Izazovi javnog zdravstva - podloga za raspravu

HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA © 2016, SVA PRAVA PRIDRŽANA

IZAZOVI JAVNOZDRAVSTVENE DJELATNOSTI

- podloga za raspravu

Povjerenstva za javnozdravstvenu djelatnost HLK

Iva Pejnović Franelić-predsjednica Povjerenstva

Danijela Štimac Grbić


POVJERENSTVO ZA JAVNOZRAVSTVENU DJELATNOST HLK

1. dr. sc. Iva Pejnović Franelić, spec. školske medicine2. izv. prof. dr. sc. Davor Plavec, spec. medicine rada i sporta3. izv. prof. dr. sc. Danijela Štimac, spec. javnog zdravstva4. Nataša Dragaš-Zubalj, univ.spec.sanit.publ. spec.školske medicine5. dr. sc. Vera Musil, spec. školske medicine6. Melita Jelavić, spec. epidemiologije7. mr. Ivana Bočina, spec. javnog zdravstva8. Alba Dalbello Tir, spec. epidemiologije9. Ksenija Kretonić, spec. epidemiologije


POLAZIŠTE

• Prema ZZZ djelatnost zdravstvenih zavoda DIO JE ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI koja se obavlja NA PRIMARNOJ, SEKUNDARNOJ I TERCIJARNOJ RAZINI zdravstvene djelatnosti, a obuhvaća JAVNOZDRAVSTVENU DJELATNOST, djelatnost transfuzijske medicine, djelatnost medicine rada, djelatnost zaštite mentalnog zdravlja, djelatnost toksikologije i antidopinga, djelatnost hitne medicine i djelatnost telemedicine.


OČUVANJE, UNAPREĐENJE I PROMICANJE ZDRAVLJA

povezano je s odrednicama zdravlja i čimbenicima koji na njega utječu, uključujući genetiku, okoliš, socijalno-medicinska obilježja poput utjecaja stanovanja, prihoda, razine obrazovanja do odnosa s prijateljima i obitelji.

Pojedinci (ili ne mogu ili) mogu ograničeno kontrolirati odrednice zdravlja.


DOBRO PROMIŠLJENA ZDRAVSTVENA POLITIKA

osmisliti će djelovanje na one odrednice zdravlja na koje se u zadanom trenutku, u realnim okvirima može najkorisnije i najučinkovitije djelovati.

U kreiranju novih planova i strategija potrebno je imati za cilj OBJEDINJAVANJE I FUNKCIONALNO POVEZIVANJE zdravstvenog sustava.


UČINKOVITU PRIMARNU PREVENCIJU

• moguće je provoditi isključivo sveobuhvatnim intervencijama.

Zakonska regulativa, gospodarstvo, financije,

obrazovni i zdravstveni sustav


Planiranje, provedbu i evaluaciju ovakvih intervencija provode zdravstvene institucije i stručnjaci u mreži zavoda za javno zdravstvo.

Mjere se trebaju temeljiti na sveobuhvatnoj epidemiološkoj procjeni.

Učinkovita prevencija mora se temeljiti i na jasno definiranim i učinkovitim zdravstvenim mjerama prevencije bolesti koje uključuju kontrolu, nadzor intervenciju (cijepljenje)

Nabrojane mjere provode isključivo zdravstveni djelatnici i zdravstvene institucije.


JAVNOZDRAVSTVENA DJELATNOST

• Ocjena zdravstvenog stanja populacije

• Platforma za planiranje zdravstvene zaštite

• Određivanje prioriteta za javnozdravstvene intervencije

• Predlaganje i provedba mjera zdravstvene zaštite

• Unaprjeđenje i zaštita zdravlja i prevencija bolesti


TRENUTNA SITUACIJA

• Provode se brojne preventivne aktivnosti i programi koji se preklapaju na razini osnovnih determinanti - populacije i regionalne/nacionalne razine.

REZULTAT Neujednačenost u zdravstvenoj skrbi prema krajnjim korisnicima u

sustavu javnog zdravstva. Istovremeno nedostatna zdravstvena skrb/nadstandard Neadekvatna suradnja i koordinacija izostanak evaluacije ,

izostanak uvida u učinkovite i djelotvorne intervencije u konačnici neracionalno korištenjea postojećih resursa, ali

i neoptimalna intervencija u cjelini.


OCJENA ZDRAVSTVENOG STANJA

• Namjena podataka prikupljenih iz zdravstvenog sustava nije primarno korištenje od strane HZZO-a nego korištenje na državnoj razini za strateško planiranje (razvoj, potrebe za kadrovima, materijalnim resursima te načinom i tipom edukacije kako zdravstvenih radnika tako i opće populacije).

• Temeljem praćenja čimbenika rizika u populaciji moguće je predlagati mjere primarne prevencije te provoditi strateško planiranje sustava zdravstvene zaštite.

• To treba biti briga RH, a ne samo MZ-a jer se odražava na sve sektore u društvu.


PRIORITETI ZA JZ INTERVENCIJE

• Pokazatelji trebaju biti točni, sveobuhvatni, pravovremeni i reprezentativni te publicirani u zdravstveno-statističkom ljetopisu.

• Isti trebaju predstavljati vrijednu informaciju o zdravstvenom stanju stanovnika RH, zdravstvenoj djelatnosti, kadrovima i uslugama, s prikazom trendova, ostvarenjem zadanih ciljeva.

• Na temelju utvrđenih najvažnijih problema, imajući u vidu cijelu sliku stanja, izdvajaju se prioriteti za javnozdravstvene intervencije u nadolazećem razdoblju.

Posebno treba naglasiti kako se prioriteti za javnozdravstvene intervencije ne određuju, na temelju želja, zahtjeva i pretpostavki.


VAŽNOST JAVNOZDRAVSTVENE SLUŽBE

na temelju svih dostupnih informacija i stručne analize predlagati javnozdravstvene prioritete, intervencije za njihovo rješavanje te analizirati i evaluirati provedene mjere i intervencije kao i servisirati državnu upravu relevantnim pokazateljima.


IZAZOVI aktivnosti koje se već provode na različitim razinama

zdravstvene zaštite u zavodima za javno zdravstvo treba osnažiti

epidemiološku službu potrebno u većoj mjeri preusmjeriti na djelatnost u prevenciji kroničnih nezaraznih bolesti uz zadržavanje postojeće razine epidemiološkog praćenja zaraznih bolesti kroz jačanje referentnih centara za rano prepoznavanje i otkrivanje te učinkovito i brzo interventno djelovanje u slučaju pojave zaraza.

Cijepljenje kao najučinkovitija mjera borbe protiv zaraznih bolesti mora ostati dijelom zakonske obveze, a uloga DJELATNOSTI HIGIJENSKO-EPIDEMIOLOŠKE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE u argumentaciji, promidžbi i komuniciranju s javnošću vezano uz cijepljenje treba biti jača, veća i učinkovitija.


Potrebno je jačati kapacitete javnozdravstvenih službi za kontrolu i nadzor zaraznih bolesti kao i za djelovanje u izvanrednim situacijama kao što su elementarne nepogode i druge krizne situacije.

U tom smislu potrebno je jačati suradnju sa organizacijama i institucijama civilne zaštite, vojske, Gorske službe spašavanja, uvesti integralni sustav HMP-a na cijelom teritoriju RH uz integraciju 'paramedic' sustava (policija, vatrogasci, medicinski prijevoz), primarne HMP-a, objedinjenih hitnih bolničkih prijema uz jačanje ljudskih resursa i razine edukacije te opremljenosti u svim službama.


DJELATNOST ZDRAVSTVENE EKOLOGIJE trebala bi s obzirom na klimatske promjene i zdravstvene rizike vezane uz okoliš biti prepoznata kao djelatnost od državnog interesa, koja provodi i analize utjecaja čimbenika okoliša na zdravlje.

Potrebno je ojačati preventivni monitoring posebice područja od posebnog interesa te povećanog rizika.


DJELATNOST PROMICANJA ZDRAVLJA -djelokrug rada nije isključivo ograničen na zdravstveni sustav i suradnju sa zdravstvenim ustanovama/djelatnicima, već uključuje u svoj rad i različite društvene sektore poput lokalne/regionalne samouprave, školstva, sustava socijalne skrbi, pravosuđa, MUP-a i sl., ali i kontinuiranu suradnju s medijima, nevladinim udrugama i samim građanima.

Uloga zavoda za javno zdravstvo je suradnja, koordinacija, supervizija i evaluacija rada civilnih udruga, a nikako kompeticija i istovjetni status udruga i institucije.

Jačati treba kapacitete za pružanje socijalno-medicinskih intervencija u radu s rizičnim skupinama kroz rad u zajednici multidisciplinarnim pristupom.


U DJELATNOSTI JAVNOG ZDRAVSTVA naglasak treba biti na izradi stručnih izvješća, analiza, evaluaciji i izradi programa mjera zdravstvene zaštite.

Istovremeno se mora djelovati na usavršavanju, ujednačavanju i ulaganju u kvalitetu i strukturu podataka te metodologiju prikupljanja podataka u zdravstvenom sustavu kao i u jačanju i evaluaciji nacionalnih programa.

Za potrebe planiranja određenih intervencija potrebno je i

omogućiti pristup podacima svim resorima koji koordiniraju ili planiraju djelatnosti vezane uz zdravstvo.


DJELATNOST PREVENTIVNO-ODGOJNIH MJERA ZA ZDRAVSTVENU ZAŠTITU ŠKOLSKE DJECE I STUDENATA - usmjerena je provođenju isključivo preventivno-odgojnih aktivnosti s ograničenim mogućnostima intervencije, potrebno je proširiti dijapazon mjera upravo u području intervencije.

nužna je bolja komunikacija između školske medicine i ostalih djelatnosti PZZ

nedostatak drugih profesionalaca na terenu (psiholozi, stručnjaci edukacijsko-rehabilitacijskog profila...) o čemu bi uz MZ trebalo povesti brigu i MZOS


razmotriti mogućnost dvojnih ugovora kojima bi se na udaljenim i ruralnim područjima kao i na otocima dio zaštite mogao ostvarivati od strane educiranih liječnika (obiteljskih liječnika, pedijatara, epidemiologa...) u suradnji sa specijalistima školske/adolescentne medicine.

u sličnim okolnostima trebalo omogućiti školskim liječnicima obavljanje dijela aktivne skrbi, tj. veće mogućnosti intervencija osobito u područjima reproduktivnog i mentalnog zdravlja.

Za studente u kampusima i one koji studiraju izvan mjesta prebivališta, uključujući i studente iz inozemstva bi bilo nužno omogućiti obavljanje cjelovite zaštite od strane specijalista školske/adolescentne medicine


U DJELATNOSTI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE MENTALNOGA ZDRAVLJA, PREVENCIJE I IZVANBOLNIČKOG LIJEČENJA OVISNOSTI nedovoljno je razvijena zaštita mentalnog zdravlja u zajednici i rehabilitacija u zajednici.

Rano otkrivanje mentalnih poremećaja, osobito depresije treba biti sastavni dio svakog preventivnog pregleda kao i dio aktivnosti liječnika obiteljske medicine koji bi trebali biti glavni provoditelji sekundarne prevencije-ranog otkrivanja bolesti, uključujući i nacionalne programe ranog otkrivanja bolesti,

dok bi planiranje i evaluaciju istih trebali provoditi zavodi za javno zdravstvo. Liječenje mentalnih poremećaja i bolesti ovisnosti treba

provoditi psihijatar s interdisciplinarnim timom sastavljenim od psihologa, socijalnog radnika, defektologa…


U DJELATNOSTI MIKROBIOLOGIJE (u sklopu zavoda za javno zdravstvo) potrebno je osigurati dovoljan broj i kapacitet stručnih laboratorija kao i stručnog kadra.

Pitanje je financiranja djelatnosti u zavodima u limitiranim iznosima za određeno razdoblje, što treba promijeniti tako da se naplata vrši prema pruženoj usluzi, kao što je omogućeno u bolničkoj zdravstvenoj skrbi.

Pojačati koordinaciju između bolničkih ustanova i zavoda za javno zdravstvo kao i koordinaciju kontrole i nadzora.


Javnozdravstveni interes je i ZAŠTITA ZDRAVLJA RADNIKA te je potrebno definirati komunikaciju i koordinaciju određenih aktivnosti zavoda za javno zdravstvo i zavoda za zaštitu zdravlja radnika.


Javnozdravstveni interes je ZDRAVSTVENA SKRB ZA DJECU I MLADE te je nužna koordinacija zdravstvene zaštite i suradnja prvenstveno na primarnoj razini - pedijatra/obiteljskog liječnika i školskog liječnika te ostalih dionika zdravstvenog sustava, kako bismo razvijali zdravo, sretno i kompetentno dijete i mladu osobu za društvo u budućnosti.


Nikako se ne smije zanemariti niti javnozdravstveni interes ZDRAVSTVENE ZAŠTITE STARIH I NEMOĆNIH, ŽENA, INVALIDA I DRUGIH SPECIFIČNIH SKUPINA, koja također zahtijeva bolju koordinaciju unutar zdravstvenog sustava, ali i bolju međusektorsku suradnju, kako bi ciljevi kojima težimo bili ostvareni.

Obitelji (2-generacijske) ne mogu osigurati odgovarajuću skrb za stare i nemoćne osobe ili osobe koje zahtijevaju posebnu skrb.


Posebnu pažnju treba posvetiti i ZDRAVSTVENOJ PISMENOSTI POPULACIJE općenito, koja će osnažiti pacijenta i potaknuti njegovu brigu za vlastito zdravlje, počevši sa zdravstvenim odgojem, zdravstvenim opismenjavanjem kroz službe zavoda za javno zdravstvo.

Izazovi javnozdravstvenog sustava su višestruki, a podrazumijevaju i POVEĆANA OČEKIVANJA PACIJENATA ali i POVEĆANE TROŠKOVE ZDRAVSTVENIH SLUŽBI, napose onih 'kurativnih'.


HZJZ I MREŽA ZZJZ Postojeća mreža zavoda za javno zdravstvo nedovoljno je

transparentna zdravstvenom sustavu. • Potrebno je ZAPOČETI REDEFINIRANJE MREŽE, funkcija i

ovlasti svih zavoda. • Trend stalne izmjene rukovodećih struktura zahtijeva

kontinuiranu edukaciju na polju politike zdravlja u zajednici. Ne postoje indikatori što zavodi trebaju postići kao niti

indikatori uspješnosti upravljačkog kadra. • U mreži zavoda postoje razlike u prostoru, opremi, radnom

vremenu i naknadi za izvršeno. Potrebno je provesti akreditaciju zavoda za javno zdravstvo na

temelju stručnih i znanstvenih postignuća sukladno akreditaciji bolnica uz osiguranje osnovnih standarda za obavljanje svih potrebnih djelatnosti.


Važno je jasno definirati razinu(e) zdravstvene zaštite koju(e) Zavodi provode u sustavu zdravstva te točno definirati uloge, komunikaciju - koordinaciju, te poveznice s različitim djelatnostima unutar zdravstvenog sustava primarne, sekundarne i tercijarne razine.

Važno je definirati kakvu zadaću u sveobuhvatnom kontekstu

javnozdravstvene djelatnosti ima svaka djelatnost zasebno, od onih koje se nalaze u zavodima za javno zdravstvo, tako i onih 'vanjskih' (drugih izvršitelja) na području zajedničkog djelovanja iz primarne, sekundarne i tercijarne zdravstvene zaštite.


Javno zdravstvo može se OSNAŽITI samo kroz zdravstvene institucije koje su osnovane za provedbu javnozdravstvene djelatnosti. Samim tim zavodi za javno zdravstvo trebaju predstavljati temeljne ustanove za provedbu javnozdravstvene djelatnosti od NACIONALNOG INTERESA.

Uz brojna povjerenstva koja se osnivaju, financiranje raznih mreža, udruga, zaklada posve je neracionalno istovremeno zanemarivanje javnozdravstvene djelatnosti u Zavodima koji su u većim županijama nastavne baze i znanstvene institucije.

Jačanje parasustava nužno slabi sustav.


FINANCIRANJE Aktivnosti je potrebno financirati iz dva izvora: državni

proračun + osiguravatelji (na temelju pokazatelja ušteda ostvarenih kroz preventivne programe).

Nameće se pitanje financiranja javnozdravstvene djelatnosti, koja bi barem na državnoj razini trebala biti NEOVISNA O TRŽIŠTU i financirana iz sredstava proračuna u koji bi trebalo uključiti ZASEBNI ZDRAVSTVENI POREZ


Nacionalni programi ranog otkrivanja i suzbijanja značajnih javnozdravstvenih problema trebali bi biti financirani iz državnog proračuna, a iz zdravstvenog osiguranja bi se trebale financirati usluge.

Financiranje timova za zdravstvenu ekologiju za potrebe kontrole zraka, vode, hrane trebale bi biti DIO JAVNOZDRAVSTVENOG SUSTAVA, a ne djelatnost financirana na tržištu.

SPECIJALIZACIJE iz područja javnog zdravstva trebale bi, s obzirom na svoju važnost, biti FINANCIRANE U CIJELOSTI OD STRANE DRŽAVE.


Država, županije i gradovi kroz različite natječaje na godišnjoj razini financiraju brojne civilne udruge u provedbi programa promicanja zdravlja i prevencije bolesti.

Svake godine različite udruge i programi dobivaju sredstva bez kontinuiteta i evaluacije što onemogućuje održivost.

Nedopustivo je uvođenje fiskalne blagajne u javnom zdravstvu te uvrštavanje pojedinih usluga u zavodima za javno zdravstvo (sanitarni pregledi/iskaznice) u parafiskalne namete, jer su navedeni zdravstveni pregledi, koje se nikako ne mogu svrstati pod parafiskalne namete, u službi zaštite javnosti.


KADROVI

Sada NIJE MOGUĆE U POTPUNOSTI UTVRDITI POSTOJE LI KADROVSKI I DRUGI UVJETI za provedbu neke određene mjere/aktivnosti na području javnozdravstvene djelatnosti.

U zavodima za javno zdravstvo i HZJZ zaposleno je 559 doktora medicine. Potrebno je definirati kolika je produkcija novih kadrova kao i odlazak u mirovinu za točno specifično nadolazeće razdoblje.

Treba KONTINUIRANO PLANIRATI OBRAZOVANJE KADROVA za unaprjeđenje pojedinih javnozdravstvenih djelatnosti.


SURADNJA S AKADEMSKOM ZAJEDNICOM

Za koordinirano djelovanje javnozdravstvenog sustava nužno je POVEZIVANJE AKADEMSKOG I DJELATNOG JAVNOG ZDRAVSTVA pružanjem mogućnosti integracije stručnjaka javnozdravstvenih struka u zdravstveni sustav kao što je to u kliničkim strukama, što bi bilo racionalnije i ekonomski isplativije.


• UČINKOVITOST I KVALITETA ZDRAVSTVENOG SUSTAVA OGLEDAJU SE U ZDRAVLJU POPULACIJE

HVALA NA PAŽNJI!

Health & Medicine

Izazovi javnog zdravstva - podloga za raspravu