Poglavlje 1.DO KOJE SU MJERE OBLICI VLADAVINE STVAR IZBORA

-sva razmatranja o oblicima vlade nose sukobljen koncept o tome to su politike institucijeA)-vladavinapraktino umijee to ne postavlja nikakva pitanja osim onih o sredstvima i cilju-oblici vladavine izjednauju se sa svim drugim sredstvima za postizanje ljudskih ciljeva; to su pitanja invencije i domiljatosti-stvara ih ovjek stvar su izbora-rjeavanje pitanja vladavine: 1) odrediti svrhe to e ih vladavina trebat ostvarit, 2) ispitat koji oblik vladavine je najpogodniji za ostvarenje te svrhe ( koji oblik povezuje najveu koliinu dobra s najmanjom koliinom zla ), 3) oni kojima je ta institucija namjenjena trebaju se usuglasit s naom odlukom - poredak ideja koji su prihvatili ovo stajalite politike filozofije: pronai najbolji oblik vladavine, uvjeriti druge da je najbolji, usmjeriti ih da na njemu inzistirajuB)- vladavina vrsta spontane tvorevine; znanost o vladavini je dio povijesne prirode- uzimamo ih onakvima kakve smo ih zatekli nisu stvar izbora; nisu stvorene nego nastaju- upoznajemo njihova prirodna svojstva i prilagoavamo im se; proizvod su obiaja, instikata i nesvjesnih potreba i elja, a gotovo nikad ljudskih promiljenih namjera- pokuaj da se takav oblik nametne bilo kojem drugom narodu bio bi uzaludanobje tedoktrine su apsurdne jer odlaze u krajnost, ali niti jedna nije potpuno kriva niti potpuno prava; moramo spoznati onu koliinu istine koja postoji u svakoj od njih

- politike institucije djelo ljudi da svoje porijeklo i svoju cijelu egzistenciju duguju ljudskoj volji- u svakoj fazi svoje egzistencije bile su ono to jesu ljudskim voljnim djelovanjem stoga mogu biti napravljene dobro ili loe; pri njihovu stvaranju mogli su biti koriteni rasuivanje i umijee ili upravo njihova suprotnost- za odravanje politikog stroja nije dovoljno samo ljudsko jednostavno pristajanje nego i njihovo aktivno sudjelovanje- to razumijeva 3 uvjeta: 1) ljudi moraju biti voljni prihvatiti taj oblik vladavine, ili mu barem ne biti toliko neskloni da postavljaju nesvladive zapreke njegovu uspostavljanju, 2) moraju biti voljni i sposobni uiniti ono to je potrebno da se odrava, 3) moraju biti voljni i sposobni uiniti ono to to ureenje zahtijeva od njihuititi suzdravanje i djelovanje prva zapreka, odbojnost ljudi, u teoriji nikada se ne moe predvidjeti ima sluajeva kada narod, iako se ne protivi odreenom obliku vladavine, moe ne biti sklon ili u stanju ispuniti njezine uvjete narod moe ne biti voljan ili biti nesposoban za ispunjavanje dunosti koje odreeni oblik vladavine od njega zahtijeva narod se smatra nepodesnim za neto vie od odreene slobode ako nije spreman suraivati sa zakonomi javnim vlastima u onemoguavanju poinitelja zla- predstavnike institucije mogu biti instrument tiranije i spletki ako veina biraa nije zainteresirana za vlastitu vladu da bi glasala, ili, ako bi glasala, ne koristi svoje pravo glasa za ope dobro nego ga prodaje za novac ili glasa za nekoga tko ima kontrolu nad njima ili iju naklonost, iz privatnih razloga, ele stei ( moralne zapreke )- takvi narodni izbori su dodatni kota u ustrojstvu loe vladavine umjesto da bude jamstvo protiv nje- tehnike zapreke ( u antikom svijetu ) reguliranje narodne vlasti: nisu postojali fiziki uvjeti za oblikovanje i propagiranje javnog miljenja osim meu onima koji su se mogli sastajati na istog agori i raspravljati o pitanjima od javnog znaenja- ako sljedbenici onog to nazivamo naturalistikom teorijom politike misle inzistirati na nunosti samo tih triju uvjeta, njihova je doktrina, tako ograniena, nepobitnanajjaa snaga u drutvu postat e najjaom i u vladi; to znai snaga? pukoj snazi miia dodajemo jo dva elementa, svojinu i inteligenciju manjina esto pod sobom dri veinu, veina ima premo u svojini, a pojedinano u inteligencijimo u drutvu, koja tei da se pretvori u politiku mo, nije pasivna snaga u mirovanju nego vrlo aktivna veliki dio sveukupne moi sastoji se od voljeoni kojima uspije stvoriti ope uvjerenje da odreeni oblik vladavine ili drutvena injenica bilo koje vrste zasluuje prednost pred drugima, uinili su gotovo najvaniji korak koji je mogue poduzeti u svrstavanju snaga drutva na svoju stranu

3.poglavljePREDSTAVNIKA VLADAVINA JE IDEALNO NAJBOLJI OBLIK VLADAVINE

Pretpostavlja se da bi apsolutna mo u rukama istaknutog pojedinca jamila poteno i inteligentno provoenje svih dunosti vladavine. Dobri zakoni bi bili ustanovljeni i nametnuti, a loe zakone bi se reformiralo.Pravda bi bila jednako dobro obavljana, javne takse bi bile nametnute s lakoom i pravedno, a svaki dio administracije bi bio voen poteno i inteligentno. Za postizanje priblino ovakvih rezultata, potrebno je mnogo vie od dobrog despota. (tada bi imali jednog ovjeka nadljudske duhovne aktivnosti koji upravlja ukupnim odnosima duhovno pasivnih ljudi. Njihova se pasivnost razumijeva ve u samoj ideji apsolutne moi. ) Jedini dostatan poticaj mentalnom naprezanju svih umova u jednoj generaciji, osim nekih izuzetaka, jest perspektiva praktinog koritenja njihovih rezultata. Nacija nee biti liena svih intelektualnih snaga, ve e barem za obino ivotno poslovanje biti potrebna neka koliina inteligencije i praktine sposobnosti . Mogla bi postojati i sistematska organizacija najboljih mentalnih snaga u zemlji za neki specijalni smijer(obino vojni), koja bi trebala brinuti o uzvienosti despota. Narod bi imao samo diletantsko znanje (npr znanje o mehanikim vjetinama, iako nikad nisu imali alat u rukama.) Moralne sposobnosti bi takoer bile zakrljale. Dobar despotizam znai vladavinu u kojoj nema, doklegod to ovisi o despotu, stvarnog ugnjetavanja dravnih slubenika, no u kojoj se svima kolektivnim interesima naroda, upravlja u njegovo ime. Razmiljanja o kolektivnim interesima se isto provode u njegovo ime, njihova svijest je oblikovana tako da pristaju na odricanje vlastitih energija.Jedna od tekovina slobode je u tome da vladar ne moe zaobii svijest ljudi, i u njihovo ime popravljati njihove poslove, ne popravljajui njih same. ta god potie sposobnost, ma u koliko maloj mjeri, stvara sve veu elju za njenom nesmetanom primjenom. - (Mill ne osuuje uzimanje apsolutne vlasti u obliku privremene diktature u sluajevima krajnje nude)Dobar despotizam je posve laan ideal koji u praksi (osim kao sredstvo za neku privremenu svrhu) postaje najbesmislenijom i najopasnijom himerom. Za napredne zemlje dobar despotizam je opasniji od loeg, jer jo vie oputa misli, osjeaje i energiju ljudi.Idealno najbolji oblik vladavine je onaj u kojemu suverenitet, tj. vrhovna vlast, u konanici pripada cijeloj zajednici , u kojoj svaki graanin ne samo svojim glasom vri tu vrhovnu suverenu vlast, nego je bar ponekad, stvarno pozvan da sudjeluje u vlasti osobnim obavljanjem neke javne funkcije. 2 naela o vladavini koja pripada cijeloj zajednici: 1. prava i naela svake ili bilokoje osobe su zajamena samo onda, kada je zainteresirana osoba sama sposobna, i kad joj je to redovno na raspolaganju, za njih se zalagati. (prava i naela su zajamena samo kad se osoba za njih sama zalae.) 2. Opi napredak postie viu razinu, i mnogo je raireniji, ovisno o koliini i raznovrsnosti osobnih energija, to su ukljuene u njegovo unapreenje.

Utjecaj oblika vladavine na karakterne osobine (narodna vladavina je nadmonija svakoj drugoj vladavini) - aktivni karakter (onaj koji se bori protiv zla)- pasivni karakter (onaj koji ga podnosi) Energine linosti izazivaju divljenje, ali veina ljudi voli popustiljive i pokorne.Pasivne linosti doivljavamo kao zapreku manje na naem putu, jer nezahtjevan karakter nije opasan protivnik. 3 vrste mentalnih vrlina: intelektualna, praktina i moralna. (nema dvojbe da aktivni karakter ima prednost)- jedino to se nezahtjevnost rauna pod moralne vrline pa tu dolazi do dvojbe, ali potpuno je pogreno misliti da je nezahtjevnost karakteristika samo pasivnih karakteraGdje postoji elja za prednostima, koje nemamo, duh koji nema mogunost postii ih vlastitim snagama sklon je sa zlobom i mrnjom gledati one koji ih posjeduju. Osobe koje ele ono to drugi posjeduju, ne koristei u tenji za tim svoju energiju, ili e neprestano gunati da im srea ne prua ono to sami za sebe ne pokuavaju uiniti, ili e biti ispunjeni zaviu i zlom voljom prema onima to posjeduju neto, to bi sami htjeli imati.No, veliki dio prividne nezahtjevnosti je zapravo nezadovoljstvo, povezano s lijenou ili s udovoljavanjem - samom sebi, koje ne poduzimajui nikakva legitimna sredstva za vlastito uzdizanje , uiva u tome da ostale svodi na vlastitu razinu. Zakljuujemo da je aktivan samostalan karakter, ne samo uistinu najbolji, nego e najvjerovatnije postii sve ono to je zaista najbolje i u suprotnom tipu. Nema nikakve dvojbe da vlast jednog ili nekolicine podrava pasivni karakterni tip, a da vladavinu mnotva podrava aktivni, samostalni tip.

4.poglavljeU KAKVIM DRUTVENIM UVJETIMA PREDSTAVNIKA VLADAVINA NIJE PRIMJENLJIVA

-predstavnika vlast-->idealan tip politikog ureenja, ipak to je drutvo na niem stupnju razvoja to e ona biti manje prikladna-neprovediva tamo gdje se ne moe trajno odrati tj. tamo gdje nisu zadovoljeni uvjeti: Da narod bude voljan da je prihvati Da mora biti voljan i sposoban initi ono to je potrebno za njezino ouvanje Da bi trebao biti voljan i sposoban ispuniti dunosti koje mu ona namee-1. i 2. dovodi se u pitanje kada vladar sam odlui omoguiti narodu predstavniku vladavinu (PV) -->individualne reforme nemaju nacionalnu podrku, cilj im je privlaenje nacije na svoju stranu -->kada narod ima suprotan stav; znai da odbija promjenu a ne samu predstavniku vladavinu -to je ipak malo vjerojatno, narod se uglavnom pokorava vlasti, pasivno -->oekivane zapreke; ravnodunost i nemogunost poimanja njezinih procesa -->narod ne cijeni i nije privren PV pa se ona ne moe ni zadrati jer zahtjeva spremnost naroda da se za nju bori kada je ugroena-3. se dovodi u pitanje kada nitko ili mali dio iskoritava svoja prava (koritenje prava glasa..)onda kada se ne radi o njihovim osobnim interesima -->slaba egzekutiva; zemlja razdijeljena borbama za poloaj snana egzekutiva; pretvara se u despotsku zemlju, uz one koji upravljaju nametnula se skuptina koja brine samo za svoje interese- dobro u tome je to odrava ideja o narodnim pravima (nije u potpunosti despotska), ipak despotizam bi trebalo sprijeiti jer se nametnuta skuptina moe boriti za glavnu poziciju-primjeri gdje moe moda opstati, ali je neki drugi oblik poeljniji (narod jo nije dovoljno razvijen);

kada ljudi trebaju proi prvu lekciju civilizacije, lekciju poslunosti-->jo narod nije spreman potivati voe izabrane izmeu sebe, bolji oblik je ipak despotski autoritet( za kojeg vjeruju da ima nadnaravnu mo)

kada je narod po prirodi i okolnostima pasivan i spreman se pokoriti tiraniji on bi tada neizbjeno izabrao titaniju-->tada bi se vladar trebao pomoi potlaenima (koristio bi mogunosti koje ima samo on) i biti zatitnik zemlje; time bi se smanjila navika pokoravanja tlaitelju kada ljudi imaju ukorijenjeni duh regionalnosti; manje zajednice u dravi ne izraavaju nikakvu spremnost da se pozabave interesima izvan svoje zajednice-->ipak vladar vidi da se to treba prevladati pa polako uspostavlja odnose meu tim regijama-->postavljanje predstavniki institucija bez PV; predstavnika tijela sastavljena iz regija postaju instrument centralne vlasti (narod ima savjetodavnu funkciju)-->ipak nema garancije da vladara (mogue u sluaju monarha genija) i to predstavniko tijelo nee biti pod utjecajem istog nacionalnog karaktera zato bi u ovom sluaju bilo dobro i da njima vlada drugi narod, civilizacijski nadmoniji od njih kako bi im pomogao da napreduju elja da se vlada / opiranje da se nad nama vlada-->neki narodi su skloniji prvom (Francuska),a neki drugom (Velika Britanija)-->prvi npr. pjeak e se pokoriti vojskovoi i ii u rat (nad njime e se vladat), a on e bit sretan da vlada drugima nakon to dobiju rat-->drugi npr. dopuste vlast nekoj eliti ali uz neznatnu osobnu podreenost, kada vlast ne potuje to oni joj pruaju otpor (tu nema lova ne poloaje kao kod Francuza, javna sluba je izravna obaveza)

5. POGLAVLJEO PRAVIM FUNKCIJAMA PREDSTAVNIKIH TIJELA

Predstavnika vladavina-razlika izmeu njezine ideje i posebnih oblika u koje su tu ideju preobrazili povjesni razvoji ili predodbe nekog razdoblja

Smisao predstavnike vladavine=da cijeli narod (veinski dio) vri vrhovnu kontrolnu vlast posredstvom zastupnika, kojeg sam bira. Tu vrhovnu vlast mora posjedovati u svoj cjelokupnosti.-Nije potrebno da mu taj status "gospodara" daje usta ustavni zakon (toga u britanskom Ustavu nema), ali se u praksi svodi upravo na to.-Vlast krajnje kontrole=jedinstvenaizbalansirano ureenje nije mogue-U britanskom Ustavu-sva 3 ravnopravna nosioca suvereniteta imaju ovlatenja, koja bi, posve iskoritena, omoguiula zaustavljanje cijele mainerije vladanjasvaki od njih posjeduje jednakou mo osujeivanja druge dvojice-Meutim, nepisana pravila ureenja spreavaju iste te snage da se ponaaju agresivnoto je pozitivan politiki moral zemljepomou njega znamo i tko ima stvarnu vrhovnu vlast u ureenju

Po ustavnom zakonu-kruna moe odbiti pristanak svakom zakonu Pralamenta, moe imenovati svakog ministra unato protestu Parlamentaali ustavni moral zemlje ponitava te moi-Spreavajui i traei da je ef administracije uvijek imenovan u Domu komunato tijelo postaje stvarni suveren drave-Ta nepisana pravila su djelotvorna samo kada su u skladu s aktualnom raspodjelom stvarne politike snage (u svakom ureenju postoji jedna najsnanija vlast, koja bi pobijedila)-Ustavne maksime se potuju i u praksi su operativne, sve dok u Ustavu daju prevlast vlasti koja ima prevagu moi na terenuu Engleskoj je to vlast naroda-Da zakonske odredbe brit. ustava nisu narodnom elementu dale prevlast nad svakim segmentom vladavine (to odgovara stvarnoj moi u zemlji), Ustav ne bi bio tako stabilan, trebali bi se mijenjati ili zakoni ili nepisane maksime-Britanska vladavina=predstavnikaovlatenja-u rukama onih koji nisu direktno odgovorni narodu=mjera opreza-Takve mjere oprezau svim dobro ureenim demokracijama (Atena, SAD)

-Za predstavniku vladavinu je vano da stvarnu prevlast u dravi imaju predstavnici narodapostavlja se pitanje kakve e stvarne funkcije i koji tono dio u vladavini neposredno i osobno obnaati predstavniko tijelo

-Radikalna distinkcija izmeu kontrole nad poslovima vlade i obavljanja tih poslovaista osoba/tijelo moe kontrolirati sve, ali nikako ne moe sve obavitikontrola je to bolja to tijelo pokuava majne poslova obavljati (npr. vojskovoa ne bi mogao dobro kontrolirati/upravljati vojskom kada bi i sam stajao na prvoj crti napada)postavlja se pitanje to bi narodna skuptina trebala kontrolirati, a to sama initi-da bi se odredio najdjelotvorniji put, treba razmotriti kakve je vrste poslova mnogolano tijelo sposobno valjano obavljati (trebalo bi na sebe preuzeti samo ono to moe dobro napraviti)-njegova nadlenost nije da to samo radi, nego da odre. sredstvima omogui da to dobro ine drugi

Dunost (vie od bilo ega pripada skuptini, kao predstavnitvu naroda)=posao razrezivanja poreza, a predstavniko tijelo ne preuzima samostalno pripremu dr. budeta-O javnim prihodima se rjeava samo u Domu komuna (ali nuno je i odobrenje Doma za podjelu prihoda na razl. stavke javne potronje)-princip i praksa Ustava je da se novac moe davati samo na prijedlog Krune-Umjerenost u visini kvote, briga i prosudba o detaljima upotrebemoe se oekivati samo kad izvrna vlada postane odgovorna za planove i proraune-Od Parlamenta se ne oekuje (niti mu je doputeno) direktno odreivanje poreza i potronje-jedino se trai njegov pristanak (a jedina mo koju posjeduje jest mo da to odbije uiniti)

Naela u toj konstitucionalnoj doktrini vode do ogranienja i odreenja opih funkcija predstavnikih skuptina.-u svim zemljama (u kojima je predstavniki sistem shvaen na praktian nain)prihvaeno da mnogolana predstavnika tijela ne bi trebala upravljati-to se naelo temelji na najbitnijim principima dobre vladavine i naelima uspjenog poslovanja-jedino to neko tijelo moe bolje uiniti nego pojedinac je prosuivanjesavjetodavno tijelo-korisno, ali samo kao savjetodavno-npr. dioniko drutvouprava moe biti tek prividno ravnopravna, ali i to slabi osjeaj individualne odgovornosti

Narodna skuptina- jo manje sposobna upravljati/zapovijedati onima kojima je uprava povjerena-takvo je uplitanje skoro uvijek tetno-svaka je grana uprave struan posaovlastita posebna naela i tradicionalna pravila-poznata samo onima koji sudjeluju u voenju poslova (osobe koje praktino ne poznaju poslove tog resora ne mogu pravilno razumijeti ta pravila i naela)-namjena naela i pravila-otkloniti opasnosti/sprijeiti neugodnosti (koje neupuenoj osobi ne bi pale na pamet)-procjena koristi djelovanja javne slubepotrebna su znanja i uvjebana prosuivanja-te tekoe zanemaruje predstavnika skuptina (pokuava odluivati o posebnim poslovima administracije)-tako je kad nisu umjeani interesni motivi, a kad ih ima rezultat su malverzacije-nije potrebno interesnu pristranost proirivati na veinu u skuptiniveina e lanova moda ostati istih ruku (ali ne mogu kritiki prosuivati i zadrati bistrinu uma o stvarima o kojima nita ne znaju), a ravnoduna e veina pripasti onome tko se oko njih bude najvie trudio-Parlament moe zaustaviti loe mjere/imenovanje loeg ministra, a interes ministra i suparnikih pristaarasprava-tko e kontrolirati Parlament?-ministar (ef neke slube) osjea odgovornost, a skuptina ne-ministru/efu javne slube-vanije to e se kasnije misliti o njegovim postupcima nego u tom trenutku, dok e skuptina sebe smatrati (ali i svi ostali) lienom svake krivnje-skuptina nikad osobo ne snosi posljedice loih mjera koje je donijela (dok ne dosegnu dimenzije nacionalnog zla)

Prava dunost predstavnike skuptine u vezi s problemima uprave nije da o njima odluuje glasanjem, nego briga da osobe koje e odluivati o problemima budu prave-ni to ne mogu uspjeno raditi imenujui pojedinceni jedan in ne podlijee toliko snanome zahtjevu da bude izveden pod strogim osjeajem individualne odgovornosti, kao imenovanje ljudi za odreene slube-malo se rauna vodi o sposobnostima (prilikom imenovanjane postoji "poteno imenovanje")kvalifikacije mogu prepoznati samo oni koji poznaju te pojedince (ili prema iskazima onih koji su u poloaju da prosuuju)-ako visoki javni slubenici (odgovorni za imenovanja) smatraju te obaveze tako nevanima, kako li je tek sa skuptinama, koje se ne moe smatrati odgovornima-najgora imenovanja su ona za dobivanje podrke ili razoruavanja opozicije u predstavnikom tijelu-vielana tijela ne vode rauna o kvalifikacijama-kad o imenovanjima javnog tijela ne odluuju veze u stranci, ovjeka se imenuje ili zbog ugleda (esto nezasluenog) ili zbog popularnosti

Nikad se nije smatralo poeljnim da Parlament imenuje ak ni lanove Kabineta-ako je neka osoba kandidat stranke, opa je politika da on bude podran-Parlament odluuje jedino o tome koja e od 2 ili max.3 stranke ili grupe ljudi sastaviti vladu-miljenje stranke odluuje koji e od lanova biti podtavljen za vou-praksa i britanskog ustavaParlament ne imenuje ministra, ali Kruna imenuje efa vlade (sukladno s eljama iskazanima u parlamentu), a ostale ministre na preporuku efa, dok svaki ministar ima odgovornost imenovati podesne osobe u druga zvanja administracije (koja nisu stalna)-u republici-potreban drugaiji red stvarino, to sliniji ovome, vjerojatnije je da bi dobro funkcionirao-npr.SADef izvrne vlasti mora biti izabran u ustanovi neovisnoj o predstavnikom tijelu, ili se ijelo mora zadovoljiti imenovanjem premijera i na nj prebaciti odgovornost izbora suradnika i slubenika-teorijski bi to moglo biti prihvaeno , iako predstavnika tijela pokazuju snanu tendenciju za sve veim uplitanjem u detalje upravljanja -onaj tko ima najveu mo dolazi u iskuenje da je pretjerano koristi=praktina opasnost predstavnike vladavine

Vielana je skupina jednako nepodobna za neposredno donoenje zakona-niti jedan drugi intelekualni rad ne zahtijeva toliko iskusne i izvjebane umove, kolovane ljudedovoljan razlog za tvrdnju da zakone moe pripremiti samo odbor od nekoliko ljudi-vana injenica-svaku zakonsku odredbu treba sainiti najpreciznijim i najdalekovidnijim poimanjem njezina djelovanja na sve ostale odredbe-novo sastavljeni se zakon treba uklopiti u cjelinu s ve postojeim zakonimate je uvjete nemogue ispuniti ako se u skuptini raznovrsna sastava zakone izglasava stavak po stavak-sve se vie osjea neprilagoenost zakonodavne mainerije svrsinpr. rokovi za pripremanje zakonskih prijedloga onemoguuju Parlamentu da ih donese-kod pripreme prijedloga zakona koji cjelovito obuhvaa predmet (a takav je nemogue pravilno sastaviti ako izostaje svijest o ukupnosti problema), to se razvlai od sjednice do sjednice i nikad se nema vremena za rjeavanje - i to nikome nije vano, mada je prijedlog postavio neki autoritet (ak ni kad je rije o komisiji-izabranoj zbog dobrog poznavanja predmeta)-tako ni nakon nekoliko god. razmatranja neke mjere, ona ne moe biti donesena, jer Dom komuna ne eli propustiti povlasticu-odnedavna-obiaj da se prijedlog zakona (nakon odobrenja na 2.itanju) proslijedi na razmatranje nekom od odabranih odbora, ali ta praksa skrauje vrijeme, to se gubi kada prijedlog prolazi kroz Odbor cijeloga Doma-stavovi uutkani znanjem uvijek inzistiraju i drugu ansutu je praksu najprije uveo Dom lordova (iji su lanovi manje skloni mijeanju i manje osjetljivi na vanost individualnih glasova, nego lanovi izbornog doma)-izostavljeni stavci, drugi umetnuti(nepodobni), unoenje hirovitog lana, ugurani novi lanovi s povrnim poznavanjem predmetauzrokuju posljedice koje lan Doma koji je dao prijedlog (ili oni koji su ga podrali) nije predvidjeo-na narednoj je sjednici onda potrebno unoenje amandmana-jedna od mana=obrazloenje i obranu prijedloga nikad ne daje osoba koja ih je smislila(i koja vjerojatno i ne sjedi u Domu)obrana je preputena ministru ili lanu Parlamenta (koji ih nije sastavio, koji mora napamet uiti sve argumente, koji ne poznaje snagu prijedloga, ni razloge kojima bi ga podrao) nesposobnom suoiti se s nepredvienim prigovorima-ta se mana moe ispravitidoputenjem da vladu u oba doma zastupaju osobe njezina povjerenja, s pravom da govore, ali ne i da glasaju

Kada veina Doma komuna ne bi preputala sve poslove, kad ne bi zaboravljali da ima i boljih sposobnosti donoenja zakona, brzo bi se spoznalo da u zakonodavstvu nije jedini zadatak prigodan za predstavniku skuptinu da sama obavlja poslove, nego stvaranje uvjeta da budu obaljeni. obrada kakvoj vrsti ljudi ih treba povjeriti i da im daje nacionalnu podrku pi objavljivanju.-svaka vladavina s visokim stupnjem civilizacije, imala bi malo tijelo (ija je zadaa da djeluje kao Komisija za zakonodavstvo-ovlatena za donoenje zakona)-kada se ti zakoni revidiraju i sastavljaju, Komisija za kodifikaciju imala bi stalan posao nadgledavanja, zatite od propadanja i donoenje poboljavanja-Komisija za zakondavstvone bi samo za sebe imala mo donoenja zakona-utjelovljivala bi element inteligencije u stvaranju, a Parlament element volje-ni jedna zakonska mjera ne bi postala zakonom dok ga Parlament ne bi sankcionirao, a Parlament (ili oba doma)-mo odbijanja/vraanja prijedloga zakona Komisiji na ponovno razmatranje/ispravljanje-oba Doma mogu iskazati inicijativu, prosljeujui predmet Komisiji (s uputama za pripremu zakona)-Komisija ne bi imala mo uskratiti pomo zakonodavstvu-upute za izradu prijedloga zakona (o kojima si se suglasila oba doma)=imperativ za Komisiju-kad je mjera jednom oblikovana-Parlament ne bi smio imati moi mijenjati je-samo prihvatiti/odbiti/vratiti Komisiji na ponovno razmatranje-lanove Komisije imenuje Kruna, ali je ta sluba vremenski ograniena (npr.5 god)osim ako ih ne opozovu domovi Parlamenata (znog zloupotreba ili odbijanja sa sastave nacrt prijedloga na osnovi zahtjeva )-nakon isteka slube, lanovima se gasi obaveza sluenja (osim ako ih se ponovo ne imenuje)prikladan nain smjenjivanja nedoraslih i dolaska "mlae krvi"

Potreba za slinom odredbomatenska demokracija-na vrhuncu uspona, narodna je skuptina donosila psefizme (odluke o pojedinalnim itanjima politike), ali zakone je sastavljalo i mijenjalo manje tijelo=nomofilaci (obnavljali se 1 godinje), ija je dunost bila revidiranje zakonodavstva i odravanje konzistentnosti-u engl. je ustav jako teko unijeti uredbu (novu po obliku i sadraju), aali je mala odbojnost prema novim svrhama, prilagoavanju postojeih oblika i tradicija-mogue je obogaenje poboljanjem Ustava kroz mehanizme Doma lordova-kad bi bilo pravilo da svaka osoba imenovana za lana Zakonodavne komisije dobije doivotnu aristokratsku tituluvjerojatno bi prepustili i posao donoenja zakona profesionalnim zakonodavcima (osim u pitanjima politikih naela i interesa)tada bi prijedloge iz Gornjeg doma uvijek sastavljali oni i vlada bi na njih prenijela sastavljanje svih prijedloga zakona-olakalo bi se prolaenje zakonskih mjera kroz oba domaumjesto sastavljanja prijedloga i podnoenja izravno doma, dobili bi doputenje prikazati ga i proslijediti Zakonodavnoj komisiji-Domu bi bilo preputeno da na razmatranje ne predaje samo predmet nego i svaki posebni zahtjev ili nacrt prijedloga in extenso (kad bi se bilo koji lan osjtio sposobnim pripremiti ga)-Dom bi svaki nacrt predao Komisiji, zbog sugestija koje sadrava-Odbor doma bi prestao razmatrati prijedloge zakona, zato to bi s ugasila potreba za timbili bi pohranjeni-takvim bi uredbama zakonodavstvo postalo profesionalna djelatnost, a najvannija sloboda nacije (da njome upravljaju samo zakoni odobreni od njihovih predstavnika) bila bi sauvana i jo vrijednija, liena nedostataka

Prava djelatnost predstavnike skuptine=nadgledavanje i kontroliranja vlade, rasvjetljavanje svih njenih poslova, tjerati ju da izloi i opravda svaku akciju, osuditi ih ako su za osudu, istjerati ljude iz lube ako zloupotrebljavaju povjerenje i imenovati njihove nasljednikedovoljno osiguranje za slobodu nacije-Parlament ima i zadau da istodobno bude naciji i odbor za albe i kongres javnih miljenjasvaka osoba u zemlji moe raunati da e nai nekoga tko govori u njezino ime licem u lice s protivnicima-prevladavajue miljenje unutar nacije u parlamentu se oituje kao vladajue-u parlamntu mogu svoje mjere oblikovati prema trenutnim potrebama i nastupajuim tendencijama-predstavnika skuptina=jedna od najznaajnijih politikih institucija, koja moe djelovati bilo gdje i jedno od najistaknutijih dostignua slobodne vladavine (koje se temelji na "govorenju", tj. raspravama)-"govorenje" se nikad ne bi toliko podcjenjivalo, da mu nije doputeno da zaustavlja injenja -injenje (kao rezultat rasprave) nije zadatak tijela mjeovitog sastava, nego posebno obrazovanih pojedinacaprava je zadaa skuptine da pojedince poteno odabere i poslije im se ne mijea u posao (osim prijedloga i kritika i davanja/odricanja konanog peata nacionalnog pristanka)-budui da nema takve razborite uzdrljivosti, narodne se skuptine hvataju poslova koje ne znaju dobro raditi (upravljanje&sastavljenje zakona, pri emu ne brinu za nikakav mehanizam, nego osiguravaju vlastiti)-njihova je uloga da upozore potrebe, budu glas naroda i mjesto rasprave surotstavljenih miljenja o javnim stvarima-nita drugo osim ogranienja funkcija predstavnikih tijela unutar racionalnih granica, nee oogui prednost narodne kontrole u profeionalnom zakonodavstvu i upravinema naina da se poveu dostignua, osim razdvajanjem funkcija, odvajajui zadau kontrole i kritike od stvarnog voenja oslova (prenosei prvu na predstavnike veine, a drugoj osiguravajui dostignuto i praktino primjenjenu inteligenciju posebno obuene i iskusne nekolicine)

6. poglavljeNedostaci svakog oblika vladavine mogu biti negativni ili pozitivni

Negativni nedostatak ako vladavina ne osigura nadlenim institucijama dovoljno moi da mogu obavljati nune funkcije ili ako stalnom upotrebom ne razvije dovoljno aktivne sposobnosti i drutvena osjeanja pojedinaca.Kada su ljudi previe skloni divljoj nezavisnosti nisu jo zreli za predstavniku demokraciju.Jedna od opasnosti skuptine koja kontrolira: moe biti rasipna u dijeljenju moi, ali je poslije uplitanjem ograniava; da moe naveliko dijeliti mo,a zatim je uzimati natrag mnotvom pojedinanih inova uplitanja u poslove administracije.2. nedostatak je vidljiv u opisu izrazito loih strana despotizma. Usporeujui dva oblika narodne vladavine prednost ima onaj koji je najire rasprio obavljanje javnih funkcija uskratom prava glasa samo najmanjem broju ljudi i otvaranjem svim klasama privatnih graana najiri udio u svim detaljima sudskoga i administrativnog poslovanja.Pozitivni nedostaci i opasnosti:1. Ope neznanje i nesposobnost2. Opasnost da ono bude pod utjecajem interesa to nisu identini s opim blagostanjem zajednice.1. OPE NEZNANJE I NESPOSOBNOST prvi nedostatak je svojstven narodnoj vladavini- energija nekog monarha, upornost i razboritost aristokracije smatraju se najpovoljnijim komparativnim prednostima u odnosu na prevrtljivost i kratkovidnost ak i ograniene demokracije.- nasljedna monarhija nadmauje demokraciju u svim oblicima nesposobnosti to ih se smatra svojstvenima ba za potonju- monarhova lina volja stalno je u sukobu s preprekama zbog svojeglavosti podanika i monih pojedinaca meu njima.- nekoliko zapanih nasljednih monarha: Elisabetha, Henri IV., Gustavus Adolphus- jedine aristokracije koje su pokazale visoke sposobnosti upravljanja i djelovanja prema stalnih politikim naelima u toku mnogih generacija: rimska i venecijanska. U Veneciji je stvarno upravljanje poslovima bilo strogo u rukama malobrojne oligarhije unutar oligarhije koja je cijeli ivot podredila uenju i obavljanju dravnih poslova. Rimska vladavina je poprimila vie osobina otvorene aristokracije. Vladajue tijelo, Senat, bilo je sastavljeno od osoba koje su ve obavljale javne funkcije, svoj ivot su posve podredili obavljanju javnihn funkcija te im ak nije bilo doputeno da napuste Italiju.- aristokracija (npr. engleska aristokracija) u kojima je klasa koja je imala vlast temeljila tu vlast samo na svome drutvenom poloaju prema intelektualnoj sposobnosti bila je vrlo slina demokraciji.- prema intelektualnim karakteristikama vladavine valja usporeivati predstavnike demokracije i birokracije.- birokratska vladavina ima veliku prednost: ona gomila iskustvo, stjee iskuana i promiljena tradicionalna pravila ponaanja i brine o primjerenosti praktinog znanja onih koji neposredno obavljaju poslove. Mane birokracije: bolest od koje pate birokratske vladavine je rutina; propadaju zbog nepromjenjivosti vlastitih naela,potiskuje individualnost njezinih individualnih lanova.- birokracija uvijek tei da postane pedantokracijom.- rimska birokracija je izbjegla tu tipinu bolest birokracije oito zbog njezina narodnog elementa.- ruska vlada je karakteristian primjer i dobrih i loih strana birokracije: vrsta maksima, ustrajnost, strunost,ali i korupcija i stalna odbojnost prema poboljanjima izvana. Kineska vlada: jednake kvalitete i nedostaci.- vladavina izvjebanih inovnika ne moe za zemlju initi stvari kakve moe slobodna vladavina, ali moemo pretpostaviti da je sposobna za neke stvari koje slobodna vladavima sama po sebi ne moe uiniti.- jedan od najvanijih ciljeva politikih institucija je dosegnuti onoliko osobina jedne koliko su one sukladne drugoj, osigurati ih onoliko koliko ih se moe uskladiti, itd.- demokracija ima dosta da radi da bi sebi pribavila koliinu duhovne sposobnosti dovoljnu za njezin pravi posao, posao nadgledanja i kontrole.- u razmjeru u kojem demokracija to ne uspije pribaviti,skuptina e rastjerati dobro ministarstvo i uzdii/podrati ono loe,preutno e pristati na zloupotrebu povjerenja u njima, opozvat e dobre zakone i aktivirati loe,itd.- to su neke od opasnoti predstavnike vladvine nastale uspostavljanjem takva predstavnitva koje ne osigurava odgovarajuu koliinu inteligencije i znanja u predstavnikoj skuptini.

2. OPASNOSTI VEZANE ZA MRANE INTERESE- npr. interes vlade je da nametne visoke poreze, interes zajednice je da joj porezi budu toliko niski koliko to doputaju nuni trokovi dobrog upravljanja; interes kralja i vladajue aristokracije jest posjedovanje neograniene vlasti nad narodom da bi se nametnulo potpuno slaganje s voljom i tenjama vladara, a interes ljudi je da se nad njima vri samo onoliko kontrole koliko je to u skladu s postizanjem legitimnih ciljeva vladavine.- te su stvari posve oite kad je rije o monarhiji ili aristokraciji (sebini interesi)- ono to moemo prigovoriti svakoj teoriji vladavine jest njezina vlastita pretpostavka da e brojana veina ponaanje podeavati prema vlastitome stvarnom krajnjem, a ne neposrednom i oiglednom interesu.- Coleridge: ovjek stvara motiv, a ne motiv ovjeka. Ono to je nekom ovjeku u interesu da ini, ne ovisi toliko o vanjskim okolnostima, koliko o tome kakav je ovjek. Dvije vrste interesa: interesi do kojih je ovjeku stalno i oni do kojih mu nije stalo. Sebini i nesebini interesi; bliski i daleki interesi. - vlast korumpira ovjeka. Kad neki ovjek ili skupina ljudi dobiju vlasti smatraju se povlatenima jer to ih vie oboavaju drugi ljudi, poinju oboavati i sami sebe.- samo nesebina panja prema drugima, a posebno prema onome to dolazi poslije, prema ideji o buduim naratajima, vlastitoj zemlji i ovjeanstvu ono je to usmjerava umove i ciljeve klasa ili grupa ljudi ka udaljenim i neoiglednim interesima.- mrani interesu su jedna od najveih opasnosti za demokraciju, ali i za sve ostale oblike vladavine. To je opasnost klasnoga zakonodavstva, vladavine namijenjene neposrednoj koristi vladajue klase na trajnu tetu cjeline.Kako stvoriti djelotvorna osiguranja protiv tog zla?Odnose radnika i poslodavaca u ureenju predstavnikog sistema bi trebalo maksimalno uravnoteiti, tako da svaki ima utjecaj na jednak broj glasova u parlamentu. Veina u svakoj od tih klasa bi u svakoj raspravi rukovodila vlastitim klasnim interesima. U svakoj od tih klasa postojala bi i manjina u koje bi takva razmatranja bila podreena razumu i opemu dobru, pa bi ona u pripadajuoj klasi (udruena s veinom duge) mogla pomaknuti jeziac vage protiv svih zahtjeva vlastite veine. Ljudi koji se rukovode uzvienijim stvarima , iako malobrojni i slabi da bi prevladali pritisak veinskih, postaju nakon opsenijih rasprava i agitacije dovoljno snani da prevagnu u korist mase privatnih interesa na istoj strani. Predstavniki bi sistem trebao biti konstituiran tako da moe odrati opisano stanje stvari.

8.POGLAVLJEO PROIRENJU PRAVA GLASA

-PREDSTAVNIKA DEMOKRACIJA: Predstavljanje svih, ne samo veine; u njoj bi rije imali interesi, stavovi i intelektualne razine manjina Jedina ravnopravna i nepristrana demokracija, jedini istinski tip demokracije Apsolutnu vlast bi imala numerika veina Sastavljena od samo jedne klase, jedinstvene po svojim pristranostima, predrasudama i nainima miljenja Takvo ureenje bi bilo podlono karakteristinim manama klasne vladavine, ali ne bi bilo ograniavano (osim zdravim razumom, umjerenosti i sustezanju same klase) Povjerenje u ustave se temelji na sigurnosti (da nosioci vlasti ne mogu zloupotrebljavati vlast) Treba pronai sredstva za sprjeavanje zloupotrebe vlasti, ne rtvujui prednosti narodne vladavine-OGRANIENJE PRAVA GLASA obvezno iskljuenje nekog dijela graanstva od glasa u predstavnikom tijelu; time ne moemo sprijeiti zlouporabu vlasti jedna od najveih prednosti slobodne vladavine je obrazovanje inteligencije i osjeanja, to se prenosi do najniih redova, kad su oni pozvani na sudjelovanje u akcijama koje neposredno utjeu na velike interese njihove zemlje Osoba iji su interesi inae usmjereni na mali krug oko nje, u politikoj raspravi i kolektivnoj politikoj akciji ui suosjeati sa svojim sugraanima te postaje lanom zajednice Politike rasprave se vode iznad glava onih koji nemaju pravo glasa i ne nastoje ga dobiti (takve e osobe ili biti stalno nezadovoljne ili e smatrati da se njih opi poslovi drutva ne tiu) Osobna je nepravda oduzeti nekome pravo glasa (osim radi zatite od jo veeg zla) Vladari i vladajue klase moraju brinuti o interesima i eljama onih koji imaju pravo glasa, no u sluaju onih koji su iskljueni to ne mora biti tako, jer njihove elje ne moraju uvaavati

-ISKLJUENJE OSOBA ILI KLASA: Ni jedan izborni sistem ne moe uporno iskljuivati bilo koju osobu ili klasu, te mora birako pravo omoguiti svim punoljetnim osobama koje ga ele dobiti Ima odreenih iskljuenja zbog dobrih razloga (npr. nepismene osobe ne bi smjele imati pravo glasa), a njih se moemo rijeiti ukoliko ukinemo stanja koja ih uzrokuju Pravo glasa ne bi smjele imati osobe koje nisu sposobne brinuti o sebi, koje ne mogu inteligentno zadovoljavati vlastite interese i interese drugih no, nemogue je provjeriti sva takva (ne)znanja, te bi takva zabrana mogla uzrokovati mnoga negodovanja Bolje je pravo glasa podijeliti svima bez ikakvih uskraivanja ili ustegnuti svima bez ogranienja, nego jednome dati, a drugome uzeti, prema slobodnoj volji vladara ili vladajue klase Mill navodi da se pravo glasa treba iskljuiti svima koji ne ive u normalnim uvjetima (npr. osobama koje primaju socijalnu pomo, koje su bankrotirale ili koje ne plaaju poreze) jer osobe koje vlasitim radom ne mogu zaraditi sredstva za ivot nemaju pravo na tui novac-OPASNOSTI ZA PRAVO GLASA / VIESTRUKOST GLASOVA: Opasnosti (nepismenost,neplaanje poreza i sl.) u posjedovanju prava glasa se moe ukloniti ako to ljudi iskreno ele, ne nekim umjetnim izumom, nego provoenjem prirodnog ivotnog reda Iako bi svatko trebao imati pravo glasa, pravilo da je svaiji glas jednako vrijedan stvar je posve drukije naravi npr. ako dvije osobe sa zajednikim interesom u nekom poslu imaju suprotstavljene stavove, iji stav je vrijedniji (je li pravedno da se oba stava uzimaju kao jednako vrijedni ili treba procijeniti koji je vrijedniji?) Takoer, nedopustivo je da se nadmoniji utjecaj stjee vrednovanjem imovine jedini razlog koji moe opravdati da se stav jedne osobe vrednuje s vie od 1 glasa jest individualna intelektualna nadmo Viestrukost glasova se nikako ne moe protegnuti tako da osobe (ili klasa) koje su stekle tu povlasticu prevagnu nad ostalim dijelom zajednice, zahvaljujui upravo povlastici Nuno je da i najsiromanijim lanovima zajednice bude omogueno koritenje povlastica, ukoliko dokau da su po inteligenciji ovlateni koristiti ih (uvesti ispit kojim bi se provjeravale sposobnosti potrebne za dobivanje veeg broja glasova) Viestruko glasanje je nepoznato u izborima za parlament, te je mala vjerojatnost skoroga ili dobrovoljnoga prihvaanja Dvostruki glas moe znaiti da osoba dva puta glasa na istom biralitu, ali i da glasa u dva izborna okruga (iako ova povlastica pripada vie imunijima nego inteligentnijima) Treba smisliti nain viestrukog glasanja koje bi obrazovanijima odredio znaajniji utjecaj, ali bez izazivanja negodovanja ostatka drutva-Mill pridaje veliku vanost emancipaciji onih koji ve imaju glasove, ali beskorisne, jer su uvijek brojano nadglasani (smatra da bi trebalo proporcionalno predstaviti sve manjine)-Mill zagovara naelo viestrukoga glasanja-Mill jednako pravo glasa ne smatra neim to je inae dobro samo po sebi, ako je osigurana zatita od zloupotreba. Smatra ga relevantno dobrim (manje pogubnim od nejednakog prava zasnovanog na sluajnim okolnostima), no u osnovi krivim jer prihvaa kriva mjerila (neznanje ima pravo na jednaku politiku mo kao i znanje).-duh institucija trebao bi biti utemeljen na miljenju kako svatko ima pravo na nekakav utjecaj, ali bolji i mudriji ljudi vie od drugih-ureenje koje omoguuje jednak utjecaj svakom ovjeku(najobrazovanijima kao i najmanje obrazovanima) pridonosi napretku, jer dolazi do razvoja inteligencije kod manje obrazovanih pojedinaca-ene imaju jednako pravo glasa kao i mukarci!!-izborno pravo ovisi o osobnim kvalitetama

9. poglavlje- Da li bi trebale postojati dvije faze izbora?-proces: primarni birai samo biraju druge birae, a ovi zatim lanove parlamenta-zamisao je da ti birai intelektom i karakterom nadmae masovno izborno tijelo te se pokau promiljeniji i prosvjeeniji->na taj bi nain biranje bilo uinjeno s veim osjeajem odgovornosti nego izbor samih masa-moe se misliti da e tim neizravnim aranmanom donekle biti smanjene opasnosti svojstvene narodnoj moi-da bi sistem mogao funkcionirati kako elimo, mora biti proveden u onom duhu u kakvom je i planiran-ne smije se svakoga od njih pitati tko bi trebao biti lan parlamenta, ve koga bi on najvie volio da bira u njegovo ime-jedini posao biraa je birati zbornike, a ne samoga lana-bira e se rukovoditi osobnim potivanjem nekoga privatnog pojedinca-politika zadaa za koju su zadueni promauje u razvoju javnog duha i politike inteligencije-ako bira ne pokazuje nikakva zanimanja za krajnji rezultat, kako ili zato da od njega oekujemo ikakvo zanimanje za proces to mu prethodi?-eljeti izabrati biraa, koji e izabrati tog pojedinca, prirodna je posljedica elje za imanjem odreena pojedinca kao vl.predstavnika u parlamentu-strast za apstraktnom pravdom uobiajeno je naelo dunosti radi dunosti,a mogue je samo osobama prilino visokog stupnja kultiviranosti-od svih javnih funkcija, ova je najmanje namijenjena pobuivanju osjeaja siromanijih lanova zajednice i najmanje izaziva interes-odlunost da savjesno obavi svaku dunost koju mora obaviti-kada bi masa biraa dovoljno brinula o politikim poslovima da bi pridavala neku vrijednost ogranienu sudjelovanju u politici, ne bi se vjerojatno zadovoljila tako smanjenim udjelom-neka osoba ne moe dobro prosuivati o sposobnostima kandidata zbog niske razine obrazovanja, ali moe dobro prosuivati o potenju i opim sposobnostima-nema potrebe za nekim konstitucionalnim aranmanom ako glasa pristane na procjenu vlastitih sposobnosti kao to je gore opisano i zaista eli da izbor provede osoba u koju on ima povjerenja-prednost posrednog glasanja se postie u neposrednom kada se ta dva oblika biranja podudaraju-sistemi se razlikuju ako prepostavimo da e glasa radije osobno odluiti o izboru predstavnika, pa drugoga puta jer mu zakon ne doputa neposredniji nain djelovanja-ako osoba eli birati izravno, ona to moe uiniti usprkos zakonu na nain da treba izabrati pristau kandidata ili nekoga tko e se zakleti da e glasati za toga kandidata-na ovaj nain se bira predsjednik SAD-a, gdje graani ne glasaju za predsjednika, nego za izbornike koji biraju predsjednika-glasuje se uz izriito zaduenje da glasaju za odreena kandidata- nee biti korisno biranje najpodesnije osobe za predsjednika ili lana parlamenta sve dok cijelo ovjeanstvo ne prihvati Platonovo miljenje da je prava osoba kojoj treba povjeriti vlast ona koja je najmanje voljna prihvatiti je-birai biraju kandidate koji se sami nude-ako imaju ikakve politike aktivnosti, birai, kojima je stalo do glasanja, ve su odluili za koga e glasati i tome e jedino obratiti pozornost-poto postoje spremne liste izbornika, jedino pitanje to si bira postavlja jest: koju od tih lista podrati?-izbori u dvije faze u praksi se pokazuju dobrima, kad izbornici nisu izabrani smao kao izbornici ve kad obavljaju i druge vane funkcije->to ih prijei da ih se bira samo kao delegate s odreenim glasom-Senat SAD-a-trebao predstavljati drave kao takve-unutranji suverenitet svake drave jednako svet-> svaka alje u Senat jednak broj lanova (2)-lanove u Senatu ne bira stanovnitvo ve dravne zakonodavne skuptine, a njih bira narod svake drave-zakonodavne skuptine se bira imajui u vidu ciljeve-pri izboru lanova skuptine, kandidati izriu vlastiti sud-takvi izbori su izuzetno uspjeni jer se Senat uvijek sastoji od najistaknutijih koji su dovoljno poznati u javnom ivotu-u odreenim uvjetima, to je najbolje sistem koji se moe usvojiti, mautim, te je uvjete jedva mogue postii u praksi-jedina tijela slinih obiljeja su gradske skuptine-kvalitete tih tijela to omoguuju obavljanje ogranienih i posebnih dunosti nisu posebne sposobnosti za prosuivanje o usporednim kvalifikacijama kandidata-valjalo bi voditi rauna o sposobnosti lanova, iako bi neki meu najsposobnijima bili iskljueni, premda bi to bilo samo iz potrebe da se bira ljude-nazori u opoj politici su u skladu s nazorima glasaa-politiki utjecaj gradskih vijea doveo je do izopaenja municipalnih izbora, pretvarajui ih u stranake politike

Nedostaci -svaku prednost posrednih izbora mogue ostvariti i u neposrednim izborima-posredni izbori ne posjeduju mo da budu sredstvom razvoja, javnog duha i politike inteligencije-glasa se ne moe poistovjetiti sa svojim lanom parlamenta-sam lan parlamenta e imati slabiji osjeaj odgovornosti-malen broj osoba nee moi odoljeti mogunostima spletkarenja i korupciji-izborna tijela e biti svedena na male opine- za siguran izbor bit e dovoljno pridobiti malen broj osoba-potkupljenim glasom krajnji birai nita ne riskiraju-jedini rizik je da ne budu ponovno imenovani krajnjim biraima- treba uvesti kazne za podmiivanje-krajnji birai bi se bojali upotrijebiti svoj glas kad bi izbor bio pod izriitom zakletvom-kad bi izbori u dvije faze poeli pokazivati neke rezultate, onda bi bio oznaen poetak njihova loeg utjecaja-najbolje to moemo rei o ovom sistemu, jest da u nekim prilikama moe biti praktinijim sredstvom od viestrukoga glasanja, da svaki lan zajednice dobije neki glas-okolnosti bi ono mogle pretvoriti u pogodan oblik privremenog kompromisa, no ono ne provodi ni posve ni dovoljno nijedno naelo da bi se moglo preporuiti kao trajno ureenje

12. poglavlje

-States general- Nizozemska, lanovi skuptine su delegati-pravilan izbor predstavnika: po sposobnostima i odgovornosti biraima-obvezivanje kandidata na uvjete prije izbora

13. poglavlje: O Drugom DomuPristalice ograniene i neograniene demokracije temeljno se razlikuju po pitanju Drugog Doma. Mill smatra da je pitanje treba li se Parlament sastojati od jednog ili dva Doma od male vanosti, ako su sva ostala ustavna pitanja dobro razrijeena.Domovi bi mogli biti slinog ili razliitog sastava. Ako su slinog, oba e biti pod istim utjecajima, i veina u jednom e vjerojatno biti istog miljenja kao veina u drugom. Istina je da nunost dobivanja suglasnosti oba Doma za donoenje bilo koje mjere moe s vremena na vrijeme biti prepreka za poboljanje, jer, uz pretpostavku da su obje kue reprezenatativne i jednake po broju lanova, broj koji neznatno prelazi etvrtinu cijelog zastupnitva moe sprijeiti donoenje zakona, dok je, ako postoji samo jedna kua, zakonu osiguran prolazak ako ima golu veinu.Nee se esto dogoditi da e, od dvije slino skladane kue, jedna biti gotovo jednoglasna, a druga gotovo jednako podijeljena; ako veina u jednoj odbacuje mjeru, postojati e velika manjina koja se protivi u drugoj; bilo kakvo poboljanje, dakle, koje bi se moglo tako sprijeiti, e gotovo u svim sluajevima biti ono koje je imalo ne mnogo vie od obine veine glasova u cijelom tijelu, a najgora posljedica do koje bi moglo doi jest da se nakratko odgodi donoenje mjere.Argument koji najee slui u korist dva Doma, a to je da se sprijei prenagljenost, Mill ne smatra jakim; smatra da je zastupnitvo loe ako utvren nain poslovanja ne zahtijeva nita vie od dva razmatranja. Ono to, prema Millu, ide najvie u korist dva Doma, jest zli uinak bilo kojeg monika, bilo da je rije o pojedincu ili skuptini, zbog svijesnosti da se samo na sebe oslanjaju o donoenju odluka (lako se uobraziti i postati despot). Zbog toga ni jedan Dom ne bi smio biti izloen korumpirajuem utjecaju nepodijeljene moi, ak ni na jednu godinu. Jedan od neophodnih rekvizita pri praktinom voenju politike, posebno u voenju institucija, jest pomirenje; spremnost na kompromis; voljnost da se neto ustupi protivnicima, i da se pronae dobar nain kako bi se to manje vrijealo osobe suprotnih stajalita.Domovi ni ne trebaju biti jednako sastavljeni, mogli bi provjeravati jedan drugoga. Jedan bi mogao biti demokratski,a drugi bi predstavljao stajalite koje bi na neki nain ograniavalo demokraciju. Uinkovitost bi ovisila o podrci drutva kojim nareuje izvan Doma. Mill ne vjeruje da bi, u stvarno demokratskom drutvu, Dom Lordova imao ikakvu praktinu vrijednost kao moderator demokracije. Prava moderirajua mo u demokratskom ustavu mora djelovati u i kroz demokratski Dom. Trebalo bi postojati sredite otpora predominantnoj moi u Ustavu, stoga i demokraciji u demokratskim ustavima; Mill to smatra osnovnom maksimom vladanja. Ako postoje dvije kue, jedna koja predstavlja ljude i druga koja predstavlja stale (klasu) ili koja uope nije predstavnika, Mill smatra da se, u demokraciji, ta druga ne bi mogla oduprijeti odstupanjima prve. Dio nacionalnog predstavnitva imati e veu teinu nego u omjeru s brojanom snagom, i biti e, na najuinkovitiji mogui nain, moralno sredite otpora koje je toliko potrebno. (koji bulitako netko kui nek mi objasni).

Poeljno je da se Drugi Dom sastoji od elemenata koji ga guraju da se suprotstavi klasnim interesima veine. Uvjete koje navodi u knjizi Mill ne nalazi u njihovom tadanjem Domu Lordova. Od svih principa na kojima bi se tijelo koje treba upravljati demokratskom nadmoi (lol) moglo izgraditi, najboljim se ini onaj na kojem se temelji rimski Senat,najkonzistentnije mudro i razborito tijelo koje je ikad vodilo poslove s javnou. (I shit you not, tako pie)

Nedostaci demokratske skuptine koja predstavlja javnost jesu nedostaci same javnosti. Zato bi ju trebalo povezati s tijelom koje je prolo posebne pripreme i ima neka posebna znanja. Ako jedan Dom predstavlja popularno miljenje, drugi bi trebao predstavljati osobne vrijednosti, ispitane od strane javnih slubi i utvrene praktinim iskustvom.Ako je jedno Narodni Dom, drugi bi trebao biti Dom Dravnika, u kojem bi bili svi mukarci koji su proli kroz neki vani politiki ured ili zaposlenje. Mill teoretizira o moguem ustroju Senata u Engleskoj i zatim navodi preko cijele stranice od kojih bi se ljudi mogao sastojati (razni politiari, generali, kapetani itd.)

E sad, kako sastaviti taj domTvrdi da, osim ako ne doe do ''nasilnog svrgavanja postojeeg Ustava'', bilo koji Dom koji koj bi mogao postojati morao bi se izgraditi na temelju Doma Lordova. Ukidanje te skuptine ili mjenjanje za Senat kojeg je sam Mill ''skicirao'' ne dolazi u obzir. Tako kaePredlae jednu praksu kojom se tada ve sluili kotsko i irsko plemstvo, a to je da plemie u Domu zastupaju predstavnici (da oni svi osobno ne dolaze). Tako bi svakih deset plemia izabralo jednog predstavnika, i bili bi slobodni da se pri tom odluivanju grupiraju kako ele. Opet preko brda i dolina detaljno objanjava postupak Svaki plemi ima pravo na jedan glas odn. pravo glasati za jednog predstavnika. Svaki plemiki kandidat koji skupi barem deset glasova slubeno postaje predstavnik. Druga mogunost formiranja Drugog Doma jest da zastupnike izaberu oni iz Prvog; s time da ne smiju sami biti nominirani i za Drugi, odn. ne smiju birati meu sobom (poput amerikog Senata).

I za kraj, Mill tvrdi da je najbolji sastav Drugog Doma onaj koji utjelovljuje najvei broj elemenata osloboenih od klasnih interesa i predrasuda veine, te koji nema nita protiv demokratskih osjeaja. Oslanja se na Drugi Dom bilo koje vrste da ublai nadmonost veine. Narav predstavnike vlasti ovisi o sastavu Doma, i usporeujui s tim, sva druga pitanja vezana uz oblik vlasti su beznaajna. (po Millu)

plus sa wikipedieParlament Ujedinjenog Kraljevstva, puni naziv Parlament Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske, je vrhovnozakonodavno tijeloUjedinjenog Kraljevstva. Parlament je dvodoman. Sastoji se od gornjeg doma,Doma Lordovai donjeg, Zastupnikog doma. Britanska kraljica je trei dio ustroja Parlamenta.

14. poglavlje O ZAVRNOJ VLASTI U PREDSTAVNIKOJ VLADAVIDNINee biti poinjena velika greka u klasificiranju dunosti ako su ljudi spremni poeti iz poetka i ako se ne smatraju vezani nizom dogaaja koji su u staroj vladavini proizveli postojeu podjelu javnih poslova. Klasifikacija funkcionera trebala bi odgovarati klasifikaciji predmeta i ne bi trebalo postojati nekoliko meusobno nezavisnih odjela , koji bi nadgledali razliite dijelove iste prirodne cjeline. Tamo gdje je cilj koji se treba postii jedinstven (nr. Kako imati efikasnu vojsku), i autoritet koji vodi brigu o tome trebao isto tako biti jedinstven. Ukupna sredstava namijenjena jednom cilju trebala bi biti pod istom kontrolom i odgovornou. Razliite vrste sredstava nisu povezane i prilagoene jedna drugoj pod vodstvom bilo koje vodee ideje: i dok svaki odjel gura naprijed vlastite zahtjeve, ne obazirui se na zahtjeve ostalih, svrha posla biva stalno rtvovana samom poslu. Ope pravilo svaka izvrna funkcija, nadreena ili podreena, trebala bi biti odreena dunost konkretnog pojedinca. Svima bi trebalo biti oito tko je to uinio i ijom je grekom neto ostalo ne uinjeno, Odgovornost je jednaka nuli, a da bi je se odralo na visokoj razini jedna osoba mora dobiti nagradu za ono to je uinjeno i na sebe primiti krivicu za ono to je loe uinjeno.Dva su oblika dijeljenja odgovornosti: 1. Jedan koji samo oslabljuje2. 2. Drugi koji je apsolutno unitava. Odgovornost slabi kada kad se za isti posao trai zajedniko djelovanje vie od jednog funkcionera. Svaki od njih jo je uvijek stvarno odgovoran; ako je uinjeno krivo, nitko od njih ne moe rei da to nije uinio; on je jednako toliko uesnik koliko i suuesnik u nekom prijestupu; ako je tu bilo zakonskog kriminala, oni bi svi trebali biti zakonski kanjeni, a njihova kazna ne bi trebala biti manje otra nago u sluaju da se radi samo o krivici jedne osobe. Nagrade javnog mijenja se uvijek smanjuju kada je odgovornost podijeljena. Greke uesnik ima ispriku za sebe i za cijeli svijet ako su sa njim bile ukljuene i druge osobe.Odbori odgovornost je u tom sluaju puki naziv. Odbori su paravani. Ono to odbor radi nije niiji in, nitko za njega ne moe odgovarati. Odbori nisu dobar instrument za izvrne poslove. Mnotvo savjetnika znai mudrost i jedan ovjek rijetko ispravno odluuje ak i o vlastitim stvarima, a kamoli o stvarima od javne vanosti kada koristi samo vlastito znanje ili samo jednog savjetodavca. Nekome moemo dati apsolutnu mo i potpunu odgovornost uz uvjet da mu se osiguraju savjetnici od kojih e svaki biti odgovoran za svoje miljenje. Potrebno da tada osoba redovno saslua raznovrsna miljenja i obavijesti se u raspravama cijele skupine savjetnika. Primjer vojni i mornariki ministri trebali bi imati savjetodavno tijelo u kojem e biti sposobni i iskusni profesionalci koji e ostati u slubi unato promjenama vlade kao stalni slubenici. Svi koji su imenovani na visoke poloaje putem izbora, a ne redovitim napredovanjem u slubi bi trebali ostati na odreen rok. Takvo pravilo smanjuje mogunost spekulacija prilikom imenovanja jer ona nisu doivotna, a smjenjuju se oni koje ne valja zadrati, a dovode se sposobniji mladi ljudi za koje moda ne bi bilo mjesta kada bi se ekala neija smrt ili dobrovoljna ostavka. Savjeti bi trebali biti samo konzultativne naravi, a krajnja odluka trebala bi se prepustiti iskljuivo ministru. Primjer- savjet Generalnog guvernera i savjet guvernera razliitih pokrajina u Indiji. Savjeti su sastavljeni od osoba koje struno poznaju indijske prilike. Od svakog lana savjeta se oekuje da da miljenje. Svaki lan ima opciju i ima pravo na izlaganje i obrazloenje svoga stava. Guverneri i generalni guverner, ako smatraju da je to potrebno, mogu zanemariti miljenje Savjeta. Rezultat je da je ef osobno i stvarno odgovoran za svaki in vlade. Takav nain voenja najviih upravnih poslova jedan je od najuspjenijih primjera kako se sredstava prilagouju ciljevima to ih je politika historija do sada pokazala.Jedno od najvanijih naela dobre vladavine u demokratskom ureenju jest da ni jedan izvrni funkcioner ne bi smio biti postavljen u narodnim izborima: klasifikacija za njegovo obnavljanje spadaju u onu specijalnu i profesionalnu vrstu, to je na pravi nain mogu vrednovati samo osobe koje i same posjeduju neke od tih kvalifikacija ili imaju neko praktino iskustvo s njima. Svi podreeni javni slubenici koji nisu imenovani nekim nainom javnog natjeaja trebaju biti odabrani posredstvom pod neposrednom odgovornou nadlenog ministra. Ministra e odabrati glavni ministar, a samog glavnog ministra trebala bi u kraljevskoj vladavini slubeno imenovati Kruna. Funkcioner koji ih je imenovao trebao bi biti jedina osoba opunomoena da ukloni svakog podreenog slubenika kojega je potrebno ukloniti.Da li bi ef u republikanskoj vladavini trebao biti izuzetkom kada je rije o imenovanju izvrnih slubenika na narodnim zborovima? Da li je dobro pravilo na osnovi kojeg su u amer. Ustavu predvieni izbori za predsjednika jednom u etiri godine a sudjeluje cijeli narod? Bolje bi bilo da vrhovnog funkcionera u republici javno imenuje predsjedniko tijelo kao to se imenuje i glavni ministar konstitucionalnoj monarhiji. Stranka s veinom u Parlamentu imenovat e tada vlastitog vou, onoga koji je uvijek meu prvima, a esto i najistaknutija osoba u politikom ivotu, dok je predsjednik SAD-a gotovo uvijek nepoznat ovjek ili netko tko je stekao slavu u nekoj drugoj oblasti,a ne u politikom ivotu. Druga vana stvar su negativni efekti proizali iz neprekidnog voenja pred. Kampanja. Cijelo se vrijeme izmeu dva izbora provodi doslovce u pripremi novih. Panja cijele zajednice usmjerava se k samim politikim linostima, a o svakome javnome pitanju se raspravlja i odluuje, manje prema njegovoj vrijednosti nego prema oekivanom utjecaju na pred. Izbore. Poeljno je da postoji neka vlast u dravi koja moe u svako doba i prema vlastitom nahoenju sazvati novi parlament. Kada postoji stvarna sumnja, koja od dviju suparnikih stranaka ima najvie sljedbenika, vano je da postoje ustavna sredstva neposredne provjere i rjeavanja tog pitanja. Ni jedna stranka nema dovoljno povjerenja u vlastitu snagu da bi pokuala provesti neto to bi moglo i izazvati protivljenje bilo koje strane, koji ima direktan ili indirektan utjecaj u toj nerijeenoj borbi. Ogromna mo je centralizirana u rukama vrhovnog funkcionera i nedovoljna odanost mase naroda slobodnim institucijama, toj osobi pruaju priliku da uspije u pokuaju obaranja ustava i uzurpiranja suvremene vlasti. Ne moe se dozvoliti da postoji najvii funkcioner koga Parlament jednim glasanjem ne bi mogli svesti na privatnu osobu. Sudski su slubenici oni imenovanje kojih ne bi smjelo imati ba nikakve veze s narodnim izborima. Pravednost i nepristranost se toliko malo trae pri izboru za lana parlamenta, koliko je to mogue u bilo kojoj aktivnosti ljudi. Uloga biraa nije da dodjeljuje neto na to bi bilo koji kandidat imao pravo, niti trebaju ocjenjivati ope zasluge kandidata, nego izjavljuju kojem od njih daju osobno povjerenje, ili koji najbolje predstavlja njihova politika uvjerenja. Kontrola nad postupcima suca, koji je sposoban za sudsku slubu nije javno mnijenje zajednice nego miljenje jedne publike koja moe pravilno procijeniti njegovo ponaanje ili strunost, to su kolege u njegovom vlastitom sudu. Kad bi sudac mogao biti smijenjen narodnim glasanjem, svatko tko bi ga elio istisnuti sakupio bi materijal u tu svrhu iz svih njegovih sudskih odluka; u okviru posebne procedure obnavljanja postupaka podastro bi sve one koje nije saslualo sluaj ili jest saslualo ali bez mjera podstronosti ili nepristranosti sline sudskom sasluanju. Poigralo bi se narodnim strastima i predrasudama tamo gdje ih ima i nastojalo ih se izazvati tamo gdje ih jo nema. Na kraju bi se pokazalo da su suci svoju slubu izloili riziku svakom odlukom koju su donijeli u sluajevima to su bili u vezi s opim interesom i da je za njih malje bitno bilo razmiljati o tome emu bi javnost najvie pljeskala i to bi najmanje omoguavalo zlonamjerne interpretacije. Praksa da se pravosudnim slubenicima odrede povremeni narodni reizbori jedna je od najopasnijih pogreaka koje je demokracija ikada napravila.Klasa profesionalnih javnih slubenikaNema nikakvog naina da budu osloboeni dunosti ili da ih se penzionira. Naini imenovanja: kod prvih imenovanja postoji mala opasnost od nedostatka posebne strunosti i znanja onih koji biraju, a velika od njihove pristranosti i privatnog ili politikog interesa. Jedino po emu bi se najbolji kandidati mogli razlikovati je strunost u uobiajenim oblastima humanistikog obrazovanja. Praksa javnog ispita za sve kandidate pri svome imenovanju, to ga obavljaju politiki neangairane osobe, jednakih sposobnosti i ranga kao i ispitivai za univerzitetske naslove. Potrebno je da ispiti budu kompetitivni, a imenovanja da dobiju najuspjeniji. Ispit na kojem se odreuje samo je li netko proao ili pao, na dulji rok, ne postie nita vie nego to iskljuuje apsolutne budale. Kada se u svijesti ispitivaa odluka koleba izmeu unitavanja ansi pojedinca i zanemarivanja dunosti prema javnosti, i kada je on siguran da e mu se prigovoriti ako uini prvo, - uteg je da tei na strani dobrodunosti ukoliko je rije o ovjeku vrlo neobina kova. Kad se imenovanja daju onima, koji se meu mnogim kandidatima istiu i gdje su uspjeni kandidati razvrstani po redoslijedu uspjenosti, ne samo da je svaki od njih potaknut dati najvie to moe, nego se taj utjecaj osjea u svakome mjestu u zemlji gdje se stjee humanistiko obrazovanje. Odgojiti uenike koji su postigli visoka mjesta na ovim natjecanjima postaje ambiciozni put k uspjehu svakog uitelja. Primjer. Indija.Kada bi se o prvom zaposlenju u upravi odluivalo na natjeajnom ispitu, bilo bi u veini sluajeva nemogue narednome unapreenju tako odluivati. ini se ispravnim da se to obavlja, kao to se to obino sada ini, na osnovi mijeanja i selekcije. Oni koji obavljaju dunosti rutinskog karaktera, trebaju se penjati prema kriteriju seniorteta do najvie razine do koje ih mogu odvesti takve dunosti, dok oni kojima se povjeravaju poslovi od posebnog povjerenja, to zahtijevaju i posebnu sposobnost, trebaju biti odabrani izmeu svih na temelju ocjene efa slube.

15. poglavlje O lokalnim predstavnikim tijelima Ogromna masa privatnih poslova oduzima vrijeme lanovima parlamenta i odvlai njihove misli od pravih poslova velikog savjeta to se pretvara u najvee zlo i opasno prijeti Potrebno je podijeliti dunosti izmeu lokalnih i centralnih sudionika i potrebno je zaposliti posebne dunosike za strogo odreene lokalne dunosti, a za kontrolu tih dunosnika potreban je poseban organ Svi ti procesi, od imenovanja do nadgledanja, trebali bi biti u rukama lokalnih ljudi Uz Nacionalne skuptine trebaju djelovati gradske i pokrajinske predstavnike skuptine Dva pitanja koja se trebaju prethodno rijeiti 1. kako konstituirati lokalna predstavnika tijela i 2. s kakvim opsegom funkcija Prava konstitucija lokalnih predstavnikih tijela ne zadaje puno tekoa - naela su ista kao i kod nacionalnih predstavnitva jednaka obaveza i demokratski ustroj Glavna dunost lokalnih tijela razrezivanje i koritenje lokalnih poreza - zbog toga izborno pravo bi trebali imati samo graani koji plaaju lokalne poreze Primjer lokalnog predstavnikog tijela ODBOR UVARA ( okruni mirovni suci sjede ex officio zajedno s izabranim lanovima, u broju koji je zakonom ogranien na treinu lanova) Svaki grad bi trebao imati gradsko vijee ( samo jedno) tako se razvija dobro usklaena suradnja u provedbi jedinstvenih ciljeva. U svakoj lokalnoj zajednici treba postojati jedno lokalno tijelo za sve lokalne poslove podjela izvrnih dunosti na lokalnoj razini, nema podjele nadzornih funkcija( izborno tijelo brine da posao bude obavljen) selo nema pravo na gradsko predstavnitvo - za njihove lokalne potrebe bit e dobra rjeenja stvorena za cijelo okolno podruje, a osim toga sela su mala i ne mogu ispuniti predstavnitvo uz nadzorno vijee i lokalni podparlament, lokalni poslovi zatijevaju svoj izvrni odjel izvrni slubenik sam odgovara za posao koji mu je povjeren i bilo bi dobro sa se on imenuje, a ne da se izabire imenovanja su odgovornost predsjednika tijela drugo pitanje dijeli se na dva dijela kakve bi trebale biti njihove dunosti i da li bi trebali imati svu vlast unutar provjerenih im nadlenosti ili trebala postojati neka i kakva, mogunost uplitanja centralne vlasti ukupni isti lokalni posao u granicama interesa jednoga podruja trebalo prenijeti na lokalne vlasti neke lokalne dunosti koje se nazivaju lokalnim takoer se mogu smatrati i nacionalnim - npr. Zatvori, lokalna policija i pravosue centralna vlada mora imenovati inspektora koji e brinuti da lokalni dunosnici obavljaju svoj posao kao npr. Inspektori zatvora, kola, tvornica postavlja se pitanja koliko se smije vlasti i moi povjeriti lokalnim vlastima bez ikakvog nadzora ili kontrole drave- da bi se dao odgovor treba se razmotriti kakav je usporedni poloaj centralnih i lokalnih vlasti lokalna predstavnitva i njihovi dunosnici su nieg stupnja inteligencije i znanja od lanova parlamenta lokalna zajednica najbolje zna kako brinuti o svojim interesima centralna vlast trebala bi davati uputstva, a lokalna zajednica bi ta uputstva trebala primjenjivati centralna vlast trebala bi odravati stalnu i otvorenu komunikaciju s lokalnim upravama, izmjenjujui iskustva, savjetujui ih o lokalnim porezima treba glasati jedino lokalno predstavniko tijelo