1

SADRŽAJ Stranica

1. UVOD . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .2

2. ANALIZA SADRŽAJA KAO ZNANSTVENA METODA . . . . .3

2.1. Principi provedbe analize sadržaja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .4

2.2. Objektivnost i kvantifikacija u definiranju analize sadržaja . . . . . . . . . . .6

2.3. Tijek izvo�enja analize sadržaja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8

2.4. Jedinice analize sadržaja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9

2.5. Utje�u li mediji na naše stavove i predodžbe o temi . . . . . . . . . . . . . . . .10

3. KATEGORIZACIJA U ANALIZI SADRŽAJA NAPISA O

SVEU�ILIŠTU U DUBROVNIKU (TABLICE I GRAFOVI) . . .

13

3.1. TABLICA 1 : Ukupan broj tekstova o Sveu�ilištu . . . . . . . . . . . . . . . 14

3.2. TABLICA 2: Pregled tekstova po tipu �lanka . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15

3.3. TABLICA 3: Pregled tekstova po tipu naslova . . . . . . . . . . . . . . . . .. 17

3.4. TABLICA 4: Pregled tematskih kategorija prema tiskovini .. . . . . . 19

3.5. TABLICA 5: Pregled nositelja uloga o kojima se govori . . . . . . . . . .20

3.6. TABLICA 6A: Okviri u izvještavanju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22

3.7. TABLICA 6B: Okviri u izvještavanju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23

3.8. TABLICA 7: Pregled rubrika po dnevnicima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24

3.9. TABLICA 8: Pregled rubrika po tjednicima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25

3.10. TABLICA 9: Pregled rubrika u DU reviji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .26

4. METODOLOŠKE NAPOMENE I PRIMJEDBE U

ISTRAŽIVANJU. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27

5. ZAKLJU�AK . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

28

2

LITERATURA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

.29

PRILOZI

Mape s posloženim tekstovima o Sveu�ilištu u Dubrovniku objavljenih u �etiri dnevna

lista, tri tjednika i jednoj reviji u razdoblju od 1. listopada 2004. godine do 1. ožujka 2005. godine.

1. UVOD

Projekt prve godine bavi se analizom sadržaja 90 napisa o Sveu�ilištu u

Dubrovniku objavljenih u razdoblju od 1.listopada 2004. godine do 1.ožujka

2005. godine. Tako�er problematizira analizu sadržaja kao samostalnu

deskriptivnu metodu znanstvenog istraživanja koja se u suvremenom novinarstvu

sve �eš�e koristi u prou�avanju dubljeg smisla i skrivenih zna�enja poruka

masovnih medija. Analiza sadržaja tekstova u radu promatra se u kvalitativnom

smislu kroz izdvajanje karakteristi�kih osobina tekstova, te kvantitavinom smislu

gdje se broj�ano izražava koli�ina i postotak napisa.

Kod analize tekstova uzeti su u obzir naslovi i tipovi tekstova o

Sveu�ilištu, akteri doga�anja koja se ti�u te ustanove, te raspored napisa u

dnevnicima, tjednicima i revijama. U kvalitativnom smislu, tekstovi su poredani

prema vrijednosnim sudovima, te op�em ugo�aju koji ostavljaju na �itatelja.

U obrazlaganju teme, za svaku pojedinu evaluaciju korištene su tablice u

kojima se, brojem i postotkom, navodi zastupljenost razli�itih kategorija analize

sadržaja. Zaklju�ni je dio projekta prve godine u znaku metodoloških napomena i

teza do kojih smo došli analiziraju�i svaki od 90 napisa u �etirima dnevnim

listovima, tri regionalna tjedna lista i jednoj reviji.

3

2. ANALIZA SADRŽAJA KAO ZNANSTVENA METODA

Analiza sadržaja kao samostalna deskriptivna metoda znanstvenog

istraživanja �esto se koristi u analizi poruka masovnih medija. Jedinica analize

sadržaja jest novinski tekst1 .

Kvalitativna analiza jest izdvajanje karakteristi�nih tekstova, najvišeg

stupnja eti�ke prijepornosti, prema kategorijama istraživanja i njihova analiza2 .

Kvantitativna analiza ima zada�u pokazati brojkama podatke analize

sadržaja eti�kih kontroverzi 3.

Analiza sadržaja je metoda koja utvr�uje kakva se poruka nalazi u

pojedinom tekstu ili prilogu u sredstvima informiranja i kakav utjecaj ima na

primatelja poruke.

To je tehnika istraživanja kojoj je cilj do�i do objektivnog, sustavnog,

kvalitativnog i kvantitativnog opisa manifestnog (i latentnog) sadržaja sredstava

komuniciranja pod kojim podrazumijevamo poruke izražene tekstom, glasom,

slikom. Analizom sadržaja možemo bolje shvatiti odnose izme�u sadržaja poruke

i njegova prihva�anja, izme�u sadržaja i vrsta samog medija, te sadržaja i

primatelja poruke. Povijesni razvitak metode analize sadržaja po�eo je u prošlom

stolje�u u radovima Sigmunda Freuda, posebice u djelu " Tuma�enje snova"

(1900.) i kasnije u Jungovim radovima.

1 Vilovi�, Gordana, "Medijski prijepori u Globusu i Nacionalu", 1999-2000. 2 Vilovi�, Gordana, "Medijski prijepori u Globusu i Naconalu, 1999-2000.",

str. 111) 3 Vilovi�, Gordana, "Medijski prijepori u Globusu i Nacionalu", 1999-2000.",

str. 135)

4

Zbog ekspanzije masovnih medija od 20.stolje�a �ovjekove misli, ideje,

norme i svakovrsne poruke velikom brzinom šire se diljem svijeta, a kako

sredstva masovne komunikacije imaju velik utjecaj na društveni život i aktivnosti

pojedinca, javila se potreba za razvijanjem metode i tehnike koja bi služila

istraživanju sredstava javnog komunciranja. Kod analize sadržaja �esto se

upotrebljava jednostavna formula Harolda D. Lasswella4 koja služi za analizu

cjelokupne komunikacije masovnih medija a glasi "Tko je rekao, što je rekao i s

kakvim rezultatom". Lasswell 1952. godine definira analizu sadržaja kao tehniku

istraživanja koja služi za objektivno, sustavno i kvantitativno opisivanje izre�ena

sadržaja.

U skladu s tim, autorstvo nekog �lanka, djela ili izjave nije teško utvrditi,

no postavlja se pitanje pod �ijim i kakvim utjecajima djeluje autor, te u koju

interesnu skupinu spada. Sociolozi Merton, Parsons i Homans su utvrdili da

povratne informacije,feedback, utje�u na autorov daljnji rad, koji nikad ne treba

promatrati bez uvida u društveni kontekst u kojemu on živi i djeluje.

"Komunikator dolazi do izražaja kao dio raširenog modela, tako što svoje

poruke šalje u skladu s o�ekivanjima i akcijama drugih osoba i skupina unutar

istog sustava". (R.K.Merton)

2.1. Principi provedbe analize sadržaja

1. Može se napraviti reprezentativni izbor tekstova ili poruka u nekom

drugom obliku na kojima u preliminarnoj analizi utvr�ujemo u�estalost i

zna�enje nekih važnih tema

4 Harold D. Lasswell(1902.-1978.)- ameri�ki psiholog poznat po izu�avanju

politike, osobnosti i socioloških disciplina. Tvorac znamenitog modela

komunikacije "Tko kome što kaže i s kojim u�inkom?". Pri tom TKO kontrolira

poruku ŠTO SE KAŽE predmet je analize sadržaja, KOME se bavi primateljem a S

KOJIM U�INKOM govori o feedbacku, tj. rezultatima primitka poruke

5

2. Može se kvantitativno analizirati jedna ili više poruka iste vrste da bi se

utvrdila u�estalost ponavljanja nekog segmenta rije�i, sinagme ili prostora

u mediju posve�ena nekoj temi

3. Jedna ili više istovrsnih poruka može se analizirati samo kvalitativno ili

kombinirano (kvalitativno i kvantitativno, da bi se istražila struktura neke

poruke u odnosu na pojedine ideje, poruke ili vrijednosti koje sadrže)

4. Analizirati se mogu i poruke u odnosu na njihovu vezu sa životom

skupine, s naglaskom na interakcije izme�u pojedinih skupina unutar

društvenog života (npr. vijesti, poruke koje se šire sredstvima masovne

komunikacije)

5. Provesti se može i analiza koja bi me�usobno uspore�ivala vijesti i

poruke pojedinih masovnih sredstava komunikacije, kao i analiza poruka

u odnosu na njihovo djelovanje na formiranje stavova specifi�nih skupina.

Analiza tiskanih medija ima najstariju istraživa�ku tradiciju. Ve�ina

istraživanja usmjerena je na socijalne fukcije tiska u globalnom društvenom

sustavu. Analizi podliježu i stavovi i vrijednosti koje zastupaju uredništva novina

ili �asopisa. Kod analize tiskovina posebnu pozornost treba posvetiti odabiru

uzorka, jer je nemogu�e obavljati analizu na �itavoj produkciji. Uzorak mora biti

vremenski reprezentativan, a analizirati se mogu �ak i sadržaji o kojima ništa nije

napisano, jer poneke novine iz raznih razloga izbjegavaju pisati o raznim temama

i doga�ajima. Možemo uspore�ivati i nekoliko vrsta tiskovina s obzirom na stav

koji zauzimaju o pojedinoj temi.

- Na temelju misli, tema ili simbola uzetih kao jedinice za analizu,

klasificiramo rezultate i uspore�ujemo objekte istraživanja kako

bismo vidjeli što se nalazi u dijelu javnih poruke koju želimo

analizirati, te je li rije� o neutralnom, pozitivnom, negativnom ili pak

sumnjivom stavu.

6

2.2. Objektivnost i kvantifikacija u definiranju analize sadržaja

Analiza sadržaja kao znanstvena metoda na podru�ju masovnih

komunikacija temelji se na trima odrednicama Harolda D. Lasswella.

Govore�i o analizi sadržaja, Lasswell isti�e da kategorije analize, upotrebljene za

klasifikaciju sadržaja, moraju biti eksplicitno definirane tako da imaju visok

stupanj vrijednosti i uvjerljivosti. Analiti�ar, nadalje, nije slobodan pristrano

selekcionirati materijal koji obra�uje, ve� ga mora sustavno i objektivno obraditi

i obuhvatiti sve jedinice analize predvi�ene uzorkom. Posljedice rada na analizi

sadržaja mogu imati zna�ajan utjecaj pri donošenju sudova i odluka, te ih

sukladno tomu, treba brižljivo i statisti�ki precizno obraditi.

Na tragu Lasswellvih postavki, vjerojatno najpoznatiju i do današnjih dana

naj�eš�e upotrebljavanu definiciju analize sadržaja " kao istraživa�ke tehnike za

objektivno opisivanje, sistematiku i kvantifikaciju manifestnih sadržaja u

komunikacijama" donosi Bernard Berelson.5

Iz šire Lasswellove sheme odre�enja predmeta i ciljeva metode analize

sadržaja, Berelson izdvaja dva za njega najvažnija elementa, koja su postala

klasi�na u ispitivanju komunikacijskog materijala. Ti elementi su "što se kaže" i

"kako se kaže", a Berelson ih u operacionalizaciji za potrebe sadržaja ozna�ava

kao: (Stojak, "Metode analize sadržaja", str.42):

1. Što se kaže

a) Predmet – o �emu se radi u komunikaciji

5 Bernard Berelson( 1912.-1979.)- ameri�ki psiholog- behaviorist koji je dao

zna�ajan obol na polju istraživanja prirode i u�inaka masovne komunikacije,

koriste�i se, me�u ostalim, iskustvom analiti�ara ponašanja njema�kog naroda

u Drugom svjetskom ratu

7

b) Usmjerenost – je li tretman izre�enog povoljan ili nepovoljan

prema subjektu

c) Standard – što je osnova na kojoj po�iva klasifikacija

usmjerenosti

d) Vrijednosti – što eksplicitno i implicitno otkivaju ciljevi poruke

e) Metode – koji uvjeti ili aktivnosti omogu�uju realizaciju ciljeva

f) Osobine – kakve su karakteristike aktera

g) Akteri – tko inicira aktivnost

h) Autoritet – u �ije se ime promi�e utjecaj kroz poruku

i)Porijeklo – odakle dolazi poruka

j) Cilj – komu je poruka upu�ena

2. Kako se kaže

a) Forma komunikacije – pri�a, novinski sadržaj, radio, TV, Internet

b) Forma iskaza – gramati�ka ili sintakti�ka forma jedinice iskaza

c) Intenzitet – snaga ili uzbudljivost lansiranja poruke

d) Poruka – retori�ki ili propagandni karakter informacije

Bernard Berelson, �ije su upute i pravila operacionalizacije još dominantni

u primjeni metode analize sadržaja i teorijama koje se bave prou�avanjem

komunikacija, upozorava na odre�ene dvojbe oko kvantitativne analize i �esto

pogrešno protuma�enog pojma objektivnosti. Kvantifikacija, naime, pretpostavlja

dokaz sam za sebe. Podaci se gomilaju i na taj na�in pove�avaju objektivnost, jer

prikupljanje podataka pretpostavlja manifestni karakter. Pozitivisti�ko tuma�enje

elemenata teksta kao "neutralnih podataka" najbolje odgovara Berelsonovu

ekstremnom primjeru analize sadržaja kojim uvjerava da manifestni ili pojavni

sadržaj treba razumjeti kao kompleks crnih slova na bijeloj podlozi (Black marks

on white sheet).

8

Kod kategorizacije prikupljenog materijala Berelson inzistira na poštivanju

karakteristika kategorija kao što su homogenost, kompleksnost, me�usobna

isklju�ivost, objektivnost i adekvatnost.

2.3. Tijek izvo�enja analize sadržaja

Iz op�eg tijeka izvo�enja analize sadržaja može se izdvojiti nekoliko

operacija, koje su preduvjet primjene metode.

Uz izbor i pravilnu obradu literature kao po�etne faze istraživanja

metodom analize sadržaja, od iznimnog zna�aja je formulacija hipoteze kao

privremene afirmacijske pretpostavke koju kroz analizu treba potvrditi ili

odbaciti. Definiranje dimenzija analize, predmeta istraživanja i odre�ivanje

pravaca analize jednako su bitni. Kad je rije� o dimenzijama analize, potrebno je

imati osje�aj mjere u pogledu vlastitih pretenzija, mogu�nosti i dometa

istraživanja. Tako�er ne treba smetnuti s uma da analiza sadržaja u ve�ini

slu�ajeva obra�uje predmet nekom od metoda reprezentativnog uzorka, pa su

sukladno tome i dobiveni rezultati bliži ocjeni, nego mjerenju. U izboru pravaca

analize nužno se usmjeriti konkretno postavljenom cilju i zanemariti marginalne

informacije. Kod analize sadržaja redovito prijeti opasnost od promašaja, iz

objektivnih i subjektivnih razloga. Izvorni je prou�avani materijal, ipak samo

neka vrst derivata " slika vi�ena o�ima drugih", pa se analiti�ar može na�i u

situaciji koja se u novinarstvu naziva dilemom optimisti�kog ili pesimisti�kog

prikaza doga�aja, tj. samo površinski zagrepsti po sadržaju u bojama koje

odre�uje ure�iva�ka politika lista, politi�ki profil i sl. Istraživa� subjektivno

može promašiti u nastojanju da u predstavljanju rezultata analize, iznosi pristrane

ocjene ili naglašava atraktivnosti nauštrb objektivnosti. Spomenute zamke mogu

se uvelike izbje�i izborom i ujedna�enim tretmanom dokumenata kao osnovnog

izvora za analizu, �iji rezultati moraju biti provjerljivi i za druge istraživa�e.

9

Klju�na etapa u provedbi analize sadržaja jest konstrukcija osnovnog skupa

jedinica i uzorka koji mora u svim segmentima reprezentirati �itav taj skup.

Potpun obuhvat pojave po jedinicama promatranja, konkretno u slu�aju pregleda

novinskih tekstova, jest pra�enje jednog doga�aja koji se kao neovisna tema

predstavlja �itatelju od po�etka do kraja promatranog razdoblja (npr. pisanje

novina o Sveu�ilištu u Dubrovniku). Pri tom valja voditi ra�una o valjanosti

uzorka koji ovisi o:

a) Broju jedinica ili veli�ini izabranih uzoraka – ve�i uzorak u pravilu daje

pouzdaniju ocjenu

b) Homogenosti obilježja – što je manji varijabilitet, manji je i uzorak

c) Varijabilitet obilježja

d) Na�ina odabira uzorka

Adekvatna priprema jedinica analize sadržaja operacija je važna kod

sažimanja jedinica analize, jer bi prevelika brojnost otežala sintezu i rasplinula

rezultate. Elaboracija indikatora izravno se ti�e promatranih "objekata" analize.

Ako u analizi sadržaja, primjerice, postavljamo hipotezu o Sveu�ilištu u

Dubrovniku kao temi od zna�aja za širu javnost, to nam kao indikator mogu

poslužiti forme teksta, njihov rubri�ni smještaj i sl.

Pravilo "presjeka" operacija je kojoj je bit da istraživa� samostalno odlu�i

o na�inu raš�lanjivanja analiziranih napisa u zavisnosti od hipotetskog okvira.

Slijedi tehnika testiranja s ciljem eliminacije elemenata koji se ne uklapaju u

idealni plan istraživanja, te eksploatacija materijala kroz kontrolu ukupnog

istražva�kog postupka – od projektiranja preko prikupljanja podataka do

korištenja rezultata analize.

2.4. Jedinice analize sadržaja

U pokušaju odre�ivanja glavnih elemenata i postupaka u analizi sadržaja,

prema Berelsonu, klju�na je jedinica za kvantifikaciju signalne funkcije poruke –

10

mjerna jedinica ili measuring unit. Pod tim pojmom podrazumijevaju se

jednostavne jedinice koje se mogu prona�i u nekoj poruci, a izražene su nekom

formalnom mjerom. Veli�ina teksta, duljina izlaganja poruke, crtež, frekvencija i

smještaj teksta, sve to izražava smisao kvantifikacije signalne poruke kao mjerne

jedinice u analizi sadržaja. Mjerne jedinice odnose se na kvantifikacijske

karakteristike poruke, a frekvencijska se analize sadržaja pak služi mjernim

jedinicama uz izražavanje podataka u frekvencijama (brojne jedinice) i op�enito u

interpretaciji rezultata analize sadržaja na razini numeri�kih iskaza (Stojak, 1990.

"Metoda analize sadržaja", str.82). Želimo li npr. analizirati ekspoziciju TV

programa, istraživat �emo mjernom jedinicom vremenskog trajanja (npr. minuta).

U analizi sadržaja, gdje se frekvencije striktno odre�uju i izražavaju brojem,

redovito se koriste brojne jedinice (enumeration unit). To zna�i da se broje

razli�iti simboli, od slova i rije�i do tema i temeljnih izri�aja. Kvantifikacijski

karakter brojne jedinice može se obogatiti varijantama kvanitativne analize

sadržaja.

Postoji i analiza konteksta napisa koja, makar je katkad tretiramo

kvantitativno, zapravo pripada podru�ju kvalitativne analize. Jedinica konteksta

(context unit) odgovara segmentu poruke ili njezina dijela, a može biti paragraf,

fraza, tema i sl. U pravilu se koristi radi lakše interpretacije smisla nekog napisa

kao predmeta analize, u potrazi za latentnom porukom, koju kolokvijalno

nazivamo "�itanjem izme�u redaka".

2.5. Utje�u li mediji na naše stavove i predodžbe o temi

Za ve�inu gra�ana jedne demokratske države s razvijenim civilnim

društvom, mediji su osnovni izvor informiranja i komunikacijski kanal pomo�u

kojega se uz ostale uloge stvara i percepcija o nekoj temi. Predodžbu o temi

stvaramo uglavnom na temelju medijskih izvješ�a, novinarske selekcije doga�aja

11

i istupa javnih li�nosti koje govore o temi (Kanižaj, "Bogatstvo razli�itosti",

2004. str 86).

Prvi pokušaji novog pristupa teoriji medijskih u�inaka isticali su da je

medijski u�inak jak i univerzalan za sve segmente javnosti koji su izloženi.

Nakon toga slijedi predstavljanje realnije teorije Josepha Klappera koji u radu

"U�inci masovnog komuniciranja" (1960.) iznosi stajalište prema kojemu su

u�inci medija zapravo ograni�eni. S vremenom je sve više istraživa�a,

prvenstveno korištenjem metode analize sadržaja, nastojalo otkriti kolika je

stvarna mo� medija.

Elisabeth Noelle-Neumann priklanja se tako tuma�enju da mediji imaju

snažan utjecaj na publiku, što pojašnjava modelom spirale šutnje. Model

spominje tri karakteristike komuniciranja koje zajedno proizvode snažne u�inke

na javno mnijenje. Kumulacija ili gomilanje odnosi se na sposobnost medija da

obuhvate mnogo tema kroz odre�eno vremensko razdoblje. Prisutnost predstavlja

sudjelovanje medija u našim životima, dok se podudaranje odnosi na ujedna�enu

medijsku sliku doga�aja i temu koju dijele novine i ini mediji. Prema teoriji

Neumannove, javno se mnijenje stvara kroz svojevrsnu spiralu šutnje u kojoj

mediji imaju klju�nu ulogu kao izvor na koji se oslanjaju gra�ani – konzumenti

medija. Komunikološkoj teoriji obol su dali i znanstvenici koji smatraju da mediji

prenose realnu sliku stvarnosti i poput zrcala oslikavaju doga�aje iz stvarnosti,

bez "šumova u kanalu". Izdvaja se, nadalje, teorija selektivne percepcije, gdje

korisnici medija samostalno prihva�aju sadržaje koji potvr�uju njihova stajališta,

a smanjuju izloženost informacijama koje su u suprotnosti s njihovim

vrijednostima. Teorija minimalnih medijskih efekata (McCombs i Shaw, 1972.),

zajedno s opre�nom teorijom spirale šutnje, može naglasiti aspekt koji mediji

mogu imati u izvješ�ivanju o temi.

Zagovaratelji tzv. priming teorije isti�u da mediji imaju potencijalno jak

neposredni u�inak na politi�ke stavove kroz sposobnost kreiranja dnevnog reda

(agenda-setting), utje�u�i pri tom na kriterije kojima se gra�ani koriste kod

12

evaluacije aktera. Mediji kroz razli�ite tehnike agenda-settinga mogu izmjeniti

razinu poruke, naglašavanjem i ignoriranjem pojedinog problema. Svekolikim

prou�avanjem utjecaja tiskovina iskristalizirale su se tri medijske razine:

a) Na razini kreiranja dnevnog reda donosi se odluka o kojim �e se temama

izvještavati

b) Na razini usredoto�enosti utvr�uje se perspektiva i osnovni stav u

izvještavanju

c) Razina evaluacije obuhva�a odlu�ivanje o tom kako �e novinari ocijeniti

doga�aje i kojim �e se argumentima pri tom služiti.

13

3. KATEGORIZACIJA U ANALIZI SADRŽAJA NAPISA O

SVEU�ILIŠTU U DUBROVNIKU

U ovom poglavlju kvantitativnoj i kvalitativnoj analizi podvrgnuto je

ukupno 90 tekstova o Sveu�ilištu u Dubrovniku objavljenih u �etiri nacionalna

dnevna lista, tri tjednika koja "pokrivaju" podru�je Dubrova�ko-neretvanske

županije i jednoj lokalnoj reviji.

Koriste�i se tablicama i grafikonima, u analizi se navode podaci o

ukupnom broju objavljenih tekstova, tipu �lanaka, intonaciji naslova, te

nositeljima uloga koje se na ovaj ili onaj na�in ti�u djelovanja Sveu�ilišta. Kod

pregleda uokvirivanja tekstova (framing) analizira se okvir kao afirmativan,

neutralan ili negativno obilježen. Drugi okvir odnosi se na informativnost,

evaluativnost i eksplanacijske tekstove. U pregled napisa o najmla�oj hrvatskoj

visokoškolskoj instituciji pojedina�no su uvršteni dnevnici, tjednici i Du revija, te

smještaj tekstova po rubrikama tih tiskovina.

3.1. Tablica br. 1. Ukupan broj tekstova o Sveu�ilištu (%)

14

Tablica pokazuje o�evidnu veliku zastupljenost Sveu�ilišta u broju od

ukupno 90 analiziranih tekstova. U distribuciji prema novinama tjednik

"Dubrova�ki list" objavio je najviše tekstova o Sveu�ilištu. Slijedi drugi tjednik,

"Setemana" koja od prvog pojavljivanja na kioscima u jesen 2004. godine ima

posebnu rubriku "Sveu�ilišni grad" posve�enu zbivanjima na Sveu�ilištu i oko

njega. "Dubrova�ki vjesnik" je objavio najmanje �lanaka i uglavnom se okrenuo

tematskom prikazu problema. Od dnevnika je brojem objavljenih napisa

prednja�ila "Slobodna Dalmacija", koja je pred konkurentima u kvantitativnoj

prednosti zbog gradskih stranica. U utrci glavnih takmaca, "Jutarnjeg lista" i

"Ve�ernjeg lista", u�estaloš�u napisa nametnuo se prvi s dvostruko više

objavljenih tekstova, pa se kod pra�enja teme Sveu�ilišta u tim dvama

dnevnicima ne može govoriti o fenomenu novinarske podudarnosti. Taj fenomen,

premda profili lista nisu isti, mogu�e je prepoznati usporede li se napisi

"Ve�ernjeg" s "Novim listom" koji tematski i vremenski prate tijekom krize

Sveu�ilišta u studenom i prosincu 2004. godine.

Frekvencija tekstova o Sveu�ilištu generalno raste upravo u svjetlu afere

oko dodjele kompleksa stare bolnice dubrova�koj visokoobrazovnoj instituciji.

Prijepori izme�u državne i lokalne vlasti, te istupi vodstva Sveu�ilišta medijski su

intenzivno eksploatirani potkraj prošle godine, što je i razumljivo uzme li se u

obzir potencijal pri�e. Prije izbijanja afere, te nakon njezina smirivanja, tekstovi o

Sveu�ilištu u tiskovinama ve�inom su informativnog karaktera i afirmativni, a

u�estalost pojavljivanja je niža. Izuzetak su tjednici "Dubrova�ki list" i

"Setemana", te revija "Du-revija", koji kontinuirano prate sveu�ilišna zbivanja,

bilo kroz posebne rubrike ili kroz napise u �ijem kreiranju sudjeluju studenti.

3.2. Tablica br.2 Pregled tekstova po tipu �lanaka (%)

15

Tekstovi o Sveu�ilištu naj�eš�e su se pojavljivali u izvještajnim

novinarskim vrstama (vijest, izvještaj). Prevladavaju�i izvještajni tip �lanaka

posljedica je živih intenzivnih aktivnosti koje su pratile osnutak Sveu�ilišta u

Dubrovniku, po�etak akademske godine, te nadasve brojne konferencije za

novinare i o�itovanja u svjetlu krize oko ustroja i smještaja Sveu�ilišta.

Dominacija izvještaja upu�uje na manjak drugih novinarskih formi u kojima se

osim izvještavanja, objašnjavaju složeniji problemi, poput Bolonjskog procesa

studiranja kojim se bave tjednici , "Dubrova�ki vjesnik" kao dijelom tematskog

prikaza "Europska obitelj visokog obrazovanja" i "Setemana" kroz okvir

razgovora o studiju "Mediji i kultura društva". Nedostatak napisa s obilježjem

analiti�kog u dnevnicima je uvjetovan ograni�enoš�u prostora, pa �itatelj ostaje

uskra�en za potpuniji prikaz svih aspekata problema vezanih uz nastanak i

razvitak najmla�eg hrvatskog sveu�ilišta. Me�u zastupljenjim formama

novinarskog izri�aja, ali isklju�ivo u tjednim listovima, razgovori su s vodstvom

sveu�ilišta, predava�ima, te rje�e sa studentima. Razgovorima je posve�en

zna�ajan prostor na prednjim sranicama tjednih tiskovina, pa tako rektor dr.

Mateo Milkovi� u tekstu "Ne smije biti politike na Sveu�ilištu!" (Dubrova�ki

vjesnik, 19.velja�e 2005.) nakon završetka zimskog semestra dobiva cijelu

stranicu za rekapitualciju prvih mjeseci života Sveu�ilišta. Sukreatoru studija

"Mediji i kultura društva" dr. Peru Maldiniju "Setemana" je rezervirala gotovo

cijele dvije stranice kulturne rubrike(razgovor u broju od 1.prosinca 2004., str.16

i 17 ). Jedini tekstovi koji obra�uju temu Sveu�ilišta iz povijesne perspektive dva

su nastavka podlistka "Dubrova�kog lista", koji donose pregled dubrova�kog

visokog školstva.

Tematski prikazi suvremenog Sveu�ilišta rijetki su i susre�u se uglavnom u

" Dubrova�kom vjesniku", dok se problematikom studentskog standarda i

svakodnevice sustavno ne bavi nitko, što potvr�uje izostanak te teme �ak i u

posebnoj rubrici "Sveu�ilišni grad" tjednika "Setemana".

16

3.3. Tablica br.3 Pregled tipa naslova u tekstovima o Sveu�ilištu prema

tiskovini (%)

17

U analizi naslova koji u dnevnim i tjednim listovima najavljuju napise o

Sveu�ilištu uo�ljivo je da naslovi, glavni dio opreme, u nekim slu�ajevima ne

prate sadržaj teksta. Takve nepodudarnosti mogu se protuma�iti na�inom

promišljanja urednika koji znaju da zbog brza ritma življenja dobar dio �itateljske

publike kod prelistavanja novina prvo zamje�uje naslove i na temelju njih, �esto i

bez �itanja teksta formira mišljenje i stavove. Zato informativni naslovi

uglavnom ne privla�e pažnju, jer �itatelju nisu dovoljno primamljivi.

Senzacionalisti�ki, a nerijetko i negativni naslovi su, naprotiv, redovito

intrigantniji. Iako svjesni da informacija iz naslova može imati snažan medijski

u�inak na konzumente, urednici ipak paze da naslov prouzro�i što manju štetu

osobama i institucijama koje isti�e u prvi plan, zbog profesionalnih razloga i

opasnosti od sudskih tužbi.

Udio naslova koji nose oznaku senzacionalisti�kog u pregledu tiskovina

što pišu o Sveu�ilištu nije velik, možda i zato što Sveu�ilište kao tema izvjesno

nema potencijal medijskog skandala. Zanimljivo je da se senzacionalisti�ki

naslovi javljaju jednom u kontekstu krize s dodjelom prostora stare bolnice

sveu�ilištu, a drugi put kad se osnutku sveu�ilišta pristupa i previše afirmativno,

pa tako "Dubrova�ki list" tekst o po�etku akademske godine najavljuje naslovom

"Povijesna generacija utire nove staze". "Setemana" razgovor uz osnutak studija

"Mediji i kultura društva" pak naslovljava "Studij za medijske djelatnike 21.

stolje�a". Znakovito obilježje analize je i brojnost naslova �ije je zna�enje teško

odrediti. Te dvojbe katkad su rezultat nepodudarnosti naslova i nadnaslova, a

katkad nepreciznosti urednika koji , u tjesnacu rokova tiskanja, površno prelete

tekst koji opremaju. Nastaju tako naslovi koji u biti malo ili ništa ne

komuniciraju, ili odašilju nejasnu poruku poput "Pali na prvom ispitu?"

(Dubrova�ki vjesnik, 27.studenog 2004.), "�etiri koraka do

prokletstva"(Dubrova�ki list,20.listopada 2004.), "Samo �e nas usporiti, ali ne i

zaustaviti( Ve�ernji list, 22. studenog 2004.).

18

Primjetna je tako�er velika zastupljenost naslova svrstanih pod "ostalo",

koji jesu vezani uz tematiku dubrova�kog Sveu�ilišta, ali su po tome, kao

samostoje�i, teško prepoznatljivi. Primjer je naslov "Umjereno siromaštvo razvija

maštu" (Setemana, 17.studenog 2004.). Informativni naslovi kao oprema

napisima izvještajnog tipa su u politi�ko-informativnim dnevnim listovima

(Slobodna Dalmacija, Novi list) i dnevnicima polutabloidnog tipa (Jutarnji list i

Ve�ernji list) u ve�ini su izvedeni po zanatu, o �emu svjedo�i primjer

"Ljetnikovac Crijevi�-Puci� prepušten Sveu�ilištu" (Setemana,23.prosinca 2004.

), "Dubrova�ko sveu�ilište u kapitalne projekte uložit �e 12 milijuna kuna"

(Jutarnji list,25. sije�nja 2005.) ili "Dubrova�kom sveu�ilištu manjka doktora"(

Slobodna Dalmacija, 26.velja�e 2005.)

3.4. Tablica br.4 Pregled tematskih kategorija prema tiskovini (%)

19

U polugodišnjem pregledu aktivnosti Sveu�ilišta popra�enih u dnevnom i

tjednom tisku primjetno je da su napisi o aktivnostima vodstva Sveu�ilišta,

potezima resornih ministarstava i lokalnih vlasti prevladali nad onima koji se ti�u

akademskih aktivnosti i studentskog rada. Takav nesrazmjer mogu�e je tuma�iti

krizom projekta Sveu�ilišta, kad su medijski zanimljiviji od svakodnevne rutine

na dubrova�koj instituciji bili prijepori oko opstanka Sveu�ilišta. Aktivnosti

sveu�ilišnog vodstva u studenom i prosincu 2004. obilježene su sastancima s

nadležnim vlastima, te susretima s novinarima na kojima obrazlažu prirodu

konflikta koji je nastao nedodjeljivanjem stare dubrova�ke bolnice u sveu�ilišne

svrhe. Ista problematika, problematike smještaja Sveu�ilišta ozna�ava i napise o

potezima resornih ministarstava i lokalnih vlasti. Akademske aktivnosti u tjednim

listovima po�inju dobivati ve�i prostor po jenjavanju krize oko Sveu�ilišta, dok

dnevnici postupaju upravo obratno, te nakon krize rutinskim sveu�ilišnim

aktivnostima daju malo prostora. Pristup dnevnika temi Sveu�ilišta u Dubrovniku

nakon kriznog razdoblja potvr�uje da im je novinarima i urednicima tema

zanimljivija ako iska�e iz okvira uobi�ajenog.

U pra�enju rada Sveu�ilišta i interakcija njegovih aktera sadržajno poseban

"kurs" zadržava Du revija koja, neovisno o prijeporima koji prate zaživljavanje

projekta Sveu�ilišta, afirmativno piše o instituciji, predstavljaju�i njezine

aktivnosti kroz tekstove studenata i predava�a – isklju�ivo o svakodnevici

studenata i predava�a.

3.5. Tablica br.5 Pregled nositelja uloga o kojima se govori u tekstu (%)

20

Nositelji uloga pojam je koji ozna�ava sve osobe o kojima se izvještava i

koji se pojavljuju u razli�itim ulogama vezanim uz temu koja je predmet analize.

Osobe koje u tekstovima predstavljaju nositelje uloga aktivni su sudionici

doga�aja, te izjavama i postupcima pridonose aktualnosti i stvaranju konteksta

napisa.

Pregled novinskih tekstova o Sveu�ilištu u Dubrovniku donosi iznimno

bogat "spektar" aktera, posebice u vrijeme nastanka problema oko dodjele

prostora za potrebe Sveu�ilišta. Kao nositelji uloga tada se izdvajaju tadašnji

ministar zdravstva i socijalne skrbi RH Andrija Hebrang, kojeg mediji unisono

detektiraju kao �ovjeka koji je dopisom stopirao projekt Sveu�ilišta. "Hebrang ne

da staru bolnicu!"(tjednik Setemana, 17. studenog 2004.) i "Razvoj Sveu�ilišta u

Hebrangovim rukama"(Slobodna Dalmacija, 27.studenog 2004.), primjeri su

opreme tekstova koje bivšeg potpredsjednika Vlade predstavljaju (negativnim)

nositeljem uloge. Realizacija projekta Sveu�ilišta u Dubrovniku kao doga�aj od

vrhunskog zna�aja za doma�u visoku naobrazbu logi�no uklju�uje i javne istupe

rektora Matea Milkovi�a, ali i ostalih osoba na istaknutim položajima koji se

izravno ti�u sudbine Sveu�ilišta. Me�u nositelje uloga tako je uklju�ena i

ravnateljica Op�e bolnice Dubrovnik dr Ljiljana Betica - Radi�, kao provoditelj

odluka nadležnog Ministarstva zdravstva RH, župan dubrova�ko-neretvanski

Ivan Šprlje i gradona�elnica Dubrovnika Dubravka Šuica kao predstavnici

lokalne vlasti i suosniva�a Sveu�ilišta. Prijepore koji prate opstanak Sveu�ilišta

prekida još jedan ministar- nositelj uloge, a rije� je o ministru znanosti RH

Draganu Primorcu koji u ime Sanaderova kabineta za posjeta Dubrovniku

podupire sveu�ilišni projekt ( "Sveu�ilište ima podršku Vlade", Jutarnji list,

3.prosinca 2004. )

No, kako se tema sveu�ilišta, u normalnim okolnostima, ipak vezuje uz

realizaciju akademskih programa i aktivnosti aktera koji ih provode, logi�nije je

da kao nositelji uloga dominantniji budu predava�i, studenti i povremeno vodstvo

Sveu�ilišta. Pomak u tom pravcu vidljiv je nakon stišavanja krize na relaciji

21

ministar Hebrang-lokalna vlast, kad se Sveu�ilište otvara iznutra, pa se postupno

mijenjaju i nositelji uloga, koji iz sfere politike prelaze u prirodno sveu�ilišno

okruženje. Primjer za to može biti razgovor uz osnutak Turisti�kog vije�a mladih

Sveu�ilišta u Dubrovniku, gdje je nositelj uloge predsjednik tog tijela, student

Ivica Kipre (Setemana 23.prosinca 2004.).

3.6. Tablica br.6A Okviri prema tiskovinama (%)

Tablica donosi vrstu okvira kojim smo željeli opisati ukupan dojam koji

pojedini tekst ostavlja na �itatelja (oprema i sadržaj teksta, pozicija na novinskoj

stranici, podudarnost naslova i teksta). Zastupljenost neutralno intoniranih

22

tekstova poklapa se s brojem napisa izvještajnog karaktera. Afirmativni tekstovi u

najve�em dijelu tematski su vezani uz akademske sveu�ilišne programe,

predstavljanje aktivnosti studenata i predava�a, te poteze vlasti koji idu u korist

zaživljavanju zamisli o Dubrovniku kao sveu�ilišnom gradu. Negativno uokvireni

tekstovi u pravilu se pojavljuju u vrijeme kad kriza s dodjelom kompleksa stare

dubrova�ke bolnice za sveu�ilišnu namjenu i nesporazumi izme�u Sveu�ilišta,

lokalnih vlasti i Ministarstva zdravstva RH dostižu vrhunac.

U kategoriji negativnih �lanaka i dnevnici i tjednici objavljuju kritike

odgovornih za zastoj u ustrojavanju Sveu�ilišta u Dubrovniku, te sukladno tome

prili�no uravnoteženo iznose �injenice i izjave aktera. Izuzetak u nekoliko

slu�ajeva senzacionalisti�ki su naslovi s natruhama tabloidnog novinarstva.

Ukupno gledaju�i, može se zaklju�iti da tekstove pozitivnijeg usmjerenja

susre�emo u tjednicima, koji na ve�em prostoru pišu o Sveu�ilištu izvan

konteksta afere. Od dnevnih listova "Slobodna Dalmacija" tako�er �eš�e piše o

problematici organizacije sveu�ilišnih aktivnosti, dok je pri�ama o studentskoj

populaciji najviše naklonjena Du revija.

Ohrabruju�e djeluje porast udjela afirmativnih �lanaka nakon razdoblja

krize projekta Sveu�ilišta u studenom i prosincu 2004. Ve�i broj takvih napisa

naznaka je da su i mediji blagonaklono do�ekali smirivanje tenzija na relaciji

Zagreb-Dubrovnik.

3.7. Tablica br.6B okvir prema tiskovinama (%)

Segment analize sadržaja koji se ti�e ove vrste okvira, potvr�uje da

dnevnici i tjednici o temi Sveu�ilišta u Dubrovniku uglavnom objavljuju

informativne tekstove (prosje�no 60 posto tekstova odgovara odlikama

informativnog) koji su zasnovani na izvještajnim novinarskim vrstama, �esto s

23

mnogo informacija, bez dubljih analiza, ali s ve�im brojem fotografija nego bi se

moglo o�ekivati. Uz tekstove koji su u informativnom okviru susre�u se tako

fotografije s motivom sveu�ilišne zgrade, studenata, rektora Sveu�ilišta, ministara

Hebranga i Primorca, ravnateljice Op�e bolnice Dubrovnik, lokalnih dužnosnika,

zgrade stare bolnice.

Slaba zastupljenost eksplanacijskih tekstova (op�ih analiza, procjena,

prognoza, osvrta i komentara), koja u tiskovinama doseže tek 16 posto, upu�uje

na to da kod izvještavanja o Sveu�ilištu nedostaje analiti�ki pristup temi. Od

eksplanacijskih �lanaka, zastupljeni s nešto više od 11 posto, još su rje�i

evaluativni, koje struka smatra najvažnijima, jer mogu pružiti više izvora

informacija i ukazati na više aspekata istog problema. To su zapravo jedine

novinske vrste (komentar, osvrt, prilog, reportaža) s pomo�u kojih novinar može

pobje�i iz jednozna�ne interpretacije i stvoriti osnove za ve�i naglasak za životne

okolnosti(Kanižaj, Bogatstvo razli�itosti, 2004.).

3.8. Tablica br.7 Dnevnici prema rubrikama(%)

Distribucija tekstova o Sveu�ilištu u Dubrovniku prema rubrikama

dnevnika dio je percepcije teme s pozicije novinara i urednika. Ako je suditi

prema smještaju napisa u �etirima dnevnim listovima, koji su, svaki u samo

jednom slu�aju (kad je ministar znanosti Dragan Primorac izrazio nedvosmislenu

potporu projektu sveu�ilišnog Dubrovnika), temu rubri�no "izdignuli" do

nacionalne razine. Glavnina tekstova, �ak i u vrijeme kulminacije nesuglasica

24

izme�u Ministarstva zdravstva, rektora i lokalnih vlasti oko ustupanja stare

bolnice Sveu�ilištu, redovito je plasirana na regionalnim rubrikama Dalmacije

(Ve�ernji List) i Jadrana (Jutarnji list). Izuzetak je "Slobodna Dalmacija" koja,

zahvaljuju�i druga�ijem konceptu novine, raspolaže županijskom rubrikom

Dubrovnika, gdje je objavljeno �ak 70 posto ukupnog broja napisa splitskog

dnevnika o dubrova�koj visokoškolskoj instituciji.

Potpun izostanak komentara i osvrta, te zaobi�ena rubrika kulture i kad je

rije� o predstavljanju djela sveu�ilišne publicistike, pokazatelj su da Sveu�ilište

na hrvatskoj sceni još nije u potpunosti prepoznato kao entitet za koji mora

skrbiti znanstvena zajednica (i ne samo ona). Nakon analize tekstova u

dnevnicima, name�e se pitanje bi li se o sveu�ilištu uop�e toliko pisalo da nije

došlo do " šuma na linijama " izme�u Dubrovnika i zagreba�kih Ministarstva.

3.9. Tablica br.8 Tjednici prema rubrikama (%)

Za razliku od dnevnika, tjednici koji izlaze na dubrova�kom podru�ju su,

zbog koncepcije koja je o�ekivano izdašna prostorom, sveu�ilištu posvetili veliku

pozornost i prepoznali ga kao jednu od udarnih tema na razme�i 2004. i 2005.

godine. "Dubrova�ki vjesnik" i "Dubrova�ki list" eksploatirali su je kroz niz

napisa u klju�nim rubrikama "Grad" i "Aktualno", a "Setemana" kroz ve�

spomenutu specijaliziranu rubriku "Sveu�ilišni Grad", te "Fokus", rubriku koja je

ekskluzivno razotkrila aferu oko (ne)dodjeljivanja kompleksa stare bolnice

Sveu�ilištu. S izuzetkom jednog komentara, �etiri teksta objavljena u rubrici

25

kultura, te podlistaka o povijesti visokog obrazovanja u Dubrovniku objavljenih u

rubrici "Zapažanja" Dubrova�kog lista napisi o dubrova�kom sveu�ilištu u

tjednicima nisu bili zastupljeni u drugim rubrikama.

3.10. Tablica 9. Revija

"Du revija", sukladno svojoj koncepciji promicanja svakodnevice

dubrova�ke populacije studenata, ve�inu sadržaja posve�uje upravo budu�im

akademskim gra�anima, objavljuju�i tekstove koje studenti pišu o studentima.

Gosti na stranicama "Du revije" su i drugi insideri, poput predava�a na studiju

"Mediji i kultura društva" koji ima rezerviran prostor za kolumnu.

U ostalim rubrikama studenti sa Sveu�ilišta pojavljuju se uglavnom u ulozi

intervjuiranih, te progovaraju o svojim motivima za upisa na Sveu�ilište u

Dubrovniku, na�inu studiranja i drugim temama koje su afirmativne za

dbrova�ko visoko školstvo.

26

Dio koji se ti�e politike i "igara oko Sveu�ilišta" ostaje izvan dosega

interesa "Du revije", što je kao tiskovinu razlikuje od ostalih analiziranih tjednika

i dnevnika.

4. METODOLOŠKE NAPOMENE I PRIMJEDBE U

ISTRAŽIVANJU

U istraživanju izvještavanja medija koristili smo se znanstvenom metodom

analize sadržaja, uz pomo� koje smo htjeli potvrditi hipotezu da je osnutak

Sveu�ilišta kao novog identifikacijskog znaka Dubrovnika za javnost iznimno

zna�ajan, a za znanstvenu struku kompleksan pothvat.

U razdoblju od 1.listopada 2004. do 1. ožujka 2005. godine prou�eno je 90

�lanaka u �etiri dnevna lista, tri tjednika Dubrova�ko-neretvanske županije i

jednoj reviji. Jedinica analize je novinski �lanak, bez obzira na novinarsku vrstu.

Tijekom pregleda tekstova korištene su kvantitativne i kvalitativne metode, a

rezultati analize izneseni su u postotcima.

27

5. ZAKLJU�AK

Klju�ni nalazi u tom razdoblju su sljede�i:

1. O Sveu�ilištu dnevnici naj�eš�e izvješ�uju kroz regionalne rubrike,

Dalmacije, Jadrana ili na županijskim i dubrova�kim stranicama.

Tjednici temu Sveu�ilišta u ve�ini slu�ajeva plasiraju na prednjim

stranicama udarnih rubrika kroz grad. Najmla�i tjednik "Setemana" koji

izlazi od prošle jeseni uvodi posebnu rubriku pod nazivom "Sveu�ilišni

Grad" u kojoj iscrpno prati zbivanja u dubrova�kom visokom

obrazovanju

2. Tema Sveu�ilišta u Dubrovniku nije eksploatirana na nacionalnoj razini

28

3. Dominantne teme tekstova su problemi s kojima se susre�e Sveu�ilište u

osiguravanju uvjeta za rad, te u komunikaciji s resornim ministarstvima

o kojima ovisi realizacija akademskih programa

4. U izvještavanju su zastupljeniji napisi o poteško�ama koje prate osnutak

Sveu�ilišta od onih koji se bave aktivnostima studenata i predava�a

5. Izvještavanje o Sveu�ilištu nije uvjetovano profilom tiskovine, ni

ure�iva�kom politikom pojedinog lista – sve tiskovine pozivaju

odgovorne da se zauzmu za o�uvanje i napredak Sveu�ilišta

6. Naglasak u dnevnicima je na informativnom tipu tekstova, a nešto više

analiti�kih može se na�i u tjednim listovima

7. U izvješ�ivanju je primjetno da problem opstanka Sveu�ilišta ne

provocira reakciju lokalnih politi�kih stranaka

8. Involviranost državnih institucija (Ministarstva) presudna je u otvaranju

krize Sveu�ilišta i njezinu razrješenju

LITERATURA I IZVORI:

1) KNJIGE

1. STOJAK, Rudi: Metoda analize sadržaja, Institut za prou�avanje

nacionalnih odnosa, Sarajevo DP "Grafi�ar" Tuzla, 1990.

2. SKUPINA AUTORA: Bogatstvo razli�itosti, Sveu�ilišna knjižara,

Zagreb 2004.

3. PLA�KO, Ljudevit: Analiza sadržaja, Institut za društvena

istraživanja Sveu�ilišta u Zagrebu, Zagreb 1990.

4. VILOVI�, Gordana : Eti�ki prijepori u Globusu i Nacionalu 1999-

2000. , Fakultet politi�kih znanosti Zagreb, "Zrinski", �akovec 2004.

2) �LANCI, REFERATI, STUDIJE I RASPRAVE

29

Studija autora Marka Rup�i�a "Analiza sadržaja", Sveu�ilište u Zagrebu,

Filozofski fakultet Odsjek za sociologiju, Metode istraživanja II prof.dr.

Vjekoslav Afri� (materijal preuzet s Interneta)

3) PRILOG

Mape s posloženim tekstovima o Sveu�ilištu u Dubrovniku

objavljenih u �etiri dnevna lista, tri tjednika i jednoj reviji u razdoblju od 1.

listopada 2004. godine do 1. ožujka 2005. godine

Tablice s prikazima pojedinih segmenata analize sadržaja napisa o

Sveu�ilištu u Dubrovniku

Grafovi s prikazima pojedinih segmenata anlize sadržaja napisa o

Sveu�ilištu u Dubrovniku

Slika 1. Etape analize sadržaja