ANALIZA BUDŽETSKIH POTICAJA PRIVREDI U BIH S …

1ANALIZA BUDŽETSKIH POTICAJA PRIVREDI BIH S PRIJEDLOGOM MJERA ZA UNAPREĐENJE PROCESA DODJELE

Institut za razvoj mladih KULT MLADI.ORG

ANALIZA BUDŽETSKIH POTICAJA PRIVREDI U BIH

S PRIJEDLOGOM MJERA ZA UNAPREĐENJE PROCESA DODJELE

2 ANALIZA BUDŽETSKIH POTICAJA PRIVREDI BIH S PRIJEDLOGOM MJERA ZA UNAPREĐENJE PROCESA DODJELE

Rusmir Pobrić, autor

Analiza budžetskih poticaja privredi u BiH s prijedlogom mjera za unapređenje procesa dodjele

Sarajevo, 2016.

54 ANALIZA BUDŽETSKIH POTICAJA PRIVREDI BIH S PRIJEDLOGOM MJERA ZA UNAPREĐENJE PROCESA DODJELE ANALIZA BUDŽETSKIH POTICAJA PRIVREDI BIH S PRIJEDLOGOM MJERA ZA UNAPREĐENJE PROCESA DODJELE

Impressum

Naslov: Analiza budžetskih poticaja privredi u BiH s prijedlogom mjera za unapređenje procesa dodjele

Autor: Rusmir Pobrić

Izdavač:Institut za razvoj mladih KULT

Za izdavača:Jasmin Bešić

Lektura:Vanja Veljković Ifeta Palić

DTP:Peđa Kazazović

Štampa:Amos Graf

1. izdanje Sarajevo, 2016.

Ova analiza omogućena je zahvaljujući velikodušnoj podršci američkog naroda putem Američke agencije za međunaroni razvoj (USAID). Sadržaj je isključiva odgovornost Instituta za razvoj mladih KULT i nužno ne odražava stavove USAID-a niti Vlade SAD-a.

CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo

336.143:338(497.6)

POBRIĆ, Rusmir Analiza budžetskih poticaja privredi u BiH s prijedlogom mjera za unapređenje procesa dodjele / Rusmir Pobrić. - Sarajevo : Institut za razvoj mladih KULT, 2016. - 40 str. : ilustr. ; 30 cm

ISBN 978-9958- 0391-5- 7 COBISS.BH-ID 23190534

Ova analiza kreirana je kroz projekat održivosti civilnog drustva u Bosni i

Hercegovini koji realizuju Centri civilnih inicijativa (CCI) i Centar za promociju civilnog društva (CPCD),

a koji je podržan od Američke agencije za međunarodni

razvoj.


Sadržaj

UVOD 9Lista skraćenica 10Lista tabela i grafikona 11

SAŽETAK ANALIZE 12

1. METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA 13

2. REZULTATI ISTRAŽIVANJA 14 2.1. Uvodni podaci 14 2.2. Analiza budžetskih poticaja pojedinačnim sektorima privrede 17 2.2.1. Industrija 17 2.2.2. Energetika 19 2.2.3. Poljoprivreda 20 2.2. 4. Turizam 22 2.2.5. Usluge 24 2.2.6. Razvoj preduzetništva i obrta 25 2.2.7. Neklasificirana sredstva 27 2.2.8. Poticaji za javna preduzeća 27 2.3. Proces dodjele budžetskih poticaja privredi 28 2. 4. Primjeri dobre prakse 29 2.5. Stavovi privrednika o perspektivnim granama privrede 31 2.6. Obrada naknadno pristiglih odgovora 35

3. DOSADAŠNJI EFEKTI OBJAVLJENIH REZULTATA 36

4. PRIJEDLOG MJERA ZA POBOLJŠANJE PROCESA DODJELE BUDŽETSKIH POTICAJA PRIVREDI 38

IZVORI 40UPITNIK O STAVOVIMA INSTITUCIJA VLASTI PREMA IDENTIFICIRANIM MJERAMA ZA UNAPREĐENJE PROCESA DODJELE BUDŽETSKIH POTICAJA PRIVREDI 41


UVOD

Institut za razvoj mladih KULT vodi Inicijativu „Poslovni prostor BH“, koja objedinjuje predstavnike vladinog, poslovnog i nev-ladinog sektora u funkcionalnu i regionalno zastupljenu Mrežu za kreiranje boljeg poslovnog ambijenta u BiH (u nastavku: Mreža), s ciljem davanja doprinosa rješavanju sistemskih problema u sektoru zapošljavanja u Bosni i Hercegovini (u nastav-ku: BiH). Aktivnosti Inicijative, pored onih koje se odnose na opće mjere podrške privredi – rasterećenja privrede kroz olakšice naplate poreza i smanjenje opterećenja rada novozaposlenih – odnose se i na unapređenje postojećeg sistema raspodjele budžetskih poticaja za razvoj privrede, te programa i aktivnih mjera suzbijanja nezaposlenosti u BiH.

Aktivnosti Inicijative „Poslovni prostor BH“ u 2015. godini odnosile su se na analizu selektivnih mjera podrške privredi – finan-sijski poticaji u vidu bespovratnih i kreditnih sredstava te entitetski programi za razvoj preduzetništva. Na temelju detaljnih analiza o najvećim nedostacima i problemima u oblasti preduzetništva i zapošljavanja u BiH, te prepoznatih prioritetnih i per-spektivnih grana privrede, radni timovi naše mreže su u proteklom periodu kreirali smjernice i prijedloge mjera za rješavanje svakog od identificiranih problema, te će u 2016. godini aktivno zagovarati njihovo usvajanje prema nadležnim institucijama vlasti.

Inicijativa „Poslovni prostor BH“ provodi se u okviru Projekta održivosti civilnog društva u Bosni i Hercegovini (CSSP), koji realiziraju Centri civilnih inicijativa (CCI) i Centar za promociju civilnog društva (CPCD), a koji je podržan od Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID).

9ANALIZA BUDŽETSKIH POTICAJA PRIVREDI BIH S PRIJEDLOGOM MJERA ZA UNAPREĐENJE PROCESA DODJELE


Lista skraćenica

BD Brčko distriktbh. bosansko-hercegovačkiBiH Bosna i HercegovinaBPK Bosansko-podrinjski kantonCCI Centri civilnih inicijativaCPCD Centar za promociju civilnog društvaCSSP Projekt održivosti civilnog društvaFBiH Federacija Bosne i HercegovineHNK Hercegovačko-neretvanski kantonIT Informaciona tehnologijaKM Konvertibilna markaMSP Mala i srednja preduzećaPIO/MIO Penzijsko i invalidsko osiguranje / Mirovinsko i invalidsko osiguranjePPK Područna privredna komoraRPG Registar poljoprivrednih gazdinstavaRS Republika SrpskaUSAID Američka agencija za međunarodni razvojUSK Unsko-sanski kantonZDK Zeničko-dobojski kanton

Lista tabela i grafikona

Grafikon 1. Odgovori institucija na upit za dostavljanje podataka o dodjeli poticaja privredi u 2013. i 2014. godini (%) 13Grafikon 2. Pad izdvajanja budžetskih poticaja privredi u 2014. u odnosu na 2013. godinu 14Grafikon 3. Ukupna bespovratna sredstva izdvojena za poticaje privredi u 2013. i 2014. godini 15Grafikon 4. Ukupna budžetska izdvajanja za poticaje privredi po granama za 2013. i 2014. godinu zbirno (%) 15Grafikon 5. Učešće poticaja za industriju u ukupnim poticajima privredi u 2013. i 2014. godini zbirno (%) 16Grafikon 6. Poticaji za industriju po podgranama u 2013. i 2014. godini zbirno (%) 17Grafikon 7. Učešće poticaja za energetiku u ukupnim poticajima privredi u 2013. i 2014. godini zbirno (%) 18Grafikon 8. Poticaji za energetiku po podgranama u 2013. i 2014. godini zbirno (%) 19Grafikon 9. Učešće poticaja za poljoprivredu u ukupnim poticajima privredi u 2013. i 2014. godini zbirno (%) 19Grafikon 10. Pad izdvajanja za poticaje poljoprivredi u 2014. u odnosu na 2013. godinu. 20Grafikon 11. Poticaji za poljoprivredu po podgranama u 2013. i 2014. godini zbirno (%) 22Grafikon 12. Učešće poticaja za turizam u ukupnim poticajima privredi u 2013. i 2014. godini zbirno (%) 22Grafikon 13. Poticaji za turizam po podgranama u 2013. i 2014. godini zbirno (%) 24Grafikon 14. Učešće poticaja za usluge u ukupnim poticajima privredi u 2013. i 2014. godini zbirno (%) 25Grafikon 15. Pad izdvajanja za poticaje uslugama u 2014. godini u odnosu na 2013. godinu 26Grafikon 16. Učešće poticaja za razvoj preduzetništva i obrta u ukupnim poticajima privredi u 2013. i 2014. godini zbirno (%) 26Grafikon 17. Poticaji za razvoj preduzetništva i obrta u 2013. i 2014. godini zbirno (%) 28Grafikon 18. Učešće neklasificiranih sredstava u ukupnim poticajima privredi u 2013. i 2014. godini zbirno (%) 29Grafikon 19. Poticaji granama privrede u Unsko-sanskom kantonu u 2013. i 2014. godini zbirno 40

Tabela 1. Rang značaja perspektivnih grana privrede 33Tabela 2. Rang značaja podgrana energetike kao perspektivne grane privrede 33Tabela 3. Rang značaja podgrana poljoprivrede kao perspektivne grane privrede 34Tabela 4. Rang značaja podgrana industrije kao perspektivne grane privrede 34Tabela 5. Rang značaja podgrana turizma kao perspektivne grane privrede 35Tabela 6. Rang značaja razvoja i preduzetništva kao perspektivne grane privrede 35Tabela 7. Rang značaja podgrana usluga kao perspektivne grane privrede 36Tabela 8. Stavovi privrednika o neophodnosti finansijske podrške privredi 36Tabela 9. Stavovi privrednika o prioritetima državne finansijske podrške 36Tabela 10. Stavovi privrednika o mogućim poboljšanjima u oblasti finansijske podrške privredi 37

Slika 1. Zaključak Skupštine Unsko-sanskog kantona od 24. 7. 2015. godine 41



SAŽETAK ANALIZE

U okviru projekta „Poslovni prostor BH“ Instituta za razvoj mladih KULT završeno je istraživanje o budžetskim poticajima koje su institucije vlasti izdvajale za razvoj privrede u 2013. i 2014. godini, u vidu bespovratnih (grant) i povratnih (kreditnih) sredstava. Krajem aprila o. g. dostavljen je Upitnik na adrese 259 institucija vlasti u BiH: svim općinama u BiH, kan-tonalnim, entitetskim i državnim ministarstvima koji u svom djelokrugu imaju privredu ili indirektnu povezanost s privredom, entitetskim i kantonalnim službama za zapošljavanje, razvojnim bankama, pojedinim agencijama i dr.

Odgovor su dostavile 133 institucije (51%), a 127 (49%) nije dostavilo nikakav odgovor. Cjelovito popunjen Upitnik dostavilo je 88 institucija (34% u odnosu na upite svim institucijama).

Iako nije došlo do značajnog smanjenja zbira ukupnih planiranih budžeta institucija u obje godine, planirana i izvršena sredstva za poticaje privredi značajno su umanjena. Ukupno za poticaje privredi, i bespovratnih i kreditnih sredstava, in-stitucije koje su dostavile podatke planirale su 390.892.989,18 KM u 2013. g., odnosno 330.040.331,93 KM u 2014., dok su izvršeni poticaji iznosili 325.606.866,42 KM u 2013, odnosno 262.237.336,36 KM u 2014. Zbir ukupnih izvršenih poticaja privredi, i bespovratnih i kreditnih, u obje godine, iznosi 587.844.202,78 KM. Procent smanjenja izvršenih poticaja, i bespovratnih i kreditnih sredstava, u 2014. u odnosu na 2013. g. je 19,47%.

Primjećuje se i veliki nesrazmjer između plana i izvršenja kako ukupnih budžeta tako i sredstava za poticaje privredi. Kako se može vidjeti iz prethodno iznesenih podataka, u 2013. g. su izvršena sredstva za poticaje privredi bila manja od planiranih za 65.286.122,76 KM, a u 2014. čak za 67.802.995,57 KM. Izraženo u postocima, procent izvršenih sredstava za poticaje privredi u odnosu na planirana u 2013. iznosio je 83,3%, a u 2014. g. 79,5%.

Izvršena bespovratna sredstva privredi u 2013. iznosila su 204.570.918,59 (62,8%) KM, a u 2014. 169.620.459,44 KM (64,7%) dok su izdvojena kreditna sredstva iznosila 118.521.531,42 KM (37,2%) u 2013, odnosno 89.871.629,54 KM (35,3%) u 2014. Podaci ukazuju na velika kašnjenja pri isplatama – plaćanje velikog dijela sredstava vrši se van budžet-ske godine: u 2014. je izvršeno 145.442.459,51 KM, a u 2013. 103.911.084,76 KM, dok je van budžetske 2013. g. izvršeno 58.341.730,31 KM, a van budžetske 2014. g. 31.521.486,36 KM. Iznos sredstava za koja se iz dostavljenih podataka nije mogla utvrditi godina izvršenja za obje godine jeste 247.684.818,59 KM.

Sektor koji ima najveći procent učešća u ukupnim poticajima privredi u obje godine je poljoprivreda (54%), a nakon nje slijedi industrija (18%). Usluge učestvuju s 11%, razvoj preduzetništva i obrta s oko 5%, turizam s 0,5%, dok je 9% neklasi-ficiranih sredstava.

Pored provedene analize budžetskih poticaja privredi u Bosni i Hercegovini, istraživanjem su ispitani i stavovi predstavnika privrede o perspektivnim granama privrede u cilju cjelovitog sagledavanja i razmatranja gdje kreditna i bespovratna sredst-va za podršku privredi, po mišljenju privrednika, treba da se usmjeravaju. Kada je riječ o perspektivnim granama privrede, privrednici smatraju najperspektivnijom energetiku, nakon čega slijedi poljoprivreda, industrija, turizam, preduzetništvo i obrt te usluge.

Analiza je rezultirala identificiranjem 11 mjera za poboljšanje procesa dodjele budžetskih poticaja privredi.

1. METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA

U okviru analize stanja u oblasti finansijske podrške privredi od institucija vlasti na svim nivoima, provedeno je istraživanje o budžetskim poticajima koje su institucije vlasti izdvajale za razvoj privrede u 2013. i 2014. godini, u vidu bespovratnih (grant) i povratnih (kreditnih) sredstava. Krajem aprila 2015. godine dostavljen je Upitnik na adrese 259 institucija vlasti u BiH: svim općinama u BiH, kantonalnim, entitetskim i državnim ministarstvima koji u svom djelokrugu imaju privredu ili indi-rektnu povezanost s privredom, zatim entitetskim i kantonalnim službama za zapošljavanje, razvojnim bankama, pojedinim agencijama i dr.

Rezultati istraživanja su korišteni kao jedan od izvora za izradu analize stanja u oblasti raspodjele budžetskih poticaja per-spektivnim granama privrede u BiH. Analiza stanja, uz identificirane perspektivne grane privrede, poslužila je kao platforma za kreiranje preciznih smjernica za unapređenje procesa za sve institucije koje finansijski potiču i stimuliraju razvoj privrede.Upitnik koji je dostavljen institucijama sadržavao je pitanja o ukupnom godišnjem budžetu institucije za 2013. i 2014. godinu, zatim iznosu planiranih i izvršenih sredstava za podršku privredi za obje posmatrane godine, obliku podrške, sektorima privre-de za koje su sredstva izdvojena, te načinu njihove dodjele. Predmetna pitanja primarno se odnose na izdvajanja za privatni (privredni) sektor u vidu bespovratnih i kreditnih sredstava, ali su u zasebnoj rubrici traženi i podaci o ukupnim izdvajanjima za javni privredni sektor (javna preduzeća i preduzeća s učešćem državnog kapitala), s ciljem komparacije izdvajanja. U posljednjem dijelu Upitnika ostavljana je mogućnost dostavljanja prijedloga za poboljšanja u ovoj oblasti i razmjenu iskustava dobre prakse među institucijama.

Rok za dostavljanje popunjenog Upitnika, vođen Zakonom o slobodi pristupa informacijama u BiH, bio je 8. 5. 2015. g., ali s ciljem prikupljanja što većeg broja informacija i dobivanja reprezentativnog uzorka, uvažena su kašnjenja jednog dijela institucija i uneseni su svi podaci koji su pristigli do kraja maja 2015. g.

Za vjerodostojnost istraživanja bilo je značajno naglasiti da se iznos istih poticaja ne prikazuje dva puta, odnosno da se ne udvostručuje navođenjem istog izdvojenog iznosa u različitim rubrikama i / ili stavkama. Ukupni izvršeni budžet (stavka 1.4 u Upitniku) trebao je odgovarati zbiru svih poticaja, i bespovratnih i povratnih. Iz tog razloga, sredstva koja institucije samo transferiraju drugim institucijama, ali ih ne implementiraju niti distribuiraju krajnjim korisnicima nisu se unosila u Upitnik, s obzirom na to da je Upitnik dostavljen svim institucijama koje vrše dodjelu poticaja i one su imale priliku prikazati podijeljene iznose. Za takav slučaj, u posljednjoj rubrici Upitnika (br. 7, „Napomene“) institucija je mogla navesti iznos koji je transferirala i instituciju kojoj je transferirala sredstva. Kako bi se institucijama olakšalo dostavljanje odgovora, bila je dostupna je i elek-tronska verzija Upitnika na web-stranici Instituta za razvoj mladih KULT (www.mladi.org).

Sektori i grane privrede, koji su obuhvaćeni Upitnikom, kategorizirani su na temelju podataka deriviranih iz više izvora: strate-gija razvoja BiH i FBiH, sektorskih strategija razvoja RS-a (poljoprivrede, razvoja preduzetništva i malih i srednjih preduzeća, turizma i dr.), analize Vanjskotrgovinske komore BiH „Bh. privreda – šanse i izazovi“, podataka Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH, više analiza međunarodnih i domaćih organizacija i dr.

Prema prikupljenim informacijama iz navedenih izvora, kao potencijalno atraktivne sektore za investiranje, brojne studi-je međunarodnih i domaćih institucija identificirale su sljedeće: poljoprivreda i prehrambena industrija, šumarstvo i pre-rada drveta, rudarstvo i metalurgija, automobilska industrija, energetika, građevinarstvo, informacijske i komunikacijske


tehnologije, bankarski i finansijski sektor, turizam.1 Među atraktivnim sektorima koji se navode na službenoj web-stranici Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH, pored prethodno pobrojanih sektora privrede, jeste i tekstilna industrija.2 Strategija razvoja FBiH kao sektorske grane navodi: industriju, energetiku, promet i komunikacije, razvoj preduzetništva i obrta, poljoprivredu, vodoprivredu, šumarstvo i lov, turizam, trgovinu i dr. Kada je riječ o razvoju preduzetništva, tako se npr. u Strategiji razvoja BiH, u Akcionom planu za RS, među predviđenim mjerama navodi i poticanje razvoja poslovnih zona, pov-ećanje finansijskih izdvajanja za razvojna istraživanja i finansijsku pomoć inovatorima, poticanje zapošljavanja visokoobra-zovanog kadra u privredi, razvijanje instrumenta finansijske podrške razvoju malih i srednjih preduzeća (MSP), osiguravanje finansijske podrške osnivanju MSP-a, poticanje razvoja inkubatora, finansiranje programa preduzetničko-obrazovne infra-strukture, investiranje u poljoprivredna gazdinstva, modernizacija postojećih kapaciteta, razvijanje transportnog sistema i dr.3 Vanjskotrgovinska komora BiH u svojoj analizi među ključne sektore ubraja sljedeće grane privrede: metaloprerađivački i elektrosektor, drvnoprerađivački sektor, poljoprivredu i prehrambenu industriju, energetski sektor i tekstilnu industriju, zatim sektor transporta, skladištenja i komunikacija, građevinarstvo i industriju građevinskih materijala te turizam. U Sektorskoj strategiji razvoja industrije RS 2009–2013. navode se metalna i elektro industrija, drvnoprerađivačka industrija i tekstilna industrija.4

Za slučaj da navedene grane u rubrikama nisu obuhvatile neku od oblasti privrede za koju institucija izdvaja poticaj, na kraju svake rubrike ostavljena je stavka „Drugo (navesti)“, u koju se mogla unijeti oblast (kategorija) i izdvojeni iznos.Pored provedene analize budžetskih poticaja privredi u Bosni i Hercegovini, istraživanjem su ispitani i stavovi predstavnika privrede o perspektivnim granama privrede, u cilju cjelovitog sagledavanja i razmatranja gdje kreditna i bespovratna sred-stva za podršku privredi, po mišljenju privrednika, treba da se usmjeravaju. Upiti za mišljenje poslani su na 84 adrese, te je povratna stopa odgovora 12% (deset dobivenih odgovora). Odgovori su dobiveni od četiri sektora / službe Vanjskotrgovinske komore BiH, TRA Agencije za razvoj općine Tešanj, Udruženja poslodavaca FBiH, Udruženja poslodavaca BPK Goražde, PPK Trebinje, Obrtničke komore BPK Goražde. Pitanja su se odnosila na rangiranje značaja perspektivnih grana i podgrana privre-de, stavove o neophodnosti finansijske podrške privredi, stavove o prioritetima državne finansijske podrške te stavove o mogućim poboljšanjima u oblasti finansijske podrške privredi.

2. REZULTATI ISTRAŽIVANJA

2.1. Uvodni podaciUpitnik je dostavljen na adrese 259 institucija. Povratni odgovor je dobiven od 133 institucije, dok 127 institucija nije dostavi-lo nikakav odgovor: procent institucija koje su dostavile odgovor je 51%, naspram 49% onih koje odgovor nisu dostavile (Grafikon 1).5 Cjelovito popunjen Upitnik dostavilo je 88 institucija, odnosno 34% u odnosu na upite svim instituci-jama. Broj djelimično popunjenih upitnika (s nedostatkom određenih podataka koji su se dijelom uspjeli nadomjestiti) je 43 (48,9%).

1 Strategija razvoja Federacije BiH 2010–2020, str. 184.2 Agencija za unapređenje stranih investicija u BiH, http://mladi.org/url/493 Strategija razvoja BiH, Akcioni plan RS-a.4 Sektorska strategija razvoja industrije RS za period 2009–2013, Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva RS, 2009.5 Procent onih koji su dostavili odgovore povećan je naknadno pristiglim upitnicima za oko 2,5%.

Grafikon 1. Odgovori institucija na upit za dostavljanje podataka o dodjeli poticaja privredi u 2013. i 2014. godini (%)

Ukupno za poticaje privredi, i bespovratnih i kreditnih sredstava, institucije koje su dostavile podatke planirale su 390.892.989,18 KM u 2013. g., odnosno 330.040.331,93 KM u 2014, dok su izvršeni poticaji iznosili 325.606.866,42 KM u 2013, odnosno 262.237.336,36 KM u 2014. Zbir ukupnih izvršenih poticaja privredi, i bespovratnih i kreditnih, u obje godine, iznosi 587.844.202,78 KM.

Procent smanjenja poticaja bespovratnih i kreditnih sredstava u 2014. u odnosu na 2013. g. je 19,47% (Grafik 2).

Iako nije došlo do drastičnog smanjenja zbira ukupnih planiranih budžeta institucija u obje godine, planirana i izvršena sredstva za poticaje privredi značajno su smanjena. Broj ukupnih planiranih budžeta svih institucija koje su dostavile podatke bio je 1.078.229.547,32 KM u 2013. g., a izvršenih 860.213.985,35 KM. U 2014.g. planirani budžeti iznosili su 1.013.847.080,47 KM, a izvršeni 853.057.468,69 KM.

Grafikon 2. Pad izdvajanja budžetskih poticaja privredi u 2014. u odnosu na 2013. godinu

51%

49%

Dostavljeni odgovori na upit Projekta PPBH

Institucije koje nisu dostavile nikakav odgovor

350.000.000,00325.606.866,42

262.237.336,36

Ukupno za poticaje privredi 2013.g. Ukupno za poticaje privredi 2014.g.

300.000.000,00

250.000.000,00

200.000.000,00

150.000.000,00

50.000.000,00

0,00

100.000.000,00


Primjećuje se i veliki nesrazmjer između plana i izvršenja kako ukupnih budžeta tako i sredstava za poticaje privredi. Kako se može vidjeti iz prethodno iznesenih podataka, u 2013. izvršena sredstva za poticaje privredi bila su manja od planiranih za 65.286.122,76 KM (16,7%), a u 2014. čak za 67.802.995,57 KM (20,5%), iako su u 2014. ukupna sredstva namijenjena privredi bila znatno manja. Procent izvršenih sredstava za poticaje privredi u odnosu na planirana u 2013. godini iznosio je 83,3%, a u 2014. 79,5%.

Izvršena bespovratna sredstva privredi u 2013. iznosila su 204.570.918,59 (62,8%) KM, a u 2014. godini 169.620.459,44 KM (64,7%) (Grafikon 3), dok su izdvojena kreditna sredstva iznosila 118.521.531,42 KM (37,2%) u 2013, odnosno 89.871.629,54 KM (35,3%) u 2014.

Podaci ukazuju na velika kašnjenja prilikom izvršenja budžeta, preciznije, plaćanje sredstava van budžet-ske godine: u 2014. g. izvršeno je 145.442.459,51 KM, u 2013. 103.911.084,76 KM. Van budžetske 2014. g. izvršeno je 31.521.486,36 KM, dok je van budžetske 2013. g. izvršeno 58.341.730,31 KM. Iznos sredstava za koja se iz dostavljenih podataka nije mogla utvrditi godina izvršenja za obje godine jeste 247.684.818,59 KM.

Kada je riječ o entitetskoj zastupljenosti u ukupnoj dodjeli poticaja privredi, u Federaciji Bosne i Hercegovine (u nastavku: FBiH) u obje godine izdvojeno je 169.841.133,85 KM, u Republici Srpskoj (u nastavku: RS) 386.038.247,27 KM6, a u Brčko distriktu (u nastavku: BD) 31.964.821,66 KM.

Grafikon 3. Ukupna bespovratna sredstva izdvojena za poticaje privredi u 2013. i 2014. godini

Ukupna izdvajanja za poticaje javnim preduzećima u obje godine iznose 67.234.208,94 KM, odnosno 32.685.180,24 KM u 2013. g. i 34.549.028,70 KM u 2014. g.

Sektor koji ima najveći procent učešća u ukupnim poticajima privredi u obje godine jeste poljoprivreda (54%), a nakon nje slijedi industrija (18%). Usluge učestvuju s 12%, razvoj preduzetništva i obrta s oko 5%, energetika s 1,68%, turizam s 0,5%, dok je 9% neklasificiranih sredstava (Grafikon 4).

6 Znatnu razliku u izdvojenim sredstvima učinila su sredstva Investiciono-razvojne banke RS (IRBRS) i Ministarstva industrije, energetike i rudarstva RS. Iako su postojale najave (u telefonskim razgovorima) dostavljanja podataka o sredstavima Razvojne banke FBiH i Federalnog ministarstva industrije, energetike i rudarstva, popunjeni upitnici do 9. 6. 2015, kada je Analiza finalizirana, nisu dostavljeni. Naknadno je podatke dostavilo Federalno ministarstvo industrije, energetike i rudarstva, i oni su obrađeni u zasebnom poglavlju.

Grafikon 4. Ukupna budžetska izdvajanja za poticaje privredi po granama za 2013. i 2014. godinu zbirno (%)

2.2. Analiza budžetskih poticaja pojedinačnim sektorima privrede

2.2.1. INDUSTRIJA

Ukupna izdvajanja za sektor indus-trije za 2013. i 2014. g. iznosila su 103.448.773,21 KM – 18% učešća u uku-pnim poticajima (Grafikon 5), od čega 30.734.239,82 KM bespovratnih sred-stava i 72.714.533,39 KM kreditnih. U 2013. g. dodijeljeno je 66.391.449,28 KM, a u 2014. g. 37.057.323,93 KM. Najzastupljenije sektorske grane u in-dustriji jesu prehrambena industrija s 35.864.081,78 KM (35%), drvna indus-trija s 25.853.652,99 KM (25%) i metal-na industrija s 24.189.573,39 KM (24%). Najmanje su zastupljene namjenska in-dustrija i sektor informacionih tehnologi-ja (IT sektor), s 0,3%, s tim da za IT sek-tor u 2014. nije bilo izdvajanja. Grafikon 5. Učešće poticaja za industriju u ukupnim

poticajima privredi u 2013. i 2014. godini zbirno (%)

Industrija

Energetika

Poljoprivreda

Turizam

Usluge

Razvoj poduzetništva i obrta

Neklasificirana sredstva

18%

2%

54%

0%

12%

5%9%

Suma ukupnih bespovratnihsredstava (grantova) odvojenih za

poticaje privredi, 2013.g.

Suma ukupnih bespovratnihsredstava (grantova) odvojenih za

poticaje privredi, 2014.g.

250.000.000,00

200.000.000,00

150.000.000,00

50.000.000,00

0,00

100.000.000,00

204.570.918,59

169.620.459, 44


Prikaz budžetskih izdvajanja po podgranama industrije slijedi u nastavku (Grafikon 6).

1. Metalna industrija, ukupno u obje godine – 24.189.573,39 KM, 5.376.573,39 KM bespovratnih i 18.813.000,00 KM kreditnih sredstava. U 2013. izdvojeno je 10.083.132,86 KM, a u 2014. 14.106.440,53 KM.

2. Drvna industrija, ukupno u obje godine – 25.853.652,99 KM. Od toga 8.164.591,19 KM bespovratnih i 17.689.061,80 KM povratnih sredstava. U 2013. godini je izdvojeno 19.312.729,99 KM, a 6.540.923,00 KM u 2014, što govori o znatnom smanjenju (smanjena za tri puta) izdvajanja za ovu perspektivnu granu privrede, koja bilježi najveći vanjskotrgovinski suficit (tri puta veći izvoz od uvoza).

3. IT sektor, ukupno u obje godine – 304.085,00 KM, tačnije, u 2013. godini, s obzirom na to da u 2014. nisu izdvajana sredstva za ovu granu privrede, koja se smatra izuzetno perspektivnom.

4. Industrija građevinskih materijala, ukupno u obje godine – 384.878,00 KM, 364.878,00 KM bespovratnih i 20.000,00 KM kreditnih sredstava. U 2013. g. izdvojeno je 354.878,00 KM, a u 2014. 30.000,00 KM.

5. Grafička i papirna industrija, ukupna izdvajanja za obje godine – 1.241.271,00 KM, od toga bespovrat-nih 356.324,00 KM i kreditnih 884.947,00 KM. U 2013. g. izdvajanja su iznosila 842.881,00 KM, a u 2014. 398.390,00 KM.

6. Tekstilna industrija, ukupna izdvajanja za obje godine iznosila su 10.101.706,50 KM, od toga 2.641.706,50 KM bespovratnih i 7.460.000,00 KM kreditnih sredstava. U 2013. g. podijeljeno je 8.219.493,85 KM, a u 2014. g. 1.882.212,65 KM, što ukazuje na veliki pad izdvajanja (gotovo pet puta manja izdvajanja) u 2014. u odnosu na 2013. za ovu granu privrede.

7. Hemijska i farmaceutska industrija, izdvajanja u obje godine iznose 1.254.061,00 KM, od čega 794.061,00 KM bespovratnih i 460.000,00 KM kreditnih sredstava. U 2013. izdvojeno je 764.061,00 KM, a u 2014. 490.000,00 KM.

8. Prehrambena industrija, ukupno je dodijeljeno u dvije godine 35.864.081,78 KM. Najveći dio sredstava su kreditna sredstva u iznosu od 27.384.524,59 KM, dok je bespovratnih sredstava izdvojeno 8.479.557,19 KM. I za ovu granu privrede bilježi se značajan pad izdvajanja, u 2013. dodijeljeno je 23.089.386,19 KM, dok je u 2014. iznos bio 12.774.695,59 KM.

9. Namjenska industrija, ukupno dodijeljeno u obje godine – 287.300,00 KM bespovratnih sredstava, dok kreditnih nije bilo. U 2013. izdvojeno je 231.344,00 KM, a u 2014. 55.956,00 KM.

10. Drugo, koje podrazumijeva sredstva koja nisu kategorizirana niti u jednu od ponuđenih rubrika u Upitniku u sektoru industrije, izdvojeno je 3.968.163,55 KM, od toga 3.965.163,55 KM i 3.000,00 KM kreditnih sredstava. U 2013. g. zabilježena je dodjela 3.189.457,39 KM, a u 2014. 778.706,16 KM.

Grafikon 6. Poticaji za industriju po podgranama u 2013. i 2014. godini zbirno (%)

2.2.2. ENERGETIKA

Ukupna dvogodišnja izdvajanja u oblast energetike za 2013. i 2014. godinu iznose 9.878.649,00 KM, od čega 9.440.000,00 KM kreditnih i 438.649,00 KM bespovratnih sredstava. U 2013. g. izdvojeno je 3.576.000,00 KM, a u 2014. 6.302.649,00 KM. Učešće izdvajanja u sektor energetike u ukupnim poticajima za privredu za obje godine iznosi 1,68% (Grafikon 7). Najveći dio sredstava nije kategoriziran, 91,4%, a od kategoriziranih sredstava najzastupljenija sektorska grana je rudarstvo s 4,8%. Za obnovljive izvore energije izdvojeno je 0,8% sredstava.

Grafikon 7. Učešće poticaja za energetiku u ukupnim poticajima privredi u 2013. i 2014. godini zbirno (%)

Prikaz budžetskih izdvajanja po podgranama energetike slijedi u nastavku (Grafikon 8).

1. Rudarstvo, ukupan iznos dodijeljenih sredstava je 470.000,00 KM za obje godine, odnosno procenat učešća u sektoru energetike je 4,76%.

2. Sektor nafte i gasa, ukupan iznos dodijeljenih sredstava za obje godine je 0,00 KM, odnosno pro-cenat učešća u sektoru energetike je 0,00%.

3. Termoenergetski sektor, ukupan iznos dodijeljenih sredstava za obje godine je 300.000,00 KM, odnosno procenat učešća u sektoru energetike je 3,04%.

4. Hidroenergetski sektor, ukupan iznos dodijeljenih sredstava za obje godine je 0,00 KM ili 0,00%.

5. Obnovljivi izvori energije, ukupan iznos dodijeljenih sredstava za obje godine je 76.000,00 KM, odnosno procenat učešća u sektoru energetike je 0,77%.

6. Drugo, ukupan iznos dodijeljenih sredstava za obje godine je 9.032.649,00, odnosno procenat učešća u sektoru energetike je 91,44%.

Grafikon 8. Poticaji za energetiku po podgranama u 2013. i 2014. godini zbirno (%)

Drugo

Metalna industrija

Drvna industrija

Namjenska industrija

IT Sektor

Grafička i papirna industrija

Tekstilna industrija

Hemijska i farmaceutska industrija

Prehrambena industrija

Industrija građevinskih materijala

24%

25%

4%0%

35%

1%

10%1%

0%0%

1.68%

98.32%

Energetika

Ukupni poticaj privredi

4.76%3.04%

0.77%

91. 44%Rudarstvo

Termoenergetski

Obnovljivi izvori energije

Drugo


2.2.3. POLJOPRIVREDA

Za sektor poljoprivrede za dvije godine ukupno je izdvojeno 316.270.974,91 KM, od toga 54.960.920,58 KM kredit-nih i 261.310.054,33 KM bespovratnih sredstava. Učešće poljoprivrede u ukupnim poticajima je 54% (Grafikon 9).

Grafikon 9. Učešće poticaja za poljoprivredu u ukupnim poticajima privredi u 2013. i 2014. godini zbirno (%)

U 2013. g. dodijeljeno je 172.663.619,88 KM, a u 2014. g. 143.607.355,03 KM – bilježi se smanjenje od 29.056.264,85 KM (Grafikon 10). Najzastupljenija sektorska grana je govedarstvo – mlijeko s 131.425.003,15 KM (42%) i žitarstvo s 32.461.223,48 KM (10%), a najmanje vinogradarstvo s 259.752,00 KM (0,1%). Slabiju zastupljenost bilježe i pčelarstvo, peradarstvo i upravljanje vodama.

Grafikon 10. Pad izdvajanja za poticaje poljoprivredi u 2014. u odnosu na 2013. godinu

Prikaz budžetskih izdvajanja po podgranama poljoprivrede slijedi u nastavku (Grafikon 11).

Grafikon 11. Poticaji za poljoprivredu po podgranama u 2013. i 2014. godini zbirno (%)

1. Govedarstvo – meso, ukupno dodijeljena sredstva u obje godine iznose 18.392.170,84 KM, od čega 1.893.049,78 KM bespovratnih i 16.499.121,06 KM povratnih sredstava. U 2013. dodijeljeno je 9.733.253,86 KM, a u 2014. 8.658.916,98 KM.

2. Govedarstvo – mlijeko, ukupno dodijeljeni poticaji u obje godine iznose 131.425.003,15 KM, od čega 19.533.112,90 KM kreditnih i 111.891.890,25 KM bespovratnih sredstava. U 2013. izdvojeno je 70.351.037,92 KM, a u 2014. g. 61.073.965,23 KM.

3. Svinjogojstvo, ukupno u obje godine izdvojeno je 11.074.375,64 KM, od toga 1.417.461,34 KM kreditnih i 9.656.914,30 KM bespovratnih sredstava. U 2013. dodijeljeno je 6.032.173,84 KM, a u 2014. g. 5.042.201,80 KM.

4. Voćarstvo, ukupna dvogodišnja izdvajanja za voćarstvo iznosila su 15.033.272,83 KM, od toga 2.965.348,18 KM kreditnih i 12.067.924,65 KM bespovratnih sredstava. U 2013. dodijeljeno je 7.410.376,45 KM, a u 2014. g. 7.622.896,38 KM.

5. Vinogradarstvo, ukupno za obje godine izdvojeno je 259.752,00 KM bespovratnih sredstava, dok kreditnih nije bilo. U 2013. dodijeljeno je 149.228,50 KM, a u 2014. g. 110.523,50 KM.

6. Ribarstvo, ukupno u obje godine izdvojeno je 5.622.657,05 KM, od toga 1.960.000,00 KM kreditnih i 3.662.657,05 KM bespovratnih. U 2013. dodijeljeno je 3.814.068,63 KM, a u 2014. g. 1.808.588,42 KM.

7. Bilje, ukupna izdvajanja u obje godine iznose 14.042.358,96 KM, od čega 2.911.815,23 KM kreditnih i 11.130.543,73 KM bespovratnih sredstava. U 2013. dodijeljeno je 6.544.288,00, a u 2014. g. 7.498.070,96 KM.

8. Povrtlarstvo, ukupno je za obje godine izdvojeno 10.939.278,93 KM, od čega 4.226.701,96 KM kreditnih i 6.712.576,97 KM bespovratnih. U 2013. dodijeljeno je 3.574.169,26 KM, a u 2014. g. 7.365.109,67 KM.

Poljoprivreda

Poticaji ukupno

46%

54%

6%

42%

4%5%

19%

2%1%

1%1%

10%

3%2%

0%

Govedarstvo, meso

Govedarstvo, mlijeko

Svinjogojstvo

Voćarstvo

Vinogradarstvo

Ribarstvo

Bilje

Žitarstvo

Peradarstvo

Pčelarstvo

Upravljanje vodama

Drugo

Ukupno, poljoprivreda, 2013.g. Ukupno, poljoprivreda, 2014.g.

200.000.000,00

180.000.000,00

160.000.000,00

140.000.000,00

120.000.000,00

100.000.000,00

80.000.000,00

60.000.000,00

40.000.000,00

20.000.000,00

0,00

172.663.619,88

143.607.355,03


9. Žitarstvo, ukupna dvogodišnja izdvajanja iznose 32.461.223,48 KM, od toga 5.331.644,75 KM kred-itnih i 27.129.578,73 KM bespovratnih sredstava. U 2013. dodijeljeno je 18.142.201,51 KM, a u 2014. g. 14.319.021,97 KM.

10. Peradarstvo, ukupno u obje godine izdvojeno je 4.738.965,14 KM, od toga 545.574,44 KM kreditnih i 4.193.390,70 KM bespovratnih. U 2013. g. dodijeljeno je 2.369.068,26 KM, a u 2014. 2.369.896,88 KM.

11. Pčelarstvo, ukupna dvogodišnja izdvajanja iznose 3.195.080,68 KM, od čega 69.599,00 KM kreditnih i 3.125.481,68 KM bespovratnih sredstava. U 2013. g. dodijeljeno je 1.655.386,16 KM, a u 2014. 1.539.694,52 KM.

12. Upravljanje vodama, ukupna dvogodišnja izdvajanja iznose 2.389.089,72 KM, od čega 400.000,00 KM kred-itnih i 1.989.089,72 KM bespovratnih. U 2013. g. dodijeljno je 1.053.472,32 KM, a u 2014. 1.335.617,40 KM.

13. Šumarstvo, ukupna izdvajanja u obje godine iznose 5.320.960,61 KM, od toga 640.000,00 KM kreditnih i 4.680.960,61 KM bespovratnih. U 2013. g. dodijeljeno je 2.918.899,73 KM, a u 2014. g. 2.402.060,88 KM.

14. Drugo, koje podrazumijeva sredstva koja nisu kategorizirana niti u jednu od ponuđenih rubrika u Upitniku, izdvojeno je 61.376.785,88 KM, od čega 13.066.613,00 KM kreditnih i 48.310.172,88 KM bespovratnih sred-stava. U 2013. g. dodijeljeno je 22.460.790,44 KM, a u 2014. 38.915.995,44 KM.

2.2. 4. TURIZAM

Ukupna izdvajanja za turizam u 2013. i 2014. godini iznosila su 2.776.883,96 KM, i to 1.331.230,15 KM u 2013. i 1.445.653,81 KM u 2014. Većina izdvojenih sredstava bila su nepovratna sredstva, tačnije 2.759.383,96 KM, dok su kreditna iznosila 17.500,00 KM. Iako procentualno slabo zastupljen u ukupnim poticajima (0,5%, Grafikon 12), bilježi se blago povećanje izdvajanja u 2014. u odnosu na 2013.

Grafikon 12. Učešće poticaja za turizam u ukupnim poticajima privredi u 2013. i 2014. godini zbirno (%)

Najzastupljenije sektorske grane jesu obrazovni (34,6%) i sportski turizam (27,6%), dok su u potpunosti nezastupljeni planinski i morski turizam (0,0%). Bilježi se i slaba zastupljenost eko, zdravstvenog i vjerskog turizma (od 0,5 do 1,3%).

Prikaz budžetskih izdvajanja po podgranama turizma slijedi u nastavku (Grafikon 13).

1. Seoski / ruralni turizam, ukupno je u obje godine izdvojeno 35.328,29 KM, što je 1,27% od ukupnih izdva-janja za turizam.

2. Planinski turizam, ukupni izdvojeni iznos za obje godine je 0,00 KM ili 0% ukupnih izdvajanja za turizam.3. Tranzitni turizam, ukupni izdvojeni iznos za obje godine je 15.000,00 KM ili 0,54% ukupnih izdvajanja za

turizam.4. Vjerski turizam, ukupni izdvojeni iznos za obje godine je 27.886,00 ili oko 1% ukupnih izdvajanja za turizam.5. Zdravstveni turizam, ukupni izdvojeni iznos za obje godine je 23.000,00 KM ili 0,83% ukupnih izdvajanja za

turizam.6. Avanturistički turizam, ukupni izdvojeni iznos za obje godine je 110.000,00 KM ili 3,96% ukupnih izdvajanja

za turizam.7. Eko turizam, ukupni izdvojeni iznos za obje godine je 26.636,25 ili 0,96% ukupnih izdvajanja za turizam.8. Gradski turizam, ukupni izdvojeni iznos za obje godine je 118.586,00 ili 4,27% ukupnih izdvajanja za turizam.9. Kongresni turizam, ukupni izdvojeni iznos za obje godine je 9.850,00 KM ili 0,35% ukupnih izdvajanja za

turizam.10. Sportski turizam, ukupni izdvojeni iznos za obje godine je 766.023,00 KM ili 27,59% ukupnih izdvajanja za

turizam.11. Kulturno-historijski turizam, ukupni izdvojeni iznos za obje godine je 57.157,00 ili 2,06% ukupnih izdvajanja za turizam.12. Obrazovni turizam, ukupni izdvojeni iznos za obje godine je 961.917,00 KM ili 34,64% ukupnih izdvajanja za

turizam.13. Morski turizam, ukupni izdvojeni iznos za obje godine je 0,00 KM ili 0,00% ukupnih izdvajanja za turizam.14. Promocija turizma i informiranje, ukupni izdvojeni iznos za obje godine je 252.168,42 ili 9,08% ukupnih

izdvajanja za turizam.15. Drugo, ukupni izdvojeni iznos za obje godine je 373.332,00 KM ili 13,44% ukupnih izdvajanja za turizam.

Grafikon 13. Poticaji za turizam po podgranama u 2013. i 2014. godini zbirno (%)0. 47%

99. 53%

Turizam

Ukupni poticaji privredi

Seoski, ruralni turizam

Planinski turizam

Tranzitni turizam

Vjerski turizam

Zdravstveni turizam

Avanturistički turizam

Eko-turizam

Gradski turizam

Kongresni turizam

Sportski turizam

Kulturno-historijski turizam

Obrazovni turizam

Morski turizam

Promocija turizma i informiranje

2.06%34. 64%

9. 08%

13. 44%

1. 27% 0. 83%3.96%

0.96%4.27%

0.35%

1%0.54%

0%

0%


2.2.5. USLUGE

Ukupna izdvajanja za sektor usluga u 2013. i 2014. godini iznosila su 68.440.011,55 KM, od čega 63.626.241,00 KM kreditnih i 4.813.770,55 KM bespovratnih sredstava (Grafikon 14). U 2013. g. dodijeljeno je 37.074.988,14 KM, a u 2014. 31.365.023,41 KM (Grafikon 15). Učešće sektora usluga u ukupnim poticajima iznosi 12%. Najzas-tupljenije su sektorske grane građevinarstva s 14.031.554,00 KM (19%) i trgovine s 12.717.704,00 KM (17%), dok za sektor telekomunikacija nisu zabilježena izdvajanja.

Grafikon 14. Učešće poticaja za usluge u ukupnim poticajima privredi u 2013. i 2014. godini zbirno (%)

Prikaz budžetskih izdvajanja po podgranama usluga slijedi u nastavku.

1. Transport, ukupno izdvojena sredstva za obje godine iznose 9.994.581,55 KM, od čega 9.284.557,00 KM kreditnih i 710.024,55 KM bespovratnih sredstava. U 2013. g. dodijeljeno je 6.399.486,14, a u 2014. g. 3.595.095,41 KM.

2. Telekomunikacije, ukupna izdvajanja za telekomunikacije iznose 0,00 KM za obje godine.3. Trgovina, ukupna izdvajanja za trgovinu za obje godine iznosila su 12.717.704,00 KM, od čega 12.535.043,00

KM kreditnih i 182.661,00 KM bespovratnih sredstava. U 2013. g. dodijeljeno je 9.397.884,00 KM, a u 2014. g. 3.319.820,00 KM.

4. Građevinarstvo, ukupna izdvajanja za obje godine iznose 14.031.554,00 KM, od čega 12.508.211,00 KM kreditnih i 1.523.343,00 KM bespovratnih sredstava. U 2013. g. dodijeljeno je 7.044.878,00 KM, a u 2014. g. 6.986.676,00 KM.

5. Ugostiteljstvo, ukupna izdvajanja za obje godine iznose 3.789.464,00 KM, od čega 3.735.122,00 KM kredit-nih i 54.342,00 KM bespovratnih. U 2013. g. dodijeljeno je 2.752.464,00 KM, a u 2014. g. 1.037.000,00 KM.

6. Drugo, ukupna izdvajanja za obje godine iznose 27.906.708,00 KM, od čega 25.563.308,00 KM kreditnih i 2.343.400,00 bespovratnih. U 2013. dodijeljeno je 11.480.276,00 KM, a u 2014. g. 16.426.432,00 KM.

Grafikon 15. Pad izdvajanja za poticaje uslugama u 2014. godini u odnosu na 2013. godinu

2.2.6. RAZVOJ PREDUZETNIŠTVA I OBRTA

U 2013. i 2014. godini ukupna izdvajanja za razvoj preduzetništva i obrta iznosila su 31.459.135,94 KM (5% učešća u ukupnim poticajima – Grafikon 16), od čega 3.228.804,47 KM kreditnih i 28.230.331,47 KM bespovrat-nih sredstava. U 2013. g. dodijeljeno je 14.644.673,81 KM, a u 2014. g. 16.814.462,13 KM, što ukazuje na blagi rast izdvajanja u ovaj sektor.

Grafikon 16. Učešće poticaja za razvoj preduzetništva i

obrta u ukupnim poticajima privredi u 2013. i 2014. godini zbirno (%)

Najzastupljenije su subvencije za namete s 8.295.108,57 KM (23%) i razvojne ustanove (poslovne zone i dr.) s 7.318.780,90 KM (19%). Najmanju zastupljenost bilježe savjetodavne usluge pre-duzetnicima sa 16.188,00 KM. Slabiju zastupljenost bilježe i edukacija o preduzetništvu, te inovacije, za koje je u obje godine izdvojeno 70.684,00 KM.Prikaz budžetskih izdvajanja po različit-im stavkama za razvoj i preduzetništvo slijedi u nastavku (Grafikon 17).

1. Početna sredstva za osnivanje firme, ukupna izdvajanja za obje godine iznose 4.934.391,13 KM, od čega 2.890.050,00 KM kreditnih i 2.044.341,13 KM bespovratnih sredstava. U 2013. dodijeljeno je 2.947.097,19

12%

88%

Usluge

Poticaji, ukupno

Ukupno, usluge, 2013.g. Ukupno, usluge, 2014.g.

38.000.000,00

37.000.000,00

36.000.000,00

35.000.000,00

34.000.000,00

33.000.000,00

32.000.000,00

31.000.000,00

30.000.000,00

29.000.000,00

28.000.000,00

37.074.988,14

31.365.023, 41


KM, a u 2014. g. 1.987.293,94 KM.2. Edukacija o preduzetništvu, ukupna izdvajanja za obje godine iznose 298.899,75 KM. Riječ je o bespovrat-

nim sredstvima, dok kreditnih sredstava nije bilo za ovu namjenu. U 2013. g. izdvojeno je 118.398,00 KM, a u 2014. 180.501,75 KM.

3. Savjetodavne usluge za preduzetnike, ukupna izdvajanja za obje godine iznose 16.188,00 KM, od čega 12.188,00 kreditnih i 4.000,00 bespovratnih sredstava. U 2013. g. dodijeljeno je 13.688,00 KM, a u 2014. 2.500,00 KM.

4. Oprema, ukupna izdvajanja za obje godine iznose 3.535.999,48 KM, od čega 130.000,00 KM kreditnih i 3.405.999,48 KM bespovratnih. U 2013. g. dodijeljeno je 1.362.476,90 KM, a u 2014. 2.173.522,58 KM.

5. Subvencije za najam poslovnog prostora, ukupna izdvajanja za obje godine iznosila su 169.644,00 KM bespovratnih sredstava, dok kreditna sredstva za ovu namjenu nisu dodjeljivana. U 2013. g. dodijeljeno je 79.908,00 KM, a u 2014. 89.736,00 KM.

6. Razvojne ustanove, ukupna izdvojena sredstva u obje godine iznose 7.318.780,90 KM, i to bespovratnih sredstava, dok kreditna sredstva za ovu namjenu nisu dodjeljivana. U 2013. g. izdvojeno je 3.733.027,69 KM, a u 2014. 3.585.753,21 KM.

7. Subvencije za namete, ukupna izdvojena sredstva u obje godine iznose 8.295.108,57 KM, od čega 104.351,47 KM kreditnih i 8.190.757,10 KM bespovratnih sredstava. U 2013. g. izdvojeno je 3.209.508,25 KM, a u 2014. 5.085.600,32 KM.

8. Krediti, ukupna izdvojena sredstva u obje godine iznose 92.215,00 KM. U 2013. g. dodijeljeno je 56.215,00 KM, a u 2014. 36.000,00 KM.

9. Inovacije, ukupna izdvojena sredstva u obje godine iznose 70.684,00 KM bespovratnih sredstava, dok kred-itnih sredstava za ovu namjenu nije bilo. U 2013. dodijeljeno je 31.065,00 KM, a u 2014. g. 39.619,00 KM.

10. Promocija preduzetništva, ukupna izdvojena sredstva u obje godine iznose 378.345,60 KM bespovratnih sredstava, dok kreditnih sredstava za ovu namjenu nije bilo. U 2013. g. izdvojeno je 56.345,78 KM, a u 2014. 321.999,82 KM.

11. Informiranje o preduzetništvu, ukupna izdvajanja u obje godine iznose 481.996,41 KM bespovratnih sred-stava, dok kreditnih sredstava za nije bilo. U 2013. izdvojeno je 234.920,00 KM, a u 2014. g. 247.076,41 KM.

12. Drugo, ukupno izdvojena sredstva za obje godine iznose 5.866.883,10 KM bespovratnih sredstava, dok kred-itnih sredstava u ovoj kategoriji nije bilo. U 2013. izdvojeno je 2.802.024,00 KM, a u 2014. g. 3.064.859,10 KM.

Grafikon 17. Poticaji za razvoj preduzetništva i

obrta u 2013. i 2014. godini zbirno (%)

2.2.7. NEKLASIFICIRANA SREDSTVA

Neklasificirana sredstva (pogledati fusnotu br. 6) učestvuju u ukupnom zbiru poticaja s 9% (Grafikon 18).

Grafikon 18. Učešće neklasificiranih sredstava u ukupnim poticajima privredi u 2013. i 2014. godini zbirno (%)

2.2.8. POTICAJI ZA JAVNA PREDUZEĆA

Ukupna izdvajanja institucija za javna preduzeća u 2013. godini iznosila su 32.687.193,24 KM, a u 2014. godini 34.549.028,70 KM. Evidentno je blago povećanje izdvojenih sredstava za javna preduzeća, za razliku od smanjenja sredstava za privredni privatni sektor (19,47%).

16%

1%0%

11%

23%

26%

0%0%

1%

1% 2%

19%Početna sredstva za osnivanje firme

Edukacija o poduzetništvu

Savjetodavne usluge

Oprema

Subvencije na najam posl. prostora

Razvojne ustanove

Subvencije na namete

Krediti

Inovacije

Promocija poduzetništva

Informiranje

Drugo

Neklasificirana sredstva

Poticaji, ukupno

55.587.274.219%

587.844.202.7891%


2.3. Proces dodjele budžetskih poticaja privredi

Upitnike s popunjenom rubrikom „Dodjela sredstava“ dostavilo je 88 institucija. U ovoj rubrici tražene su informacije o tome raspisuju li institucije koje dodjeljuju poticaje privredi pozive za dodjelu sredstava, dodjeljuju li sredstva prema utvrđenim kriterijima, prate li implementaciju dodijeljenih sredstava te vrše li procjenu učinka implementiranog poticaja.

Raspisivanje poziva za dodjelu sredstava. U 2013. g. 36 institucija (40,9%) raspisivalo je javne pozive za dodjelu sred-stava, a u 2014. g. 27 institucija (30,7%). Da ne raspisuje javni poziv i u 2013. i u 2014. g. navelo je 6 institucija (6,8%). U 2013. 5 institucija (5,7%) navelo je da djelimično raspisuje javne pozive, kao i u 2014. godini. Za 2013. godinu 35 institucija (39,8%) nije odgovorilo na pitanje, a za 2014. g. 42 institucije (47,7%).

Dodjela sredstava prema utvrđenim kriterijima. U 2013. 47 institucija (53,4%) dostavljalo je sredstva prema utvrđen-im kriterijima, a u 2014. g. 44 institucije (50%). Da ne dodjeljuje sredstva prema utvrđenim kriterijima odgovorila je jedna (1,14%) institucija u 2013, a za 2014. dvije (2,27%). Da djelimično poštuju utvrđene kriterije u 2013. g. navele su 3 institucije (3,41%), a za 2014. g. 5 institucija (5,68%), dok odgovor na ovo pitanje nije dostavilo 37 institucija (42%), za obje predmetne godine.

Praćenje implementacije sredstava na terenu. 43 institucije (48,9%) navele su da su vršile praćenje implementacije sredstava na terenu i u 2013. i u 2014. g. Tri (3,4%) institucije u 2013. i dvije (2,3%) u 2014. nisu vršile praćenje. Djelimično praćenje implementacije sredstava vršile su 4 (4,6%) institucije u 2013, a 5 (5,7%) institucija u 2014. g. Odgovor na ovo pitanje za 2013. g. nije dostavilo 38 institucija (43,2%), a za 2014. g. 37 (42%) institucija.

Vršenje procjene učinka implementiranog poticaja. 21 (23,9%) institucija izvršila je procjenu učinka implementacije dodijeljenih poticaja u 2013, a 19 (21,6%) institucija u 2014. Procjenu učinka nije vršilo 10 institucija (11,4%) ni u 2013. g. ni u 2014. godini. Djelimičnu procjenu učinka vršilo je 14 institucija (15,9%) u 2013. g., odnosno 15 institucija (17%) u 2014. godini. Odgovor na ovo pitanje za 2013. g. nisu dostavile 43 (48,6%) institucije, odnosno 44 institucije (50%) za 2014. godinu.

Upitnike s popunjenom rubrikom „Moguća poboljšanja procesa dodjele budžetskih poticaja privredi“ također je dostavilo 88 institucija. Na upit o tome da li povećati ukupna budžetska izdvajanja za razvoj privrede 41 institucija (46,3%) je dala pozi-tivan odgovor, 1 institucija (1,2%) negativan, a 46 institucija (52,3%) nije odgovorilo. Da je jačanje kadrovskog kapaciteta za proces dodjele, praćenja i procjene učinka poticaja potrebno potvrdilo je 27 institucija (30,8%), negiralo 11 institucija (12,6%), dok 50 institucija (57%) nije odgovorilo na ovaj upit. Dobivanje strateških smjernica za usmjeravanje poticaja za perspektivne grane privrede smatraju poželjnim 33 institucije (37,6%), nepotrebnim 3 institucije (3,4%), a 52 institucije nisu odgovorile (59,3%). Da je potrebno vršenje procesa planiranja raspodjele poticaja, posebno u koordinaciji s drugim instituci-jama i nivoima vlasti, te uz konsultacije s potencijalnim korisnicima, potvrdilo je 40 institucija (45,4%), dok 48 institucija (54,7%) nije odgovorilo.

2. 4. Primjeri dobre prakse

Upitnike s popunjenom rubrikom „Primjeri dobre prakse“ dostavilo je 17 institucija (19,4%). U nastavku su navedeni samo oni za koje se smatralo da njihova praksa može barem dijelom pomoći u definiranju smjernica za unapređenje procesa dodjele poticaja u BiH. Primjeri su navedeni u integralnoj formi, onako kako su ih institucije obrazložile u dostavljenim upitnicima.

1. Agencija za agrarna plaćanja RS: „Investicije u poljoprivrednu mehanizaciju (2013.: 2.270 KOM.; 2014.: 1.157 KOM.); investicije u stočne ob-

jekte (2013.: 80, 2014.: 42); unapređenje poljoprivrednog zemljišta (2013.: 1.802, 2014.: 984); investicije u modernizaciju i izgradnju novih prerađivačkih kapaciteta (2013.: 89, 2014.: 59); registracija poljoprivrednih gazdinstava (2013.: 3.128, 2014.: 22.033).“

2. Općina Jablanica: „U ove dvije godine povećan je broj zaposlenih što potvrđujemo ovim brojkama: U 2012. godini broj zaposlenih

je bio 1609, u 2013. je 1882 a u 2014. broj zaposlenih je bio 1.906, iz čega se vidi da iz godine u godinu raste broj zaposlenih čemu sigurno doprinose podsticaji (bespovratna sredstva) i povoljni krediti Općine.“

3. Općina Ribnik: „Subvencije poljoprivrednim gazdinstvima za nabavku opreme, nabavku i proširenje osnovnog stada, dizanje

novih zasada te tekuću proizvodnju su dale mjerljive rezultate u vidu povećanja kapaciteta gazdinstava, broja grla, površina pod zasadima te krajnjih proizvoda na tržištu (mlijeko i mliječni proizvodi, voće i proizvodi od voća, tovljena grla i sl.).“

4. Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva USK: „Broj registriranih poljoprivrednih gazdinstava (RPG) u 2013. je bio 8614, a u 2014. g. 9547. Broj članova RPG

je u 2013. povećan za 454, sa 20959 na 21413. U 2014. g. povećan je za 484, sa 23107 na 23591. 1. Pov-ećanje broja RPG u 2014. godini u odnosu na 2013. godinu za 960 RPG ili 11.14%; 2. Povećanje broja članova u RPG u 2014. godini u odnosu na 2013. godinu za 2.148 ili 10,25%; 3. Povećanje zaposlenih u RPG u 2014. godini u odnosu na 2013. godinu za 30 ili 6,6%; 4. Povećanje broja članova i zaposlenih u RPG u 2014. godini u odnosu na 2013. godinu za 2.178 ili 10,17%.“

5. Općina Istočna Ilidža: „1)Ponovo velika zainteresovanost za kreditna sredstva gdje Opština regresira kamatu, pa su planirana Pro-

gramom 2015., 2) Preduzetnički čas (sa budućim preduzetnicima – informisanje o svim podsticajima, sve informacije na jednom mjestu). 3) Povezivanje poljoprivrednih proizvođača sa firmama koje nude povoljne uslove za nove zasade i otkup (kornišoni i jagode) 4) Informisanje i povezivanje sa drugim projektima, npr. GOLD projekt.“

6. Općina Tešanj „Podrškom Općine Tešanj u 2013. godini je registrovano 6 novih mladih preduzetnika i direktno finansirane

obaveze za 8 uposlenika u okviru novih firmi. U 2014. godini registrovano je 8 novih mladih preduzetnika i finansirano zapošljavanje 9 uposlenika u okviru novih firmi. Za 2013. i 2014. godinu mladi preduzetnici su svojim sredstvima finansirali zapošljavanje još 6 mladih radnika.“


7. Grad Bihać “1) Sufinansiranje rješavanja imovinskih odnosa privrednih subjekata za razvojne projekte radi izgradnje 2

objekta u poslovnim zonama (u proizvodnim djelatnostima), s ciljem zapošljavanja novih radnika, 2) sufinan-siranje stručnog osposobljavanja zavarivača i CNC operatera za potrebe kompanije, 26 nezaposlenih osoba završilo program i položilo ispit. Zaposleno 20 osoba kako je i planirano, 3) poticaji za projekat ‘Pokreni svoj posao u Bihaću’ – 4 nezaposlena lica registrovala djelatnosti i otpočela sa radom.”

8. Centar za razvoj i unapređenje sela Grada Banje Luke: „Kao primjer dobre prakse navodimo proizvodnju sjemena strnih žita na Razvojno edukativnom centru ‘Man-

jača’. Poznato je da se privreda svake zemlje zasniva na razvijenoj poljoprivredi. Sopstveni reproduktivni ma-terijal, kako u biljnoj tako i u animalnoj proizvodnji, ima ogroman značaj za poljoprivredu bilo koje zemlje ili regiona, jer daje višestruke prednosti – veću adaptibilnost vrsta, jeftiniju nabavku, lakšu dostupnost, neovis-nost od uvoza... Prethodno navedene činjenice usmjerile su Centar na realizaciju projekta proizvodnje sjemena strnih žita, adaptiranih na agroekološke uslove brdskoplaninskog areala: raž, zob, tritikale, heljda, pšenica. Ova proizvodnja je postala prepoznatljiva kao vid indirektnih podsticajnih mjera za poljoprivredne proizvodače na području Grada Banja Luka. Podsticaj kroz plasman sjemena po znatno nižim cijenama, 40% do 50% niže cijene od tržišnih. Ovaj projekat se pokazao kao izuzetno uspješan i realizuje se već nekoliko godina.“

9. Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva RS: „Subvencije za podsticaj i razvoj privrede za 2013. godinu. Ukupan iznos dodijeljenih subvencija za podsticaj

i razvoj privrede u 2013. godini iznosio je 19.600.000,00 KM. Subvencije su dodijeljene kao podrška real-izaciji razvojnih projekata privrednih subjekata koji se bave proizvodnom i proizvodno-uslužnom djelatnosti. Podržano je 285 projekata ukupne vrijednosti 149,85 miliona KM, čija namjena je uvođenje savremenih teh-nologija, savremene opreme i know-how, izgradnja proizvodnih objekata, razvoj inovacije, te uvođenje sistema kvaliteta. Analizom finansijskih izvještaja korisnika subvencija u 2013. godini uočeni su sljedeći pozitivni efe-kti u poslovanju istih u odnosu na 2012. godinu:

1) rast ukupnog prihoda za 3,98%,2) smanjenje ukupnih rashoda za 2,14%,3) rast prihoda od prodaje učinaka za 7,47%,4) rast prihoda od prodaje učinaka na inostranom tržištu za 12,39%,5) povećanje zaposlenih radnika za 12,49% ili za 2.164 radnika.“

10. Ministarstvo energije, rudarstva i industrije FBiH: „1. U 2013. godini, sredstvima iz Mjere 1 je ostvarena modernizacija tehnološkog procesa kod 15 korisnika

(15 kredita) u iznosu od 3.525.000,00 KM, a sredstvima iz Mjere 2 uplaćen je penzioni staž za 67 zaposlenika, koji su ostvarili uslove za odlazak u penziju u ukupnom iznosu od 992.217,02 KM. 2. U 2014. godini, sredst-vima iz Mjere 1 je ostvarena modernizacija tehnološkog procesa kod 12 korisnika (12 kredita) u iznosu od 3.440.908,48 KM, a sredstvima iz Mjere 2 uplaćen je penzioni staž za 67 zaposlenika, koji su ostvarili uslove za odlazak u penziju u ukupnom iznosu od 981.538,21 KM. 3. U 2014. godini po Programu utroška sredstava Trajnog revolving fonda putem Union banke d.d. Sarajevo do dana sačinjavanja Informacije, plasirano je ukupno 12 kredita u iznosu od 3.440.908,48 KM. U 2014. godini po Programu utroška sredstava ‘Izdaci za finansijs-ku imovinu – ostala domaća pozajmljivanja’ (Kreditiranje pod povoljnim uslovima u poplavljenim područjima) putem Union banke d.d. Sarajevo do dana sačinjavanja Informacije, plasirano je kredita kako slijedi:

- Mjera 1 – sanacija šteta nastalih zbog poplava i nastavak rada dodijeljeni su krediti za 11 privrednih

društava u iznosu od 3.250.000,00 KM.- Mjera 2 – uplata doprinosa po osnovu PIO/MIO 5 kredita u iznosu od 981.538,31 KM.

Ovim sredstvima je uplaćen penzioni staž za 115 zaposlenika, koji su ostvarili uslove za odlazak u penziju.“

2.5. Stavovi privrednika o perspektivnim granama privredePored provedene analize budžetskih poticaja privredi u Bosni i Hercegovini, istraživanjem su ispitani i stavovi predstavnika privrede o perspektivnim granama privrede u cilju cjelovitog sagledavanja i razmatranja pitanja gdje kreditna i bespovratna sredstva za podršku privredi, po mišljenju privrednika, treba da se usmjeravaju. Broj poslanih upita za mišljenje jeste 84, te je povratna stopa odgovora 12% (10 dobivenih odgovora). Odgovori su dobiveni od 4 sektora / službe Vanjskotrgovinske komore BiH, TRA Agencije za razvoj općine Tešanj, Udruženja poslodavaca FBiH, Udruženja poslodavaca BPK Goražde, PPK Trebinje, Obrtničke komore BPK Goražde. U nastavku slijedi analiza obrađenih odgovora.

Kada je riječ o perspektivnim granama privrede, privrednici smatraju najperspektivnijom energetiku, nakon čega slijedi poljo-privreda, industrija, turizam, preduzetništvo i obrt te usluge (Tabela 1).

Tabela 1. Rang značaja perspektivnih grana privrede

R.b. Grana privredeProsječna ocjena (rangiranje od 1 do 6)

1. Energetika 4,702. Poljoprivreda 4,303. Industrija 4,104. Turizam 3,205. Preduzetništvo i obrt 2,906. Usluge 1,80

U okviru energetike, privrednici smatraju hidroenergetiku kao najperspektivniju podgranu, nakon čega slijede obnovljivi izvori energije, rudarstvo, termoenergetika i sektor nafte i gasa (Tabela 2).

Tabela 2. Rang značaja podgrana energetike kao perspektivne grane privrede

R.b. Perspektivne grane energetikeProsječna ocjena (rangiranje od 1 do 5)

1. Hidroenergetika 4.222. Obnovljivi izvori energije (vjetroelektrane, solarna postrojenja, energija iz otpada i dr.) 3.563. Rudarstvo 2.564. Termoenergetika 2.565. Sektor nafte i gasa 2.11


U okviru poljoprivrede, prema mišljenjima predstavnika privrede, najznačajnije podgrane su voćarstvo, govedarstvo – mlijeko i peradarstvo (Tabela 3).

Tabela 3. Rang značaja podgrana poljoprivrede kao perspektivne grane privrede

R.b. Perspektivne grane poljoprivredeProsječna ocjena (rangiranje od 1 do 16)

1. Voćarstvo 12,572. Govedarstvo – mlijeko 11,503. Peradarstvo 10,674. Ribarstvo 9,835. Povrtlarstvo 9,576. Govedarstvo – meso 9,507. Bilje 9,408. Pčelarstvo 8,179. Vinogradarstvo 8,1310. Ovčarstvo 8,0011. Upravljanje vodama (navodnjavanje, zaštita i sl.) 7,2912. Šumarstvo (uzgoj, sjemenarstvo, rasadničarstvo, zaštita i sl.) 7,0013. Poljoprivredna mehanizacija 6,8614. Žitarstvo 6,7115. Kozarstvo 5,5716. Svinjogojstvo 4,00

Metalna, drvna i namjenska industrija su prve tri rangirane podgrane industrije, prema stavovima predstavnika privrede (Tabela 4).

Tabela 4. Rang značaja podgrana industrije kao perspektivne grane privrede

R.b. Perspektivne grane industrijeProsječna ocjena (rangiranje od 1 do 9)

1. Metalna industrija 7,562. Drvna industrija 7,333. Namjenska industrija 6,114. IT sektor 5,335. Tekstilna industrija (tekstil, koža, obuća i dr.) 5,116. Prehrambena industrija 4,897. Grafička i papirna industrija 3,638. Hemijska i farmaceutska industrija 2,789. Industrija građevinskih materijala 2,63

Kao najznačajnije podgrane turizma istaknuti su seoski, ruralni, planinski i avanturistički turizam (Tabela 5).

Tabela 5. Rang značaja podgrana turizma kao perspektivne grane privrede

R.b. Perspektivne grane turizmaProsječna ocjena (rangiranje od 1 do 14)

1. Seoski, ruralni turizam 11,432. Planinski turizam 11,003. Avanturistički turizam 10,004. Tranzitni turizam 6,135. Vjerski turizam 8,886. Zdravstveni turizam 8,137. Kulturno-historijski turizam 8,008. Eko turizam 7,789. Sportski turizam 6,8810. Gradski turizam 6,3811. Promocija turizma i informiranje 5,8612. Kongresni turizam 4,5013. Obrazovni turizam 4,7514. Morski turizam 2,88

U skladu sa stavovima predstavnika privrede, najznačajnije stavke preduzetništva i obrta jesu razvojne ustanove, inovacije i početna sredstva za osnivanje firme (Tabela 6).

Tabela 6. Rang značaja razvoja i preduzetništva kao perspektivne grane privrede

R.b. Perspektivne grane preduzetništva i obrtaProsječna ocjena (rangiranje od 1 do 11)

1. Razvojne ustanove (preduzetničke zone, poslovni inkubatori i dr.) 7,752. Inovacije 7,633. Početna sredstva za osnivanje firme 6,384. Subvencije za namete (doprinosi, porezi, kamate i sl.) 6,225. Savjetodavne usluge 6,136. Promocija preduzetništva 5,677. Informiranje 5,678. Krediti 5,509. Edukacija o preduzetništvu 5,1310. Subvencije za najam poslovnog prostora 4,5011. Oprema 4,00


Trgovina, građevinarstvo i transport identificirani su kao tri najznačajnije podgrane usluga (Tabela 7).

Tabela 7. Rang značaja podgrana usluga kao perspektivnih grana privrede

R.b. Perspektivne grane uslugaProsječna ocjena (rangiranje od 1 do 5)

1. Trgovina 3,222. Građevinarstvo 3,113. Transport 2,894. Telekomunikacije 2,785. Ugostiteljstvo 2,75

Svi ispitanici smatraju da je finansijska podrška neophodna privredi kako bi se razvijala (Tabela 8).

Tabela 8. Stavovi privrednika o neophodnosti finansijske podrške privredi

Prema Vašem mišljenju, perspektivne grane privrede:- ne trebaju finansijsku podršku države, mogu se same razvijati 0%- trebaju finansijsku podršku države radi bržeg razvoja 100%

Većina ispitanika smatra da državnu finansijsku pomoć treba pružati perspektivnim granama privrede koje ostvaruju rast i razvoj, dok manji broj ispitanika smatra da ovakva pomoć treba biti usmjerena ka posrnulim granama privrede (Tabela 9).

Tabela 9. Stavovi privrednika o prioritetima državne finansijske podrške

Državnu finansijsku podršku treba pružati:- perspektivnim granama privrede koje bilježe uspjehe 77.78%- eksperimentalno, novim granama privrede 0.00%- posrnulim granama privrede 22.22%

Predstavnici privrede smatraju da su poboljšanja u oblasti finansijske podrške privredi, prije svega, potrebna kod dobivanja strateških smjernica za usmjeravanje poticaja za perspektivne grane privrede, zatim uvođenje procesa planiranja prije donošenja programa raspodjele poticaja, te povećanje poticajnih sredstava (Tabela 10).

Tabela 10. Stavovi privrednika o mogućim poboljšanjima u oblasti finansijske podrške privredi

R.b. Moguća poboljšanja u oblasti finansijske podrške privrediProsječna ocjena (rangiranje od 1 do 7)

1. Dobivanje strateških smjernica za usmjeravanje poticaja za perspektivne grane privrede

5,00

2. Uvođenje procesa planiranja prije donošenja programa raspodjele poticaja 4,563. Povećanje poticajnih sredstava 4,334. Praćenje implementacije poticajnih sredstava na terenu 4,00

5. Jačanje kadrovskog kapaciteta u institucijama vlasti koje vrše proces dodjele poti-cajnih sredstava

3,56

6. Uvođenje obavezne procjene učinka nakon implementiranih poticajnih sredstava 3,137. Transparentnost oglašavanja i dodjele poticajnih sredstava 2,78

2.6. Obrada naknadno pristiglih odgovora

S obzirom na to da su odgovori 6 institucija pristigli nakon isteka roka i kompletiranja analize, te da je u njenoj preliminarnoj formi najavljena dopuna i ažuriranje podataka na osnovu novopridošlih odgovora, dajemo kratak prikaz podataka koje su poslale predmetne institucije.

Institucije koje su naknadno dostavile upitnike:

1. Ministarstvo za rad, socijalnu politiku i izbjeglice ZDK (nepotpuni podaci nisu mogli biti korišteni);2. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNK;3. Ministarstvo energije, rudarstva i industrije FBiH;4. Općina Novo Sarajevo;5. Općina Visoko;6. Općina Mrkonjić Grad.

Ukupni planirani budžet institucija koje su naknadno dostavile upitnike u 2013. g. iznosio je 95.240.283,90 KM, a u 2014. g. 92.606.428,23 KM, dok je izvršeni budžet u 2013. g. iznosio 79.652.315,84 KM, a u 2014. g. 77.981.698,28 KM. Za poticaje privredi predmetne institucije u 2013. g. planirale su 10.974.340,00 KM, a u 2014. g. 17.034.828,00 KM. Izvršeni poticaji privredi u 2013. iznosili su 7.395.752,08 KM, a u 2014. g. 12.004.512,78 KM.

Izvršena nepovratna (grant) sredstva u 2013. g. iznosila su 3.289.763,06 KM, a u 2014. g. 6.060.118,78 KM, dok su izvršena povratna (kreditna) sredstva u 2013. g. iznosila 4.869.217,02 KM, a u 2014. g. 7.862.467,00 KM.

Poticaji po granama privrede (2013. i 2014. g., povratna i nepovratna sredstva):

1. industrija 15.212.663,82 KM;2. poljoprivreda 6.140.151,84 KM;3. usluge 322.000,00 KM;4. energetika 0,00 KM;5. turizam 0,00 KM;6. razvoj preduzetništva i obrta 0,00 KM.

Institucije koje su naknadno dostavile odgovore u 2013. g. zabilježile su izdvajanja za javna preduzeća u iznosu od 29.903208,70 KM, a u 2014. g. u iznosu od 20.006.602,21 KM. Većina sredstava odnosi se na sredstva Federalnog minis-tarstva industrije, energetike i rudarstva za konsolidaciju rudnika, gdje se primjećuje značajan pad sredstava od preko 30%.


3. DOSADAŠNJI EFEKTI OBJAVLJENIH REZULTATA

Prethodno su izneseni podaci prikupljeni u okviru analize stanja u oblasti finansijske podrške privredi od institucija na svim nivoima vlasti u BiH. Nakon objave prikupljenih podataka javnosti, na upit zastupnika u Skupštini Unsko-sanskog kantona (u nastavku USK) gosp. Kenana Keserovića, projektni tim pripremio je i dostavio podatke koji se odnose isključivo na budžetsku podršku privredi od institucija u USK.

Institucije iz USK koje su bile obuhvaćene istraživanjem (dostavile podatke) jesu: Ministarstvo privrede USK, Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva USK, Ministarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša USK, Grad Bihać, Općina Ključ, Općina Bosanska Krupa, Općina Bosanski Petrovac, Općina Sanski Most i Služba za zapošljavanje USK.

Prema dostavljenim odgovorima, za poticaje privredi u USK u 2013. g. izdvojeno je 4.232.820,76 KM, a u 2014. g. 5.285.726,18 KM.

Iako se primjećuje povećanje izdvajanja za privredu za više od 20%, struktura tog povećanja govori da su povećanja zabil-ježena u općinama, na lokalnom nivou vlasti. Dok su općine skoro udvostručile iznose za poticaje, što je izuzetno pohvalno i pokazuje kako razvoj svijesti o značaju privrede tako i ulaganje napora lokalnih vlasti da u ovo vrijeme krize sredstva preus-mjeravaju tamo gdje zaista treba, kantonalna vlast nije pratila tu praksu. Ministarstva USK za poticaje privredi u 2013. g. izdvojila su 3.328.169,56 KM, a u 2014. g. 3.529.918,36. Riječ je o povećanju od 201.748,80 KM ili nešto manje od 7%. Općine u USK i Grad Bihać za poticaje u 2013. g. izdvojili su 904.651,20 KM, a u 2014. g. 1.755.807,82 KM, što predstavlja povećanje od 851.156,62 KM, ili više od 90%.

Za poljoprivredu je u 2013. i 2014. godini zbirno izdvojeno ukupno 7.687.507,94 KM. Za industriju je izdvojeno 18.113,00 KM (samo za drvnu industriju) u 2013. godini, a 0,00 KM u 2014. godini. Zbirno u 2013. i 2014. godini je za sektor energetike izdvojeno 76.000,00 KM (obnovljivi izvori energije). Za turizam je izdvojeno 244.457,00 KM ukupno u obje posmatrane godine. Nisu zabilježena izdvajanja za usluge u posmatranom periodu, dok je za razvoj preduzetništva i obrta izdvojeno 1.492.469,00 KM ukupno u 2013. i 2014. godini.

Uz podatke istraživanja, projektni tim je zastupniku Kenanu Keseroviću dostavio i prijedlog mjera za unapređenje procesa dodjele poticaja, a na temelju nalaza istraživanja. Prijedlozi mjera odnosili su se na povećanje izdvajanja sredstava za raz-voj privrede i preduzetništva u budžetu Unsko-sanskog kantona, vršenje planiranja prije utvrđivanja programa raspodjele sredstava, formiranje radnog tijela za praćenje implementacije dodijeljenih poticaja i procjenu učinka, uspostavu sistema izvještavanja institucija ovog kantona koje daju poticaje, te posebnog programa za razvoj omladinskog preduzetništva u USK, a na temelju dobre prakse koju je uvela Općina Tešanj, a za njom još 12 općina u BiH, uz podršku Instituta za razvoj mladih KULT.

Grafikon 19. Poticaji granama privrede u Unsko-sanskom kantonu u 2013. i 2014. godini zbirno

Na temelju dostavljenih podataka i prijedloga mjera, zastupnik Kenan Keserović u skupštinsku proceduru uputio je set zaklju- čaka koji su prihvaćeni (Slika 1), te ih navodimo u cijelosti:

„Na IX redovnoj sjednici, održanoj 24.07.2015. godine u sklopu rasprave po tačci dnevnog reda: Informacija o stanju u oblasti-ma privrede za 2014. godinu iz nadležnosti Ministarstva privrede USK, Skupština USK je prihvatila ZAKLJUČKE, koje je uložio poslanik DNZ BiH, Kenan Keserović.

1. Da Ministarstvo privrede i Vlada USK planiraju povećanje izdvajanja sredstava za razvoj privrede i poduzet-ništva u budžetu Unsko-sanskog kantona po ugledu na lokalne zajednice ovog Kantona za 30% kroz Rebalans Budžeta, a da se za Budžet 2016. godine planira uvećanje za 30%–50% (kodovi: subvencije poduzećima i poduzetnicima, subvencije za izgradnju poduzetničke infrastrukture).

2. Da Ministarstvo privrede USK prije utvrđivanja Programa raspodjele sredstava, izvrši planiranje dodjele sred-stava na nivou Kantona zajedno sa ostalim nadležnim institucijama kroz javne diskusije sa širokim krugom učesnika, a u zajedničkoj organizaciji kantonalne Vlade i Skupštine USK – predstavnika institucija koje dodjel-juju poticaje, predstavnika privrednika kao korisnika poticaja, predstavnika struke (ekonomista, akademske zajednice, nevladinih organizacija), predstavnika međunarodnih projekata, kao potencijalnih donatora, pred-stavnika nezaposlenih, posebno mladih i drugo. Planiranje bi trebalo biti strateško i odgovoriti posebno na dva pitanja: Kome je najbolje dati i za šta je najbolje dati poticaje kako bi došli do otvaranja što većeg broja radnih mjesta? Dakle, strateško usmjereno ulaganje, a ne proizvoljno.

3. Da Vlada USK sačini međuresorno radno tijelo (Vlada-Skupština) ili pojedinačna radna tijela (i Vlada i Skupšti-na) za praćenje implementacije dodijeljenih poticaja i procjenu učinka.

4. Da se kroz Rebalans Budžeta za ovu godinu i Budžet za 2016. godinu u okviru Ministarstva privrede USK uvede posebna budžetska linija za razvoj omladinskog poduzetništva u USK, a na temelju dobre prakse koje su uvele pojedine općine u BiH/ Općina Tešanj, a za njom još 12 općina i opština u BiH, uz podršku Instituta za razvoj mladih KULT.

Bihać, 24.07.2015 godine

16%0% 1%

2%0%

81%

Industrija

Energetika

Poljoprivreda

Turizam

Usluge

Razvoj poduzetništva i obrta


Slika 1. Zaključak Skupštine Unsko-sanskog

kantona od 24. 7. 2015. godine

4. PRIJEDLOG MJERA ZA POBOLJŠANJE PROCESA DODJELE BUDŽETSKIH POTICAJA PRIVREDINa temelju analize dobivenih rezultata istraživanja o dodjeli budžetskih poticaja privredi u BiH u 2013. i 2014. godini, rezul-tata istraživanja o stavovima predstavnika privrednika o perspektivnim granama privrede, analize prakse dodjele budžetskih poticaja privredi u susjednim zemljama, konsultacija s članicama Mreže za kreiranje boljeg poslovnog ambijenta u BiH te konsultacija s drugim relevantnim stakeholderima tokom održanih okruglih stolova, radnih sastanaka i drugih događaja na kojima su rezultati istraživanja prezentirani tokom 2015. godine, nastao je prijedlog 11 mjera za poboljšanje procesa dodjele budžetskih poticaja privredi, koje slijedi u nastavku.

1. Raditi analizu stanja privrede, potencijala predmetne regije – zbog različitih okolnosti koje vladaju u različitim mjestima – dosadašnjih ulaganja kroz poticaje i njihov učinak, modele ranije podrške, potrebne preduzetničke infrastrukture i dr., kao prvi korak i predmjeru. U analizu stanja neophodno je uključiti ekspertizu uže struke (obrazovne, istraživačke i razvojne ustanove) kako bi se dobili stručno mišljenje i platforma na osnovu koje će se određivati prioriteti. Pored analize uže struke, neophodno je uzeti i mišljenje s terena, od privrednika i korisnika sredstava, a preko njihovih komora, udruženja i dr.

2. Planirati proces podrške privredi s akterima procesa: institucije – davaoci poticaja, privrednici – korisnici

sredstava, struka, udruženja privrednika i komore, razvojne agencije, akademska zajednica, nevladine organ-izacije koje djeluju u toj oblasti i dr. Uvesti proces javnih konsultacija o granama kojima bi se sredstva dodi-jelila, s ciljem uključivanja što šireg broja aktera. Neophodno je voditi se potrebom ulaganja u sektore i grane privrede koje mogu dati željeni rezultat, stvarati novu vrijednost i otvarati nova ili sačuvati postojeća radna mjesta. Jedan od važnijih koraka jeste brzo zaustavljanje ranije neefikasne prakse dodjele poticaja, ako je evidentirana, koja troši resurse, a ne daje željeni rezultat.

3. Uzimati u obzir postojeća strateška opredjeljenja predmetnog nivoa vlasti i definirane perspektivne grane privrede, uz mogućnost revidiranja dokumenata ili donošenja novih strategija koje odgovaraju aktuelnim po-trebama, vodeći se usklađivanjem sa strategijama viših nivoa, ako postoje i ako odgovaraju lokalnoj potrebi. Kada je riječ o strateškim granama privrede u BiH, različita su mišljenja prikupljena tokom javnih diskusija i kroz provedena istraživanja, a u fazi pripreme ovog dokumenta. S obzirom na specifičnosti lokaliteta i regija, ali i nadležnosti vlasti, nemoguće bi bilo dati unificiran obrazac za ulaganja u privredu u BiH. Stoga ćemo navesti mišljenja aktera u procesu, kao ilustracije koje mogu dati doprinos pri kreiranju pojedinačnih planova i programa poticaja.

- Prema istraživanju provedenom među predstavnicima strukovnih privrednih udruženja, kao najpers-pektivniji sektori rangirani su energetika, poljoprivreda, i industrija.

- Kada je riječ o sektoru industrije, kao najperspektivnije grane rangirane su metalna, drvna i namjenska industrija, te IT sektor.

- U sektoru poljoprivrede perspektivnim su, redoslijedom, navedeni: voćarstvo, govedarstvo – mlijeko, peradarstvo, ribarstvo, povrtlarstvo te govedarstvo – meso. Tokom javnih diskusija tržište hrane oci-jenjeno je izuzetno značajnim tržištem, dok naši poljoprivrednici i prehrambena industrija u njemu učestvuju u malom procentu, tek oko jedne trećine domaćih potreba. Također, u ovoj oblasti se pred-laže vođenje računa o tome da se podrška poljoprivredi vodi potrebama domaće prehrambene indus-trije, s ciljem zaokruživanja lanca, smanjenja uvoza sirovina, izvoza finalnog proizvoda, osiguravanja tržišta poljoprivredniku i dr.

- U sektoru energetike najperspektivnijim su rangirani hidroenergetski sektor i obnovljivi izvori energije, koji su dobili primat nad rudarstvom, termoenergetskim sektorom i sektorom nafte i gasa. Na javnim diskusijama predloženo je i fokusiranje na energetsku efikasnost i sanacija elektroprijenosne mreže.

- Kada je riječ o uslugama, grane trgovina i građevinarstvo okarakterizirani su najperspektivnije.- U sektoru turizma na vrhu ljestvice perspektivnih grana jesu seoski / ruralni, planinski, avanturistički

i vjerski, te zdravstveni i kulturno-historijski turizam.- Kada je riječ o razvoju preduzetništva, akteri procesa perspektivnim smatraju ulaganje prvenstveno

u preduzetničku infrastrukturu, te inovacije i početna sredstva za osnivanje firme. Tokom javnih disk-usija ukazano je na važnost razvoja poslovnih inkubatora i njihovo uspostavljanje u formi prilagođenoj potrebama zajednice (za obrte, agro-inkubatori, inkubatori sa stanarima ili bez njih, koji nude različite usluge privrednicima početnicima i onima u razvoju, prilagođene njihovim potrebama i dr.).

- Voditi se principom dobijanja nove vrijednosti, odvajajući poticaje od socijalne komponente.

4. Vršiti koordinaciju dodjele poticaja s drugim nivoima vlasti, s ciljem usaglašavanja mjera koje se preduzimaju i moguće nadopune među davaocima: kadrovskih kapaciteta, zajedničkih sredstava, raspoloživih resursa i dr.

5. Osigurati transparentnost procesa dodjele kroz pravovremeno raspisivanje javnih poziva, te unapređenje krit-erija za dodjelu, vodeći računa o potrebama i olakšicama za potencijalne aplikante:

- prilagođavanje poziva: mali općinski subjekti često nisu konkurentni za pozive viših nivoa;- jačanje promocije javnih poziva i građenje kulture apliciranja na poticaje;


- imenovanje predstavnika izvan institucije – davaoca poticaja, tj. predstavnika struke ili korisnika u komisije za dodjelu poticaja;

- unapređenje sistema informiranja i njegovo prilagođavanje posebnim grupama korisnika (poljoprivred-nicima, industrijalcima, mladima, ženama), koristeći i savremene načine oglašavanja, ali koristeći i mreže udruženja i komora.

6. Formirati međuresorna tijela za praćenje dodjele poticaja i procjenu učinka dodijeljenih poticaja, kako u iz-vršnim tako i u predstavničkim tijelima vlasti, s ciljem pojačane kontrole, te redovno i transparentno izv-ještavati o dodjeli poticaja i postignutim rezultatima kako bi se mogli pratiti rezultati na godišnjem nivou, komparirati i intervenirati s ciljem postizanja što veće vrijednosti uloženih sredstava. Neophodno je i jačanje kadrovskog kapaciteta za dodjelu, praćenje i procjenu učinka poticaja u institucijama. Procjenu učinka potre-bno je vršiti prema željenim postavljenim indikatorima, npr. proizvedenom dobru, broju zaposlenih koji ostanu u radnom odnosu i nakon dodjele poticaja i sl.

7. Primjenjivati dokazana rješenja iz dobre domaće i međunarodne prakse kada je riječ o dodijeli poticaja. U prethodno iznesenim rezultatima istraživanja navedeni su primjeri dobre prakse, ali ćemo, s obzirom na mjer- ljivost rezultata i dobar učinak, kao dobar primjer podrške razvoju omladinskog preduzetništva istaknuti mod-el koji je razvila Općina Tešanj. Model podrške omladinskom preduzetništvu na bazi dobre tešanjske prakse zabilježen je u brošuri Instituta za razvoj mladih KULT „Model podrške omladinskim startup biznisima u okviru lokalne politike prema mladima“.

8. Fokusirati se na kvalitet projekta i dati mu prednost nad formalnim uvjetima, pojednostaviti kriterije za dod-jelu, s fokusom na dobijenu vrijednost, ne robovati formi već željenom rezultatu. Uspostavljati lako mjerljive kriterije za procjenu uspješnosti podržanih projekata. Olakšavati procedure i uvjete aplikantima.

9. Povećati izdvajanja ukupnih sredstava za poticaje, realno planirati sredstva i pravovremeno isplatiti poticaje.10. Utvrditi sistem odgovornosti i sankcioniranja, i za odgovorne institucije i za korisnike. Jedan od modela kon-

trole koji je predstavljen tokom javnih diskusija jeste i uvođenje bankovne garancije, koje je u nekim procesima dalo učinka. Uvesti nove mehanizme usklađivanja procedura i njihovog poštivanja, s ciljem prevencije ko-rupcije. Spriječiti ponavljanje zloupotreba onemogućavanjem apliciranja zbog ranije neispunjenih obaveza od aplikanata.

11. Posebnu pažnju obratiti na malo preduzetništvo i obrte, koji, za razliku od drugih formi preduzetničke djelat-nosti, bilježe rast. Olakšati obrtnicima apliciranje na fondove, ne fokusirati se samo na stare zanate već posebno na proizvodno zanatstvo. Poticati razvoj obrtništva kroz povoljnije poticaje za registrirane djelatnos-ti. Riješiti problem institucionalnog tretiranja obrtnika kao fizičke osobe. Odvojiti kao posebne komponente sredstva za održivost obrta, posebno deficitarnih zanimanja. Olakšati obrtnicima projektne aplikacije uvođe- njem, npr., mogućnosti predavanja neovjerenih kopija dokumentacije pri apliciranju do krajnjeg ishoda do-bivanja poticaja i sl.

IZVORI1. Agencija za unapređenje stranih investicija u BiH, www.fipa.gov.ba.2. Sektorska strategija razvoja industrije RS za period 2009–2013, Ministarstvo industrije, energetike

i rudarstva RS, 2009.3. Strategija razvoja BiH, Akcioni plan RS-a.4. Strategija razvoja Federacije BiH 2010–2020.

UPITNIK O STAVOVIMA INSTITUCIJA VLASTI PREMA IDENTIFICIRANIM MJERAMA ZA UNAPREĐENJE PROCESA DODJELE BUDŽETSKIH POTICAJA PRIVREDI

Poštovani predstavnici institucija vlasti u Bosni i Hercegovini,

u nastavku se nalazi „Upitnik o stavovima institucija vlasti prema identificiranim

mjerama za unapređenje procesa dodjele budžetskih poticaja privredi“, za koji bis-

mo Vas zamolili da popunite kako bismo dobili povratnu informaciju o Vašem miš-

ljenju, stavovima i spremnosti za implementaciju predloženih mjera, a u okviru nar-

ednih ciklusa dodjele budžetskih poticaja privredi.

Molimo Vas da popunjeni Upitnik dostavite u pismenoj formi na adresu Instituta za

razvoj mladih KULT (Ul. 4. viteške brigade 34-36, BA-71210 Ilidža) ili u skeniranoj

formi na e-mail adresu [email protected].

Zahvaljujemo Vam


UPITNIKMolimo da odabirom odgovora DA ili NE označite stav slaganja s tvrdnjom navedenom u tabeli.

1.Prije dodjele budžetskih poticaja privredi potrebno je provesti analizu stanja privrede i njenih realnih potreba.

o DAo NE

2.Proces dodjele budžetskih poticaja privredi potrebno je planirati uz javne konsultacije sa svim relevant-nim akterima, gdje spadaju: privrednici – korisnici sredstava, struka, udruženja privrednika i komore, razvojne agencije, akademska zajednica, nevladine organizacije koje djeluju u toj oblasti i dr.

o DAo NE

3.Pri dodjeli budžetskih poticaja privredi potrebno je uzeti u obzir strateška opredjeljenja predmetnog nivoa vlasti i definirane perspektivne grane privrede, uz mogućnost revidiranja strateških dokumenata u skladu s realnim potrebama privrede.

o DAo NE

4.Potrebno je vršiti koordinaciju dodjele poticaja s drugim nivoima vlasti, s ciljem usaglašavanja mjera koje se preduzimaju i moguće nadopune među davaocima: kadrovskih kapaciteta, zajedničkih sredsta-va, raspoloživih resursa i dr.

o DAo NE

5.Potrebno je osigurati transparentnost procesa dodjele kroz pravovremeno raspisivanje javnih poziva te unapređenje kriterija za dodjelu, vodeći računa o potrebama i olakšicama za potencijalne aplikante.

o DAo NE

6.Potrebno je formirati međuresorna tijela za praćenje dodjele poticaja i procjenu učinka dodijeljenih poticaja, kako u izvršnim tako i u predstavničkim tijelima vlasti, s ciljem pojačane kontrole, te redovno i transparentno izvještavati o dodjeli poticaja i postignutim rezultatima.

o DAo NE

7.Potrebno je primjenjivati dokazana rješenja iz dobre domaće i međunarodne prakse kada je riječ o dodjeli poticaja.

o DAo NE

8.Potrebno se fokusirati na kvalitet projekta kojem se dodjeljuje poticaj i dati mu prednost nad formalnim uvjetima.

o DAo NE

9.Potrebno je povećati izdvajanja ukupnih sredstava za poticaje, realno planirati sredstva i pravovremeno isplatiti poticaje.

o DAo NE

10. Potrebno je utvrditi sistem odgovornosti i sankcioniranja i za odgovorne institucije i za korisnike.o DAo NE

11.U procesu apliciranja na budžetske poticaje potrebno je osmisliti posebne programe, uvjete i olakšice za malu privredu.

o DAo NE

Molimo da u narednoj tabeli unesete puni naziv institucije za koju popunjavate Upitnik, kao i datum popunjavanja Upitnika.

Puni naziv institucije

Ime, prezime i potpis nadležne osobe

Datum i mjesto popunjavanja upitnika

Pečat institucije

ANALIZA BUDŽETSKIH POTICAJA PRIVREDI U BIH S PRIJEDLOGOM MJERA ZA UNAPREĐENJE PROCESA DODJELE

Institut za razvoj mladih KULT

44 ANALIZA BUDŽETSKIH POTICAJA PRIVREDI BIH S PRIJEDLOGOM MJERA ZA UNAPREĐENJE PROCESA DODJELE

Institut za razvoj mladih KULT MLADI.ORG

Documents

ANALIZA BUDŽETSKIH POTICAJA PRIVREDI U BIH S …