9. Osnove Anatomije i Fiziologije Covjeka

7/16/2019 9. Osnove Anatomije i Fiziologije Covjeka

http://slidepdf.com/reader/full/9-osnove-anatomije-i-fiziologije-covjeka-563386d1a48b0 1/100

Osnove anatomije i fiziologije

čovjeka

mr. sc. Ivana Dujmovid



Anatomija

• Znanost o obliku i građitijela

• grč. anatemnein –

rezati, rastavljati udijelove

• Dio znanosti o živimbidima – Biologija

• Podijela:

– Antropotomija

– Zootomija

– Fitotomija

• Sustavna anatomija –

istražuje pojeinačne

organske sustave• Embriologija – razvitak

ljudskog tijela

• Kauzalna morfologija – razvoj oblika tijela

• Histologija – znanost o

tkivima

• Citologija – znanost o

stanici



Fiziologija

• Znanost o funkcijama

organizma

• Proučava mehanizme kojiomogudavaju i reguliraju

životne procese

• Proučava oržavanjehomeostaze

Fiziologija čovjeka obuhvada: • Fiziologiju stanice

• Fiziologiju krvnih stanica,

imuniteta i zgrušavanja krvi

• Fiziologiju srca

• Fiziologiju cirkulacije

• Fiziologiju tjelesnih tekudina i

bubrega• Fiziologiju respiracije

• Fiziologiju letenja, putovanja u

svemir i ronjenja

• Fiziologiju živčanog sistema i

osjetila• Fiziologiju probavnog trakta

• Fiziologiju metabolizma i

regulacije temperature

• Fiziologiju endokrinologije i

reprodukcije



Od atoma do organizma

atom

molekula

stanica

tkivo

organ

organizamsustav

organa



Vrste tkiva u ljudskom organizmu

Hrskavično tkivo Pokrovno tkivo

Koštano tkivo

Mišidno tkivo

Živčano tkivo



Organski sustavi u ljudskom tijelu

Sustav organa za pokretanje

Reproduktivni sustav

Živčani sustav



Organski sustavi u ljudskom tijelu

Krvožilni sustav

Hormonski sustav

Probavni sustav

Sustav organa

za izlučivanje

Sustav organa

za disanje



Sustav organa za kretanje

Koštani sustav

• Mišidni sustav



Osteologija

• Znanost o

kostima

• Lokomotorni

sustav – Kosti

– Spojevi međukostima

– Mišidi

Kostur

• Jedinsrvena

cjelina kostiju

• Međusobnopovezane

zglobovima



Kostur čovjeka

• Osnovni potporanj tijela

• Omoguduje uspravanhod

• Štiti osjetljiveunutrašnje organe

• Omoguduje pokrete

Koštano tkivo

Koštana stanica



Kostur čovjeka

kosti glave

• lubanja i lice

kosti trupa

• kralježnica, prsni koš, zdjelica

kosti udova

• ruke i noge



Kostur čovjeka

• Novorođenče – 270

kostiju

• Odrasla osoba -260

kostiju

• Bedrena kost

– Najveda kost u tijelu

–Može se utrostručititijekom života



Kralježnica

• Zakrivljena

• Oblik vostrukog “S”

– Omoguduje uspravanhod

– ublažava uarce

• 33- 34 kralješka – spojeni elastičnim,

hrskavičnim pločicama Axis

drugi vratni

kralješak

Atlas

prvi kralješak



Građa kosti POKOSNICA

• izvana

• obavija kost

ČVRSTO KOŠTANO TKIVO • ispod pokosnice

• čini kost čvrstom

SPUŽVASTO KOŠTANO TKIVO

• u unutrašnjosti i na krajevima

kostiju• smanjuje masu kostima uz

zaržanu čvrstodu

KOŠTANA SRŽ

• ispunjava šupljine u kostima

• proizvodi krvne staniceHRSKAVICA

• na mjestu dodira dviju kostiju

• ublažava uarce i smanjuje trenje



Građa kosti • koštana srž

– sklaište masti – stvaranje krvnih stanica

Oblik kosti

• Cjevaste – duge – Kosti ruku i nogu

• Plosnate – široke

– Lopatice, zjelične kosti • Kratke – kubične

– Kralježnica, šaka, stopalo

Sastav kosti

• 20% vode

• 25% organske tvari - osein – Kolagen – elastičnost i

gipkost

• 55% mineralne tvari

– spojevi kalcija i fosfora

– čvrstoda i tvroda



Veze među kostima

• Zglobovi

• Hrskavica

• Šavovi



Konstitucija žena - muškarac

• Konstitucija žene

– manja, lakša i nežnija

• Udio koštanog aparata ut jelesnoj težini

– žene - oko 16 %

– muškarci - oko 18 %

• specifičnost građezdjelice i zjeličnog

pojasa – Žene – široka i niska

– Porođajni kanal



Mišidni sustav čovjeka

• Miiologija – znanost o

mišidima

• Mišidi – sposobnost

kontrahiranja iopuštanja

• Zajedno s kostima

tijelu daju oblik

• Omoguduju pokretanje



Mišidni sustav čovjeka Mišidno tkivo

• Poprečno prugasto

– Poprečno prugasti mišidi

– Mišidi kostura

• Glatko – Mišidi unutrašnjih

organa

• Srčano

– Srčani mišid



Mišidičovjeka



Poprečno prugasti mišidi

• Svjetle i tamne poprečnepruge

• Po utjecajem naše volje – voljni mišidi • Izužene stanice s mnogo

staničnih jezgri (nukleusa)

• Izužena mišidna vlakna – Uružena u mišidne snopide

• Mišidni snopidi – snop – mišid

• Obavijeni mišidnomovojnicom

• Tetive – veze s kostima – elastične, čvrste, slabo

rastezljive



Poprečno prugasti mišidi

• Krvne žile

– Donose kisik i hranu

mišidu

• Živci – Upravljaju raom mišida



Glatki mišidi

• Stanice vretenastog oblika

• Jena stanična jezgra(nukleus) u sredini stanice,

• Nisu po utjecajem naše

volje

• Čine stijenku unutrašnjihorgana – želuac, crijevo,...

Srčani mišid

• Stanice koje se "granaju" s jednom jezgrom smještenom u sredini stanice

• Šupalj poprečno-prugasti mišid – vidljiva ispruganost

– međusobno povezana vlakna

• Nije po utjecajem naše volje

• Kontrahiraju se slično kao i

skeletni mišidi – kontrakcija traje duže

mokradni mjehur

k š d



Pokretanje mišida

• pokretima mišidi upravljaju u parovima

• voglavi i troglavi mišid nalaktice – poiže ruku - ispruži ruku

• mišidi za ra troše energiju

•mišidni umor

– MLIJEČNA KISELINA



Unutrašnji organi

• Utroba – viscera

– Zajenički naziv za sveorgane u visceralnoj

šupljini

• Vegetativna uloga

organa

– Omoguduju kemijsku

pretvorbu hrane – Izmjenu tvari

– Izlučuju nepotrebneostatke

• Dišni sustav

• Probavni sustav

• Mokradni sustav

• Spolni sustav

• Žlijeze s unutrašnjimizlučivanjem



Sustav organa za disanje Uloga:

• Prenošenje zraka o

pluda • Pludni mjehuridi

– Izmjena plinova

– Kisik i ugljikov dioksid

Podjela:

• Gornji išni putevi:

– Nos i gornji dijelovi

žrijela • Donji išni putevi:

– Grkljan, ušnik, ušnice

• Sustav pludnihmjehurida

S t



Sustav organa

za disanjeOrgani za disanje:

• nosna šupljina

– zrak se vlaži, pročišduje,zagrijava

• žrijelo

• grkljan

• ušnik

• vije ušnice

• pludni mjehuridi

– obavijeni krvnimkapilarama

• pluda – lijevo krilo - va režnja

– desno krilo- tri režnja

– obavijena opnom -

popludnica



Pokreti disanja

Pokreti disanja:

• Udisaj

– ulazi 21% kisika i 0,035%CO2

• Izdisaj

– izlazi 16% kisika i 4% CO2

• U pokretima disanjasudjeluju:

– ošit

– trbušni mišidi

– međurebreni mišidi



Pludno i stanično isanje

• Pludno isanje

– izmjena plinova izmeđuorganizma i okoline

• Stanično isanje ili biološkaoksidacija

– u stanicama

– iz hranjivih tvari i kisika – oslobađa se energija, voa i

ugljikov dioksid



Organi za glas

Grkljan

• građen o hrskavice

• gornji io ušnika

• glasnice – va elastičnamišidna nabora

• glas nastaje titranjem

glasnica

• stvaranje glasa – glasnice jako blizu (zatvorene)



Probavni sustav

Uloga:

• Prima hranu

• Probavlja

• Prerađuje u hranjivesastojke

• Odstranjuje

neprobavljene inepotrebne sastojke



Probavni sustav• Probavni sustav – probavna

cijev i probavne žlijeze

• Probavna cijev:

– usta - zubi i jezik

– jenjak i želuac

– dvanaesnik, tanko i debelo

crijevo

– crijevni otvor (čmar)

• Probavne žlijeze – slinovnice

– želučane žlijeze

– gušterača i jetra

• luče probavne sokove u

dvanaesnik

• Probava

– u probavnome sustavu

– hrana se mijenja mehanički ikemijski



Zubi • žvakanjem usitnjujuhranu

Građa zuba: • kruna

• vrat

• caklina

•pulpa

• Korijen

Vrste zuba:• sjekutidi 8 (4+4)

• očnjaci 4 (2+2)

• pretkutnjaci 8 (4+4)

• kutnjaci 12 (6+6)

mliječno

zubalo

(20)

trajnozubalo

(32)



PROBAVA

• Probava

– u probavnome sustavu

– hrana se mijenja

mehanički i kemijski

• Usitnjavanje, žvakanje,miješanje, potiskivanje

• Složene molekule – enzimi – jednostavne molekule

• Enzimi - bioktalizatori

SLINA ptijalin škroba

ŽELUČANISOK

pepsin i HCl bjelančevina

ŽUČ - raspršujemasti

GUŠTERAČA više različitih enzima

bjelančevina, masti, ugljikohidrati

CRIJEVNI

SOK

Više različitih

enzima -lipaza

bjelančevine, masti, ugljikohidrati



Probava hrane• Usna šupljina

– Jezik – miješanje hrane

– Žlijeze slinovnice – lučeslinu

• Žrijelo

– Provodi hranu u jednjak

• Želuac

– Elastičan, šuplji organ

– Spremnik hrane (2 L)

• Jetra

– Proizvoi žuč –

razgradnja masti

• Gušterača – luči enzime u



Probava hraneGušterača luči enzime udvanaesnik

• Dvanaesnik – početni iotankog crijeva

– Razgranja bjelančevina,ugljikohidrata i masti

• Tanko crijevo

– Završava se kemijska

razgradnja svih sastojaka – Ugljikohidrati – glukoza

– Bjelančevine – AK

– Masti – masne kiseline i

glicerol

– Crijevne resice – upijaju

hranjive tvari

• Debelo crijevo

– neprobavljive tvari

– izmet



Zdrava prehrana



Mokradno – spolni sustav

• Urogenitalni trakt

• Mokradni i spolni sustav

• Usko povezani



Sustav organa za izlučivanje Uloga:

• Izlučivanje štetnih, otpanihtvari urinom

Građa:

• Dva bubrega

– Filtracijom proizvode urin

• Dva mokradovoa

– Cijevi koje ovoe mokradu izbubrega

• Mokradni mjehur – Mišični organ

– Sakupljanje mokrade

• Mokradna cijev

– Izvoi mokradu iz organizma

bubreg

mokraćnimjehur

mokraćna

cijev

bubrežna

arterija

bubrežna

vena

mokraćovod



Građa bubrega • Parni organ

• Smješteni na leđnoj stranitrbušne šupljine

• Dugi oko 12 cm

• Oblikom slični zrnu graha

• Nefroni – osnovne jedinicebubrega

• Hormoni nabubrežnežlijeze i hipotalamus

– kontrola rada bubrega

• Pročišdivanjem iz krvi

izlučuju mokradu • Oržavaju unutrašnju

ravnotežu

– Stalna količina voe i soli uorganizmu

ovojnica

bubrežna

kora

bubrežna srž

nefron

bubrežna

arterija

bubrežna

vena



Nefron Građa:

• Bubrežno tjelešce

– U kori bubrega

– Filtriranje krvi s otpadnim

tvarima – Krv prolazi kroz kapilare

bubrežnog tjelešca

• Cjevasti dio

– Voda, glukoza i dio soli dobivenifiltracijom vradaju se u krv

• Preostala vodena otopina – mokrada (urin) – Nakuplja se u bubrežnoj

nakapnici

• Mokradni mjehur

– Pražnjenje urina

– Prstenast mišid

– Poticaj iz leđne možine i velikogmozga

bubrežno tjelešce

arterija

vena

sabirna cijev



Spolni sustav

Uloga:

• Oržavanje iproduljenje vrste

• Spolni organi – primarna obilježja

muškarca i žene

– zajenička osnova iz koje

se razvijau samo jednisponi organi



Pubertet

Muškarac Žena

spermij jajna stanica

jajnici

hipofiza

Izlučuju ženskespolne hormone

sjemenici

Izlučuju muške

spolne hormone



Spolni organi čovjeka

Muški spolni organi vanjski:

• mošnja

• spolni ud

unutarnji:

• sjemenik• pasjemenik

• sjemenovod

• sjemena vredica

• prostata

• mokradna cijev spermiji

Muški



Muški spolni organi

SPOLNI UD

• omoguduje prijenos spermija užensko tijelo

DOSJEMENIK

• mjesto sazrijevanja spermija• izlučuje muške spolne hormone

SJEMENOVOD

• provoi spermije o mokradnecijevi

MOKRAĆNA CIJEV• provoi mokradu i spermu

MOŠNJA

• štiti sjemenike

SJEMENIK

• žlijeza u kojoj nastaju spermiji

PROSTATA I SJEMENA VREĆICA • nastaje tekudina koja je io

sperme



Spolni organi čovjeka

Ženski spolni organi vanjski:

• stidnica (velike i male stidne usne)

• vanjski otvor rodnice

• ražica

unutarnji:

• jajnik

• jajovod

• maternica, grlid maternice

• rodnica

Jajna stanica



Menstruacijski ciklus1 – 6 dan

13 – 14 dan

7 – 12 dan

15 – 28 dan

sluznica maternice

se ljušti

oljuštena sluznica

se obnavlja

ovulacija

jajna stanica

u jajovodu

razvoj nove

jajne stanice



Menstruacijski ciklus



Menstruacijski ciklus

• Menstruacijski kalendar

• Od prvog dana

mjesečnice

• Do zadnjeg dana prije

sljeede mjesečnice

• sazrijevanje jajne

stanice – ovulacija -

rast sluznice maternice -

mjesečnica

• Klimakterij –

menopauza



Oplodnja



Razvitak o oplonje o rođenja

Ugnježđenje zametka u maternicu




• Oplodnja - jajovod

• Dioba oplođene jajne stanice (morula – blastula – gastrula)

• BRAZDANJE - dijeljenje (dioba) stanica zametka• Zametak – ugnježđenje u maternici (nakon 8 tjeana)

• Plod – posteljica, pupkovina, vodenjak, plodna voda

• Porođaj - novorođenče



Funkcija placente




Trunoda Porođaj

Trudnoća - 40 tjedana (280 dana)

Žlij t š ji i l či j



Žlijeze s u nutrašnjim izlučivanjem

• oržava organizam u

stanju unutarnjeravnoteže

• prilagođava organizampromjenama u okolišu

Suradnja sustava:

• živčani sustav -

električni impulsi

• hormonski sustav -kemijske poruke

• mozak - nadzire rad

žlijeza

Ž



Žlijeze

S vanjskim izlučivanjem

(egzokrine):

• slinovnice

• znojnice

• lojnice

• izlučuju sokove na

površinu ili unutartijela

S unutarnjim izlučivanjem(endokrine):

• hipofiza

• štitna žlijeza

• nabubrežne žlijeze

• gušterača

• sjemenici (testisi)

• jajnici (ovariji)

• hormone izlučuju u krv

HORMONI



HORMONI

•prenose kemijske poruke organima

• djeluju sporo i dugotrajno

• potiču rast i razvoj, izmjenu tvari, spolni razvoj...

• POVRATNA SPREGA (veza) – oržavanje hormonske

ravnoteže u organizmu

hormon rasta



hormon rasta

Regulira rast tijela

hormoni hipofize -izravno

utječu na tijelo

stvaranje mlijeka,

poticanje trudova i održavanje

razine vode u tijelu

hipofiza hipofiza

štitna žlijezda

štitna žlijezda

nadbubrežne

žlijezde

nadbubrežne

žlijezde

gušterača gušterača

jajnicisjemenici

Adrenalin

potiče tijelo na akciju

Inzulin i glukagon

održavaju razinu šećera u krvi

Tiroksin

održava sustave u tijelu

aktivnima

Estrogen i progesteron

ženska spolna obilježja

stvaranje jajnih stanica

Testosteron

muška spolna obilježja

stvaranje spremija

Hormoni nadbubrežnih žlijezda

Suzbijaju stres

Kontrola razine soli u tijelu

ž l



Krvožilni sustav

•Angiologija – znanost o

krvožilnom sustavu

• Proučava sustav kanala ikanalida kojima kola krv

• Sreišnji organ – srce

• Krvne žile:

– Arterije

• od srca prema periferiji

tijela

– Vene

• od periferije tijela prema

srcu

SASTAV KRVI



KrvSASTAV KRVI

• krvna plazma - 55% krvi

– voda, otopljene tvari i

bjelančevine

• krvne stanice - 45% krvi

– crvene krvne stanice -eritrociti

– bijele krvne stanice -leukociti

– krvne pločice -trombociti

ULOGA KRVI

• prenosi korisne (hranjivetvari, hormone) i štetnetvari (ugljiko dioksid,produkte izmjene tvari

• oržava stalnutemperaturu tijela

• raznosi kisik po tijelu

• brani organizam od bolesti

• sprječava krvarenje

ERITROCITI

j j



Krvne

stanice

• nemaju jezgru• bjelančevina hemoglobin s

ionom željeza• prenose kisik iz pludnih

mjehurida o stanica tijela(hemoglobin)

• odnose ugljikov dioksid upludne mjehuride

• svake sekunde stvaraju se ipropadaju milijuni eritrocita

TROMBOCITI

• bez jezgre

• krvne pločice

• nastaju raspadanjemposebnih stanica u koštanojsrži

• sujeluju u zgrušavanju krvi

LEUKOCITI

• stanice s jezgrom

• više tipova leukocita

• uništavaju štetnemikroorganizme

• limfociti - nositelji specifičneotpornosti (imunosti)organizma



Krvne grupe

• Krvna grupa AB - univerzalni primatelj• Krvna grupa O - univerzalni davatelj

• Transfuzija krvi – pretakanje

–Sljepljivanje eritrocita pri pogrešnoj transfuziji

protutijela

nema

protutijela

Crvene

krvne

stanice

Krvna grupa

Krvne žile



Krvne žile

Arterije:

• ebele, elastične stijenke • vlastiti mišidi

• odvode krv iz srca

• donose stanicama kisik ihranjive tvari

Vene:

• tanje, rastezljive stijenke

• imaju zaliske

• otpremaju iz stanice štetnetvari i ugljikov dioksid

• ovoe nečistu krv u srce

Kapilare:

• tanke stijenke

• izmjena tvari između krvi istanica

• izmjena plinova u pludima

• povezuju arterije i vene

Srce – građa i funkcija



Srce građa i funkcija

• U prsnom košu

• Pumpa krv po tijelu

• Veličine stisnute šake

• Težine 300 – 500 g

• Izvana zaštićeno opnom

– srčana ovojnica

• 2 predklijetke, 2 klijetke,

srčani zalisci

• Aorta – najveća arterija u

tijelu

S đ i f k ij



Srce – građa i funkcija

Venska krv iz tijela ulazi

u desnu pretklijetku,

prolazi u desnu

klijetku i istiskuje se u

pluća.

Nabori na srcu -

zalisci, osiguravaju

jednosmjerni protok

krvi. Nalaze se između pretklijetke i klijetke,

kao i na izlazu iz

klijetaka u arterije.

Krv bogata kisikom

iz pluća ulazi u lijevu

pretklijetku i ulijeva

se u lijevu klijetku. U

tijelo se potiskuje kroz

aortu.

Srce se sastoji od

četiri šupljine: dvije

pretklijetke i dvijeklijetke. Mišićni zid, tzv.

pregrada, dijeli srce

uzdužno, po sredini, na

lijevu i desnu stranu.

Srce – građa i• Bilo ili puls– 60 – 80 puta u minuti



građa ifunkcija

60 80 puta u minuti

– vratna arterija ili arterijazapešća ruke

• Krvni tlak – Pritisak krvi na stijenke

krvnih žila

– Najveći u velikim arterijama

– Normalan krvni tlak 120/80mmHg

– Sistola

• pritisak srcapumpanjem krvikroz arterije

– Dijastola• pritisak stijenkiarterija - odupiruse protoku krvi

• između otkucaja

srca



Optok krvi

Mali optok krvi:PLUĆA - SRCE

• izmjena plinova u pludima

Veliki optok krvi:SRCE - TIJELO

• stanice dobivaju hranu ikisik

• iz stanica se odnose

otpadne tvari i ugljikovdioksid

Ži č i t



Živčani sustav

• Provođenje živčanihimpulsa

• Prenosi obavijesti iz

unutrašnjosti tijela iokoline

• Obrađuje informacije

• Usklađuje informacije

• Stvara motoričkiodgovor

Živčani sustav



Živčani sustav

Sreišnji

• Kralježnička možina• Mozak

• Smješteni u lubanji

• Zaštideni – Čvrstim koštanim ovojem

– Ovojnicama mozga

– Cerebrospinalnom

tekudinom

Periferni

• Gangliji – skup tijelaživčanih stanica

– Strukture poput čvora

• Snopovi živčanih

vlakana – živci • Povezuju sreišnje

dijelove sustava s

osjetnim i izvršnimor anima

Ži č i t



Živčani sustav

Tjelesni (somatski)

• Upravlja tjelesnim

pokretima

Vegetativni (autonomni)

• Upravlja raom unutrašnjihorgana

• Bez utjecaja voljePodijela:

• Simpatikus

– Pomaže pri naporima

• Parasimpatikus – Omoguduje omor organizma

• Djeluju antagonistički iusklađeno

Živčani sustav



Živčani sustav Građa živčane stanice

Tipovi živčanih stanica

tijelo živčane

stanice s jezgrom

kratki ogranci

živčano vlakno

- akson

mišićno vlakno



Sinapsa





Živčani impuls

• Putuje už živčanestanice - električni

• U sinapsi – postajukemijski



Autonomni živčani sustav

Parasimpatikus

- Sužava zjenica

- Stimulira

izlučivanje sline

- Steže bronhe

Usporava rad srca

- Stimulira rad

želuca, gušterače i crijeva

- Stimulira rad

debelog crijeva

- Stimulira

mokrenje

Simpatikus

- Povećava zjenica

- Usporava

izlučivanje sline

- Opušta bronhe

- Ubrzava rad srca

- Stimulira stvaranje

-adrenalina

-Stimulira otpuštanje

glukoze- Usporava rad želuca

- Usporava aktivnost

gušterače

- Usporava rad crijeva

- Usporava mokrenje

Mozak



Mozak

• Građa mozga

• Smješten u lubanji

• Zaštiden ovojnicama i

• Tekudina izmeđuovojnica

• Mase oko 1,4 kg

• Troši 20% krvi – kisik• Glavni dijelovi:

– veliki mozak

– mali mozak

– proužena možina

Veliki mozak



Veliki mozak

• Građa – brazde i vijuge

– naborana površina

– lijeva i desna polovica

• Površina mozga – možanakora

– Siva tvar

– Tijela živčanih stanica

• Unutrašnjost – možana srž – Bijela tvar

– Živčana vlakna

moždana kora

mali mozak

produžena moždina

moždana srž

veliki mozak

Možana sreišta



Možana sreišta

PET - pozitron emisijskatomografija

• Glukoza - energetskogorivo možanih stanica

• Obilježenaradioaktivnim tvarima

• Monitor u boji -rugačija boja prilikomaktivnostioređenog ijela mozga

Ozljedom moždanog središta gubi

se funkcija organa kojim upravlja,

iako je organ zdrav

veliki mozak • upravlja voljnim pokretima• prima, prerađuje, sprema i koristi

i f ij



GRAĐA MOZGA

• siva tvar izvana,bijela tvar iznutra

produžena moždina

mali mozak• usklađuje voljne i precizne

pokrete

• održava ravnotežu tijela

• povezuje mozak i leđnu

moždinu

• upravlja refleksima važnim za

život • rad srca

• disanje

• gutanje

• kihanje

• sužavanje zjenica

informacije

• mišljenje, pamćenje,

zaključivanje, svijest

ž ž



Proužena možina

• Križanje živčanihvlakana iz jedne starne

mozga u suprotnu stanu

tijela

• Upravlja refleksima

važnima za oržavanježivotnih funkcija

- disanje, rad srca,gutanje, kihanje,...

đ ži



Leđna možina

bijela tvar

kralježnjak siva tvar

leđna možina

kralježnica

mozak

lubanja

Smještaj leđne moždine

Građa leđne moždine

L đ ži



Leđna možina GRAĐA LEĐNE MOŽDINE • siva tvar u sreišnjem ijelu

– oblik raskriljena leptira• bijela tvar oko sive tvari

ULOGA LEĐNE MOŽDINE • upravlja jednostavnim

refleksnim pokretima – trenutačna reakcija – smanjuje mogude ozljee

• povezuje mozak speriferijom tijela

– obavljanjem jednostavnihpokreta rastereduje mozak

bijela tvar

kralježnjak siva tvar

R fl k i l k



Refleksni luk

• Poražaj – ubod u prst

• Leđna možina –

nastajanje refleksa

• Mišid noge se steže – noga se pomakne

• Refleksni put – put

poražaja o reakcije

mišida na poražaj Motorička živčanavlakna

Osjetilna živčanavlakna

SIVA TVAR

BIJELA TVAR

Osjetilni organi



Osjetilni organi

Osjetila

• Recetori živčanog sustav

• Primaju kemijske i

fizikalne poražaje iz

vanjske sredinePut poražaja:

1. Receptor

2. Osjetni živac 3. Sreišnji živčani sustav

– Percepcija osjetnih

organa

Osjetni organi:

• Vidni

• Slušni

• Njušni

• Osjetni

– Senzorna vlakna –provoe poražaje izosjetnih organa

• Osjet dodira, pritiska,

temperature i boli

– Proprioceptivni osjet

Osjetila



Osjetila Nastajanje

osjeta:

OSJETILNI ORGAN

OSJETILNIŽIVAC

SREDIŠTE UMOZGU

Osjetilo vida

Osjetilo njuha

Osjetilo sluha

Osjetilo vidađ k



jGrađa oka

• pomodni ijelovi

oka: – trepavice

– kapak

– suzna žlijeza

– očni mišidi – vini živac

Glavni dijelovi oka – očna jabučica: – rožnica

– bjeloočnica

– zjenica

– leda

– žilnica

– mrežnica

• žuta pjega

• slijepa pjega

• šarenica • staklovina

N t j j lik k



Nastajanje slike u oku

• Oko - vini živac - sreište za vi u velikommozgu

• Leda lomi zrake svjetlosti

• Slika u mozgu – obrnuta i umanjena

• Okom gledamo – mozgom vidimo

S j t k



Svojstva oka

Prilagođavanje oka • Vine stanice u mrežnici

(žuta pjega)

• Trodimenzionalna slika

– Gledanje s oba oka

• Daleko – blizu

Plastičnost slike

Svojstva oka



Svojstva oka

• Svjetlo – tama

– Širenje i sužavanjezjenice

• Boje

– Štapidi

• reagiraju na svjetlost – čunjidi

• odgovorni za boju

• najgušdi u žutoj pjegi

Poremedaji via



Poremedaji via

Mane oka

• Kratkovidnost

– Osoba ne vidi daleke

predmete

• Dalekovidnost

– Osoba ne vidi predmet blizu

• Slabovidnost

– Zamagljen vid

Kratkovidni –

konkavne leće Dalekovidni –

konveksne leće

Osjetilo



sluha

Osjetilo



j

sluha

• Uho – organ za sluh i

ravnotežu

• Detektira vibraciju,frekvenciju i amplitudu

(glasnodu) zvuka

Kako nastaje zvuk u uhu?



• Uške hvataju zvukove

• Zvukovod provodititraje zvučnih valova

– Uaraju u bubnjid

• Bubnjid prenosititraje na slušnekošdice

– Čekid, nakovanj istremen

– Pojačavaju zvuktitranjem

• Slušne košdice prenose zvuk

na pužnicu – Slušne stanice s lačicama

– Pretvaraju poražaj uelektrični impuls

– Slušni živac – sreište umozgu

Organ za ravnotežu



Vestibularni aparat

• Kontrolira ravnotežu • U srednjem uhu

• Sastoji se od tri

polukružna kanalidaiispunjena tekudinom

• Ušne vredice sa

stanicama s lačicama – Bilježe promjene

položaja

• Receptori detektiraju je li glava uspravna ili

nije

• Šalju impulse mozgu

Osjetilo okusa



j

• Receptori za okus

• Smješteni na jeziku

– Vrh i strane

• Okusni pupoljci

– Okusne bradavice

• 4 receptora:

– Slatko

– Slano

– Gorko

– Kiselo

Osjetilo okusa



Osjetilo okusa

Osjetu okusa

doprinose:

• Miris

• Tekstura

• Temperatura

Kemijski poražaj – električni signal – okusni živac –

sreište za okus u velikom mozgu

Osjetilo mirisa



j

• Njušne stanice u nosu

• Mirisi poražuju živčane završetke njušnihstanica

• Električni signali putuju u sreište za njuh umozgu

Kožna osjetila • Smješteni u koži

• Receptori za dodir i temperaturu



• Receptori za dodir i temperaturu

– Opip, bol, toplo, hladno

– Različite količine receptora

– Različita mjesta u tijelu

– pr. nekoliko receptora za dodir – peta

– mnogo receptora za toplinu - rame

Koža Građa kože:



• Pousmina – vanjski sloj

– Sloj živaca

– Sloj odumrlih stanica

– Neprestano se obnavlja

– Sloj živih stanica

– Melanin – pigment

• Usmina – unutrašnji sloj – Elastična vlakna

– Vezivno tkivo, osjetilni

živci i krvne žile

– Žlijeze znojnice i lojnice

– Dublji slojevi – osjetila zadodir, bol, toplinu,

hlanodu

Koža



Koža Uloga kože:

• Zaštitni organ cijelog tijela

• Površine 1,6 – 1,9 četvornihmetara

• Organ za izlučivanje

– Znoj i loj

• Regulira tjelesnu

temperaturu

–Vručina – koža se znoji –

hladi se

• Osjetilni organ

l d k l

Documents

9. Osnove Anatomije i Fiziologije Covjeka