##8,ŠUME,HRVATSKA,MONOGRAFIJA

Izdavači # P P Š U M A R S K I F A K U L T E T S V E U Č I L I Š T A U Z A G R E B U ,

» # P 2 H R V A T S K E Š U M E , JAVNO PODUZEĆE ZA GOSPODARENJE

ŠUMAMA I ŠUMSKIM ZEMLJIŠTIMA REPUBLIKE HRVATSKE, P. O. ZAGREB Za izdavača PROF.DR. Đ U R O R A U Š DIPLINŽ. JOSIP D U N D O V I Ć

Glavni i odgovorni urednik PROF. DR. # U 1 Đ U R O R A U Š

Uredništvo DIPL INŽ. U2JOSIP D U N D O V I Ć # PROF. DR # U 3 M I L A N GLAVAŠ# DR. # U 4 N I K O L A KOMLENOVIĆ# DR. # U 5 A N T E P . B . K R P A N # PROF. DR. # U 6 A N T E KRSTINIĆ# PROF. DR. #U7SLAVKO M A T I Ć # PROF. DR. #U8ŠIME MEŠTROVIĆ

Tehnički i likovni urednik R U D O L F ŠPANJOL

Lektor i korektor DR. B R A N K A T A F R A

Engleski prijevod R E N A T A BARAC, PROF.

Naklada

5 0 0 0 PRIMJERAKA

Vegetacijska karta (matrice)

LEKSIKOGRAFSKI ZAVOD -MIROSLAV KRLEŽA«

Tisak GRAFIČKI ZAVOD HRVATSKE i ZAGREB

#NNŠUME U HRVATSKOJ

#NPFORESTS OF CROATIA

#MMZAGREB # G G 1 9 9 2

Slika na ovitku: Šuma hrasta lužnjaka i običnoga graba u Česmi (Foto: T. Starčević)

Slika na poleđini ovitka: Sočna - izgled središnje cjelovite šume (Foto: Etienne)

S A D R Ž A J / C O N T E N T S

Tarnaj, I. P R E D G O V O R | Preface (page 316) Rauš, Đ . U V O D 9 Introduction (page 316) Seletković. Z., Katušin, Z. K L I M A H R V A T S K E 13 Croatian Climate (page 318) Maver, B. Š U M S K A T L A R E P U B L I K E H R V A T S K E PRI K R A J U X X . S T O L J E Ć A 19 Forest Soils of Croatia by the End of 20th Century (page 319) Rauš, Đ., Trinajstić, I., Vukelić, J., Medvedović, J. B I L J N I SVIJET H R V A T S K I H Š U M A 33 Plant Life of Croatian Forests (page 319) Trinajstić I., Rauš, Đ. , Vukelić, J., Medvedović, J. V E G E T A C I J S K A K A R T A Š U M S K I H Z A J E D N I C A H R V A T S K E 79 Vegetation Map of Forest Associations of Croatia (page 319) Matić, S., Skenderović, J. U Z G A J A N J E Š U M A 81 Silviculture (page 320) Matić, S. Š U M S K O S J E M E N A R S T V O 97 Forest Seed Production (page 320) Đokuš, A., Orlić, S., Orešković, Ž., Žgela, M., Matić, S., Oršanić, M. ŠUMSKI R A S A D N I C I 101 Forest Nurseries (page 320) Matić, S., Dokuš, A., Orlić, S. Š U M S K E K U L T U R E I P L A N T A Ž E 105 Forest Cultures and Plantations (page 320) Krstinić, A., Borzan, Ž., Gračan, J., Trinajstić, I., Kajba, D. , Mrva, F., Gradečki, M. O P L E M E N J I V A N J E Š U M S K O G D R V E Ć A 109 Forest Tree Breeding (page 321) Komlenović, N . F I Z I O L O G I J A I P R E H R A N A Š U M S K O G D R V E Ć A 121 Physiology and Nutrition of Forest Trees (page 321) Meštrović, Š„ Pranjić, A., Kalafadžić, Z., Križanec, R., Bezak, K., Kovačić, Đ . U R E Đ I V A N J E Š U M A 131 Forest Management (page 321) Krpan A.P.B. I S K O R I Š Ć I V A N J E Š U M A 153 Forest Exploitation (page 322)

Glavaš, M., Harapin, M., Hrašovec, B. ZAŠTITA Š U M A 1 7 1

Forest Protection (page 322) Raguž, D., Grubešić, M. L O V N A F A U N A H R V A T S K I H Š U M A 1 8 1

Hunting Fauna of Croatian Forests (page 322) Rauš, Đ., Meštrović, Š., Trinajstić, I., Vukelić, J., Španjol, Ž. Z A Š T I Ć E N I P R I R O D N I O B J E K T I U H R V A T S K I M Š U M A M A 197 Protected Nature Areas of Croatian Forests (page 322) Borzan, Ž., Lovrić, A., Rac, M. H R V A T S K I BILJNI E N D E M I 223 Croatia's Endemic Plants (page 323) Prpić, B. E K O L O Š K A I G O S P O D A R S K A V R I J E D N O S T Š U M A U H R V A T S K O J 237 Ecological and Economical Value of Croatian Forests (page 323) Prpić, B. Š U M A R S K O Š K O L S T V O U H R V A T S K O J 257 Forestry Education in Croatia (page 324) Gračan, ]. Z N A N S T V E N O I S T R A Ž I V A Č K E U S T A N O V E I ISTRAŽIVAČKI R A D 263 Scientific Institutes and Research (page 324)

Piškorić, 0., Vukelić, ]. P R E G L E D POVIJESTI H R V A T S K I H ŠUMA I ŠUMARSTVA 273 A Brief History of Croatian Forests and Forestry (page 324)

Komlenović, N. H R V A T S K O Š U M A R S K O D R U Š T V O 291 Croatian Forestry Society (page 325) Lukić, N. ŠUMARSKI I L O V A Č K I M U Z E J I 295 Museums of Forestry and Hunting (page 325) Peić, M. F E L J T O N O STABLU I ŠUMI 297 A Feuilleton on Tree and Forest (page 325) Tadijanović, D., Kovačić, I.G., Krmpotić, M. PJESME O Š U M A M A 309

FORESTS O F C R O A T I A 315

K A Z A L O 321

A U T O R I F O T O G R A F I J A 340

PREDGOVOR

Monografija Š U M E U H R V A T S K O J u povijesti hrvatskog naroda prvo je djelo koje sveobuhvatno obraduje šume u Hrvatskoj, a ima posebno značenje što izlazi u godini (1992) kada je svijet priznao Republiku Hrvatsku kao samostalnu i nezavisnu državu.

Za hrvatsko šumarstvo je vrlo značajno što je hrvatski Sabor temeljem odredaba Zakona o šumama osnovao Javno poduzeće »Hrvatske šume«, koje je poče lo raditi 1. siječnja 1991. godine.

N a taj je način imenovan Upravni odbor i osnovana Direkcija u Zagrebu, koja objedinjava cijelo hrvatsko šumarstvo s 15 uprava šuma i 165 šumarija. Taj je čin kvalitetan skok u gospodarenju šumama Hrvatske, koje svakim danom dobivaju sve veće značenje i u proizvodnji drvne mase i u pružanju čitavog niza dobara izraženih u općekorisnim funkcijama šuma.

Javno poduzeće »Hrvatske šume« objedinilo je sve snage koje se bave šumom kao prirodnim i privrednim objektom, posebno šumarsku znanost na šumarskom fakultetu u Zagrebu i u šumarskom institutu u Jastrebarskom.

Rezultati takva rada su vidljivi osobito u ovim, za državu Hrvatsku teškim ratnim vremenima, u kojima šumarstvo daje velik prinos gospodarstvu Hrvatske.

Jedan od značajnih rezultata t imskog rada svih šumarskih institucija i ova je monografija »šume u Hrvatskoj«, koja pruža mogućnost svakom čitatelju da se upozna s tim vrijednim nacionalnim blagom Hrvatske, koje danas čini posebno značajno ekološko uporište na ovim prostorima.

O v i m se djelom ističe vrijednost naših šuma, a ujedno se prikazuju i obrađuju sve stručno-znan-stvene discipline koje su zastupljene u šumarstvu Hrvatske već gotovo dva stoljeća.

Sume su najvrednije prirodno dobro Hrvatske i spadaju u njezine samoobnovljive prirodne resurse. Pokrivaju o k o 35% cjelokupne površine Republike Hrvatske i sudjeluju zajedno s drvnom industrijom s 10% u njezinu nacionalnom dohotku.

Šume i šumsko zemljište zauzimaju 2 458 053 ha naše zemlje. Šume imaju drvnu zalihu o k o 300 000 000 m 3 i tečajni prirast 8 2 2 4 1 0 0 m3 , a ukupni godišnji etat (sječiva drvna masa) iznosi 6 179 972 m3 , š to znači da je jednogodišnji prirast veći od godišnjeg etata za 2 0 4 4 1 2 8 m 3 ili da se za toliko godišnje povećava drvna zaliha hrvatskih šuma. Taj pokazatelj govori da šumarski stručnjaci dobro gospodare našim šumama.

Os im neposrednih koristi koje šuma daje u obliku drva (trupci, građa, celulozno i ogrjevno drvo), ona pruža i tzv. idealne koristi koje služe za općenarodno dobro. Naime , šuma proizvodi kisik, pročišćava zrak, obavlja protuerozijsku zaštitu, filtrira i konzervira površinsku vodu, omogućava rekreaciju stanovništva, ublažuje buku, zaštićuje prometnice te obavlja i druge općekorisne funkcije.

Monografsko djelo Š U M E U H R V A T S K O J napisalo je preko 50 šumarskih stručnjaka i znanstve-nika Hrvatske i obasiže 340 stranica teksta i 280 ilustracija u boji i crno-bijeloj tehnici. S poglavljem Feljton o stablu i šumi ova je knjiga zaokružena cjelina prikaza naših šuma.

Edicija je namijenjena našoj i inozemnoj stručnoj i znanstvenoj javnosti te svim intelektualcima i cjelokupnom hrvatskom puku.

Dje lo ima zadaću da svijetu i našem narodu prikaže prirodne šume Republike Hrvatske, koje spadaju u najsačuvanije šumske ekosustave Europe.

Zagreb, svibanj 1992. Dipl. i n ž . IVAN TARNAJ, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Hrvatske

UVOD

Dje lo Š U M E U H R V A T S K O J ima monografski karakter i napisano je u znanstveno-stručno-popular-n o m stilu da bude jasno i pristupačno šumarskim znanstvenicima i stručnjacima u svijetu i Europi i u našoj zemlji, a popularno pisanje približava ga svakom čitatelju.

Šume su u Hrvatskoj u njezinoj dugoj povijesti služile narodu za preživljavanje i za gospodarski oporavak nakon teških katastrofalnih nesreća ili ratova, koji su se na o v o m burnom podneblju često zbivali od davnina do danas.

Šuma je uvijek bila tu, na dohvatu ruke, kao otvorena blagajna, u koju je čovjek zahvaćao (često i prekomjerno) kad su ga prilike na to prisilile. Šuma se uvijek nakon takvih prekomjernih zahvata sama obnavljala i osiguravala svom narodu mogućnost življenja na o v o m hrvatskom tlu. O n a daje čovjeku potreban materijal za ž ivot od kolijevke pa do groba (zipka, građevno drvo, papir, namještaj, stolarija, podovi , stropovi, z idne obloge, ogrjevno drvo, lijes i dr.), tako da je bez drveta teško zamisliv ž ivot na Zemlji, a pokušaj njegove zamjene samo je djelomično uspio (željezo, beton, plastika).

Hrvatske šume su u prošlosti našega naroda omogućavale njegov bolji gospodarski napredak (osobito stari slavonski hrastici), jer su se njihovim iskorišćivanjem i prodajom gradile željezničke pruge, ceste, mostovi , pa i čitavi gradovi. Vrijednostima iz naših šuma nije se okoristio samo naš narod, nego su i stranci imali velike koristi od njih, hvaleći se kako su se u kratkom vremenu obogatili u našim šumama.

Hrvatska spada u šumovitije zemlje Europe s više od 0,50 ha po stanovniku, a Šume su jedno od najvećih nacionalnih bogatstava Hrvatske.

O v o prvo monografsko djelo o hrvatskim šumama ima namjeru da svijetu, Europi i našem narodu prikaže cjelokupnu djelatnost u šumama u posljednja dva stoljeća, otkada se njima gospodari na znanstvenoj osnovi. Dje lo je sveobuhvatno, a napisali su ga stručnjaci i znanstvenici u dvadeset poglavlja, koja ćemo u o v o m uvodnom dijelu ukratko prikazati.

Klima Hrvatske opisana je prema klimatskim područjima u sedam tipova, koji su obilježeni različitim formulama. Tako velik broj klimatskih područja u našoj zemlji uvjetovao je i razvoj specifične i vrlo bogate vegetacije, gdje pojedini meteorološki elementi ili pojave bitno utječu na postojeću šumsku i ostalu vegetaciju.

Šumska tla Republike Hrvatske obrađena su i razvrstana prema prirodoznanstvenoj klasifikaciji, a glavni tipovi šumskih tala Hrvatske okupljeni su u dva razdjela: automorfna i hidromorfna tla. Osobita pažnja u opisu šumskih tala posvećena je proizvodnosti tala s obz irom na šumski vegetacijski pokrov koji se na njima razvija.

Također je istaknuta klasifikacija pogodnost i tla za višestruku funkciju šume, prema kojoj šume mogu imati proizvodnu, protuerozijsku, hidroloŠku, turističko-rekreacijsku, klimatsku i višenamjensku funkciju.

Biljni svijet hrvatskih šuma prikazuje cjelokupnu šumsku vegetaciju, koja je, s obz irom na prostor u kojemu se smjestila Republika Hrvatska, vrlo bogata i raznolika. Cvjetanu Hrvatske izgrađuje o k o 4 500 biljnih vrsta i podvrsta vaskularnih biljaka, a njih gotovo 50% susrećemo u šumskim ekosustavima. O d ukupnoga broja šumskih autohtonih drvenastih vrsta ima 260, a od toga broja gospodarski važnih čak je 60 vrsta. U tvorbi šumske vegetacije osim drveća sudjeluje i velik broj grmova, zeljastih biljaka, mahova i gljiva, a u tlu i velik broj mikroorganizama.

šumska fitocenoza, zoocenoza i stanište zajedno tvore ekosustav. Fitogeografska raščlanjenost šumske vegetacije Hrvatske prikazana je u dvije regije: mediteranska

regija s dva pojasa i pet zona i eurosibirsko-sjevernoamerička regija sa šest pojasa i petnaest zona.

Osnovicu šumske vegetacije izgrađuju klimatskozonske šumske zajednice. U sintaksonomskom preeledu šumskih zajednica Hrvatske autori donose 68 šumskih asocijacija i subasocijacija, opisujući ih od najtermofilnijih preko mezofilnih do kriofilnih šumskih zajednica. U opisu pojedinih šumskih zajednica u kratkim je crtama prikazana najvažnija flora, te ekološke i gospodarske odlike opisane zajednice. Jasno je da su ovim poglavljem obuhvaćene samo najvažnije šumske zajednice Hrvatske.

Monografiji Š U M E U HRVATSKOJ priložena je i karta šumskih zajednica Hrvatske u mjerilu 1:500000. N a karti je legendom u različitim bojama i dodatnim znakovima (kombinacijom brojaka i slova) označena svaka prikazana šumska zajednica.

Uzgajanje šuma, šumsko sjemenarstvo, rasadnici i šumske kulture obrađeni su od prikaza povijesnog razvoja do suvremenog primjenjivanja znanstvenih dostignuća u toj važnoj grani šumarske znanosti.

U današnjim vrlo složenim, ekološkim, gospodarskim i društvenim odnosima u nas i u svijetu dominiraju izrazito pojave koje negativno utječu na šumu. Rezultati takvih utjecaja su vidljivi i na našim šumama, koje gube stabilnost i produktivnost te se trajno povlače sa svojih pojedinih vjekovnih stojbina.

Prikazane su etape odnosa čovjek-šuma, koje su u proteklom povijesnom razdoblju bile različite. Prije dva stoljeća donesena je opsežna pravna regulativa stručnog odnosa šumara prema šumi, no to se pokazalo nedovoljnim. Danas je potrebno pravno urediti odnos cijeloga društva prema šumi, jer šumari ne mogu sami svladati cjelokupnu problematiku šuma, ako društvena zajednica ne priskoči u pomoć . Šuma se, naime, počela sušiti i propadati zbog različitih utjecaja čovjeka i njegovih gospodarskih aktivnosti.

Šumsko sjemenarstvo je obrađeno kao cjelovita disciplina u uzgajanju šuma, od skupljanja i čuvanja do sjetve sjemena.

Ukupna površina danas postojećih rasadnika u kontinentalnom i krškom području Hrvatske dovoljna je za proizvodnju potrebnih količina sadnica, koje se kreću od 20 do 40 milijuna komada godišnje. Sadnice se proizvode u rasadnicima s obloženim i slobodnim korijenskim sustavom, a služe za pošumljavanja.

N a k o n drugoga svjetskog rata potražnja za drvom u neprekidnom je rastu. Zbog manjka drva mekih listača i četinjača u nas se podižu šumske kulture i plantaže, koje danas zauzimaju o k o 5% šumske površine Hrvatske.

Oplemenjivanje šumskog drveća u Republici Hrvatskoj datira od 1959. godine. Program oplemenji-vanja šumskog drveća sadrži seriju osnovnih operacija kojih je ishodište zajednica genetski divergentnih prirodnih populacija, a cilj oplemenjeni varijeteti. Takvim programom oplemenjivanja obuhvaćene su sve važnije gospodarske vrste drveća u Hrvatskoj.

Fiziologija šumskog drveća jedna je od najmlađih Šumarskih disciplina u Hrvatskoj. Unatoč tomu ona danas ima nezamjenljivo mjesto u našoj rasadničkoj proizvodnji i uzgajanju šuma.

Iskorišćivanje šuma prati ljudsku zajednicu od njezinih prvih početaka pa sve do danas. Površina šuma se u svijetu i u nas naglo počela smanjivati i devastirati, pa je nastao problem opskrbe naraslog pučanstva drvom. Da bi se taj problem donekle riješio, počela se razvijati šumarska znanost i šumama se počelo gospodariti na znanstvenoj osnovi. Zaustavljeno je stihijsko iskorišćivanje naših šuma (palež, krčenje, paša, neplanske sječe i dr.) donošenjem zakonskih propisa i određivanjem godišnjeg etata sječa. Usavršavanjem radova u iskorišćivanju šuma i uvođenjem mehanizacije u pojedine faze rada smanjena je potreba za golemom količinom ljudskog rada i povećana je iskorištenost drveta, pa je tako donekle ublažena oskudica za njim.

Uređivanje šuma datira od prvih aktivnosti čovjeka u šumi. O n o se bavi planiranjem svih radova u šumi, a osobito određivanjem etata (sječive drvne mase), odnosno sječom za određenu gospodarsku jedinicu. Uređivanje šuma svojim metodama izrađuje uređajne osnove gospodarenja šumama, koje imaju dugoročni karakter (10-20 godina). Upravo zbog toga što se hrvatskim šumama planski gospodari već gotovo dva stoljeća, tj. što se preko znanstvene discipline uređivanja šuma izrađuju, na zakonskim propisima utemeljene, gospodarske osnove, sačuvane su hrvatske šume za dalja pokoljenja.

Zaštita šuma spada u najvažnije komponente antropogenog utjecaja na šumske ekusustave. Zaštita šuma se smatra jednom od najstarijih znanstvenih disciplina u šumarstvu. Suvremena zaštita šuma

usmjerava svoju djelatnost na očuvanje ekološke ravnoteže u šumskom ekosustavu. Šume su sve više ugrožene zbog utjecaja čovjeka (sječe), onečišćenja zraka i tla, klimatskih poremećaja, napada štetnih kukaca i gljiva, pa nas znanost zaštita šuma uči kako ćemo obraniti šume i zadržati ih u dobrom zdravstvenom stanju.

Lovna fauna hrvatskih šuma ili divljač višestruko je bogatstvo koje ima veliko značenje za našu domovinu. Divljač je u našim šumama prirodno bogatstvo, izvor žive hrane, objekt turizma, sporta i rekreacije te mogućnost obavljanja znanstvenog rada. U Zakonu o lovstvu lovna fauna je razvrstana na lovostajem zaštićenu i lovostajem nezaštićenu divljač. U Hrvatskoj postoji izuzetno velik broj životinjskih vrsta koje su lovom ugrožene ili od njega zaštićene.

U hrvatskim šumama ima puno zaštićenih objekata prirode. Zaštita prirode u Hrvatskoj propagirana je već prije sto godina, a prvi Zakon o zaštiti prirode u Hrvatskoj donesen je 1960. godine.

Trajnu zaštitu šumske vegetacije u Republici Hrvatskoj omogućava njezin krajolik, koji je neobične raznolikosti i skladno se mijenja od nizinskih vrbika poreci rijeka, preko poznatih slavonskih hrastika, zelenih brda i brežuljaka Hrvatskoga zagorja, crnogoričnih šuma Gorskoga kotara, dinarskih planina s dominirajućim Velebitom do Jadranskoga mora s dugim n izom otoka i z imzelenom vegetacijom.

U Hrvatskoj se dijelovi šuma kao prirodno dobro zaštićuju u obliku nacionalnih parkova (7), parkova prirode (6) i rezervata šumske vegetacije (32) i dr.

Hrvatska ima velik broj biljnih endema, čak 312 vrsta endemskih sjemenjača. Među njima je 85 drvenastih šumskih endema, tj. posebnih hrvatskih grmova i drveća. Strogih endema ili stenoendema, koji rastu isključivo u Republici Hrvatskoj, ima 189.

Ekološka i gospodarska vrijednost šuma u Hrvatskoj ogleda se u njezinoj indikatorskoj sposobnosti prikazivanja stanja onečišćenosti biosfere, koja upozorava čovjeka na opasnost o d suvremene tehničke i atomske civilizacije. Stanje šuma u Europi i u nas i dalje zabrinjava, pa je potrebno smanjiti onečišćenost koja uništava šumu.

šumarska izobrazba srednjih kadrova započela je u Hrvatskoj 1860. godine osnutkom Gospodarsko--šumarskog učilišta u Križevcima. T o je prva takva škola u o v o m dijelu Europe. Visoko obrazovanje šumarskih kadrova započelo je 1898. godine otvaranjem Šumarske akademije u Zagrebu.

Znanstvenoistraživački rad u šumarstvu odvija se u Hrvatskoj na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i u Šumarskom institutu u Jastrebarskom. U tim ustanovama danas radi 49 doktora znanosti, 31 magistar znanosti i 48 ostalih istraživača ili ukupno 128 visokih stručnjaka, dok u privredi Hrvatske radi o k o 1000 šumarskih inženjera i 1 5 0 0 šumarskih tehničara.

Povijest hrvatskih šuma je vrlo burna i raznolika i dosada u cijelosti neobrađena. Autori su povijesnu građu o hrvatskim šumama i šumarstvu podijelili u četiri cjeline i svaku posebno obradili njima dostupnim pisanim materijalom.

Šumarski kadrovi u Hrvatskoj težili su oduvijek društvenom radu i osnivanju svoga šumarskog društva. Prvi šumarski kadrovi naše zemlje školovani su u inozemstvu - Austriji, Čehoslovačkoj i Mađarskoj. O n i su svoju rodoljubnu težnju ostvarili 1846. godine osnivanjem Hrvatskoga šumarskog društva. Društvo uz kraće prekide djeluje i danas u Republici Hrvatskoj. U 1877. godini započelo je Hrvatsko šumarsko društvo izdavati svoj stručni časopis »Šumarski list«, koji kontinuirano izlazi svake godine sve do danas.

Društvo je izgradilo Šumarski d o m u Zagrebu i u njemu 1896. godine osnovalo šumarsko-lovački muzej.

O stablu kao l ikovnom motivu i sredstvu za likovni izraz u svjetskoj i hrvatskoj l ikovnoj umjetnosti, o stablu i Šumi u hrvatskoj književnosti piše na svoj osebujan način naš poznati književnik, akademik Matko Peić. D o k je u drugim poglavljima stablo prikazano kao živa i neživa materija, u o v o m je feljtonu stablo opisano kao »medium za govor ljudskoga duha«.

N a kraju svakoga poglavlja dana je glavna literatura na temelju koje je poglavlje obrađeno. Monografija obiluje velikim brojem (280) slika u boji i crno-bijeloj tehnici. O n e prikazuju stanje

naših šuma u prošlosti i sadašnjosti i svu ljepotu šumskih pejzaža.

N a kraju edicije nalazi se kratak sažetak na engleskom jeziku, kazalo autora slika i kazalo pojmova spomenutih u monografiji.

Smatramo da je ovim djelom ispunjena davna težnja svih šumarskih stručnjaka Hrvatske da se na jednom mjestu prikažu naše šume u svoj svojoj velebnosti i time dade prinos razvoju i napretku naše nam danas nezavisne i slobodne domovine Hrvatske.

U Zagrebu, lipanj 1992. PROF. DR. ĐURO RAUS

KLIMA HRVATSKE

ZVONKO SELETKOVIĆ, ZVONIMIR KATUSIN

UVOD

Meteorologija, znanost o atmosferi, proučava vrijeme i klimu. U znanstvenom smislu pod vremenom se razumijeva fizikalno stanje atmosfere na odredenom mjestu u kraćem vremenskom intervalu. Klima je dugoročni oblik vremena i predstavlja prosječno stanje vremena za duže razdoblje od nekoliko dana do milenija.

Klima je definirana kao statistika vremena, odredenoga na nekom području Zemlje (npr. područje 5° geografske širine i 5° geografske dužine) u nekom vremenskom intervalu (npr. 1 mjesec).

Statistički srednjaci pokazuju da predmet proučavanja klime nisu na primjer individualne oluje, kojima se bavi prognoza vremena.

Suvremena znanost pokazuje da se proučavanje klime ne može svesti samo na proučavanje atmosfere, nego treba uklju-čiti promatranje klimatskog sustava koji uključuje podatke globalne atmosfere, kriosfere, oceana i kopna.

Klima je u prošlosti promatrana deskriptivno. Suvremeni klimatolozi proučavanju klime i promjeni klime prilaze uz pomoć egzaktnih znanosti. Klima se opisuje matematičkim modelima koji uključuju fizikalne zakone, što omogućuje i predviđanje ldime za duža razdoblja.

Prije se smatralo da je klima gotovo konstantna, ali se iz novijih proučavanja pokazuje da se klima mijenja i te promjene mogu bitno utjecati na ukupni život na Zemlji.

Klimatske promjene javljaju se u različitim vremenskim skalama. U vremenskoj skali 100000 godina javljali su se glacijalni i interglacijalni ciklusi, koji su vjerojatno posljedica promjena u Zemljinoj orbiti i dokazani su geološkim proučava-njem, a globalna temperatura Zemlje se mijenjala za At = 10

Najpoznatija klimatska varijacija na skali 100 godina je malo ledeno doba od 16. do 18. stoljeća, kada se i nad Europom srednja godišnja temperatura smanjila za At = 1 , 5 °C.

Na skali 10 god. očit je primjer zatopljenja prve 4 dekade 20. stoljeća, kada je u Zagrebu srednja godišnja temperatura porasla za At = 0,7 °C.

Unutar vremenske skale od 1 godine na klimatske pro-mjene su najviše utjecale vremenske situacije (vrijeme), dok na klimatske promjene u ostalim vremenskim skalama imaju utjecaja i drugi terestički i izvanterestički elementi. Uobičajeno je da se klimatska ocjena pojedinačne godine, sezone, mjeseca ili dana izrađuje u usporedbi sa srednjim normalnim vrijedno-stima (30-godišnji nizovi).

Također klimu možemo promatrati globalno (cijela Zem-lja), regionalno, lokalno i unutar specifičnih udruženja.

Klima je na manjim područjima manifestacija globalnoga klimatskog sustava i prilikom proučavanja i prikazivanja klime na regionalnoj i lokalnoj razini treba uzeti u obzir sve što se događa na ostalim prostornim i vremenskim skalama.

PRIKAZ KLIME U HRVATSKOJ

Zelja većine znanstvenika bila je da klimu opiše i prikaže sa što manje numeričkih vrijednosti i opisa, pa su nastali različiti pristupi opisivanju klime.

Detaljni opisi uzimaju u obzir sve klimatske činioce, klimatske elemente, srednje vrijednosti, ekstremne vrijednosti i detaljne opise, ako je moguće na što više mjernih mjesta. Mnogi su se u prikazivanju klime orijentirali na opisivanje prolaza baričkih sustava i onoga što se događa unutar njih.

Danas se upotrebom računala i velikih količina podataka o klimatskom sustavu određuju egzaktno prema fizikalnim načelima područja s istom vrstom klime. To je ustvari osuvre-menjen pristup pokušaja da se klimatske prilike pojedinih dijelova Zemlje svrstaju u određeni red.

Klasifikacijom klime bavili su se mnogi znanstvenici. Najviše upotrebljavane i najznačajnije klasifikacije klime dali su W. Koppen (1918. i 1936) i C. W. Thornthwait (1948).

Klasifikacija klime C. W. Thornthwaita se zasniva na odnosu potencijalne evapotranspiracije (transport vode sa Zemljine površine u atmosferu) i oborine. Ako je oborina veća od evapotranspiracije, klima je vlažna, ako je manja, klima je suha. Praktično u toj klasifikaciji klimatski su tipovi određeni indeksom vlažnosti. Poteškoća je što se potencijalna evapotran-spiracija ne mjeri. Glavni tipovi klime prema Thornthwaitovoj klasifikaciji su: perhumidna klima P/E 128, humidna klima P/E između 64-127, suphumidna klima P/E između 32-63, semiaridna klima P/E između 16-31.

Koppenova klasifikacija klime nastala je uvažavanjem odnosa klime i vegetacije. Za granice klimatskih tipova oda-brane su numeričke vrijednosti temperature i oborine. Koppen je numeričke granične vrijednosti odabrao empirički prema vegetaciji kao prirodnom meteorološkom instrumentu. U svo-joj klasifikaciji Koppen daje pet glavnih klimatskih razreda: A = tropska kišna klima, B = suha klima, C = umjerena topla kišna klima, D = snježno-šumska (borealna) klima, E = po-larna (snježna) klima.

Klime A, C, D su šumske klime i u njima je važno da li u toku godine postoji suho razdoblje i, ukoliko postoji, da li je ljeti iC zimi. Na osnovi tog kriterija dodaju se slovima A ili C ili D i slovo f = nema suhog razdoblja, s = suho razdoblje ljeti i w = suho razdoblje zimi. U klimama C i D razlikuju se tipovi prema godišnjem hodu temperature, i to je označeno

Ži tn jak 107 Žumberak 21, 2 8 , 2 2 3 , 2 4 2 Ž u p a Dubrovačka 38 Ž u p a n j a 2 8 1 , 2 9 6 Žut ica 26, 56

Xyloterus lineatus 174 #KK340

AUTORI FOTOGRAFIJA

Arae, K. 80, 172, 185, 189,191,192, 193, 218, 222, 256, 287 Arhiv Brijuni 204 Arhiv Katedre za uzgajanje šuma 191,192, 195, 280,281 Borzan, Ž. 116,118,119 Cicnjak, L. 188 Dokuš, A. 103, 104, 106,107, 108 Đuričić, I. 62, 89, 170,290 Đuričić, T. 262 Etienne 152, 159,274,276, 277,278, 279,280,281, 282, 284,285, 286 Frković, A. 182, 185, 186, 189,190,240,242,243,244,245,254,255,256, 261,274 Glavaš, M. 176 Gradečki, M. 110,115 Gul, P. 296

Harapin, M. 173, 175, 178,264 Hrašovec, B. 175, 177, 289 Huber, A. 250,255 Komlenović, N. 125,126, 127, 129 Kopešić, A. 293 Koprolčec, Ž. 263 Kranjčev, R. 46,49, 96, 218,220 Krpan, A. 155, 157, 159, 160, 161, 162, 163, 168, 169 Krstinić, A. 112,113,118 Mayer, B. 21,22,23, 24,25 Miljovski, P. 289 Mrzljak, I. 86,162 Nikolandić, Đ. 184 Novak, V. 252 Orešković, Ž. 268,270 Orlić, S. 89,92 Posavec, K 311,312 Prpić, B. 239,246, 247,248,249, 250,253 Rac, M. 226, 228, 229,230,231, 232, 233, 234 Raguž, D. 190,196 Rauš, Đ. 25,44, 45, .46,48, 66, 100, 196, 197,208,221, 258, 259,261 Starčević, T. 54, 82, 83, 84, 85, 86, 87, 90,91,99, 107, 165, 177, 183, 194, 214,246, 247,269 Šabić, F. 186 Šilić, Č. 229,235 Španjol, Ž. 38, 95, 213 Tomašević, A. 253 Vukelić, J. 37, 39, 40, 41,42,43, 50, 51, 52, 53, 54, 57, 58, 59, 60, 61,62, 63, 65, 67, 68, 69, 70, 71, 72, 73, 74, 75, 76, 77, 88, 93, 94, 182, 184, 199, 201,202, 203, 205, 207,210,212,215, 216, 217 , 314