Posjetite naš sajt:www.nato.int

Organizacija sjevernoatlanskog sporazuma je jedna od najvećih svjetskih internacionalnih institucija. To je politički i vojni savez koji okuplja 28 država članica iz Europe i Sjeverne Amerike.

Te se države sastaju da bi sarađivale i raspravljale o pitanjima sigurnosti i odbrane. Na taj način NATO predstavlja jedinstvenu vezu između ta dva kontinenta za saradnju u političkim i bezbjednosnim pitanjima.

ZAŠTITA LJUDIČesto uzimamo zdravo za gotovo mogućnost slobodnog kretanja u bezbjednom i ekonomski stabilnom okruženju. Bezbjednost u svim područjima svakodnevnog života je ključna za našu dobrobit.

UČVRŠĆIVANJE PARTNERSTVAUspostavljanje dijaloga i saradnje je ključno za mirne odnose i bolje internacionalno razumjevanje.

NATO pruža jedinstvenu mogućnost državama članicama i partnerima da se konsulituju po pitanju sigurnosti kako bi izgradile povjerenje i dugoročno spriječile konflikt.

Putem multilateralnih inicijativa i saradnje u praksi države zajednički rješavaju nove prijetnje bezbjednosti.

SUOČAVANJE SA NOVIM PRIJETNJAMAMetode za očuvanje mira moraju da se mijenjaju zajedno sa prirodom prijetnji. NATO svoja odbrambena sredstva preusmjerava prema današnjim prijetnjama. Prilagođava svoje snage i razvija multinacionalne pristupe za rješavanje problema terorizma, raspada država i drugih prijetnji bezbjednosti poput oružja za masovno uništenje.

STVARANJE MIRA I STABILNOSTIMnoge strane mogu da uživaju u prednostima koje proizilaze iz stabilnosti. Presudna je stabilizacija regija u kojima napetosti predstavljaju prijetnju bezbjednosti. Zato NATO aktivno sudjeluje u operacijama rješavanja kriza, sarađujući sa ostalim internacionalnim organizacijama.

ŠTA JE NATO?

ŠTA SU ZADACI NATO SAVEZA?

KAKO FUNKCIONIŠE NATO?

DRŽAVE ČLANICE (+DATUM PRISTUPANJA) PARTNERI PARTNERSTVA ZA MIR (PFP)

PARTNERI MEDITERANSKOG DIJALOGA

DRŽAVE ISTAMBULSKE INICIJATIVE ZA SARADNJU

PARTNERI ŠIROM SVIJETA

sjevernoatlantski sporazum je potpisan 4. aprila 1949. godine. DRŽAVE ČLANICE I PARTNERI

Albanija - 2009Belgija - 1949 Bugarska - 2004Danska - 1949Estonija - 2004Francuska - 1949Grčka - 1952Holandija - 1949Hrvatska - 2009Island - 1949Italija - 1949Kanada - 1949Latvija - 2004Litvanija - 2004Luksemburg - 1949

Mađarska - 1999Njemačka - 1955Norveška - 1949Poljska - 1999Portugal - 1949Republika Češka - 1999Rumunija - 2004Sjedinjene Države - 1949 Slovačka - 2004Slovenija - 2004Španija - 1982Turska - 1952Ujedinjeno Kraljevstvo - 1949

ArmenijaAustrijaAzerbajdžanbivša Jugoslavenska Republika Makedonija*BjelorusijaBosna i HercegovinaCrna GoraFinskaGruzijaIrskaKazahstan

KirgistanMaltaMoldavijaRusijaSrbijaŠvajcarskaŠvedskaTadžikistanTurkmenistanUkrajinaUzbekistan

AlžirEgiptIzraelJordan

MarokoMauretanijaTunis

BahrainKatarKuvajtUjedinjeni Arapski Emirati

AfganistanAustralijaIrakJapanMongolijaNovi ZelandPakistanRepublika Koreja

* Turska priznaje Republiku Makedoniju pod njenim ustavnim imenom.

NATO se obavezuje da će svoje članove štititi pomoću političkih i vojnih sredstava. Takođe potiče savjetovanje i saradnju sa državama koje nisu članice NATO saveza u brojnim bezbjednosnim pitanjima, poput reforme obrane i očuvanja mira.

Putem rasprava i partnerstva NATO doprinosi sprečavanju sukoba unutar i izvan granica država članica.

Promovira demokratske vrijednosti i zalaže se za mirno rješavanje sporova. Ako se to ne postigne diplomatskim putem, sam

NATO ili u saradnji sa drugim državama i internacionalnim organizacijama posjeduje vojna sredstva potrebna za rješavanje kriza i operacije očuvanja mira.

NATO ima i treću dimenziju koju čine aktivnosti u području planiranja za civilne krizne slučajeve, pomoć saveznicima i partnerima u slučaju katastrofa te promocija saradnje na polju nauke i zaštite okoliša.

Svaka država članica ima stalnu delegaciju u političkom sjedištu NATO saveza u Briselu. Na čelu delegacije je ambasador koji predstavlja svoju vladu u procesu konsultacija i odlučivanja unutar saveza.

Sjevernoatlantsko vijeće je najvažnije tijelo političkog odlučivanja unutar organizacije. Sastaje se na različitim nivoima, a predsjedavajući je generalni sekretar NATO-a koji pomaže članicama da se slože u ključnim pitanjima.

Unutar svakog NATO odbora sve se odluke donose konsenzusom. “NATO odluka” stoga izražava kolektivno mišljenje svih država članica.

Sopstvene snage NATO-a su prilično male. Kad Sjevernoatlantsko vijeće donese odluku o izvršavanju operacije u njoj na dobrovoljnoj bazi sudjeluju snage članica. Te se snage nakon dovršetka misije vraćaju u svoje zemlje.

Vojno komandna struktura ima zadatak koordinacije i sprovođenja tih operacija. Strukturu čine sjedišta i baze locirane u različitim državama članicama.

Svakodnevne aktivnosti NATO-a, civilne i vojne strukture i programi ulaganja u bezbjednost finansiraju se iz zajedničkih budžeta u kojima vlade sudjeluju prema dogovorenoj formuli podjele troškova.

0107

-15

© N

ATO

jun

e 20

15 -

BOS