada) u uže i šire skupine, od

radnih mjesta preko pogona ili odjela do razine poduzeća.

određuje status ljudi u organizaciji tj. odnos izvršnih i rukovodećih radnih mjesta.

propisuju pravila i norme ponašanja u organizaciji.“

Za razliku od formalne organizacijske strukture u svakom poduzeću djeluje i stvarna

(objektivno postojeća) organizacijska struktura. Stvarna struktura nastaje u procesu

funkcioniranja formalne organizacijske strukture poduzeća.

Može se reći da je neformalnu organizaciju (informal organization) problem prepoznati u

svim oblicima, pošto se ona vezuje za ljude i njihovu ulogu u organizaciji. Trajni odnosi

između ljudi u radnoj sredini koji se razvijaju temeljem zajedničkog rada rezultiraju

neformalnom organizacijom, a djeluju na formalne ciljeve organizacije. Dakle, pojam

18 http://www.efst.hr/nastava/90/Vjezbe%204.pdf 19 Sikavica, P., Novak, M.: Poslovna organizacija, Informator, Zagreb, 1999., str.152-154

15

neformalne organizacije veže se za djelovanje neformalnih skupina u poduzeću, pa se, vođeno

time, neformalna organizacija shvaća kao nešto negativno, što i nije uvijek točno. 20

Neformalna organizacija može biti (a i ne mora - kolizija) usmjerena na ostvarivanje ciljeva

organizacije. Svaka neformalna organizacija ujedno je i stvarna, mada svaka stvarna

organizacija ne mora biti neformalna. Unutar svake formalne organizacije postoji složeno

tkivo neformalnih skupina koje su bolje ili slabije međusobno povezane. Obično te skupine

dijelimo u: interesne grupe (rezultat prirode posla), prijateljske skupine (rezultat zajedničkog

druženja članova organizacije izvan poduzeća).

Iz razne literature mogu se iščitati neke karakteristike neformalne organizacije, kao što su:

može biti veoma utjecajna, pa čak i toliko da dominira formalnom organizacijom,

ima svoju hijerarhiju, vođe i ciljeve,

spontanost.

2.2.5. Vrste organizacijske strukture poduzeća

Na kraju teorijskog dijela rada, a prije obrade konkretnog primjera iz prakse, navode se i

ukratko obrađuju vrste organizacijskih struktura poduzeća. Pod vrstama organizacijskih

struktura poduzeća se smatra način provođenja unutarnje podjele rada u poduzeću i formiranja

nižih organizacijskih jedinica, po svim razinama u poduzeću. Formiranjem nižih

organizacijskih jedinica u poduzeću bavi se teorija "departmenalizacije"

(Departmenalization). Različite vrste organizacijskih struktura pokazuju i različite načine

povezivanja odnosno grupiranja poslova koje treba obaviti u poduzeću te na osnovi toga i

formirati uže i šire organizacijske jedinice. Danas, gotovo ni u jednom poduzeću, pa čak i u

onima najmanjim, nećemo naići na jednu organizacijsku formu odnosno vrstu organizacijske

strukture koja će biti primijenjena po cijeloj dubini organizacijske piramide.

Organizacijske strukture poduzeća mogu se klasificirati na slijedeći način:

Tradicionalne-klasične organizacijske strukture:21

20 Ibidem., str. 154

16

„Funkcijska organizacijska struktura - čista funkcijska struktura, procesno

orijentirana funkcijska struktura

Divizijska organizacijska struktura - predmetna divizijska struktura, teritorijalna

divizijska struktura, prema potrošačima orijentirana divizijska struktura

Projektna organizacijska struktura

Matrična organizacijska struktura

Hibridna organizacijska struktura

Mješovita organizacijska struktura.“

U nastavku rada, biti će prikazane i obrađene najvažnije i najpoznatije organizacijske

strukture poduzeća, kao uvod u izučavanje konkretnog primjera iz prakse, tj. organizacije

poslovanja i organizacijske strukture poslovanja tvrtke „Konstruktor“ d.d.

A. FUNKCIJSKA ORGANIZACIJSKA STRUKTURA

Kao najčešći i najrašireniji oblik organizacijske strukture spominje se funkcijska

organizacijska struktura, koja će i prevladavati kod izučavanja strukture poduzeća

„Konstruktor“ d.d. U ovom obliku grupiraju se slični i storodni poslovi i povezuju prema

datim funkcijama u sektor tj. odgovarajuću organizacijsku jedinicu. To se radi na način da se

najprije formiraju uže organizacijske jedinice (grupe radnih mjesta), zatim šire, i tako redom,

ovisno o funkcijama koje se obavljaju, te se na kraju formira šira funkcijska organizacijska

jedinica. Takve jedinice uvijek imaju visok rang u hijerarhiji strukturiranja ukupnog zadatka

poduzeća tj neposredno su uz glavnog managera.22

U funkcijskoj organizacijskoj strukturi poduzeća, funkcijske organizacijske jedinice,

formiraju se po principu jedna funkcija – jedna organizacijska jedinica (odstupanja od ovog

principa su i moguća u nužna). U prvi plan stavljaju posebne zadatke, odnosno poslovne

funkcije poduzeća, a u svrhu njihovog efikasnijeg i racionalnijeg obavljanja. Ovaj model, iz

prakse je vidljivo, se primjenjuje: u malim i srednjim poduzećima koja proizvode jedan

proizvod odnosno pružaju jednu vrstu usluga; u velikim poduzećima, ako je riječ o 21 Buble,M.:„Managament“, Ekonomski fakultet Split, Split 2000., str. 257. 22 Buble,M.:„Managament“, Ekonomski fakultet Split, Split 2000., str. 258.

17

monoproizvodnom odnosno monouslužnom poduzeću. Sagledavajući mala, srednja i velika

poduzeća i njihov razvoj strukture, može se primijetiti da poduzeće obično započinje svoj

život funkcijskom strukturom, te s vremenom, uslijed rasta i razvoja, prelazi na druge oblike

strukture.

Sa stajališta broja organizacijskih jedinica može se govoriti o tri temeljna oblika

funkcijske organizacijske strukture:

„početni,

prijelazni

razvijeni oblik funkcijske organizacijske strukture.“ 23

Na slici 2 prikazuje se primjer razvijenog oblika organizacijske strukture poduzeća.24

Slika 2: Razvijeni oblik funkcijske organizacijske strukture poduzeća


23 Buble,M.:„Managament“, Ekonomski fakultet Split, Split 2000., str. 258. 24 Razvijeni oblik organizacijske strukture poduzeća, preuzeto sa slajdova – predavanje prof. Matića

18

B. PROCESNA ORGANIZACIJSKA STRUKTURA

Nastavak na funkcijsku organizacijsku strukturu daje procesna organizacijska struktura. Sve

dok je poslovna okolina relativno stabilna i predvidljiva, moguće je održavati funkcijsku

organizacijsku strukturu. Isto tako, ona je primjenjiva dok god su tržišta stabilna,

konkurencija je pretežno domaća, a tehnologija jednostavna – u svim ovim situacijama

funkcijska organizacija odlično funkcionira. No, promjene poslovne okoline te strukture

tržišta doveo je do toga da je broj situacija u kojima je striktno funkcijski model organizacije

prikladan, se uvelike smanjio.

Zbog prije navedenih nedostataka, vodeće korporacije današnjice se okreću krosfunkcijskoj

organizaciji dizajniranom oko takozvanih "end-to-end" radnih tijekova. Ovakav model

organizacije se naziva "horizontalna (procesna) organizacija". Brzina, usluga, rješenja

potpuno prilagođena kupcima, i fleksibilnost su ključni pojmovi koje kompanija mora uzeti u

obzir ako želi uspjeti u današnjoj novoj ekonomiji.

Na slici 3 prikazuje se primjer procesne - horizontalne organizacijske strukture poduzeća.25

Slika 3: Procesna –horizontalna organizacijska struktura poduzeća


25 Procesna horizontalna organizacijska struktura poduzeća, preuzeto sa slajdova – predavanje prof. Matića

19

Horizontalna organizacija u različitim poduzećima nikad nije istovjetna. Ona mora biti

strukturalno prilagođena za dostavljanje vrijednosti određene kompanije i provođenje

dugoročne strategije poslovanja te iste kompanije. Postizanje ciljeva organizacije je

prilagođeno vrsti organizacijske strukture. Organizacije koje su najbliže čistom modelu

horizontalne organizacije postoje područja koja su bliže funkcijskom načinu organiziranja,

kao što su management procesi koji su važni za cijelu organizaciju - strategijsko planiranje,

financije, ljudski resursi – ovi management procesi povezuju napore horizontalno

organiziranih procesa i procesnih grupa.26

C. DIVIZIJSKA ORGANIZACIJSKA STRUKTURA

Slijedeći oblik organizacijske strukture poduzeća koji će biti obrađen je divizijska

organizacijska struktura koja se javlja kao posljedica rasta i razvoja poduzeća koja su (uslijed

diverzifikacije proizvodnje i širenja asortimana proizvoda) ekspanzijom na nova tržišta te

usmjeravanjem na određene kategorije kupaca bila primorana mijenjati tradicionalnu

funkcijsku strukturu. Proces diverzifikacije proizvodnje u velikim poduzećima mora slijediti i

paralelan proces divizionalizacije njegove organizacijske strukture. Proces divizionalizacije

nužno će pratiti i proces decentralizacije obavljanja poslovnih funkcija poduzeća.

Tri osnovne vrste divizijske organizacijske strukture:

„predmetna

teritorijalna

orijentirana prema potrošačimaž“ 27

Divizijska organizacijska struktura može se okarakterizirati u prvom redu da objedinjava veći

broj ili dio poslovnih funkcija po "proizvodima, "geografskim područjima" ili "različitim

kategorijama potrošača". Kao što će biti i pokazano u empirijskom dijelu rada tj primjeru iz

prakse, glavne odrednice razvoja divizijske strukture su broj proizvoda, geografska

rasprostranjenost i različitost kategorija potrošača. U svemu tome, veličina i nije presudni

26 Buble,M.:„Managament“, Ekonomski fakultet Split, Split 2000., str. 257.. str. 269 27 Buble,M.:„Managament“, Ekonomski fakultet Split, Split 2000., str. 261.

20

faktor izbora divizijske organizacijske strukture (mada se primjenjuje većinom u "većim"

poduzećima). Sve ove odrednice su posljedica rasta i razvoja poduzeća tj. njegove veličine).

Postoje dvije vrste divizijske organizacijske strukture:

Predmetna organizacijska struktura - svi poslovi vezani uz proizvodnju i realizaciju jednog

proizvoda ili skupine proizvoda međusobno se povezuju u jednoj organizacijskoj jedinici.

Teritorijalna (geografska) organizacijska struktura - svaka teritorijalna jedinica objedinjava

sve nužne djelatnosti odnosno funkcije na svom području.28

Na slici 4 prikazuje se primjer predmetne divizijske organizacijske strukture poduzeća.29

Slika 4: Predmetna divizijska organizacijska struktura poduzeća


Na slici 5 prikazuje se primjer teritorijalne divizijske organizacijske strukture poduzeća.30

28 Ibidem, str. 267 29 Predmetna divizijska organizacijska struktura poduzeća, preuzeto sa slajdova – predavanje prof. Matića 30 Teritorijalna organizacijska struktura poduzeća, preuzeto sa slajdova – predavanje prof. Matića

21

Slika 5: Teritorijalna divizijska organizacijska struktura poduzeća


Organizacijska struktura orijentirana potrošačima - podjela rada, grupiranje te povezivanje

srodnih ili sličnih poslova i formiranje užih organizacijskih jedinica se obavlja prema

"skupinama potrošača" odnosno "kategorijama kupaca".

D. PROJEKTNA ORGANIZACIJSKA STRUKTURA

Na kraju teorijskog dijela rada, izučavamo još jednu klasičnu organizacijsku strukturu -

projektnu organizacijska struktura koja predstavlja privremenu organizacijsku formu i to

takvu koja se uspostavlja za realizaciju jednog određenog zadatka odnosno projekta. Kod te

strukture je karakteristično da je potrebno skupiti najbolje talente koji stoje na raspolaganju

organizaciji da bi se riješio neki složeni zadatak, uz određene troškove, za određeno vrijeme i

uz zahtijevanu kvalitetu obavljenog posla.

22

„Projekt = zaokružen, cjelovit, složen pothvat čije se karakteristike i cilj mogu definirati, a

koji se mora ostvariti u određenom vremenu te zahtijeva koordinirane napore nekoliko službi

odnosno zaposlenih radnika u tim službama.“

Projektna organizacija je poseban oblik timske organizacije, te može biti:

„nestalna (jednokratni projekti – javljaju se jednom te se rijetko izvode na isti način)

stalna (projektni procesi – ponavljaju se više puta uzastopice, slični su po načinu

izvođenja te zahtjevaju neki ustaljeni način izvođenja.“31

Projektna organizacijska struktura uvijek je samo “dodatna” odnosno “naknadna”

organizacijska struktura interpolirana u postojeću klasičnu (funkcijsku, divizijsku)

organizacijsku strukturu. Kakav će model projektne organizacijske strukture izabrati

poduzeće ovisi o brojnim faktorima (čimbenici organizacije, veličina i složenost projekta,

učestalosti ponavljanja i brojnosti projekata).

Slika 6: Projektna organizacijska struktura poduzeća


31 Buble,M.:„Managament“, Ekonomski fakultet Split, Split 2000., str. 261.

23

3. OPĆI PODACI O PODUZEĆU „KONSTRUKTOR“ d.d.

3.1. Povijest poduzeća „Konstruktor“ d.d.

Poduzeće Konstruktor – Split osnovano je odmah po završetku Drugog svjetskog rata 1945.

godine kao prva građevinska tvrtka u dalmatinskoj regiji Republike Hrvatske. Obnova ratom

razrušenih i oštećenih stambenih, industrijskih, infrastrukturnih, komunalnih i drugih objekata

su primarni cilj djelovanja u prvim godinama djelovanja. Početkom 50-ih godina prošlog

stoljeća dobivanjem ugovora za izgradnju hidroelektrane Peruča na gornjem toku rijeke

Cetine, tvrtka se profilira s naglaskom na specijalnost hidrogradnje i niskogradnje. Kao glavni

izvođač građevinskih radova, Konstruktor je u cjelini ili većim dijelom izgradio 18

hidroelektrana u Hrvatskoj, drugim republikama bivše Jugoslavije i u svijetu.32

Izgradnja velikog broja hidrotehničkih i cestovnih tunela različitih profila, cesta i autocesta te

niza drugih objekata niskogradnje i komunalnih radova vezuje se uz tvrtku Konstruktor. Iz

područja visokogradnje tvrtka gradi praktički sve vrste objekata: stambene, cjelokupna

stambena naselja s pripadajućom infrastrukturom, poslovne i industrijske objekte, objekte

kulture, zdravstva i socijalne skrbi, turizma, športske objekte itd.

1965. godine Konstruktor prvi put izlazi na inozemno tržište ugovaranjem hidroelektrane

Maskeliya Oya u Sri Lanki. Od tada je u kontinuitetu prisutan u inozemstvu na gradnjama

investicijskih objekata u Zambiji, Kolumbiji, Njemačkoj, Rusiji, Iraku, Luksemburgu,

Češkoj, Tanzaniji, Bosni i Hercegovini, Makedoniji, Srbiji i Crnoj Gori. Konstruktor je velike

investicijske radove u inozemstvu izvršio kao glavni izvođač.

Početkom 90-tih godina prošlog stoljeća promjene nastale na političkom i gospodarskom

planu motivirale su restrukturiranje nekadašnjeg Konstruktora, koji 1992. godine postaje

Dioničko društvo za graditeljstvo i na tržištu posluje pod nazivom Konstruktor - inženjering

d.d., Split. Društvo poduzeća je stalno angažirano u razdoblju od posljednjih 10-tak godina na

opsežnim gradnjama autocesta, tunela, mostova i drugih cestovnih objekata. Ujedno su

32 http://www.konstruktor-split.hr/

24

izgrađeni mnogi vodovodni i kanalizacijski i slični sustavi, različiti pomorski radovi, kao i

drugi radovi niskogradnje. 33

Slika 7: Upravna zgrada Konstruktora u Splitu

Izvor: Dokumentacija poduzeća „Konstruktor“ d.d.

U cijelom tom razdoblju građeni su i objekti visokogradnje različitih namjena kao što su:

stambeni, poslovni, industrijski, hotelski i športski objekti, sakralni objekti te objekti kulture,

zdravstva i socijalne skrbi.

Za ovo poduzeće je karakteristično da realizaciji ugovorenih projekata pristupa uz prethodno

dobro razrađenu tehničku pripremu i organizaciju svih faza rada i izbor optimalne tehnologije

građenja. Radi operativnog praćenja osnovne građevinske djelatnosti, Konstruktor ima

organizirane vlastite pogone za proizvodnju tehničkog kamena i asfaltne mase, za izradu

prefabrikata od betona i održavanje vlastite mehanizacije i vozila, kao i laboratorije za

ispitivanje kvalitete materijala i druge neophodne pogone.

33 Dokumentacija poduzeća „Konstruktor“ d.d.

25

Konstruktor uspijeva ustrojiti dobru i stručnu građevinsku, strojarsku i elektrotehničku

pripremu koja je razrađivala sve faze radova te svojim rješenjima davala mnoga poboljšanja, a

to je poduzeću omogućili uspješno odvijanje radova i obavljanje građevina prije ugovorenih

rokova. U realizaciji ugovorenih radova, a radi sigurnosti ljudi i objekata , organizira i

provodi sve potrebne mjere tehničke zaštite na radu, kao i zaštitu okoliša.

3.2. Analiza ljudskih resursa i uspješnosti poduzeća „Konstruktor“ d.d.

U razdoblju od nekoliko posljednjih godina ukupan broj uposlenih u Hrvatskoj kretao se

između 2.190 i 2.270, što znači da se razlike kreću unutar 3,5% od jedne do druge godine. U

strukturi uposlenih u odnosu na razinu obrazovanja i stručnosti stalni su trendovi rasta broja

osoblja s višom spremom i stručnom naobrazbom. Broj uposlenih s visokom i višom

stručnom spremom krajem 2007. godine veći je za 7,7% u odnosu na isto razdoblje 2006.

godine. Najviše je porastao broj diplomiranih inženjera građevinarstva (7%), diplomiranih

inženjera pratećih zanimanja (30%) i inženjera strojarstva (19%). 34

Broj operativnog osoblja smanjen je oko 4,2%. S obzirom na politiku Društva koja u

temeljima kadrovske politike teži povećanju stručnosti uposlenih i ulaganjima u moderna

visokoučinska sredstva rada, lako je zaključiti da je mehanoopremeljenost rada Društva u

stalnom porastu. Potrebu za stalnim usavršavanjem i stjecanjem dopunskih iskustava i znanja,

kao i nesklad između potreba za nizom zanimanja i skromne ponude na tržištu

nadoknađujemo dopunskim aktivnostima.

Suvremena kretanja u upravljanju temeljnim resursima, kao čimbenicima poslovne

uspješnosti, sve više koriste temeljne postavke ekonomije bazirane na znanju, pri čemu je

intelektualni kapital, kao sinonim za ono znanje koje stvara novu vrijednost na tržištu, njezin

relevantni pojavni oblik. S obzirom na osnovnu djelatnost Društva – graditeljstvo,

kontinuirano se stipendiraju nadareni učenici i studenti građevinskih profila zanimanja.

Nadalje, a radi sistematičnog zadovoljavanja potreba za radnicima deficitarnih građevinskih


26

profila zanimanja, svi radnici zainteresirani za daljnje obrazovanje odnosno osposobljavanje

upućuju se na školovanje i/ili usavršavanje.

Društvo na Politehničkom specijalističkom diplomskom studiju, specijalizacija graditeljstvo,

pri Tehničkom veleučilištu u Zagrebu školuje inženjere, koji cjeloživotnim učenjem i

usavršavanjem stječu znanja potrebna za primjenu u svakodnevnim poslovnim aktivnostima,

kao i znanja potrebna za preuzimanje budućih poslovnih zahtjeva. Društvo, također, školuje

svoje radnike i pri Visokoj školi za sigurnost u Zagrebu, sve radi poboljšanja mjera za zaštitu

na radu, kao i općenito potrebe uvođenja sustava upravljanja zdravljem i sigurnošću na radu

na razini cijelog Društva. 35

Radi permanentnog usavršavanja odnosno specijalizacije za obavljanje poslova voditelja

gradilišta Društvo ujedno upućuje sve inženjere s položenim stručnim ispitom na daljnja

usavršavanja kojima stječu upravo ona znanja, vještine i sposobnosti potrebne za primjenu u

svakodnevnim poslovnim aktivnostima, te ujedno stečeno znanje prenose u kolektivno znanje

na razini Društva.

3.3. Prikaz djelatnosti i referenci poduzeća „Konstruktor“ d.d.

Osnovne djelatnosti su građevinarstvo, vađenje kamena i proizvodnja proizvoda od betona,

gipsa i umjetnog kamena (te s njima povezane i manje zastupljene djelatnosti). Pretežita

djelatnost je izgradnja građevinskih objekata. U nastavku rada prikazuju se neke reference

poduzeća tj. neki dosadašnji veliki pothvati poduzeća po osnovnim djelatnostima koji

prikazuju svu širinu kadrovskog i tehnološkog djelovanja poduzeća.36

• Ceste, autoceste – Poddionica Buševac – Lekenik; Dionica Ravča – Ploče; Autocesta

Gradiška - Banja Luka BIH; Dionica Plano-Kaštel Stari - Lot 1; Dionica Dubovo-Kapja,;

Industrial Interchange; Dionica Kupjak-Stara Sušica; Dionica Delnice-Kupjak; Dionica Ploče

I-Luka Ploče; Dionica Jakuševec-Velika Gorica jug; Rekonstrukcija ceste Mioska-Kolašin;

Dionica Osijek-Đakovo; Dionica Zagvozd-Ravča; Dionica Solin-Plano; poddionica Solin-

Kaštel Sućurac; Dionica Bisko-Šestanovac; Dionica Dugoplje-Bisko; Dionica Đakovo-

Sredanci; Dionica Zaton Doli-Orašac; Dionica Jakuševec-Velika Gorica; Obilaznica Rijeke;

35 Dokumentacija poduzeća „Konstruktor“ d.d. 36 http://www.konstruktor-split.hr/

27

Dionica Šestanovac-Dupci; Dionica Solin-Klis-Sinj; poddionica Dračevac-Majdan; Dionica

Stobreč-Strožanac; Dionica Spačva-Lipovac; Dionica Vrbovsko-Bosiljevo 2; Pristupne ceste s

kopnene strane Mosta Pelješac; Dionica Pirovac-Skradin; Dionica Skradin-Šibenik; Dionica

Šibenik-Vrpolje; Dionica Ruskamen-Dubci; Dionica Baška Voda-Vepric; Prolaz kroz

Makarsku,;Obilaznica Splita- III dionica, V etapa; Interventni helidrom Blato; Dionica

Prgomet-Dugopolje; Dionica Vrpolje-Prgomet; Obilaznica Splita - III dionica, IV etapa.

• Tuneli, podzemni objekti - Brza cesta Majdan - Jamani - Klis Grlo –Solin; Tunel Sv.

Ilija; Tuneli Kobiljača i Puljani Dionica Ravča – Ploče; Autocesta Zagreb – Dubrovnik;

Tunel Burlica Obilaznica Rijeke; Cestovni tunel Sv. Rok; dovršetak radova autocesta Zagreb-

Split - dionica Sv. Rok-Maslenica; Dionica Kupjak - Stara Sušica – tuneli; Cestovni tunel

Stražina; Hidrotehnički tunel Vela Luka; Cestovni tunel Bisko; Cestovni umjetni tunel

Osmakovac; Nadstrešnica između tunela Javorova kosa i Pod Vugleš; Hidrotehnički tunel

Mravinački potok, s bučnicom Jadro i još mnogi drugi tunelski objekti.

Slika 8: Tunel u završetku – sv. Ilija u Zagvozdu


28

• Mostovi, cestovni objekti - Sanacija velikog luka mosta Kopno - otok Krk - II faza; HE

Lešće – mostovi; Most Ždrelac – rekonstrukcija; Most Rječina; Objekti na autocesti Zagreb-

Dubrovnik - dionica Zagvozd-Ravča; Vijadukt Hreljin na autocesti Zagreb-Rijeka- dionica

Oštrovica-Vrata; Vijadukt Osojnik autocesta Zagreb-Rijeka - dionica Vrbovsko-Bosiljevo 2;

Most Cetina autocesta Zagreb-Dubrovnik - dionica Bisko-Šestanovac; Most Hrastinka

autocesta Beli Manastir-Ploče - dionica Đakovo-Sredanci; Most Cetina Državna cesta Bisko-

Kamensko i još mnogi drugi cestovni objekti.

• Objekti energetike - Hidroelektrana Mostarsko Blato; Hidroelektrana Lešće;

Hidroelektrana Peć-Mlini; Reverzibilna hidroelektrana Velebit - lička regija u blizini grada

Obrovca; Hidroelektrana Đale - srednji tok rijeke Cetine; Hidroelektrana Peć-Mlini Općina

Grude - Drinovci, Bosna i Hercegovina;

• Komunalni i podmorski radovi - kanalizacija uvale Baluni Split; Lukobran Zavalatica

Otok Korčula; kontejnerski terminal u luci Ploče; Rekonstrukcija i izgradnja operativne obale

u luci Gruž; Vodosprema Makarska; Rekonstrukcija lukobrana u luci Lora; Splitska riva;

Kolektori i crpna stanica; Podmorski ispust i kolektor; Rekonstrukcija i dogradnja cjevovoda;

Prečistač Stupe (EKO-Kaštelanski zaljev); Mreža slivova Dujmovača (EKO-Kaštelanski

zaljev); Produženje obale i uređenje pokosa u brodogradilištu Viktor Lenac Rijeka i drugi

objekti

Slika 9: Splitska Riva izgrađena od poduzeća „Konstruktor“ d.d.


29

• Zdravstvo, kultura i socijalna skrb - Športski centar Dugopolje; Crkva Sv. Andrije

Sućidar, Split; Crkva A. Stepinca Ogulin; Sveučilište Rijeka; Zgrada tri fakulteta Split;

Pastoralni centar Sv. Petar Apostol Omiš; Crkva u Resniku Kaštel Štafilić; Športska dvorana

u osnovnoj školi Vela Luka; Klinički bolnički centar Rebro Zagreb; Rekonstrukcija i

dogradnja zgrade FESB-a Split; Aneks Ekonomskog fakulteta u Splitu Split i mnogi ostali

objekti i javne ustanove.

Slika 10: Aneks zgrade Ekonomskog fakulteta u Splitu


• Industrijski objekti - Sanacija klinker hale u tvornici cementa "Sv. Juraj" Kaštel

Sućurac; Skladišna hala Zvijezda Zagreb; Montažna hala Građa Rijeka; Hala za antikorozivnu

zaštitu Split; Radovi u krugu tvornice cementa Sv. Juraj Kaštel Sućurac; Radovi u krugu

Tvornice cementa Sv. Kajo Solin; Rekonstrukcija i dogradnja pivovare Split; Radovi u krugu

tvornice DalmacijaCement Kaštel Sućurac

• Stambeni i poslovni objekti - IGH - glavna zgrada Zagreb; Centar Bundek Zagreb;

Spaladium Arena Split; Super Konzum Gajnice Zagreb te mnogi drugi stambeni i poslovni

objekti.

30

4. ORGANIZACIJSKA STRUKTURA PODUZEĆA „KONSTRUKTOR“

D.D.

Nakon teorijskog prikaza vrsta organizacijskih struktura, te općih karakteristika samog

poduzeća „Konstruktor“ d.d., u narednom, empirijskom dijelu rada, analiziraju se sami

elementi organizacijske strukture poduzeća, tj službe poduzeća koje su ustrojene na slijedeći

način: Određene službe odgovaraju direktno Upravi, a ostale službe su podijeljene po bitnim

strateškim funkcijama.

Glavne funkcije se dijele na podfunkcije koje su dio pojedinih glavnih odjela. Glavni dijelovi

te organizacije se navode u nastavku (pravni, ekonomski, tehnički sektori kao i sektori

inozemnih poslova), a u radu su detaljno obrađeni i prikazani kao svaka služba pojedinačno

sa svojim podslužbama: računovodstvo, informatika, službe za : tehničke poslove i razvoj;

služba za pravne poslove; služba za kadrovske i opće poslove; Voditelji odjela: financija,

vođenje projekata, promidžba, pravna služba, služba kadrovskih i općih poslova, služba

prodaje i nabave. Ustrojene su i službe : zaštite na radu, osiguranja i skladište.

4.1. Prikaz i analiza organizacijske strukture poduzeća „Konstruktor“ d.d.

Vlasnička struktura poduzeća „Konstruktor“ d.d. se prema zadnje dostupnim podatcima može

prikazati na slijedeći način:

Temeljni kapital: 20 000 000,00 kuna.

Dioničari: 280 dioničar.

Ukupno izdanih dionica: 100 000 nominalnog iznosa 200, 00 kuna.

Redovne dionice serije: A 62 400.

Redovne dionice serije: B 37 600.

Popis najvećih dioničara: Fodi d.o.o- 50,23%,

Veho d.o.o.- 11,48%,

Fossa d.o.o.- 10,21%,

Ostalih 28,08% dionica Društva u vlasništvu je malih dioničara.

31

Vrhovno tijelo Društva je Skupština dioničara koja imenuje i razrješava članove Nadzornog

odbora, usvaja godišnja financijska izvješća, odlučuje o namjeni ostvarene dobiti, donosi

Statut i njegove izmjene i dopune, obavlja statusne promjene Društva, imenuje revizora i dr.

Nadzorni odbor Društva imenuje Upravu i kontrolira ukupno poslovanje. Uprava Društva

određuje i vodi poslovnu politiku i odlučuje o ukupnom poslovanju, utvrđuje poslovnu

orijentaciju, donosi akte Društva, vodi politiku plaća.37

Uprava: Željko Žderić, član Uprave, generalni direktor

Nadzorni odbor:

1. Berislav Bašić, predsjednik

2. Meri Skoko, zamjenik predsjednika

3. Vladimir Šustić, član

4. Goran Pervan, član

5. Josip Krnić, član

Na grafikonu 1 prikazuje se sistematski prikaz organizacijske strukture poduzeća

„Konstruktor“ d.d.

Grafikon 1: Shematski prikaz organizacijske strukture Konstruktor d.d.

37 Dokumentacija poduzeća „Konstruktor“ d.d. – godišnje financijsko izvješće

32

33


U prethodnoj shemi tj grafikonu, prikazuje se dakle, organizacijska shema Društva u kojoj su

predstavljene veze Uprave s četiri sektora i svih nižih organizacijskih dijelova. Isto tako je

predstavljen i vodeći tim Društva usuglašen s tom organizacijom i koji je operativno provodi.

Za najbitnija pitanja iz poslovanja Društva nadležna je Skupština dioničara koja odlučuje o

sastavu Nadzornog odbora, usvaja financijska izvješća, odlučuje o Statutu. Nadzorni odbor

imenuje Upravu Društva i kontrolira ukupnost poslovanja. Organizacijom neposredno

rukovodi Uprava vođenjem poslovne politike, uređivanjem poslovne orijentacije i

donošenjem najvažnijih akata Društva.

Niz zadaća, a koje nisu u nadležnosti Sektora, generalni direktor provodi preko ureda Uprave.

Zaštitu na radu i od požara te brigu o zaštiti zdravlja i okoliša provodi poseban odjel Službe

upravljanja ljudskim resursima, pri čemu posebno obučeni izvršitelji provode zakonom

utvrđene norme i obveze. Već treću godinu u Društvu se provodi sustav upravljanja

kvalitetom temeljen na međunarodnim normama ISO 9001:2000. Izrađen je i poseban

Priručnik sustava upravljanja kvalitetom s nizom provedbenih akta. 38

Pored postojećeg Pravnog, Tehničkog i Ekonomskog sektora, formiran je Sektor inozemnih i

posebnih projekata koji vodi brigu o inozemnim gradilištima (inozemni i posebni projekti).

Naime, širenje poslovanja u sve veći broj zemalja i formiranje sve većeg broja gradilišta u

inozemstvu motiviralo je potrebu dopune u organizaciji kako bismo lakše udovoljili

potrebama koje je takvo širenje zahtijevalo.

Novoformirani Sektor, s obzirom na svoj organizacijski nivo, najneposrednije surađuje s

ostalim sektorima Društva i službama Tehničkog sektora s ciljem bržeg formiranja

predstavništava i poslovnih punktova u inozemstvu, formiranja gradilišta, utvrđivanja

najoptimalnije tehnologije građenja i organizacije rada, ima ulogu rješavati opskrbu gradilišta

svim potrebnim proizvodnim resursima, pratiti poslovanje i sve što takve specifične lokacije

rada traže.


34

Poduzeće „Konstruktor“ d.d. koristi funkcijski organizacijski pristup u poslovanju, ali s

obzirom na podružnice u inozemstvu i raširenost poslovanja - Sektor inozemnih poslova i

posebnih projekata se ustrojava teritorijalno unutar sebe. Kad se analizira primjerenost

organizacije uvjetima poslovanja, može se zaključiti da je organizacijska struktura poduzeća

„Konstruktor“ d.d. optimalno prilagođena.

Poduzeće obično započinje svoj život funkcijskom strukturom, te s vremenom, uslijed rasta i

razvoja, prelazi na druge oblike strukture, kao što je „Konstruktor“ i napravio širenjem

poslovanja. Iako je organizacijska struktura „Konstruktora“ prilagođena obzirom na prirodu

poslovanja (inozemne podružnice su se ustrojile teritorijalno), ipak mislim da ima prostora za

kontinuirano i tekuće unapređivanje organizacije. U prvom redu poboljšanje bi se moglo

dobiti da se decentraliziraju određene funkcije (da ne budu sve u Splitu), već u pojedinim

podružnicama. Time bi se uštedjelo na troškovima administracije i općih službi, što bi dalo i

konačnu bolju profitabilnost i uspješnost poduzeća.

Iz organizacijske sheme se dakle može izanalizirati da se četiri osnovne funkcijske službe

dijele i djeluju prema slijedećem ustroju:

1. PRAVNI SEKTOR - objedinjuje slijedeće podsektore: služba za pravne poslove, služba za

upravljanje ljudskim potencijalima, odjel za ugovorne odnose i zastupanje, odjel za

osiguranje, odjel za opće poslove, odjel za statusne i imovinsko pravne poslove, odjel za

zaštitu na radu.

2. TEHNIČKI SEKTOR - objedinjuje slijedeće podsektore: služba proizvodnje materijala,

strojna služba, služba za visokogradnje, služba za hidrotehničke objekte, služba za ceste,

pogoni, odjel za mehanizaciju, gradilišta, služba za mostove, služba za tunele, služba tehničke

pripreme, odjel za kalkulaciju, odjel za pripremu, odjel za kontrolu troškova i planiranje.

3. EKONOMSKI SEKTOR - objedinjuje slijedeće podsektore: služba komercijale,

financijska služba, služba računovodstva i kontrolinga, služba ugostiteljstva, odjel uvoza –

izvoza, odjel nabave, odjel prodaje, odjel skaldišta, odjel računovodstva, odjel kontrolinga.

4. SEKTOR INOZEMNIH I POSEBNIH POSLOVA

35

4.2. Izdvojeni proizvodni pogoni poduzeća „Konstruktor“ d.d.

Osim podružnica društvo ima organizirane izdvojene proizvodne pogone koji proizvode za

potrebe gradilišta sukladno poslovima koje poduzeće obavlja i ugovara. Proizvodni pogoni

djeluju na 5 lokacija, a u nastavku se predstavljaju.

Proizvodni pogon Sirobuja

Pogon se nalazi na istočnom dijelu grada Splita, sjeverno od magistralne ceste Split - Omiš, s

dobro riješenim pristupom preko spojne prometnice. Smješten je na prostoru od 22.500 m2 i

predstavlja glavni od ukupno pet proizvodnih pogona stalnoga tipa.

U pogonu su zastupljene sljedeće djelatnosti: 39

Proizvodnja betona i mortova - Zastupljene su sve vrste i klase betona, i to od najniže

marke za uvaljani beton MUB-5 do MB-70 za beton visokih trajnosnih svojstava. Beton se

može spravljati s dodacima za odgođeno vezanje i prevoziti na udaljenosti do 200 km.

Spravljaju se također mješavine za beton posebne namjene, kao što je laki beton, beton

posebnog načina ugradbe i mlazni beton. Također se spravljaju mortovi za zidanje i žbukanje

s odgođenim vremenom vezanja, te mortovi za podlijevanje. Proizvodni kapacitet betonare je

60 m3/h;

Glavni laboratorij za kontrolu betona i materijala za beton, te geomehanička

ispitivanja

Sječenje i savijanje betonskog čelika, kapaciteta do 1.200 t mjesečno;

Izrada predgotovljenih armiranobetonskih elemenata: Izrađuju se rubnjaci i odbojnici

za ceste, te konstruktivni elementi građevina prema posebnim narudžbama;

Mehanički i bravarski servis za potrebe pogona, gradilišta i usluge trećim licima;

Transportni servis;

Oplaterski servis;

Glavno skladište za prijam materijala i opreme, te opskrbu gradilišta.


36

Slika 11: Proizvodni pogon Sirobuja


Proizvodni pogon u Srinjinama

Pogon se nalazi 15 km istočno od Splita, uz županijsku cestu Žrnovnica - Gata, na odobrenom

eksploatacijskom polju tehničkog građevinskog kamena ukupne površine 83 hektara.

Osnovna djelatnost pogona je vađenje tehničkog građevnog kamena i proizvodnja svih

frakcija kamenog agregata za beton i asfalt. Proizvodni kapacitet iznosi 150 t na sat.

Uz frakcije kamenog agregata isporučuje se:40

lomljeni tehnički kamen za nasipe i obaloutvrde

zrnati kameni materijal (tampon) za izradu nosivih slojeva na cestama

kameno brašno za punila (filer).


37

Proizvodni pogon u Dicmu

Pogon se nalazi na prostoru općine Dicmo, na udaljenosti 25 km od Splita, na državnoj cesti

D-1, Split - Sinj. Osnovna djelatnost pogona je vađenje tehničkog građevnog kamena i

proizvodnja svih frakcija kamenog agregata za beton i asfalt. Proizvodni kapacitet iznosi 90 t

na sat.

Proizvodni pogon u Dugobabama

Pogon se nalazi pored naselja Dugobabe, na prostoru općine Klis, na udaljenosti 25 km od

Splita, a uz županijsku cestu Konjsko – Lećevica. Smješten je u odobrenom eksploatacijskom

polju tehničkog građevinskog kamena ukupne površine 21,5 hektara.

U pogonu se odvijaju slijedeće djelatnosti:41

Vađenje tehničkog građevnog kamena i proizvodnja svih frakcija kamenog agregata za

beton i asfalt. Proizvodni kapacitet na jednom stabilnom i jednom pokretnom

postrojenju je 100 t na sat.

Proizvodnja betona i mortova kapaciteta 30 m3 na sat. Zastupljene su sve klase

betona, od najniže marke za uvaljani beton MUB-5 do MB-70 za beton visokih

mehaničkih i trajnosnih osobina. Beton se spravlja sa svim potrebnim dodacima prema

zahtjevu naručitelja, uz mogućnost odgođenog vezanja za prijevoz na odaljenost do

200 km. Uz betonaru je instaliran i laboratorij za osiguranje i praćenje kvalitete.

Izrada betonskih blokova za zidanje.

Asfaltna baza kapaciteta 180 t na sat.


38

Slika 12: Proizvodni pogon Dugobabe


Proizvodni pogon Velika Gorica

Pogon se nalazi na 10-ak km od Zagreba. Smješten je na prostoru od 16.000 m2 i predstavlja

jedan od pet proizvodnih pogona stalnoga tipa. U pogonu su zastupljene sljedeće djelatnosti:42

Proizvodnja betona i mortova: Zastupljene su sve vrste i klase betona, i to od najniže

marke za uvaljani beton MUB-5 do C-60/75 za beton visokih trajnosnih svojstava.

Beton se može spravljati s dodacima za odgođeno vezanje i prevoziti na udaljenosti do

200 km. Spravljaju se također mješavine za beton posebne namjene, kao što je laki

beton, beton posebnog načina ugradbe i mlazni beton. Također se spravljaju mortov

za zidanje i žbukanje s odgođenim vremenom vezanja, te mortovi za podlijevanje.

Glavni laboratorij za kontrolu betona i materijala za beton, te geomehanička

ispitivanja.


39

Sječenje i savijanje betonskog čelika, kapaciteta do 800 t mjesečno.

Izrada predgotovljenih armiranobetonskih elemenata, te konstruktivni elementi

građevina prema posebnim narudžbama.

Mehanički i bravarski servis za potrebe pogona, gradilišta i usluge trećim licima.

Oplaterski servis.

Glavno skladište za prijam materijala i opreme, te opskrbu gradilišta.

4.3. Podružnice poduzeća „Konstruktor“ d.d.

Poduzeće u osam zemalja ima i svoja predstavništva i podružnice (divizije), s naglaskom na

zemlje u kojima se već izvode radovi ili postoji naglašeni interes za stvaranje poslovne

suradnje i ugovaranje novih radova. Njihovo postojanje i nastojanje otvaranja novih dio je

temelja novije poslovne politike Društva. Divizije funkcioniraju na principima teritorijalnne

(geografska) organizacijske strukture - svaka teritorijalna jedinica objedinjava sve nužne

djelatnosti odnosno funkcije na svom području. Ova organizacijska struktura se inače,

primjenjuje u pravilu, kada poduzeće djeluje na većem geografskom području, a posebno ako

se radi o internacionalnoj aktivnosti poduzeća.

PODRUŽNICE I PREDSTAVNIŠTVA TRGOVAČKOG DRUŠTVA KONSTRUKTOR d.d.

SPLIT: 43

HRVATSKA KONSTRUKTOR INŽENJERING d.d. - Predstavništvo Zagreb

BOSNA I HERCEGOVINA KONSTRUKTOR INŽENJERING d.d. - Predstavništvo

Mostar

CRNA GORA KONSTRUKTOR INŽENJERING d.d. - Podružnica Podgorica

LIBIJA KONSTRUKTOR INŽENJERING d.d. - Podružnica Tripoli

KATAR KONSTRUKTOR INžENJERING d.d. - Podružnica Doha (P.O.BOX 22437)

ALBANIJA KONSTRUKTOR INŽENJERING d.d. – Podružnica Tirana

SLOVAČKA KONSTRUKTOR INŽENJERING d.d. - Podružnica Bratislava


40

MAKEDONIJA KONSTRUKTOR INŽENJERING d.d. - Podružnica Skoplje

ČEŠKA KONSTRUKTOR INŽENJERING d.d.- Podružnica Prag

41

5. ZAKLJUČAK

Oblikovanje ili dizajniranje organizacije poduzeća, odnosno izbor odgovarajuće strukture

poduzeća, predstavlja jednu od najvažnijih odluka u poduzeću. Svaka organizacija, pa tako i

poduzeće, ima neku svoju određenu strukturu odnosno sastav, tj. neki svoj sastav unutarnjih

veza i odnosa. Važnost strukture za poduzeće jednaka je važnosti anatomije za ljudski ili neki

drugi živi organizam, pa se ona često naziva i “anatomijom organizacije” odnosno

anatomijom poduzeća. Organizacijska struktura predstavlja dinamičan element organizacije –

mijenja se u zavisnosti od utjecajnih čimbenika organizacije, koji izazivaju potrebu za

promjenama u organizacijskoj strukturi poduzeća.

Osnovna podjela organizacijske strukture, iz koje proistječe i njena važnost, je na formalnu i

neformalnu strukturu. Formalna organizacijska struktura se uspostavlja u procesu

organizacijske izgradnje (rezultat procesa organizacijske izgradnje). Formalna organizacijska

struktura predstavlja kralježnicu odnosno kostur svake organizacije, te je ona ona koja je

propisana i službeno utvrđena (prikazuje se grafikonima kompanije s pozicije opisa poslova i

ciljeva). Neformalna organizacijska struktura se vezuje za ljude i njihovo djelovanje u

organizaciji (teško ju je prepoznati u svim njenim aspektima). Neformalna organizacijska

struktura je skup relativno trajnih odnosa među ljudima u organizaciji koji su se razvili

tijekom njihova zajedničkog rada, a djeluju na formalne ciljeve organizacije.

Niti jedno poduzeće ne može imati istu organizacijsku strukturu kao neko drugo poduzeće,

niti ona može biti ista u različitim fazama razvoja poduzeća. Struktura je, baš kao i

organizacija, dinamična kategorija koja se stalno mijenja, nadopunjuje i aktualizira (većina

kompanija, prema istraživanjima, mora poduzeti umjerene organizacijske promjene najmanje

jednom godišnje ili brojne promjene svakih četiri do pet godina).

Pod vrstama organizacijskih struktura poduzeća se smatra način provođenja unutarnje podjele

rada u poduzeću i formiranja nižih organizacijskih jedinica, po svim razinama u poduzeću.

Različite vrste organizacijskih struktura pokazuju i različite načine povezivanja odnosno

grupiranja poslova koje treba obaviti u poduzeću te na osnovi toga i formirati uže i šire

organizacijske jedinice.

42

Ovim diplomskim radom približena je i pojašnjena organizacijska funkcija poduzeća kao dio

sveukupnog radnog procesa koji zaposlene vodi do konačnog cilja. Preko samog pojma

organizacije pojedinca te organizacije poduzeća, koje su ukratko pojašnjene i koje su

preduvjet za razumijevanje razvoja organizacijskih struktura poduzeća, detaljno su teorijski

obrađene suvremene i klasične organizacijske strukture poduzeća. Svaka od navedenih i

obrađenih organizacijskih struktura ima svoje prednosti i nedostatke, i stvar je poduzeća koju

će organizacijsku strukturu poduzeća odabrati, no to ovisi i o nizu drugih čimbenika.

U praktičnom smislu, organizacijska struktura je predstavljena na primjeru poduzeća

„Konstruktor“ d.d. Osnovne djelatnosti „Konstruktora“ d.d. su slijedeće: pretežita djelatnost

je izgradnja građevinskih objekata: (Ceste, autoceste; Tuneli, podzemni objekti; Mostovi,

cestovni objekti; Objekti energetike; Komunalni i podmorski radovi; Stambeni i poslovni

objekti; Industrijski objekti; Zdravstvo, kultura i socijalna skrb).

Preko glavne organizacijske sheme do organizacijskih shema pojedinih službi, u radu su

obrađene i približene najvažnije službe i njihovi pododjeli. Kao zaključak se može navesti da

poduzeće „Konstruktor“ d.d. koristi funkcijski organizacijski pristup u poslovanju, ali s

obzirom na podružnice u inozemstvu i raširenost poslovanja su se inozemne podružnice

ustrojile teritorijalno, te se može zaključiti da je organizacijska struktura poduzeća

„Konstruktor“ d.d. optimalno prilagođena.

Iako je organizacijska struktura prilagođena obzirom na prirodu poslovanja (inozemne

podružnice i izdvojeni pogoni), ipak mislim da ima prostora za kontinuirano i tekuće

unapređivanje organizacije. U prvom redu poboljšanje bi se moglo dobiti da se

decentraliziraju određene funkcije (da ne budu sve u Splitu), već u pojedinim podružnicama.

Time bi se uštedjelo na troškovima administracije i općih službi, što bi dalo i konačnu bolju

profitabilnost i supješnost poduzeća.

43

6. LITERATURA

Buble Marin: „Managament“, Ekonomski fakultet Split, Split 2000.

Buble, M.: „Managament malog poduzeća“, Ekonomski fakultet Split, Split 2003.

Buble, M.: „Metodika projektiranja organizacije“, Sinergija Zagreb, Zagreb, 2006.

Sikavica, P., Novak, M.: Poslovna organizacija, Informator, Zagreb, 1999.

Interna dokumentacija poduzeća „Konstruktor“ d.d.,

Internet stranica http://www. konstruktor.hr

http://www.efst.hr/nastava/90/Vjezbe%204.pdf

44

POPIS SLIKA I TABLICA

Slika 1: Organizacijska struktura poduzeća

Slika 2: Razvijeni oblik funkcijske organizacijske strukture poduzeća

Slika 3: Procesna –horizontalna organizacijska struktura poduzeća

Slika 4: Predmetna divizijska organizacijska struktura poduzeća

Slika 5: Teritorijalna divizijska organizacijska struktura poduzeća

Slika 6: Projektna organizacijska struktura poduzeća

Slika 7: Upravna zgrada Konstruktora u Splitu

Slika 8: Tunel u završetku – sv. Ilija u Zagvozdu

Slika 9: Splitska Riva izgrađena od poduzeća „Konstruktor“ d.d.

Slika 10: Aneks zgrade Ekonomskog fakulteta u Splitu

Slika 11: Proizvodni pogon Sirobuja

Slika 12: Proizvodni pogon Dugobabe

Grafikon 1: Shematski prikaz organizacijske strukture Konstruktor d.d.

Documents

7030511