Analiza trgovinske razmjne poljoprivrednih proizvoda Bosne

MINISTARSTVO VANJSKE TRGOVINE I EKONOMSKIH ODNOSA

BOSNE I HERCEGOVINE

Analiza

trgovinske razmjene poljoprivredno-prehrambenih

proizvoda za period 2017.- 2019. godine

Februar, 2020. godine

1.

S A D R Ž A J

Uvod 2

1. Trgovinska politika i trgovinski sporazumi u oblasti poljoprivrede 3

1.1. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) sa Evropskom unijom 5

1.2. Centralni Evropski sporazum o slobodnoj trgovini (CEFTA) 8

1.3. Ugovor o slobodnoj trgovini između Bosne i Hercegovine i Republike Turske 8

1.4. Sporazum o slobodnoj trgovini između država Evropskog udruženja slobodne trgovine (EFTA) i Bosne i Hercegovine

10

1.5. Sporazum o preferencijalnom tretmanu roba sa Islamskom Republikom Iran

11

2. Trgovinska razmjena poljoprivrednih proizvoda Bosne i Hercegovine sa Svijetom 12

3. Struktura razmjene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda 13

4. Deficit u spoljnotrgovinskoj razmjeni poljoprivredno-prehrambenih proizvoda 16

5. Razmjena poljoprivrednim proizvodima prema trgovinskim partnerima 18

5.1. Razmjena poljoprivredno-prehrambenih proizvoda između Bosne i Hercegovine i Evropske unije

18

5.1.1. Najznačajniji proizvodi u međusobnoj trgovini Bosne i Hercegovine i EU 19

5.1.2. Najznačajniji trgovinski partneri u Evropskoj uniji 21

5.1.3. Iskorištenost kvota ključnih poljoprivrednih proizvoda obuhvaćenih Dodatnim protokolom

24

5.2. Razmjena poljoprivredno-prehrambenih proizvoda između Bosne i Hercegovine i CEFTA

28

5.2.1. Najznačajniji proizvodi u međusobnoj trgovini Bosne i Hercegovine i CEFTA 29

5.2.2. Najznačajniji trgovinski partneri u CEFTA 30

5.3. Razmjena poljoprivredno-prehrambenih proizvoda između Bosne i Hercegovine i EFTA

32

5.3.1. Najznačajniji proizvodi u međusobnoj trgovini Bosne i Hercegovine i EFTA 32

5.3.2. Najznačajniji partneri EFTA u razmjeni poljoprivrednih proizvoda 34

5.4. Razmjena poljoprivredno-prehrambenih proizvoda između Bosne i Hercegovine i Turske

35

5.4.1. Najznačajniji proizvodi u međusobnoj trgovini BiH i Turske 36

5.5. Razmjena poljoprivredno-prehrambenim proizvodima između Bosne i Hercegovine i Ostatka svijeta

37

5.5.1. Najznačajniji proizvodi u međusobnoj trgovini Bosne i Hercegovine i Ostatka svijeta

38

5.5.2. Najznačajniji partneri iz ostatka svijeta u razmjeni poljoprivrednih proizvoda 39

Aneks I Pregled iskorištenosti kvota za poljoprivredne proizvode za koje su dati carinski ustupci Dodatnim protokolom za 2017 i 2018. godinu

2.

UVOD

Poljoprivredno-prehrambeni proizvodi predstavljaju značajan segment ukupne spoljnotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine koju karakteriše relativno visoka uvozna zavisnost, mali obim izvoza i stalno prisutan deficit. U ukupnoj trgovini Bosne i Hercegovine sa inostranstvom u 2019. godini, uvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda ima udio oko 16%, dok je udio izvoza poljoprivrednih proizvoda u ukupnom izvozu tek oko 7%. U bilansu razmjene poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda BiH sa inostranstvom u 2019. godini ostvarena je vrijednost izvoza od 799 miliona KM, uvoza 3 milijarde, i deficita od 2,4 milijarde KM. Vrijednost izvoza poljoprivrednih prehrambenih proizvoda je u odnosu na prethodnu godinu manja za 3%, dok se na strani uvoza bilježi povećanje od 3%.

Dinamiku izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u posmatranom periodu 2017.-2019. godina karakterisao je kontinuiran pad količina izvezenih roba, a ujedno i vrijednosti. Nezadovoljavajući trgovinski rezultati u su posljedica smanjenog izvoza na tržište Turske obzirom na značajno smanjenje vrijednosti turske lire i to za 40% što je uticalo da naši proizvodi na ovom tržištu budu skuplji i manje konkurentni. Takođe, na smanjenje izvoza uticala je i odluka vlasti u Prištini za uvođenje zaštitne mjere tj. carine na uvoz mlijeka i mliječnih prerađevina, a potom još radikalnije mjere o uvođenju 100% carine i to na uvoz svih roba, uključujući i poljoprivredno-prehrambene proizvode porijeklom iz Bosne i Hercegovine. Kao odraz cjelokupnog stanja u poljoprivredi u Bosni i Hercegovini koje se ogleda u nedovoljnoj proizvodnji, niskoj produktivnosti, nedovoljno razvijenim kapacitetima za proizvodnju poljoprivrednih proizvoda i niske konkurentnosti domaće proizvodnje na stranom tržištu, već duži niz godina se bilježi deficit u trgovinskoj razmjeni poljoprivrednim proizvodima. Izvoz je bilježio negativna kretanja i imao je trend smanjenja, a vrijednost uvoza varirala tokom proteklih godina, ipak je deficit i dalje ostao veoma visok i još uvijek nije manji od 2 milijarde KM. Smanjenjem izvoza u 2019. godini, deficit je u spoljnotrgovinskoj razmjeni poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iznosio 2,4 milijarde i veći je za 6% u odnosu na prethodnu godinu. U isto vrijeme, pokrivenost uvoza izvozom u 2019. godini je iznosila 25% i manja je za 7% u odnosu na prethodnu godinu kada je iznosila 27%. Izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz BiH je ustaljen na nekoliko grupa proizvoda, koji zauzimaju oko 2/3 ukupnog izvoza. Najznačajniji proizvodi koji su zastupljeni u izvozu su masti i ulja, voće, mlijeko i mliječni proizvodi, šećer i proizvodi na bazi šećera, proizvodi na bazi žitarica i brašna, voda, povrće, proizvodi mlinske industrije i meso. I dalje je niska zastupljenost proizvoda životinjskog porijekla u ukupnom izvozu poljoprivrede i prehrambene industrije što ukazuje na visok nivo ekstenzivnosti poljoprivrede u BiH, odnosno na nepovoljnu proizvodnu strukturu u smislu niske zastupljenosti proizvoda animalnog porijekla u ukupnoj poljoprivrednoj proizvodnji. Izvozna orijentacija poljoprivrede fokusirana je na određene poljoprivredne proizvode kod kojih se već duže vrijeme bilježi uspjeh na inostranom tržištu, i to može poslužiti kao jedan od indikatora konkurentnosti ovih proizvoda na tom tržištu. Ipak, bez obzira na određena pozitivna kretanja u izvozu, većina spomenutih proizvoda, osim izvoza konzumnog mlijeka i smrznute maline, Bosna i Hercegovina bilježi deficit u robnoj razmjeni svih drugih poljoprivrednih i prerađenih poljoprivrednih proizvoda. Što se tiče trgovinskih partnera, Evropska unija je i dalje najznačajniji partner obzirom da se oko 38% izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda plasirano na ovo tržište, 36% u CEFTA-u, Tursku 16%, zemlje Ostatka svijeta 8%, i EFTA-u 2%. Na tržište Bosne i Hercegovine se najviše plasira poljoprivredno-prehrambenih proizvoda porijeklom iz EU i to oko 55%, zemalja CEFTA-e oko 29%, ostatka svijeta 13%, Turske oko 3% i EFTA-e 0,2%. U suštini, zbog obnove trgovine proizvodima životinjskog porijekla sa Republikom Hrvatskom, Evropska unija je i dalje naš najznačajniji partner kada je riječ o ukupnoj razmjeni poljoprivredno-prehrambenim proizvodima.

3.

U isto vrijeme, sa više od jedne trećine ostvarene vrijednosti izvoza, Republika Turska je sve do 2018. godine bila najznačajnije izvozno tržište za plasman poljoprivrednih i prerađenih poljoprivrednih proizvoda iz Bosne i Hercegovine, da bi tokom 2019 vrijednost izvoza značajno opala, čak za polovinu tako da je u 2019 godini izvoz u R. Tursku iznosio 16% u odnosu na ukupan izvoz. Važno je konstatovati i da je tokom nekoliko posljednjih godina sve značajniji plasman poljoprivrednih proizvoda Bosne i Hercegovine i na druga inostrana tržišta, prije svega sa EFTA grupacijom, sa kojom Bosna i Hercegovina u trgovini poljoprivredno-prehrambenim proizvodima ostvaruje suficit. U grupi trećih zemalja, Ruska Federacija je najznačajnije tržište, i bilježimo stalni porast vrijednosti izvoza, prije svega u izvozu voća i povrća. Sada je već u potpunosti jasno da je za održanje nivoa izvoza dostignutog prethodnih godina, a pogotovu za njegovo dalje povećanje potrebno mnogo više raditi na povećanju obima proizvodnje, veće proizvodnosti, podizanja nivoa kvaliteta i pogotovo povećanja konkurentnosti poljoprivrednog sektora i to u kontekstu opredjeljenja na visoko vrijedne proizvode na kojima se i bazira trgovinski uspjeh i zadovoljavajuća dobit.

1. TRGOVINSKA POLITIKA I TRGOVINSKI SPORAZUMI U OBLASTI POLJOPRIVREDE

Trgovinska politika Bosne i Hercegovine u oblasti poljoprivrednih proizvoda, kada je u pitanju režim uvoza/izvoza, slična je onoj koja se primjenjuje i za nepoljoprivredne proizvode i podrazumijeva:

slobodan uvoz i izvoz poljoprivrednih proizvoda, uz zabranu uvođenja mjera količinskih ograničenja, uključujući mjere ekvivalentnog efekta;

slobodu tranzita poljoprivrednih proizvoda kroz carinsko područje Bosne i Hercegovine;

jednak tretman uvezenih poljoprivrednih proizvoda sa domaćim u pogledu primjene svih domaćih propisa, uključujući oporezivanje;

osiguranje ekvivalentnosti po pitanju zaštite zdravlja ljudi, životinja i biljaka u trgovini živim životinjama, poljoprivrednim prerađenim poljoprivrednim proizvodima;

mogućnost zaštite domaće poljoprivrede i prehrambene industrije od prekomjernog uvoza, uvoza po dampinškim cijenama, te subvencionisanog uvoza, koji imaju negativno dejstvo na domaće tržište.

Carinskom tarifom Bosne i Hercegovine je utvrđena carinska zaštita poljoprivrednih proizvoda. Nomenklatura carinske tarife BiH je usaglašena sa Kombinovanom nomenklaturom EU i vrši se njihovo redovno godišnje usaglašavanje. Ukoliko nije predmet carinskih povlastica, uvoz poljoprivrednih proizvoda u Bosnu i Hercegovinu se odvija po stopi najpovlaštenije nacije (The Most Favourite Nations - MFN) propisanoj Carinskom tarifom BiH. Zavisno od vrste proizvoda, MFN carinska stopa za uvoz poljoprivrednih proizvoda u Bosnu i Hercegovinu može biti ad valorem ili složena carinska stopa (ad valorem plus specifična carina po jedinici proizvoda). U trgovini poljoprivrednim proizvodima Bosna i Hercegovina ne primjenjuje mjere koje primjenjuju članice Evropske unije sadržane u Poljoprivrednim aneksima Kombinovane nomenklature EU, a koji se odnose na primjenu poljoprivredne komponente, dodatne dažbine za šećer i dodatne dažbine za brašno, kao i primjenu ulaznih cijena za određene proizvode. Sastavni dio carinske tarife, odnosno trgovinske politike Bosne i Hercegovine za poljoprivredne proizvode je i primjena carinskih kvota na uvoz ovih poljoprivrednih proizvoda. Obim carinskih kvota utvrđuje se posebnom Odlukom, pri čemu se raspodjela vrši kvartalno. Takođe, u primjeni su carinske kvote za određene poljoprivredne proizvode koje su ugovorene u preferencijalnim sporazumima i u skladu s tim primjenjuju se samo na uvoz iz zemlje s kojom je takav sporazum zaključen. Za

4.

poljoprivredne proizvode obuhvaćene sistemom tarifnih kvota, određene količine se mogu uvoziti bez plaćanja carine, u okviru kvote, a van kvote važeća je konvencionalna carinska stopa (MFN). Veliki dio trgovinske razmjene Bosne i Hercegovine odvija se putem preferencijalnih trgovinskih sporazuma, koji uključuju i poljoprivredne proizvode, koji se u skladu s tim uvoze po smanjenim carinama ili bez carina. Kada je riječ o sporazumima koje je BiH zaključila, a kojima su obuhvaćeni i poljoprivredni proizvodi, potpisani su:

- Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) sa Evropskom unijom i Protokol uz Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između evropskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Bosne i Hercegovine, s druge strane, kako bi se uzelo u obzir pristupanje Republike Hrvatske Evropskoj uniji;

- Centralni Evropski sporazum o slobodnoj trgovini (CEFTA);

- Sporazum o slobodnoj trgovini između država Evropskog udruženja slobodne trgovine – EFTA i BiH;

- Ugovor o slobodnoj trgovini sa Republikom Turskom;

- Sporazum o preferencijalnom tretmanu roba sa Islamskom Republikom Iran.

Zakonom o carinskoj tarifi (''Službeni glasnik BiH'', broj 58/12), koji u članu 10. stav (1) tačka b), propisuje da ostaju na snazi odredbe o tarifnim kvotama otvorene ranijim propisima, a nakon donošenja Odluke o izmjeni odluke o utvrđivanju Carinske tarife za 2013. godinu (''Službeni glasnik BiH'', broj 60/13), ostaju na snazi određene tarifne kvote. Odlukom o utvrđivanju Carinske tarife za 2019. godinu (''Službeni glasnik BiH'', broj 95/18) tarifne kvote su otvorene kako slijedi:

0103 91 10 00, žive svinje do 50 kg za tov najmanje tri mjeseca, u količini od 700 tona, ex 0207 14 10 20, meso peradi, bez kostiju, mašinski iskošteno, smrznuto u bloku, za

industrijsku proizvodnju proizvoda iz glave 16 u količini od 1.000 tona, 1701 13 10 00 i 1701 14 10 00, sirovi šećer od šećerne trske, za rafinisanje u količini od 50.000

tona.

Za tarifnu oznaku 0103 91 10 00 propisan je poseban uslov tova od najmanje 3 mjeseca dok se za korištenje uvoznih tarifnih kvota tarifne oznake ex 0207 14 10 20 veže otkup domaće primarne proizvodnje i to u omjeru 1:1 (za 1 kg otkupljenog mašinski iskoštenog pilećeg mesa od domaćih proizvođača odobrava se 1 kg uvozne predmetne kvote). Navedenim zakonom je predviđeno da će Savjet ministara najviše dva puta u toku kalendarske godine ponoviti utvrđene kvote za tarifne oznake 1701 13 10 00 i 1701 14 10 00, ako to budu tražile firme koje imaju kapacitete za preradu ovog proizvoda, instalisane u Bosni i Hercegovini, i ako se proizvod koji je u pitanju ne može obezbijediti po prihvatljivim cijenama na domaćem tržištu. S obzirom da se Savjetu ministara BiH, u skladu sa zakonom, obratila STUDEN-AGRANA Rafinerija šećera d.o.o. Brčko, izvršeno je ponavljanje ove tarifne kvote. Odluku o ponavljanju količina tarifnih kvota u 2019. godini koje se odnose na uvoz sirovog šećera od šećerne trske za rafinisanje, donio je Savjet ministara BiH na 177. sjednici održanoj 19. septembra 2019. godine („Službeni glasnik BiH“, broj 74/19). Roba koja se stavlja u slobodan promet korištenjem uvoznih tarifnih kvota, podliježe carinskom nadzoru krajnje upotrebe odnosno odredbama čl. 198. do 207. Odluke o provedbenim propisima Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine (''Službeni glasnik BiH'', broj 63a/04).

5.

1.1. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) sa Evropskom unijom

Potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji/Privremenog sporazuma SSP/PS (16. 06.2008. godine), Bosna i Hercegovina je ušla u ugovorni odnos sa EU i time stekla status potencijalnog kandidata za članstvo, te joj je tada omogućen pristup na tržište od skoro 500 miliona potencijalnih potrošača. Privremeni sporazum (PS) je najvećim dijelom regulisao pitanja trgovine i prometa između Bosne i Hercegovine i EU. Od dana stupanja na snagu Privremenog trgovinskog sporazuma, 01.07.2008. godine, Bosna i Hercegovina je u petogodišnjem periodu u skladu sa vremenskim rasporedom utvrđenim za svaki proizvod u Aneksu II Protokola 1 PS/SSP postepeno smanjivala, te sa prvim januarom pete godine nakon stupanja na snagu PS (01.01.2013. godine) ukinula carine koje se primjenjuju na uvoz određenih prerađenih poljoprivrednih proizvoda porijeklom iz EU u Bosnu i Hercegovinu. U skladu sa odredbama člana Član 27. SSP-a i Aneksom III, Bosna i Hercegovina je ukinula sve carine na uvoz primarnih poljoprivrednih proizvoda porijeklom iz EU u Bosnu i Hercegovinu, koji su navedeni u Aneksima III (a), III (b), III (c), III (d). U skladu sa odredbama člana 12, stav 4 (c), Bosna i Hercegovina je od dana stupanja na snagu Privremenog sporazuma ukinula carine koje se primjenjuju na uvoz određenih poljoprivrednih proizvoda porijeklom iz EU navedenih u Aneksu III (e) u okviru carinske kvote naznačene za date proizvode kako slijedi:

Tarifna oznaka Naziv Količina kvote Carinska stopa

0102 21 10 00 Junice (ženska goveda, neteljena), žive čistokrvne životinje za rasplod

2.200 t 0%

0102 29 49 00 Živa goveda domaće vrste čija je težina veća od 160 kg, ali ne veća od 300 kg, koja nisu namijenjena za klanje, osim čistokrvnih životinja za rasplod (5)

2.600 t 0%

0103 91 90 00 Žive svinje koje nisu domaće vrste, čija je težina manja od 50 kg

700 t 0%

0104 10 30 00 Jagnjad (do godinu dana), živa, osim čistokrvnih životinja za rasplod

450 t 0%

0202 30 90 00 Goveđe meso bez kostiju, osim mesa goveda iz podbrojeva 0202 30 10 00 i 0202 30 50 00, smrznuto

4.000 t 0%

0203 19 15 00 Prsa s potrbušinom (potrbušina) i njeni komadi, od domaćih svinja, svježe ili rashlađeno

1.200 t 0%

0203 22 11 00 Šunke i komadi od njih, s kostima, od domaćih svinja, smrznuto

300 t 0%

0203 29 55 00 Meso domaćih svinja bez kostiju, osim trupova i polovina, šunki, plećki, prednjih dijelova, leđa i prsa s potrbušinom (potrbušina), smrznuto

2.000 t 0%

0207 14 10 20 Mehanički odkoštičeno meso (MDM)-komadi bez kostiju i klaonički proizvodi od peradi vrste Gallus domesticus, u blokovima, smrznuti, za industrijsku proizvodnju proizvoda koji potpadaju pod Glavu 16

6.000 t 0%

0209 10 11 00 Potkožna svinjska masnoća, svježa, rashlađena, smrznuta, soljena ili u salamuri

100 t 0%

0210 19 81 00 Meso domaćih svinja bez kostiju, osim šunki, plećki, prednjih dijelova, leđa i prsa s potrbušinom (potrbušina), sušeno ili dimljeno

600 t 0%

Kada je riječ o ribi i ribljim proizvodima u skladu sa definisanom dinamikom snižavanja carina (Aneks V SSP-a) od dana stupanja na snagu Privremenog sporazuma, Bosna i Hercegovina je takođe u petogodišnjem periodu, u skladu sa vremenskim rasporedom utvrđenim za svaki proizvod u Aneksu V PS/SSP-a, postepeno smanjivala i prvog januara pete godine nakon stupanja na snagu PS (01.01.2013.

6.

godine) ukinula carine koje se primjenjuju na uvoz ribe i ribljih proizvoda porijeklom iz Zajednice u Bosnu i Hercegovinu. Protokol uz Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju kako bi se uzelo u obzir pristupanje Republike Hrvatske Evropskoj uniji Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) između Bosne i Hercegovine i Evropske unije je stupio na snagu 1. juna 2015. godine i time zamijenio Privremeni sporazum (PS) koji je bio na snazi od 2008. godine. Kada je riječ o spoljnotrgovinskoj razmjeni poljoprivrednim proizvodima između EU i BiH, i tokom 2016. godine, ista se odvijala u skladu sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju na način da je zadržan postojeći nivo carinske i količinske zaštite domaćih poljoprivrednih i prerađenih poljoprivrednih proizvoda, a sve to je i objavljeno u Carinskoj tarifi za 2016. godinu. Jedna od ključnih aktivnosti na kojoj se intenzivno radilo tokom 2016. godine je zaključivanje Dodatnog Protokola uz Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju kako bi se uzelo u obzir pristupanje Republike Hrvatske Evropskoj uniji. Pregovarački timovi Evropske unije i Bosne i Hercegovine su u prvoj polovini 2016. godine održali nekoliko rundi pregovora, nakon čega je Evropska komisija obavijestila BH stranu da prihvata zahtjev Bosne i Hercegovine za fazno prilagođavanje za uvoz poljoprivrednih proizvoda u vidu kvota u naredne tri godine, zatim povećanje kvote za izvoz šećera, vina, te ribe i ribljih prerađevina iz Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju. Dodatno, sa danom primjene potpisanog Protokola Evropska unija će automatski ponovo uvesti trgovinske povlastice za izvoz iz Bosne i Hercegovine na tržište Evropske unije za određene poljoprivredne proizvode, kao što su voće i povrće (tzv. „autonomne trgovinske mjere“ - ATM). Ovakvim prijedlogom traženih ustupaka od Evropske komisije nastojalo se iznaći prihvatljivo rješenje, zasnovano na uvažavanju uzajamnih interesa koji sadržavaju fazno prilagođavanje, kako bi se osigurali strateški interesi domaće proizvodnje i stvorile pretpostavke za održivi razvoj poljoprivrede u Bosni i Hercegovini i jačanje sposobnosti domaćih proizvođača da se nose sa konkurentskim pritiscima i tržišnim zakonitostima unutar Evropske unije. Tekst Dodatnog protokola parafiran je 18. jula 2016. godine u Sarajevu. Protokolom se predviđa tehničko prilagođavanje trgovinskog dijela odredbi SSP-a vezano za izvoz iz Bosne i Hercegovine na tržište EU i izvoz EU u Bosnu i Hercegovinu, uzimajući u obzir pristupanje Hrvatske Evropskoj uniji u julu 2013. godine. Protokol je potpisan u Briselu 15. decembra 2016. godine čime je i završen jedan od tri ključna uslova kako bi se osigurao nastavak i intenziviranje procesa evropskih integracija. Nadležne institucije u Bosni i Hercegovini su u redovnoj proceduri pripremile i objavile Carinsku tarifu za 2017., 2018. i 2019. godinu čiji su sastavni dio Carinske kvote otvorene Protokolom uz Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. Primjena carinskih kvota je počela 1. februara 2017. godine, a Carinska tarifa za 2017., 2018., i 2019. godinu obuhvata nomenklaturu roba koja je u skladu sa Harmonizovanim sistemom i sa Kombinovanom nomenklaturom koju koristi Evropska unija, oznake za posebne zahtjeve države i dodatne šifarske oznake, carinske stope koje se primjenjuju na robu obuhvaćenu nomenklaturom, preferencijalne carinske stope u skladu sa međunarodnim sporazumima koje je BiH zaključila sa određenim zemljama ili grupama zemalja i tarifne kvote. Carinske kvote na poljoprivredne proizvode koji se uvoze iz Evropske unije u Bosnu i Hercegovinu od 1. februara 2017. godine su raspoređene na sljedeći način:

- Mlijeko i mliječni proizvodi ukupna kvota 27.640 tona za period 2017.- 2019. godina (fazno prilagođavanje) od čega 24.615 tona na uvoz mlijeka i jogurta u trogodišnjem vremenskom periodu, a za preostale proizvode na bazi mlijeka i prerađevina definisana je kvota od 3.025 tona.

7.

- Fazno prilagođavanje je propisano i za uvoz kobasica takođe u trogodišnjem vremenskom periodu i to u ukupnoj količini od 3.385 tona.

- Preostali poljoprivredno-prehrambeni proizvodi koji su predmet tarifnih koncesija i količine koje su date da se uvoze po nultoj stopi carine iz EU u BiH su:

- Žive životinje (goveda, svinje, perad) 6.105 tona;

- Žive ribe – šaran 75 tona;

- Meso i mesne prerađevine (meso peradi/piletina, i prerađevine od mesa svinja, goveda i peradi) 6.400 tona;

- Svježe povrće (krompir, kupus, mrkva) 1.645 tona i 620 tona na prerađevine od povrća;

- Svježe voće (kajsije, breskve, višnje, i stono grožđe) 525 tona;

- Šećer 3.525 tona;

- Proizvodi na bazi žitarica (keks, vafli i biskvit) 1.300 tona;

- Cigarete 3.200 tona i

- Alkoholna pića 85 tona. Na iste, prethodno navedene proizvode koji se uvoze u količini većoj od propisane kvote, plaća se puna MFN carina. Osim prethodno navedenih kvota za uvoz iz EU u Bosnu i Hercegovinu povećana je kvota za uvoz vina sa 8.000 hektolitara na 19.530 hektolitara s tim što će se ona primjenjivati fazno, odnosno u 2017. godini se mogla uvesti količina od 13.765 hektolitara, a u 2018. godini preostalih 6.765 hektolitara, tako da će praktično stalna kvota dogovorena Dodatnim protokolom od januara 2018. godine iznositi svih 19.530 hektolitara. U isto vrijeme, povećane su kvote za izvoz vina iz Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju sa 16.000 hektolitara na 40.600 hektolitara, a početak primjene za svu količinu je odmah, od januara 2017. godine. Od dana stupanja na snagu protokola Bosna i Hercegovina će otvoriti bescarinsku kvotu za uvoz živog šarana iz tarifne oznake 0301 93 00 kombinovane nomenklature, u okviru godišnje carinske kvote od 75 tona. Uvoz preko okvira kvote podliježe carinama propisanim u Aneksu V SSP-a. Povećane su i kvote za izvoz ribe iz Bosne i Hercegovine i to:

- pastrmke, postojeća kvota je sa 60 tona povećana na 500 tona i sva je u primjeni od januara 2017. godine. Za količine pastrmke koje će se izvoziti preko propisane kvote u EU plaća se carina i to u visini od 70% MFN carine.

- šarana, postojeća kvota sa 60 tona je povećana na 140 tona i takođe se primjenjuje od 01.01.2017. godine s tim što je carina za količine preko propisane kvote u visini 70% MFN carine.

Što se tiče morske ribe, odobrena je kvota za izvoz orade i brancina u količini od 60 tona (30 tona orada i 30 tona brancin) po nultoj stopi carine, a za količine koje bi se izvozile preko propisane kvote plaća se carina u visini od 30% MFN. Takođe, odobrene su kvote i za izvoz konzervirane sardine u količini od 50 tona po stopi carine od 6%, a za izvoz količina preko propisane kvote plaća se carina u visini pune MFN carine, odnosno 100%. Kada je riječ o izvozu prerađenih inćuna dozvoljena je kvota u količini od 70 tona i za nju se plaća carina u visini od 12,5%, a za izvoz količina preko propisane kvote plaća se puna MFN carina. Postojeća kvota za šećer je sa 12.000 tona povećana na 13.210 tona i početak primjene je stupio na snagu 01.01.2017. godine.

8.

Zadržane su carine na uvoz određenog broja tarifnih linija za ribu porijeklom iz EU u Bosnu i Hercegovinu, za koje je prema SSP-u zadržana puna stopa od MFN carine, što je vidljivo iz Carinske tarife BiH za 2017., 2018. i 2019.godinu. U skladu sa odredbama člana 27. stav 5., Protokolom 7 SSP-a utvrđuju se aranžmani koji se primjenjuju na vina i alkoholna pića koja su u njemu navedena, uključujući izmjene iz Dodatnog protokola uz SSP koji je stupio na snagu 01.02.2017. Od dana stupanja na snagu ili početka primjene Protokola (01.02.2017.) kako bi se uzelo u obzir pristupanje Hrvatske Evropskoj uniji, ukidaju se carine za proizvode navedene u dijelu IV „Carinske kvote odobrene protokolom uz SSP“. Uvozi izvan kvota ostaju na nivou utvrđenim po principu najpovlaštenije nacije (MFN). 1.2. Centralni Evropski sporazum o slobodnoj trgovini (CEFTA)

Bosna i Hercegovina, Albanija, Bugarska, Makedonija, Hrvatska, Rumunija, SR Jugoslavija i Moldavija su pod pokroviteljstvom Pakta za stabilnost jugoistočne Evrope, potpisali u Briselu juna 2001. godine Memorandum o razumijevanju o liberalizaciji trgovine uz obavezu da će međusobno potpisati bilateralne sporazume o slobodnoj trgovini. Cilj zaključivanja ovih sporazuma je da se poveća sposobnost regiona u privlačenju investicija, unapređenje proizvodnje i integracija ovih zemalja u svjetsku ekonomiju, da se podstakne privredni razvoj, proces stabilizacije i pridruživanja EU i da se ubrza postupak pristupanja u Svjetsku trgovinsku organizaciju (STO). Sve zemlje su u obavezi da postepeno harmonizuju svoje propise sa zakonodavstvom EU, a da u skladu sa STO pravilima usklade oblasti antidampinga, kompezatornih i drugih zaštitnih mjera. Isto tako, države potpisnice u obavezi su da izvrše liberalizaciju na najmanje 90% vrijednosti uzajamne trgovine i tarifnih linija u prelaznom periodu, koji ne smije biti duži od šest godina. CEFTA 2006 Sporazum je potpisan u Bukureštu, 19. decembra 2006. godine. Za Bosnu i Hercegovinu stupio je na snagu 22. novembra 2007. godine, nakon procesa ratifikacije. Između BiH i ostalih zemalja potpisnica CEFTA sporazuma trgovina je liberalizovana od početka primjene Sporazuma, osim sa Albanijom gdje je određeni broj tarifnih linija u oblasti poljoprivrede liberalizovan dodatnim protokolom koji je potpisan 20 novembra 2013. godine u Sarajevu. Nakon sticanja EU članstva, i izlaska iz zone CEFTA trgovine, Republike Hrvatske, Bosna i Hercegovina najveći obim ukupne razmjene poljoprivredno – prehrambenim proizvodima u okviru CEFTA članica ostvaruje sa Republikom Srbijom. 1.3. Ugovor o slobodnoj trgovini između Bosne i Hercegovine i Republike Turske

Ugovor o slobodnoj trgovini između Bosne i Hercegovine i Republike Turske je potpisan u Ankari 3. jula 2002. godine, primjenjuje se od 01. jula 2003. godine. Kada je riječ o poljoprivrednim proizvodima, članom 4. Ugovora, ukinute su uvozne carine za poljoprivredne proizvode navedene u glavama 1 do 24 Harmonizovanog sistema koje se primjenjuju u Republici Turskoj na proizvode porijeklom iz Bosne i Hercegovine na dan stupanja na snagu ovog ugovora, osim za proizvode navedene u Aneksu II1. Kada je riječ o poljoprivrednim proizvodima koji se uvoze iz Republike Turske u Bosnu i Hercegovinu uvozne carine, takse jednakog efekta i uvozne takse fiskalne prirode, koje se primjenjuju u Bosni i Hercegovini na dan stupanja na snagu ugovora na proizvode porijeklom iz Republike Turske postepeno će se smanjivati u skladu sa sljedećim vremenskim rasporedom:

1. januara 2003. godine - na 65% od njihovog iznosa;


1 Aneks II – obuhvata poljoprivredne proizvode za koje su zadržane uvozne carine i to: 0102- Živa goveda, 0104- Živce ovce i koze, 0105- Živa perad, 0201 i 0202 - Goveđe meso (svježe i smrznuto), 0204 - Meso ovaca i koza (svježe i smrznuto), 0206 - jestivi otpaci..., 0207 - Meso i jestivi otpaci peradi

9.



1. januara 2007. godine - preostale carine će biti ukinute. Imajući u vidu zajedničku želju da unaprijede trgovinu između Bosne i Hercegovine i Turske te preporuku bosanskohercegovačko-turskog Zajedničkog odbora o izmjeni i dopuni člana 4. Ugovora, 14. maja 2009. godine potpisan je Protokol o izmjeni i dopuni Ugovora o slobodnoj trgovini između BiH i Republike Turske. Protokolom je izmijenjen i dopunjen član 4. Ugovora na način da se za poljoprivredne proizvode porijeklom iz Bosne i Hercegovine navedene u Aneksu III ovog Ugovora, pored carina, ukidaju takse jednakog efekta uvoznim carinama i uvozne dažbine fiskalne prirode u skladu sa uslovima utvrđenim u Aneksu III. Aneksom III određena je godišnja kvota za pastrmku, šarana, slatki kukuruz, čokoladu i ostale prehrambene proizvode koji sadrže kakao, prehrambene proizvode od žitarica, hljeb, peciva, kolače, keks i ostale pekarske proizvode, i vode, uključujući mineralne i gazirane vode. Protokol o izmjeni i dopuni ugovora je stupio na snagu 01. novembra 2010. godine. Vijeće ministara Republike Turske je 05.03.2018. godine donijelo Odluku o stavljanju na snagu ''Aneksa odluke o režimu uvoza'' i ''Odluke o primjeni tarifnih kvota u uvozu određenih poljoprivrednih proizvoda porijeklom iz Bosne i Hercegovine''. S tim u vezi izvršena je izmjena carinskih poreza na robe čije su statističke pozicije (G.T.I.P.) po carinskim tarifama, a koji se nalaze na listi broj 1, kao prilog Odluci o režimu uvoza, stavljenoj na snagu Odlukom Vijeća ministara Turske od 20.12.1995. godine. Odluka o primjeni tarifne kvote u uvozu određenih poljoprivrednih proizvoda porijeklom iz Bosne i Hercegovine ima za cilj uređivanje tarifnih kvota u uvozu određenih poljoprivrednih proizvoda porijeklom iz Bosne i Hercegovine u skladu sa članom Ugovora i slobodnoj trgovini između Republike Turske i Bosne i Hercegovine ratifikovanog Odlukom Vijeća ministara Turske od 10.04.2003. godine. U okviru Odluke o upravljanju kvotama u uvozu i tarifnim kvotama, koja je stupila na snagu Odlukom Vijeća ministara R. Turske od 14.04.2010. godine, uvode se tarifne kvote za određene poljoprivredne proizvode porijeklom iz Bosne i Hercegovine kako je prikazano u tabeli 1. Prilikom uvoza koji će se obaviti u sklopu tarifnih kvota navedenih u članu 2. ove Odluke primjenjivaće se carinske stope prikazane u tabeli 1 u okviru istog člana, dok će se prilikom ostalog uvoza primjenjivati carinske stope utvrđene za predmetnu robu u okviru Odluke o režimu uvoza. Tabela 1. Tarifne kvote za određene poljoprivredne proizvode porijeklom iz Bosne i Hercegovine

G.T.P Naziv roba Količine tarifne

kvote (tona) Primijenjena

carinska stopa Carinska stopa prema Odluci o režimu uvoza

02.01. Goveđe meso (svježe ili rashlađeno) 8.000 0% /

02.02 Goveđe meso (zamrznuto)

02.04 Meso ovaca ili koza (svježe, rashlađeno ili zamrznuto)

2.000 0% /

02.06 Jestivi otpaci goveđeg, svinjskog, ovčijeg, kozijeg, konjskog, magarećeg, mesa od mula ili mazgi (svježe, rashlađeno ili zamrznuto)

2.000 0% /

02.07 01.05 Meso i jestivi otpaci od peradi navedene na poziciji 01.05 (svježe, rashlađeno ili zamrznuto)

1.000 0% /

1101.00 Pšenično brašno ili miješano brašno 85.000 0% 102,6% i 82%

15.12 Ulje sjemena suncokreta, šafranike ili pamučnog sjemena i njihove frakcije (bez obzira jesu li rafinirani ili

75.000 0% 36%

22,5%

10.

nerafinirani, ali i dalje hemijski ne promijenjeni)

17.02 Ostali šećeri (uključujući hemijski čistu laktozu, maltozu, glukozu i fruktozu) (u krutom stanju) šećerni sirupi bez dodanih tvari za aromatizaciju ili za bojenje; umjetni med (miješan ili ne sa prirodnim medom) karamel

20.000 0% 18,9% 40%

135%

Količine tarifnih kvota koje su navedene na tabeli predstavljaju količine koje će se distribuirati u toku jedne kalendarske godine i njihova distribucija vršiće se iznova svake kalendarske godine. Dodatno, tarifne kvote uvedene za carinske tarifne pozicije 02.01, 02.02, 02.04, 02.06 i 02.07 iz iste tabele biće važeće do 31.12.2022. godine i iznova će se distribuirati svake kalendarske godine. 1.4. Sporazum o slobodnoj trgovini između država Evropskog udruženja slobodne

trgovine (EFTA) i Bosne i Hercegovine

Sporazum o slobodnoj trgovini između država Evropskog udruženja slobodne trgovine (EFTA) i Bosne i Hercegovine potpisan je 24.06.2013. godine u Norveškoј, a stupio je na snagu u januaru 2015. godine. Definisana je trgovina robom koja uključuje i poljoprivredne proizvode odnosno prerađene proizvode koji su navedeni u Aneksu II, te ribu i ostale morske proizvode koji su definisani u Aneksu III sporazuma. Bosna i Hercegovina je sa svakom državom EFTA-e zaključila pojedinačne sporazume o trgovini poljoprivrednim proizvodima na bilateralnoj osnovi. Ovi sporazumi čine dio instrumenata za uspostavljanje zone slobodne trgovine između država EFTA-e i Bosne i Hercegovine. Kako bi se uzele u obzir razlike u cijeni poljoprivrednih sirovina sadržanih u prerađenim proizvodima, a Sporazum ne isključuje naplatu carina prilikom uvoza, s tim što će se ona zasnivati na razlici između cijene na domaćem i na svjetskom tržištu poljoprivrednih sirovina sadržanih u ovim proizvodima, ali je neće prelaziti. Bosna i Hercegovina će primjenjivati carine na uvoz određenih poljoprivrednih proizvoda koji potiču iz države članice EFTA-e kako je i definisano Aneksom II. Stupanjem Sporazuma na snagu, EFTA je ukinula carine na uvoz ribe i ribljih prerađevina porijeklom iz BiH, dok je u slučaju prerađenih poljoprivrednih proizvoda nešto drugačiji tretman, odnosno:

- za 52 prerađena proizvoda ne plaćaju se carine prilikom uvoza u EFTA,

- za 23 proizvoda odnosno tarifne linije može se naplatiti carina kako bi se uzele u obzir razlike u cijeni poljoprivrednih sirovina sadržanih u tim proizvodima s tim što se naplaćena carina zasniva na razlici između cijene na domaćem i na svjetskom tržištu poljoprivrednih sirovina sadržanih u ovim proizvodima, ali je neće prelaziti.

- Za 4 tarifne linije carina se naplaćuje od strane Norveške u skladu sa članom 1. i 2. Aneksa II, za 6 tarifnih linija carina se naplaćuje od strane Švajcarske i za 7 tarifnih linija carina se naplaćuje od strane Norveške i Švajcarske.

Države EFTA-e su za proizvode porijeklom iz Bosne i Hercegovine odobrile trgovinski tretman koji nije manje povoljan od onog odobrenog Evropskoj Uniji. Bosna i Hercegovina je zadržala carine na uvoz osjetljivih proizvoda poput ribe i ribljih prerađevina kako je to i definisano Aneksom III, a koje će biti u potpunosti ukinute 2018. godine. Kada je riječ o prerađenim poljoprivrednim proizvodima, Sporazumom su predviđene tarifne koncesije za prerađene poljoprivredne proizvode (Aneks II). Tarifne koncesije za bazne poljoprivredne proizvode su definisane u okviru tri bilateralna sporazuma zaključena individualno između svake od članica EFTA i BiH.

11.

Smanjenje carina u BiH za proizvode porijeklom iz EFTA za prerađene poljoprivredne proizvode je dogovoreno od dana stupanja Sporazuma na snagu na sljedeći način i sa sljedećim rasporedom:

- 15 carinskih linija - carina se naplaćuje 100% od dana stupanja Sporazuma na snagu od 01. januara 2017. godine;

- 1 carinska linija - carina je smanjena, sa 80% koliko je iznosila na dan stupanja Sporazuma na snagu, na 60% koliko iznosi carinska stopa od 1. januara 2015. godine i ostala je ne promijenjena za 2016 i 2017. godinu;

- 33 carinske linije - carina je smanjena sa 75% od stupanja Sporazuma na 50% koliko iznosi carinska stopa od 01. januara 2017. godine;

- 92 carinske linije - carina je smanjena sa 75% od dana stupanja Sporazuma na snagu, na 0% koliko iznosi carinska stopa od 01. januara 2017. godine;

- 8 carinskih linija - carina je smanjena sa 80%, koliko je iznosila na dan stupanja Sporazuma na snagu, na 60% od 1. januara 2015. godine, a zatim na 40% od 1. januara 2016. godine, da bi od 1. januara 2017. godine bila ukinuta.

Kada je riječ o ribi i ribljim prerađevinama dogovoreno je da se liberalizacija tržišta ribom i proizvodima od ribe vrši fazno, i to:

(a) carine za proizvode sa porijeklom koje spadaju u kategoriju A su ukinute u skladu sa sljedećim rasporedom: na dan stupanja Sporazuma na snagu na 75% od osnovne carine, a u naredne tri godine sa početkom od 1. januara 2015.godine na 50%, 1. januara 2016. godine na 25%, 1. januara 2017. godine su ukinute i preostale carine;

(b) carine za proizvode sa porijeklom koje spadaju u kategoriju B će biti ukinute u skladu sa sljedećim rasporedom: na dan stupanja Sporazuma na snagu na 80% od osnovne carine 01. januara 2015., na 60% od osnovne carine 01. januara 2016., na 40% od osnovne carine, 01. januara 2017., na 20% od osnovne carine, 01. januara 2018, i preostale carine su ukinute.

(c) carine za proizvode sa porijeklom koje spadaju u kategoriju C, Bosna i Hercegovina je mogla zadržati carine na uvoz proizvoda porijeklom iz države EFTA-e navedene kao kategorija C. Ugovorena je i mogućnost da Strane u okviru Zajedničkog odbora mogu najkasnije u roku od tri godine od dana stupanja na snagu ovog Sporazuma, a nakon toga ako bude potrebno i svake druge godine ispitivati mogućnost odobravanja daljnjih koncesija ili potpune liberalizacije za proizvode navedene u kategoriji C.

Prema Carinskoj tarifi BiH za 2019. godinu (Aneks III) za Švajcarsku i Lihtenštajn data je carinska kvota za uvoz 200 komada junica (ženska goveda koja se još nisu telila) po 0% carine. Kvota nije korištena u periodu 2017.-2019. godina. 1.5. Sporazum o preferencijalnom tretmanu roba sa Islamskom Republikom Iran

Sporazum o preferencijalnoj trgovini između Bosne i Hercegovine i Islamske Republike Iran potpisan je 15.decembra 2008. godine, a stupio je na snagu 30.12.2009. godine, nakon što su Ugovorne strane, putem diplomatskih kanala, jedna drugu obavijestile da su ispunjeni njihovi odnosni ustavni uslovi i procedure u odnosu na ovaj Sporazum. Ciljevi Ugovornih strana pri zaključivanju ovog Sporazuma su pored ostalih odredbi i jačanje ekonomskih odnosa povećanje obima trgovine robama između Ugovorenih strana. Sporazumom o preferencijalnoj trgovini između BiH i Islamske Republike Iran, dvije zemlje su, svaka sa svoje strane, utvrdile određen broj roba u koje spadaju i poljoprivredni proizvodi za koje odobravaju preferencijalni tretman prilikom uvoza. Pri trgovini između Ugovornih strana u sklopu obuhvata ovog Sporazuma, na klasifikaciju robe koja se uvozi u Bosnu i Hercegovinu primjenjuje se Carinska tarifa Bosne i Hercegovine, a na klasifikaciju roba koje se uvoze u Islamsku Republiku Iran primjenjuje se Carinska tarifa Islamske Republike Iran. Spisak roba, koji obuhvata i poljoprivredno-prehrambene proizvode je obuhvaćen u dva aneksa i to Aneks A i Aneks B. Aneks C Sporazuma se odnosi na pravila o porijeklu u sklopu ovog Sporazuma.

12.

Aneks A je lista roba koja, uključuje poljoprivredno-prehrambene proizvode za koje Bosna i Hercegovina uzima preferencijalne tarife od Islamske Republike Iran i to za:

- jednu tarifnu grupu kod koje se stopa carina smanjuje za 14%, - sedam tarifnih grupa kod kojih se stopa carine smanjuje za 30%, - sedamnaest tarifnih grupa kod kojih se stopa carine smanjuje za 20%.

Ukupno 25 tarifnih grupa podliježe odredbama Sporazuma o preferencijalnoj trgovini u dijelu u kojem je Bosna i Hercegovina uzela preferencijale od Islamske Republike Iran. Aneks B je lista roba Islamske Republike Iran za uzimanje tarifnih preferencijala od Bosne i Hercegovine i to za:

- dvadeset tarifnih grupa kod kojih se carinska stopa smanjuje za 40% + ad valorem dodatak po jedinici mjere;

- četiri tarifne grupe kod kojih se carinska stopa smanjuje za 30%; - osam tarifnih grupa kod kojih se carinska stopa smanjuje za 20%,

Ukupno 32 tarifne grupe poljoprivrednih proizvoda podliježu odredbama Sporazuma o preferencijalnoj trgovini u dijelu u kojem je Islamska Republika Iran uzela preferencijale od Bosne i Hercegovine. Kada je riječ o razmjeni poljoprivredno-prehrambenih proizvoda između BiH i Irana za period od tri posljednje godine, ona je više nego skromna, a evidentno je da je izvoz zabilježen samo u 2 godine i to 2017 (57.619 KM) i 2018 (66.894 KM) godine. Vrijednosti uvoza koja je takođe skromna kreće se između 3 i 4 miliona KM. Od poljoprivredo-prehrambenih proizvoda koji su zastupljeni u uvozu najveći dio i to oko 82% čini svježe voće odnosno datule, grožđica, pistacije i badem. Druga grupa proizvoda koje je u značajnom procentu zastupljena u uvozu su proizvodi od voća i povrća koji čine oko 16% ukupnog uvoza. Nakon više godina primjene Sporazuma, nameće se potreba dviju Ugovorenih strana da izvrše analizu stvarne koristi postojećeg preferencijalnog aranžmana, te u pregovorima izvrše reviziju lista roba, pa i njihovo proširenje. U predstojećem periodu, po zaključku sa Zajedničkog komiteta između Bosne i Hercegovine i Islamske Republike Iran, planirano je zaključivanje Memoranduma između dvije zemlje s ciljem poboljšanja saradnje u oblasti poljoprivrede i povećanja obima spoljnotrgovinske razmjene poljoprivrednih proizvoda.

2. TRGOVINSKA RAZMJENA POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA BOSNE I HERCEGOVINE SA SVIJETOM Bilans razmjene poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima je tokom perioda od tri posljednje posmatrane godine u prosjeku iznosio blizu 4 milijarde KM na godišnjem nivou, s tim što je odnos uvoza i izvoza 78:22 u korist uvoza. Udio izvoza poljoprivrednih proizvoda u ukupnom robnom izvozu u 2019. godini je iznosio 7%, dok je udio uvoza poljoprivrednih proizvoda u ukupnom uvozu roba iznosio 16%.

Spoljnotrgovinska razmjena poljoprivrednim proizvodima za period 2017.-2019. godina (Miliona KM) 2017 2018 2019

Uvoz 3.125 3.086 3.194

Izvoz 1.009 828 799

Bilans 4.134 3.914 3.993

Deficit -2.116 -2.257 -2.394

Pokrivenost (%) 32 27 25 Izvor: Agencija za statistiku BiH

13.

U bilansu razmjene poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda BiH sa inostranstvom u 2019. godini ostvarena je vrijednost izvoza od 799 miliona KM, uvoza 3 milijarde, i deficita od 2,4 milijarde KM. Vrijednost izvoza poljoprivrednih proizvoda je u odnosu na prethodnu godinu manja za 3%, dok se na strani uvoza bilježi povećanje od 3%. Deficit je bio za 137 miliona KM ili 6% veći u poređenju sa prethodnom godinom. Dinamiku izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u posmatranom periodu 2017.-2019. godina karakteriše kontinuiran pad vrijednosti i količine što ukazuje na ne baš povoljan rezultat trgovine sa svijetom. Posebno u 2019. godini, loši trgovinski rezultati su uglavnom posljedica smanjenog izvoza na tržište Turske obzirom na značajno smanjenje vrijednosti turske lire. Takođe, na smanjenje izvoza uticala je i odluka prištinskih vlasti za uvođenje zaštitne mjere tj. carine na uvoz mlijeka i mliječnih prerađevina, a potom još radikalnije mjere o uvođenju 100% carine i to na uvoz svih roba, uključujući i poljoprivredno-prehrambene proizvode porijeklom iz BiH. Poljoprivredni proizvodi koji su uticali na značajno smanjenje izvoza u 2019. godinu u poređenju sa prethodnom godinom su: meso i jestivi klaonički (70%), žive životinje i žitarice (56%), šećeri i proizvodi od šećera (34%), duvan i proizvodi duvana te proizvodi životinjskog porijekla (19%). Bosna i Hercegovina već duži niz godina bilježi deficit u spoljnotrgovinskoj razmjeni poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Deficit u spoljnotrgovinskoj razmjeni poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u 2019. godini iznosio je 2,4 milijarde i veći je za 6% u odnosu na prethodnu godinu. Posmatrajući kretanje uvoza i izvoza u periodu 2017-2019. godina evidentno je variranje uvoza i pad izvoza što se odrazilo na povećanje deficita u posmatranom periodu za 13%. Pokrivenost uvoza izvozom u 2019. godini je iznosila 25% i manja je za 7% u odnosu na prethodnu godinu kada je iznosila 27%.

3. STRUKTURA RAZMJENE POLJOPRIVREDNO-PREHRAMBENIH PROIZVODA Izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz Bosne i Hercegovine dominantno je orijentisan na nekoliko grupa proizvoda, kao što su masti i ulja, jestivo voće i orašasti plodovi, , mlijeko i mliječni proizvodi, jaja, med, pića i alkohol, proizvodi na bazi žitarica i brašna, prerađevine od mesa, riba i ljuskavaca i meso i jestivi klaonički proizvodi i dr. Navedeni proizvodi čine oko 83% ukupnog izvoza. Najznačajnije grupe poljoprivrednih proizvoda u izvozu iz Bosne i Hercegovine (Miliona KM)

Grupe proizvoda 2017 2018 2019

Masti i ulja 170 114 124

Jestivo voće i orašasti plodovi 149 118 117

Mlijeko i mliječni proizvodi, jaja i prirodni med 79 91 111

Pića, alkoholi i sirće 68 79 74

Proizvodi na bazi žitarica, brašna 66 79 67

Prerađevine od mesa, riba i ljuskavaca 55 60 56

Jestivo povrće 39 36 43

Razni prehrambeni proizvodi 20 19 28

Ostaci i otpaci 24 20 21

Kakao i proizvodi od kakaa 24 22 20

Ukupno 694 638 661 Izvor: Agencija za statistiku BiH

Posmatrajući strukturu grupa proizvoda koje su izvoženi u 2019. godini, smanjenje izvoza je zabilježeno kod izvoza kaka i proizvoda od kakaa za 13%, prerađevina od mesa, riba i ljuskavaca za 6%, pića i alkohola za 5%, i proizvoda na bazi žitarica i brašna za 2%, jestivog voća i orašastih plodova za 1%.

14.

Najveće povećanje izvoza u 2019. godini od 39%, u odnosu na 2018. godinu, je ostvareno kod grupe razni prehrambeni proizvodi, zatim mlijeka i mliječnih proizvoda, jaja i meda za 21%, povrća za 21%. Za navedene grupe je karakterističan kontinuiran rast količina i vrijednosti izvoza tokom posmatranog trogodišnjeg perioda. Povećanje izvoza u nešto manjem procentu zabilježeno kod masti i ulja i to za 9% s tim što su vrijednost kao i količina izvoza u poslednje tri godine varirala. Posmatrajući strukturu izvoza na nivou pojedinačnih proizvoda ona se ne mijenja već duži niz godina. Oko 50% ukupnog izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda čine: ulje od sjemena suncokreta (8%), zatim slijede smrznute maline (7%), sirovo ulje od sjemena suncokreta (6%), mlijeko sa sadržajem mliječne masti do 3% (5%), vode (5%), pripremljeni i li konzervirani kokošiji proizvodi (3%), mlijeko sa sadržajem mliječne masti većim od 3% (3%), vafli, kruške i keks po 2%. Najveće vrijednosti izvoza pojedinačnih proizvoda iz Bosne i Hercegovine (u milionima KM)

Proizvodi 2017 2018 2019

Ulje od sjemena suncokreta, šafranike -ostalo 95 57 68

Smrznute maline 71 66 59

Sirovo ulje od sjemena suncokreta 67 48 45

Mlijeko sa sadržajem do 3%, u pakovanjima do 2 litra 36 32 39

Vode, uključujući mineralne vode i gazirane vode 33 39 38

Pripremljeni ili konzervirani kokošiji proizvodi 33 34 27

Mlijeko sa sadržajem mm većim od 3%, u pakovanjima do 2 litra 16 20 20

Vafli i oblatne 17 19 17

Kruške- ostale 24 19 17

Slatki keks - ostali 12 12 13

Ukupno top deset proizvoda 403 348 342 Izvor: Agencija za statistiku BiH

Najveća pojedinačna vrijednost u izvozu pojedinačnih poljoprivrednih proizvoda u 2019. godini je ostvarena izvozom ulja od sjemena suncokreta-ostalo sa ukupnim izvozom u vrijednosti od 68 miliona KM, i ako je veći za 18% u odnosu na izvoz u 2018. godini, i dalje je manji u poređenju sa izvozom iz 2017. godine za 29%. b Smrznuta malina je rangirana kao drugi izvozni proizvod koji je zabilježio negativna kretanja po pitanju plasmana na inostrano tržište od 2017. godine kada je zabilježen najveći izvoz ovog proizvoda u posmatranom periodu od 71 miliona KM. Ipak, u 2018. i 2019. godini se bilježi zaustavljanje ovog trenda i pad izvoz smrznute maline koji je bio za 7%, odnosno 10% manji u poređenju sa prethodnom godinom Treće rangirani proizvod u izvozu poljoprivrednih proizvoda je sirovo ulje od sjemena suncokreta sa vrijednosti izvoza od 45 miliona KM što je za 6% manje u odnosu na prethodnu godinu. Posmatrajući podatke o izvozu za tri godine evidentno je da je najveća vrijednost izvoz od 67 miliona KM zabilježena 2017. godine a zatim je u narednim godinama izvoz smanjen na 48 miliona KM u 2018, odnosno 45 miliona KM u 2019. godini. Konzumno mlijeko, odnosno mlijeko za piće, je i dalje najznačajniji proizvod u izvozu mlijeka i proizvoda od mlijeka, s tim da je trend povećanja izvoza mliječnih proizvoda i pored vrlo nepovoljnih uslova plasmana na Kosovo* nije narušen ni u 2019. godini. Kao što se iz podataka može vidjeti izvozna orijentaciju poljoprivrede fokusirana je na određene poljoprivredne proizvode kod kojih se već duže vrijeme bilježi uspjeh na inostranom tržištu i može poslužiti kao jedan od indikatora konkurentnosti ovih proizvoda na tom tržištu.

15.

Ukupan uvoz poljoprivredno prehrambenih proizvoda u 2019. godini je 3% ili 108 miliona KM veći od uvoza ostvarenog u 2018. godini. Grupe poljoprivrednih proizvoda koje u ukupnom uvozu u 2019. godine čine 73% ukupnog uvoza su pića, alkohol i sirće sa učešćem od 11%, meso i jestivi klaonički proizvodi 10%,razni prehrambeni proizvodi 9%, proizvodi na bazi žitarica i brašna 7%, žitarice, jestivo voće, ostaci i otpaci, masti i ulja životinjskog porijekla te mlijeko i mliječni proizvodi sa po 6% i kakao i proizvodi od kakaa sa 5%. Ove grupe poljoprivredno-prehrambenih proizvoda se nalaze u strukturi najviše izvezenih u posmatranom periodu.

Najznačajnije grupe poljoprivrednih proizvoda u uvozu u BiH (Miliona KM)


Piće, alkohol i sirće 328 346 357

Meso i klaonički proizvodi 247 286 307


Proizvodi na osnovu žitarica 197 213 232

Žitarice 243 217 206

Jestivo voće 191 177 201

Ostaci i otpaci 180 192 197

Masti i ulja životinjskog porijekla 262 207 186

Mlijeko i mliječni proizvodi 148 160 185


Ukupno top deset 2.199 2.227 2.336 Izvor: Agencija za statistiku BiH

Najveća vrijednost uvoza od 357 miliona KM u 2019. godini ostvarena je kod grupe pića, alkohol i sirće i veća je za 3% u poređenju sa ostvarenim uvozom iz prethodne godine. Na drugom mjestu, sa vrijednosti uvoza od 307 miliona KM, su meso i jestivi klaonički proizvodi, zatim slijede razni prehrambeni proizvodi 285 miliona KM, proizvodi po osnovu žitarica 232 miliona KM, žitarice 206 miliona KM, jestivo voće, ostaci i otpaci, te masti i ulja itd. Najveći porast uvoza u 2019. godini ostvaren je kod grupe proizvoda jestivo voće i to za 13% ili 24 miliona KM, dok je najveći pad uvoza ostvaren u grupe masti i ulja za 21 milion KM ili 10%. Kada je riječ o uvozu pojedinačnih poljoprivrednih proizvoda, njihova zastupljenost u ukupnom uvozu posmatrajući vrijednost, kreće se u rasponu od 2 do 4% i riječ je o najzastupljenijim poljoprivrednim proizvodima u uvozu na tržište Bosne i Hercegovine. Najveće vrijednosti uvoza pojedinačnih proizvoda u BiH (Miliona KM)

Proizvodi 2017 2018 2019

Pšenica 138 116 121

Goveđe meso 83 98 96

Vode, mineralne i gazirane 61 71 82

Pivo u bocama 89 90 79

Koncentrati sa mliječnom masti 68 67 74

Cigarete 65 71 70

Kafa sa kofeinom 90 79 70

Ulje od sjemena suncokreta 102 60 68

Koncentrati bez mliječne masti 50 59 64

Svježe banane 52 53 61


16.

Na prvom mjestu u ukupnom uvozu poljoprivredno prehrambenih proizvoda u BiH sa učešćem od 4% je zastupljena pšenica, goveđe svježe ili rashlađene ne raskomadane četvrtine sa 3%, zatim slijede vode mineralne i gazirana sa 3%, pivo od slada u bocama, koncentrati sa sadržajem mliječne masti, cigarete, kafa sa kofeinom, ulje od sjemenki suncokreta, koncentrati bez sadržaja mliječne masti te svježe banane sa po 2%. Posmatrajući pojedinačne proizvode u uvozu za 2019. godinu u odnosu na 2018. godinu, najveći porast je ostvaren kod uvoza banana i vode (mineralne i gazirane) za 15%, ulja od sjemena suncokreta za 8 miliona KM ili 13%, zatim koncentrata sa mliječnom masti za 10%, i koncentrata bez mliječne masti za 8%. Najveći pad vrijednosti uvoza je ostvaren kod uvoza piva od slada u bocama, čija je vrijednost uvoza u 2019. godini bila za 11 miliona ili 12% manja od uvoza ostvarenog u prethodnoj godini (do su količine ostale približno iste), zatim kafe sa kofeinom za 9 miliona KM ili11%.

4. DEFICIT U SPOLJNOTRGOVINSKOJ RAZMJENI POLJOPRIVREDNO-PREHRAMBENIH PROIZVODA Kretanje uvoza, kao i izvoza, u posmatranom periodu definisalo je i kretanje vrijednosti ostvarenog deficita. Vrijednost deficita u 2019. godini je iznosila 2.394 miliona KM i veća je za 137 miliona KM ili 6% u odnosu na ostvareni deficit iz prethodne godine, odnosno za 13% ili 278 miliona KM u poređenju sa 2017. Rast deficita je u posmatranom periodu od tri godine rezultat smanjenja izvoza i veće vrijednosti uvoza. U 2019. godini, vrijednost uvoza je porasla za 3%, a vrijednost izvoza opala za 3% pa je i očekivano bilo povećanje deficita u spoljnotrgovinskoj razmjeni poljoprivrednih proizvoda.

Trgovinski deficit u trgovinskoj razmjeni poljoprivrednih proizvoda u suštini je ogledalo cjelokupnog stanja u poljoprivredi Bosne i Hercegovine koje se ogleda u nedovoljno razvijenim kapacitetima za proizvodnju poljoprivrednih proizvoda, niske proizvodnosti i slabe konkurentnosti domaće proizvodnje na stranom tržištu. Najveće učešće u deficitu ima deset grupa poljoprivredno prehrambenih proizvoda koje čine oko 75% ukupnog deficita.

-3.000

-2.000

-1.000

0

1.000

2.000

3.000

4.000

2017 2018 2019

Uvoz Izvoz Deficit

Deficit u spoljnotrgovinskoj razmjeni poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u periodu 2017.-2019. godina (Miliona KM)

17.

Najveće vrijednosti deficita u robnoj razmjeni u 2019. godini se bilježe kod:

- Mesa i jestivih klaoničkih proizvoda sa vrijednosti od 291 milion KM i udjelom od 12% u deficitu;

- Pića, alkohol i sirćeta sa vrijednosti od oko 283 miliona KM i učešćem u deficitu od oko 12%,

- Raznih prehrambenih sa vrijednosti deficita od 257 milion KM i učešćem od oko 11% u ukupnom deficitu,

- Žitarica sa vrijednosti deficita od 195 miliona KM i učešćem od 8% u ukupnom deficitu,

- Ostataka i otpadaka od prehrambene industrije sa vrijednosti deficita od 177 miliona KM i udjelom u ukupnom deficitu od 7%.

Top deset grupa poljoprivrednih proizvoda sa najvećom vrijednosti deficita (Miliona KM)


Meso i jestivi klaonički proizvodi -184 -232 -291

Pića, alkoholi i sirće -260 -267 -283

Razni prehrambeni proizvodi -230 -242 -257

Žitarice -218 -193 -195

Ostaci i otpaci od prehrambene industrije -155 -171 -177

Proizvodi na osnovi žitarica, brašna, škroba ili mlijeka; .. -130 -144 -164

Kakao i proizvodi od kakaa -130 -145 -160

Šećeri i proizvodi od šećera -112 -105 -103

Kahva, čaj, mate čaj i začini -106 -97 -87

Jestivo voće i orašasti plodovi; kore agruma, dinja i lubenica -42 -59 -84

Ukupno top deset -1.567 -1.656 -1.800 Izvor: Agencija za statistiku BiH

Poljoprivredno-prehrambeni proizvodi koji su imali najveći doprinos u ukupnom povećanju deficita u posmatranom trogodišnjem periodu su:

- Meso i jestivi klaonički proizvodi kod kojih je vrijednost deficita zabilježila povećanje sa 184 miliona KM, koliko je iznosila 2017. godine na 291 milion u 2019. godini. Rast deficita ove grupe proizvoda j rezultat kontinuiranog rasta vrijednosti uvoza u posmatranom periodu sa 247 miliona KM na 307 miliona, dok se na strani izvoza bilježio značajan pad sa 63 miliona KM na 16 miliona.

- Pića, alkoholi i sirće obzirom na rast uvoza sa 327 miliona KM, koliko je iznosio 2017. godine, na 357 miliona u 2019, dok se na strani izvoza bilježi variranje vrijednosti koje su i do 5 puta manje u poređenju sa vrijednostima uvoza.

- Razni prehrambeni proizvodi kod kojih je uvoz povećan sa 249 na 285 miliona KM, i deset puta je veći u odnosu na vrijednosti izvoza ovih proizvoda.

U razmjeni poljoprivredno-prehrambenim proizvodima u trogodišnjem periodu nije zabilježen suficit. Najveće vrijednosti deficita u razmjeni poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, posmatrajući trgovinske partnere, BiH ostvaruje sa Evropskom unijom. Tokom 2019. godine vrijednost deficita u razmjeni poljoprivrednim proizvodima između BiH i EU iznosila je 1.461 milion KM i veća je za 7% u poređenju sa vrijednost deficita iz 2018. godine. Visoki iznosi deficita u razmjeni poljoprivrednih proizvoda između BiH i EU najviše su rezultat uvoza proizvoda sa dodanom vrijednosti kao što su to sirevi, zatim sirovine animalnog porijekla, poput svježeg ili rashlađeno mesa, pšenice, odnosno proizvodi za koje se u odnosu na evropske nije dostigao potreban nivo konkurentnosti.

18.

Deficit/suficit u spoljnotrgovinskoj razmjeni poljoprivredno-prehrambenih proizvoda prema trgovinskim partnerima (u milionima KM)

2017 2018 2019

Indeks 2018/2017

Indeks 2019/2018

Evropska unija -1.328 -1.369 -1.461 103 107

CEFTA -614 -609 -624 99 102

EFTA 5 9 11 180 122

UoST -Turska 221 69 39 31 57

Ostatak svijeta -399 -358 -359 90 100

Ukupno -2.115 -2.258 -2.394 107 106 Izvor: Agencija za statistiku BiH

Drugi trgovinski partner sa kojim BiH takođe ima deficit u razmjeni poljoprivrednim proizvodima je CEFTA i uglavnom je rezultat trgovine sa Republikom Srbijom, odnosno velikog uvoza koji je skoro deset puta veći od izvoza. Deficit sa CEFTA članicama u prosjek iznosi nešto više od 600 miliona KM na godišnjem nivou. Vrijednost deficita je u 2019. godini bila za 2% veća u poređenju sa prethodnom godinom što je, uglavnom, rezultat osim porasta uvoza iz zemalja članica CEFTA-e, takođe i smanjenje izvoza uzrokovanog uvođenjem visokih carina prištinskih vlasti na bh proizvode. Deficit između Bosne i Hercegovine i zemalja koje čine ostatak svijeta u prosjeku iznosi oko 360 miliona KM. U 2019. godini deficit sa ostatkom svijeta iznosio je 359 milion KM i na istom nivou je kao i deficit iz 2018. godine, ali je u poređenju sa vrijednosti deficita iz 2017 manji za 41 milion KM ili 10%. Suficit u robnoj razmjeni poljoprivredno-prehrambenih proizvoda BiH bilježi u razmjeni sa zemljama EFTA i Turskom. Ostvarena vrijednost suficita u razmjeni poljoprivredno-prehrambenim proizvodima između BiH i EFTA u 2019. godini iznosila je 11 miliona KM i veća je za 2 miliona KM ili 22% u odnosu na vrijednost suficita iz prethodne godine. Iako je suficit ostvaren u trgovini sa Turskom u 2019. godini je iznosio 39 milion KM, on je ipak manji za 30 miliona KM ili 43% od suficita ostvarenog u prethodnoj 2017. godini. Na smanjenje suficita u posmatranom periodu uticao je znatno smanjenje izvoz najznačajnijih poljoprivrednih proizvoda iz BiH u Tursku poput goveđeg mesa, žitarica, brašna i dr.

5. RAZMJENA POLJOPRIVREDNIM PROIZVODIMA PREMA TRGOVINSKIM PARTNERIMA U ovom dijelu pregleda je urađena analiza razmjene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda prema trgovinskim partnerima tj. Evropskom unijom, zemljama članicama CEFTA, EFTA, Turskom i zemljama koje čine grupu ostatak svijeta. Za svakog od trgovinskih partnera urađena je analiza kretanja osnovnih parametara trgovinske razmjene, struktura poljoprivrednih proizvoda na nivou grupa te pojedinačnih proizvoda u uvozu i izvozu, deficit, te najznačajnije zemlje partneri ukoliko se radi o grupacijama zemalja.

5.1. Razmjena poljoprivredno-prehrambenih proizvoda između Bosne i Hercegovine i

Evropske unije

Evropska unija je najznačajniji partner Bosne i Hercegovine u trgovini poljoprivredno-prehrambenim proizvodima. Ostvarena vrijednost uvoza od 1.766 miliona KM je u 2019. godini bila za 5% veća u odnosu na prethodnu godinu. Analizirajući trogodišnji trend trgovine sa Evropskom unijom, vidljivo je povećanje uvoza sa 1.631 milion KM koliko je iznosio 2017. godine, na 1.766 miliona KM u 2019. godini,

19.

što je za 135 miliona KM ili 8% više. Udio uvoza poljoprivrednih proizvoda porijeklom iz EU u ukupnom uvozu poljoprivrednih proizvoda se tokom posmatranog perioda kretao u rasponu od 52 do 55%. Kada je riječ o izvozu poljoprivrednih proizvoda na EU tržište tokom trogodišnjeg perioda nije zabilježen kontinuiran rast, nego su se vrijednosti izvoza mijenjale iz godine u godinu. U 2019. godini ostvarena vrijednost izvoza od 305 miliona KM je manja za 14 miliona KM ili 4% u odnosu na ostvarenje u 2018. godini, a u odnosu na 2017. godinu vrijednost izvoza je bila neznatno veća.

Vrijednost deficita u razmjeni poljoprivrednih proizvoda između BiH i EU u 2019. godini je iznosila 1,46 milijardi KM i veća je za 7% u odnosu na 2018. godinu obzirom da je i uvoz bilježio rast, a izvoz pad vrijednosti. Pokrivenost uvoza izvozom u razmjeni poljoprivrednih proizvoda sa EU u 2019. godini iznosila je 17%, i manja je u odnosu na pokrivenost uvoza izvozom iz prethodne godine.

5.1.2. Najznačajniji proizvodi u međusobnoj trgovini Bosne i Hercegovine i EU

Struktura poljoprivrednih proizvoda koji se u BiH uvoze iz EU, nije značajno mijenjala tokom posljednje tri godine, i ima trend povećanja vrijednosti uvoza. Top deset grupa poljoprivrednih proizvoda, koji čine oko 81% ukupnog uvoza poljoprivrednih proizvoda iz EU u BiH, i dalje su meso i jestivi klaonički proizvodi sa udjelom od 20%, pića, alkohol i sirće i razni prehrambeni proizvodi sa po 15%, mlijeko i mliječni proizvodi, jaja i med 10%, kakao i proizvodi od kakaoa i proizvodi na bazi žitarica i brašna 9%, žitarice 8%, ostaci i otpaci prehrambene industrije 5% i masti i ulja i voće 4%.

Najznačajnije grupe poljoprivrednih proizvoda u uvozu iz EU u Bosnu i Hercegovinu (Miliona KM)


Meso i jestivi klaonički proizvodi 231 267 291

Pića, alkoholi i sirće 203 217 222


Mlijeko i drugi mliječni proizvodi, jaja, prirodni med; 132 138 146


Proizvodi na osnovi žitarica, brašna, .. 101 113 125

Žitarice 115 95 117

Ostaci i otpaci od prehrambene industrije; 71 79 71

Masti i ulja životinjskog ili biljnog porijekla 83 67 58


Ukupno top deset 1.306 1.355 1.438 Izvor: Agencija za statistiku BiH

1.631 1.688 1.767

303 319 305

-1.328 -1.369 -1.461-2.000

-1.000

0

1.000

2.000

2017 2018 2019

Spoljnotrgovinska razmjena poljoprivredno prehrambenih prizvoda između BiH i EU (u milionima KM)

Uvoz Izvoz Deficit

20.

Najveća ostvarena vrijednost uvoza od 291 milion KM je zabilježena kod uvoza mesa i jestivih klaoničkih proizvoda, a ujedno je zabilježeno povećanje uvoza za 9% u odnosu na prethodnu godinu. Značajniji rast uvoza od 22 miliona KM ili 23% je zabilježen kod uvoza žitarica, zatim kakaa i proizvoda od kakaa za 12%, proizvoda na bazi žitarica i brašna za 11%, raznih prehrambenih proizvoda za 8%. Posmatrajući strukturu uvoza na nivou pojedinačnih proizvoda, ni to se nije značajnije mijenjalo. Pojedinačni poljoprivredni proizvodi koji su zastupljeni u uvozu iz EU u BiH zastupljeni su u rasponu od 1 do maksimalno 5%. Pojedinačni proizvodi koji su najviše zastupljeni u uvozu u BiH iz zemalja EU u 2019. godini su ne raskomadane ili raskomadane prednje četvrtine svježe ili rashlađene 5%, pšenica 5%, vode, negazirane ili gazirane 4%, ostali prehrambeni proizvodi 3%, ostali prehrambeni proizvodi bez mliječne masti 3%, pivo dobijeno od slada u bocama 3% i ostali - punjeni čokoladni proizvodi 2%, te sir edamer i svinjsko meso bez kostiju 2%. Najznačajniji pojedinačni proizvodi u uvozu iz EU u BiH ( u milionima KM )

Proizvodi 2017 2018 2019

Neraskomadane ili raskomadane prednje četvrtine 81 98 96

Ostala pšenica 79 67 95

Vode (mineralne i gazirane) 48 53 65

Ostali prehrambeni proizvodi 55 54 58

Ostali prehrambeni proizvodi bez mliječnih masti 43 49 53

Pivo u bocama 60 61 47

Ostali prehrambeni proizvodi punjeni kakaom i čokoladom 34 37 42

Sir - edamer 27 27 28

Svinjsko meso bez kostiju 24 27 28

Ostali napici - vode 18 20 24


Dominantno mjesto u uvozu imaju ne raskomadane ili raskomadane prednje četvrtine goveđeg mesa čija je vrijednost uvoza u 2019. godini iznosila 96 miliona KM, ali što jeipak za 2 miliona KM ili 2% manje od ostvarenog uvoza u 2018. godini. Uvoz ove kategorije goveđeg mesa je bilježio značajniji rast tokom posmatranog perioda, počevši od vrijednost sa 81 milion KM koliko je iznosio uvoz 2017. godine u 2018 povećan na 98 miliona a potom je u narednoj godini neznatno smanjen na 96 miliona KM. Drugi rangirani uvozni proizvod je ostala pšenica u vrijednosti od 95 miliona KM, što je za čak 42% ili 28 miliona KM više od ostvarenog uvoza u prethodnoj godini. U posmatranom periodu, i vrijednost uvoza pšenice varira tako da je u 2017.godini bilo uvezeno pšenice u vrijednosti od 79 miliona KM, da bi se u narednoj godini vrijednost uvoza smanjila na 67 miliona KM, i na kraju u 2019. godini dostigla vrijednost od 95 miliona KM. Vode, gazirane i negazirane su takođe proizvod koji se u značajnoj količini i vrijednosti uvoze iz EU. Uvoz voda je sa u posmatranom trogodišnjem periodu bilježio rast sa 48 miliona KM, koliko je iznosio 2017. godine, na 65 miliona KM u 2019. godini što je oko 35% više. Struktura grupa poljoprivrednih proizvoda koji se iz Bosne i Hercegovine izvoze u EU je dosta ujednačena tokom trogodišnjeg perioda, i ne mijenja se značajno, ali se kod ove grupe proizvoda uočava stalni trend porasta vrijednosti izvoza. Oko 83% od ukupnog izvoza iz Bosne i Hercegovine u EU čine pića, alkohol i sirće sa učešćem od 17%, jestivo voće i orašasti plodovi 16%, proizvodi na bazi žitarica 12%, povrće 11%, razni prehrambeni proizvodi i masti i ulja životinjskog porijekla po 6%, te mlijeko i mliječni proizvodi, jaja i med 5%, proizvodi od povrća 4%, prerađevine od mesa i uljano sjemenje sa neznatnim učešćem od 3%.

21.

Najznačajnije grupe poljoprivrednih proizvoda u izvozu iz Bosne i Hercegovine u EU (Miliona KM)


Piće, alkohol i sirće 48 56 53






Mlijeko i mliječni proizvodi, jaja i med 16 11 14

Proizvodi od povrća 13 13 13

Prerađevine od mesa 5 11 10

Uljano sjemenje 4 6 9

Ukupno top deset 233 245 255 Izvor: Agencija za statistiku BiH

Iako je kod većine grupa poljoprivrednih proizvoda zabilježeno povećanje vrijednosti izvoza ipak je to značajnije izraženo kod raznih prehrambenih proizvoda imajući u vidu da je u 2019. godini zabilježen izvoz u iznosu od 18 miliona KM što je za 64% više u odnosu na prethodnu godinu. Takođe, značajnije povećanje izvoza u 2019. godini je zabilježeno i kada je riječ o izvozu uljanog sjemena obzirom da je izvoz veći za 50%, zatim voća i orašastih plodova, mlijeka, mliječnih proizvoda, jaja i meda za 27% u poređenju sa prethodnom godinom.

Posmatrajući strukturu pojedinačnih poljoprivrednih proizvoda koji se izvoze iz Bosne i Hercegovine na evropsko tržište, može se konstatovati da je na prvom mjestu smrznuta malina, zatim slijedi voda, keks i vafli, kečap, puževi, ulje, uljane pogačice od suncokretovog sjemena, kafa sa kofeinom i ostale vode. Ukoliko se vrijednosti izvoza posmatraju kroz pojedinačne poljoprivredne proizvode, uočljivo je da su vrijednosti izvoza jako niske, te je i samim tim udio u ukupnom izvozu dosta nizak, najviše do 2%. Dominantno mjesto u izvozu ima smrznuta malina kod koje je u 2018. godini vrijednost izvoza iznosila 37 miliona KM i veća je za 10% u poređenju sa izvozom iz prethodne godine. Oko 50% ukupnog izvoza smrznute maline plasira se na tržište Evropske unije. Voda, sa vrijednosti izvoza od 27 milion KM, u 2019. godini je proizvod koji je rangiran na drugo mjesto (gazirane i mineralne). Kod izvoza vode na EU tržište je zabilježeno variranje iz godine u godinu, te je sa 26 miliona koliko je iznosio 2017. godine dostigao vrijednost izvoza od 31 miliona KM u 2018., da bi u narednoj godini uslijedio pad na 27 miliona KM. Na treće i četvrto mjesto su rangirani keksi i vafli sa ukupnom vrijednosti od oko 20 milion KM, što je na istom nivou kao i prethodne godine. U posmatranom periodu je došlo do povećanja vrijednosti i količine izvoza kečapa i drugih sosova na bazi paradajza. Izvoz ove vrste proizvoda je bilježio kontinuirano povećanje te je sa 4 miliona KM, koliko je iznosio izvoz 2017. godine, dostigao vrijednost od 10 miliona u 2019. godini što je za 6 miliona KM ili čak 150% više. 5.1.3. Najznačajniji trgovinski partneri u Evropskoj uniji

U prosjeku oko 67% ukupnog uvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz Evropske unije se uvozi iz pet država i to Hrvatske (25%), Njemačke (12%), Italije (11%), Mađarske ( 10 %) i Poljske (9%). Tokom 2019. godine iz Republike Hrvatske uvezeno je poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u vrijednosti od 433 miliona KM i manji je za 6,5% nego prethodne godine, kada je ostvaren u vrijednosti od 463 miliona KM. Poljoprivredni proizvodi koji su najviše uvoženi iz Hrvatske u 2019. godini su: pivo dobiveno od slada u vrijednosti od 38 miliona KM; pšenica u vrijednosti od 25 miliona KM; prehrambeni proizvodi koji nisu spomenuti niti uključeni na drugom mjestu u vrijednosti od 23 miliona KM, vode

22.

mineralne i gazirane vode sa dodatim šećerom u vrijednosti od 22 milion KM, te sladoled u vrijednosti od 15 miliona KM.

Najznačajniji trgovinski partneri EU u uvozu i izvozu poljoprivrednih proizvoda (Miliona KM)

UVOZ

Države 2017 2018 2019

Hrvatska 460 463 433

Njemačka 184 203 219

Italija 165 189 191

Mađarska 163 156 188

Poljska 141 135 154

Ostale zemlje 518 542 582

Ukupno 1.631 1.688 1.767

IZVOZ

Hrvatska 106 112 117

Njemačka 47 45 43

Slovenija 26 25 28

Italija 39 44 28

Austrija 21 22 21

Ostale zemlje 64 71 68


Značajan uvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda ostvaren je takođe iz Njemačke, u iznosu od 219 miliona KM, Italije 191 milion KM, Mađarske 188 miliona KM, i Poljske 154 miliona KM. Vrijednost uvoza iz Italije je veća za 21%, Poljske za 14%. Njemačke za 8%, i Mađarske za 1% u odnosu na prethodnu godinu. Među zemljama članicama Evropske unije u koje se najviše izvezu poljoprivredno-prehrambenih proizvodi u 2019. godini su Hrvatska (117 miliona KM), Njemačka (43 miliona KM),Slovenija (28 miliona KM) Italija (28 miliona KM), i Austrija (21 miliona KM). U prosjeku oko 77 % - 78% vrijednosti izvoza u Evropsku uniju se plasira u pet navedenih država. Promjena uslova u trgovini između Bosne i Hercegovine i Hrvatske znatno se odrazila na izvoz i plasman bh poljoprivredno-prehrambenih proizvoda na hrvatsko tržište u prethodnim godina, ali od 2017 je uslijedilo povećanje i rast izvoza. Izvoz je sa 106 miliona KM, koliko je iznosio 2017. godine, u 2019. godini dostigao vrijednost od 117 miliona KM što je za ali ipak je u 2019. godini ostvaren nešto veći izvoz obzirom da je vrijednost izvezenih roba iznosila 117 miliona što je za 11 miliona KM ili 10% više. Na povećanje ukupnog izvoza u Hrvatsku naročito je uticao povećanje izvoza konzumnog mlijeka, uljanog sjemena te voda (gazirane i mineralne). Republika Hrvatska je bez obzira na promjenu uslova u trgovini i manji obim trgovinske razmjene između dvije države vodeći partner u razmjeni poljoprivredno-prehrambenih proizvoda ali sada kao članica Evropske unije. Iskorištenost kvota iz Aneksa III (e) SSP-a U skladu sa odredbama člana 12, stav 4 (c), Bosna i Hercegovina je od dana stupanja na snagu Privremenog sporazuma ukinula carine koje se primjenjuju na uvoz određenih poljoprivrednih proizvoda porijeklom iz EU navedenih u Aneksu III (e) u okviru carinske kvote po 0 stopi carine. U

23.

nastavku je u tabeli prikazano o kojim proizvodima je riječ, količine carinske kvote kao i procenat iskorištenosti kvote u 2017., 2018. i 2019. godini kako slijedi:

Naziv Količina

kvote

Iskorištenost kvote (%)

2017 2018 2019

Junice (ženska goveda, neteljena), žive čistokrvne životinje za rasplod

2.200 t 8 9 17

Živa goveda domaće vrste čija je težina veća od 160 kg, ali ne veća od 300 kg, koja nisu namijenjena za klanje, osim čistokrvnih životinja za rasplod

2.600 t 32 32 22

Žive svinje koje nisu domaće vrste, čija je težina manja od 50 kg

700 t 0 0 0

Jagnjad (do godinu dana), živa, osim čistokrvnih životinja za rasplod

450 t 85 86 76

Goveđe meso bez kostiju, osim mesa goveda iz podbrojeva 0202 30 10 00 i 0202 30 50 00, smrznuto

4.000 t 53 51 52

Prsa s potrbušinom (potrbušina) i njeni komadi, od domaćih svinja, svježe ili rashlađeno

1.200 t 62 73 68

Šunke i komadi od njih, s kostima, od domaćih svinja, smrznuto

300 t 0 0 0

Meso domaćih svinja bez kostiju, osim trupova i polovina, šunki, plećki, prednjih dijelova, leđa i prsa s potrbušinom (potrbušina), smrznuto

2.000 t 78 80 94

Mehanički odkoštičeno meso (MDM)-komadi bez kostiju i klaonički proizvodi od peradi vrste Gallus domesticus, u blokovima, smrznuti, za industrijsku proizvodnju proizvoda koji podpadaju pod Glavu 16

6.000 t 75 72 64

Potkožna svinjska masnoća, svježa, rashlađena, smrznuta, soljena ili u salamuri

100 t 72 71 64

Meso domaćih svinja bez kostiju, osim šunki, plećki, prednjih dijelova, leđa i prsa s potrbušinom (potrbušina), sušeno ili dimljeno

600 t 67 71 76

Izvor: Uprava za indirektno oporezivanje BiH

Iz pregleda stavki u tabeli je vidljivo da su date kvote za uvoz živih životinja (za rasplod i tov), mesa i jestivih klaoničkih proizvoda veoma malo korištene. Najveći procenat iskorištenosti kvote živih životinja je bila kvota za uvoz jagnjadi i to za rasplod; 76% u 2019., 86% u 2018., 85% u 2017. godini. Što se tiče živih goveda iskorištenost kvote za bescarinski uvoz je manja od 50%, dok kvota za uvoz svinja za tov, težine manje od 50 kg nije uopšte korištena.

Kvota za bescarinski uvoz goveđeg smrznutog mesa iznosi 4.000 tona i iskorištena je nešto više od 50% tokom perioda 2017.-2019. godine.

Najveća kvota za bescarinski uvoz od 6.000 tona je data za uvoz smrznutog mehanički otkoštenog mesa od kokoši za industrijsku upotrebu. U okviru kvote se godišnje uveze oko 4.400-4.500 tona što ukazuje na procenat iskorišćenosti kvote nešto veći od 70% u 2017 i 218. godini, dok je taj procenat manji i iznosi 64% u 2019.

Kada je riječ o kvotama za uvoz mesa i jestivih klaoničkih proizvoda od mesa svinja, kvote se koriste u prosjeku oko 70/80%. Najveća kvota od 2.000 tona je data za uvoz smrznutog svinjskog mesa i iskorištena je 78% u 2017., odnosno 80% u 2018. godini., dok je taj procenat iskorištenosti od 94% zabilježen 2019. godine. Kvota za uvoz smrznutih šunki od 300 tona je jedina koja nije nikako iskorištena tokom perioda 2017. -2019. godine.

24.

5.1.4. Iskorištenost kvota ključnih poljoprivrednih proizvoda obuhvaćenih Dodatnim

protokolom

U ovom dijelu je urađena analiza iskorištenosti kvota tokom tri godine (2017. -2019.) za proizvode za koje je dat carinski ustupak u okviru Dodatnog protokola. Generalno posmatrajući, kvote koje su dogovorene Dodatnim protokolom su uglavnom samo djelimično iskorištene i nisu imale značajniji uticaj na količinsko povećanje uvoza tih proizvoda, nego se u suštini desilo da se uvozi ista količina proizvoda, ali nakon izmjene uslova bez carine, a sve u okviru dogovorene količine. Mlijeko i mliječni proizvodi Ukupna kvota za uvoz mlijeka i ostalih mliječnih proizvoda iz EU u Bosnu i Hercegovinu bez carine prema Dodatnom protokolu za 2019. godinu iznosila je 27.640 tona i u poređenju sa ukupnom kvotom za uvoz mlijeka i mliječnih proizvoda iz prethodne godine je veća za 17% u odnosu na 2018 godinu. Ukupna kvota za uvoz mlijeka u 2019. godini je iznosila 15.020 tona i veća je za 4.4074 tone u poređenju sa prethodnom godinom. Ukupna količina mlijeka koja je uvezena u okviru kvote iznosila je 5.999 tona i iskorištena je 40%. Iako je kvota za uvoz mlijeka u 2018. godini bila veća, stepen iskorištenosti je manji nego što je to u prethodne dvije godine. Kvota za uvoz jogurta u 2019. godini je iznosila 6.705 tona i jednaka je kvoti iz prethodne godine. Ukupna količina jogurta koja je uvezena na bh tržište bez carine iznosila je 3.351 tona, te je stepen iskorištenosti kvote iznosio 50%. Obzirom da je uvezena veća količina jogurta u odnosu na prethodnu godinu veći je i procenat iskorištenosti kvote za 10%. Ipak stepen iskorištenosti kvote je bio najveći 2017. godine i iznosio je 66% iako je dogovorena kvota u odnosu na 2018 i 2019. godinu bila manja i iznosila 3.670 tona. Kvota za bescarinski uvoz mliječno-kiselih proizvoda za 2019. godinu je iznosila 4.900 tona i jednaka je količini kvote iz prethodne godine, ali je poređenju sa 2017. godinom veća za 1.762 tone ili 56%. Količina mliječno-kiselih proizvoda koja je uvezena u okviru kvote 2019. godine je iznosila 2.338 tona i iskorištena je oko 48%. količina uvoza kao i procenat iskorištenosti kvote je jednak kao i prethodne godine. Kvota za uvoz pavlake bez carine na godišnjoj osnovi iznosi 110 tona, odnosno 80 tona za uvoz pavlake koja sadrži od 6 do 10% mliječne masti i 30 tona za uvoz pavlake koja sadrži od 10 do 21% mliječne masti. Ukupan uvoz pavlake bez carine u 2019. godini je iznosio 100 tona te je kvota iskorištena 90% obzirom da je manji uvoz pavlake sa sadržajem od 6 do 10% mliječne masti. Kvota, tj. količina maslaca koja je propisna da se može uvesti bez carine u Bosnu i Hercegovinu iznosi 360 tona, s tim što je u trećoj godini primjene Dodatnog protokol iskorištena oko 71% tj. uvezeno je 257 tona maslaca bez carine što je u poređenju sa količinom uvoza iz prethodne godine više za 11%. Svježi sir je obuhvaćen bescarinskim uvozom u okviru Dodatnog protokola u količini od 520 tona. Količina svježeg sira koja je uvezena bez carina u 2019. godini je iznosila 445 tona što čini oko 86% od ukupne kvote. Kvota za uvoz svježeg sira je zabilježila nešto veći stepen iskorištenosti nego što je to bilo u prethodnoj godini. Za uvoz mlijeka u prahu propisana kvota iznosi 25 tona bez carine te je iskorištena oko 10%, odnosno uvezene su samo 2 tone. Žive životinje

Ukupna kvota za uvoz živih životinja iz EU po carinskoj stopi od 0% iznosi 6.105 tona od kojih kvota za uvoz živih goveda iznosi 2.125 tona, svinja 2.525 tona i kokoši 1.455 tona.

25.

Goveda - Dodatnim protokolom dati su carinsku ustupci za uvoz živih goveda za klanje i krave za klanje mase veće od 300 kg u količini od 1.935 tona i ostale krave za klanje u količini od 190 tona. Količina goveda za klanje mase veće od 300 kg koja je uvezena u 2019. godini bez carine u Bosnu i Hercegovinu iznosila je 708 tona što je iskorištenost kvote za bescarinski uvoz od 37%. Kvota za bescarinski uvoz u 2019. godini je iskorištena nešto više u odnosu na prethodnu godinu, ali znatno manje u odnosu na 2017 kada je procenat iskorištenosti iznosio 49%. Što se tiče druge kategorije živih goveda za klanje – ostalo, bez carine je uvezeno samo 2 tone što čini oko 1% od ukupne kvote za bescarinski uvoz. Uvoz ove kategorije goveda u okviru kvote je u poređenju sa prethodnom godinom značajno manji i to za 19 tona, dok je ta razlika u poređenju sa 2017. godinom iznosi 8 tona ili 80%.

Svinje – Ukupna kvota za uvoz živih svinja bez carine iznosi 2.525 tona od koje je 1.755 tona namijenjeno za uvoz ostalih svinja, 575 tona za uvoz svinja koje su se bar jednom prasile mase ne manje od 160 kg, i takođe ostale svinje u količini od 195 tona. Od navedenih kategorija u 2019. godini jedino je korištena kvota za bescarinski uvoz kategorije svinja kategorije ostale za koje je data najveća kvota od 1.755 tona, s tim što je uvezeno 443 tona živih svinja što ukazuje na iskorištenost kvote u iznosu od 25%. Uvoz ove kategorije svinja bez carine je manji za 127 tona ili 22% u poređenju sa količinom uvezenih svinja bez carine iz prethodne godine. Preostale dvije kategorije svinja nisu uvožene, odnosno nisu korištene kvote za bescarinski uvoz.

Žive kokoši - Dodatnim protokolom predviđen je uvoz žive peradi odnosno kokoši bez carine u količini od 1.455 tona s tim što ova kategorija kokoši nije uopšte bila zastupljena u ukupnom uvozu niti je korištena povlastica uvoza bez carine u 2019, 2018., kao niti 2017. godine.

Žive ribe, šaran - Ukupna godišnja kvota za uvoz živog šarana iznosi 75 tona i u potpunosti je iskorištena 100% u 2017. i 2018. godini. Što se tiče 2019. godine u okviru kvote uvezeno je 65 tona žive ribe šarana što ukazuje na iskorištenost kvote od 87%. Meso peradi Ukupna godišnja kvota za uvoz mesa peradi iz EU u Bosnu i Hercegovinu bez carine iznosi 780 tona. Od ukupno osam kategorija pilećeg mesa za koje su dati carinski ustupci, bez carine se uvozi samo jedna kategorija i to ostali klaonički pileći proizvodi za koju je propisana kvota od 50 tona s tim što je ona iskorištena oko 50% u prvoj godini primjene Dodatnog protokola, odnosno 52% u 2018. U 2019. godini kvota za uvoz ostalih klaoničkih pilećih proizvoda iskorištena je 43% obzirom da su uvezene samo 22 tone navedenog proizvoda. Med - Med je još jedan od proizvoda za koji je dat carinski ustupa za uvoz bez carine ali u količinu od 165 tona. Količina meda koja uvezena u BiH bez carine u 2019. godini je iznosila 58,4 tone i iskorištena je 35% te su količina uvoza kao i stepen iskorištenosti kvote jednaki vrijednostima iz 2017. godine. Ipak, u poređenju sa prethodnom godinom količina uvoza i procenat iskorištenosti kvote je manji za 30%. Svježe povrće, grožđe i višnje

Krompir – Kvota za uvoz krompira bez carine iznosi 1.315 tona od čega 50 tona za uvoz mladog krompira i 1.265 tona za uvoz ostalog krompira. Kvota za uvoz mladog krompira nije iskorištena u 2019 i 2018. godini, dok je u 2017 iskorištena u cijelosti od 100%. Kada je riječ o bescarinskom uvozu ostalog krompira u 2019. godini je uvezeno 639 tona te je kvota iskorištena 50% što je manje za 9% u odnosu na prethodnu godinu kada je uvezeno 704 tone te je kvota bila iskorištena oko 56%.

Kupus – Kvota za uvoz kupusa na BiH tržište bez carine iznosi 280 tona i nije iskorištena u 2019. i 2018. godini dok je u 2017. godini uvezeno 34 tone i procenat iskorištenost kvote je iznosio 12%.

Mrkva – Kvota od 50 tona za uvoz mrkve bez carine nije iskorištena u 2019. i 2018. godini. U 2017., tokom prve godine primjene Dodatnog protokola kvota od 50 tona u potpunosti je bila iskorištena.

26.

Stono grožđe - Kvota za bescarinski uvoz stonog grožđa u 2019. godini nije korištena. Tokom 2018. godine je iskorištena 15%, odnosno uvezeno je 7 tona stonog grožđa bez carine, što je u poređenju sa prethodnom 2017. godinom znatno manje, jer je kvota iskorištena u potpunosti od 100%.

Višnje - bescarinski uvoz višanja je omogućen za uvoz svježih višanja i to u količini od 410 tona, s tim što je kvota iskorištena 78% odnosno uvezeno je 322 tone višanja bez carine. Količina višanja koja je uvezena u okviru kvote je veća za 17%, a procenat iskorištenosti kvote za 175 u poređenju sa prethodnom godinom. Tokom 2017. godine nije korištena kvota za uvoz svježih višanja. Za prerađene višnje je takođe data kvota za uvoz i to u količini od 70 tona i iskorištena je 60% u 2019. godini, dok je u prethodne dvije godine iskorištena 100%. Kobasice i mesne prerađevine Kobasice suve ili za mazanje (pašteta) od nekuvanog mesa – Za ovu kategoriju proizvoda je data kvota za bescarinski uvoz u količini od 285 tona, i u 2019. godini je iskorištena 80% što je u odnosu na prethodne dvije godine više u neznatno većem procentu.

Ostale kobasice - Za ovu kategoriju kobasica kvota u 2019. godini je iznosila 3.385 tona i iskorištena je oko 50%. Evidentno je da, iako se kvota za uvoz ove kategorije proizvoda povećala u 2018. i 2019. godini u odnosu na prvu godinu primjene protokola, nije iskorištena u cijelosti.

Ostali pripremljeni ili konzervirani proizvodi - Homogenizovani proizvodi - Kvota za uvoz homogenizovanih proizvoda bez carine iznosi 75 tona i nije korištena tokom dvije poslednje godine. Bescarinski uvoz homogenizovanih proizvoda u 2017. godini iznosio je 5 tona te je iskorištenost kvote tek 8%.

Pripremljeni ili konzervirani proizvodi od džigerice/ostali – Bescarinski uvoz ove vrste proizvoda je omogućen za količinu od 140 tona i iskorištena je 63% u 2019. godini, što je u odnosu na 2018. godinu više za 7% količinski i procentualno u iskorištenosti kvote. Ipak najveće količine ovog proizvoda od 103 tone u okviru kvote je uvezena 2017. godine kada je i iskorištenost kvote bila najviša i iznosila je 73%.

Pripremljeni ili konzervirani proizvodi od mesa ćurki-ostalo – Kvota za bescarinski uvoz ovog proizvoda iznosi 40 tona. Kvota za ovaj proizvod je u posmatranom periodu od tri poslednje godine bilježila povećanje procenta iskorištenosti sa 7% koliko je iznosila 2017. godine, na 61% u 2019. Na povećanje procenta iskorištenosti kvote uticalo je povećanje uvezene količine ovog proizvoda sa 3 tone koliko je uvezeno 2017. godine na 24 tone u 2019.

Pripremljeni ili konzervirani proizvodi od kokošijeg mesa-ostalo – Kvota za bescarinski uvoz ove kategorije mesa iznosi 30 tona od kojih je iskorišteno oko 64% odnosno uvezeno je 19 tona što je u poređenju sa količinom uvoza kao i procentom iskorištenosti kvote iz prethodne godine manje za 23%. ta razlika je i veća u poređenju sa količinom uvoza i procentom iskorištenosti kvote iz 2017. godine obzirom da je uvoz iznosio 28 tona.

Ostali pripremljeni ili konzervirani proizvodi od kokošijeg mesa nekuvani za koje je data kvota za bescarinski uvoz u količini od 130 tona nije iskorištena tokom 2019. i 2018. godine, dok je u 2017 procenat iskorištenosti iznosio 2%.

Pripremljeni ili konzervirani proizvodi sa sadržajem 25% ili većim, ali manjim od 57% po masi mesa kokošijeg mesa – Kvota za uvoz ove kategorije mesa je više korištena u 2019. godine obzirom da je od dozvoljene kvote koja iznosi 170 tona, iskorišteno 86%. Poređenjem sa količinom uvoza iz prethodne godine, koji je iznosio 70 tona, evidentno da je u 2019. godini uvezeno duplo više ovog proizvoda, što je rezultiralo i većim procentom iskorištenosti kvote. Količina uvoza i procenat iskorištenosti kvote 2019 i 2017. godine je ista.

Pripremljeni ili konzervirani proizvodi od butova i komada od svinja – Kvota za bescarinski uvoz ove kategorije mesa iznosi 360 tona i iskorištena je oko 7% u 2018. godini, s tim da je procenat korištenja kvote bio nešto veći i iznosio 13% u prethodne dvije godine.

27.

Pripremljeni ili konzervirani proizvodi sa sadržajem od 40% do 80% svinjskog mesa ili drugih klaoničkih proizvoda – Kvota za uvoz ove kategorije mesa bez carine iznosi 445 tona koja je u prvoj godini primjene iskorištena 70%, a u 2018. godini 66% odnosno nešto manje nego prethodne godine. Ipak najveći procenat iskorištenosti kvote od 96% je zabilježena 2019. godine obzirom na uvoz od 428 tona ovog proizvoda.

Konzervisana govedina – Kvota za uvoz ove vrste proizvoda bez carine iznosi 70 tona. Na osnovu raspoloživih podatka o iskorištenosti kvota evidentno je da je bez carine uvezeno 10 tona u 2019. godini što ukazuje na iskorištenost kvote u iznosu od 15%. Tokom 2018. godine u okviru kvote je uvezena količina iznosila 20 tona što je u poređenju sa prethodnom godinom više za 6 tona. Kvota za bescarinski uvoz konzervisane govedine je u 2017. godini iskorištena 19%.

Ostali pripremljeni ili konzervirani proizvodi od goveda – Kvota za uvoz ove kategorije mesa bez carinskog opterećenja iznosi 295 tona i u 2019. godini je iskorištena oko 44% što je u odnosu na procenat iskorištenosti kvote iz prethodne godine više imajući u vidu da je isti iznosio 24%. Ipak najveća količina ovog proizvoda od 166 tona kao i procenat iskorištenosti kvote od 56% je zabilježen 2017. godine.

Tri proizvoda iz ove grupe (16023290, 160249 15 i 16024950) za koje je data kvota u količini od 230, 150 i 60 tona nisu zabilježeni u uvozu, a ujedno nisu iskorištene ni kvote za njihov bescarinski uvoz u 2019, 2018 i 2017. godine. Šećer - Kvota za bescarinski uvoz šećera u 2019. godini iznosi 3.525 tona od kojih je 3.470 tona namijenjeno za uvoz bijelog šećera i 55 tona za uvoz šećera sa dodatim aromama ili tvarima za bojenje. Ukupna kvota za uvoz šećera u 2019. godini bez carine iskorištena je 47% obzirom da je uvezeno 1.667 tona. Imajući u vidu da je uvezena manja količina šećera samim tim i procenat iskorištenosti kvote je manji u odnosu na prethodnu godinu. Na smanjenje uvezene količine šećera u okviru kvote u 2019. godini uticalo je značajno smanjenje uvoza bijelog šećera i to za 37% u poređenju sa količinom uvoza iz prethodne godine. Prerađevine od povrća - Ukupna kvota za uvoz prerađevina od povrća iznosi 620 tona od kojih je 265 tona namijenjeno za uvoz kornišona, 245 tona za miješano povrće, slatke paprike 70 tona i kiseli kupus 40 tona. Bescarinski uvoz kornišona i krastavaca u 2019. godini je iznosio 56 tona te je kvota iskorištena 21% što je u odnosu na količinu uvoza u okviru kvote i procenat iskorištenosti kvote iz prethodne godine nije značajno promijenjeno. Bescarinski uvoz slatke paprike je omogućen u količini od 70 tona s tim što ta pogodnost nije nikako korištena u 2019 i 2017. godini, a veoma malo je iskorištena u 2018. godini i to tek 6%. Kvota za bescarinski uvoz mješavina povrća iznosi 245 tona i iskorištena je oko 50% obzirom da je uvezeno 123 tone tokom 2019. godine i veća je u odnosu na uvoz iz prethodne godine za 69% pa je i iskorištenost kvote znatno veća. Kvota za bescarinski uvoz kiselog kupusa iznosi 40 tona i u 2019. godini je iskorištena 17% odnosno količina kiselog kupusa koja je uvezena bez carine iznosila je 7 tona što je u poređenju sa prethodnom godinom znatno više obzirom da je uvezeno 2 tone te je procenat iskorištenosti kvote iznosio 5%. Ipak najveća količina kiselog kupusa koja je uvezena u okviru kvote od 15 tona je zabilježena 2017. godine te je i procenat iskorištenosti kvote bio najveći i iznosio 39%. Keks i njima slični proizvodi, slatki vafli i oblande - Kvota za bescarinski uvoz keksa i njima sličnih proizvoda iznosi 1.300 tona od kojih je u 2019. godini iskorišteno 53% obzirom da je uvezeno 688 tona ovih proizvoda što je znatno više u poređenju sa količinom uvoza od 508 tona i procentom iskorištenosti od 39% iz 2018. godine. U 2017. godini kvota za uvoz keksa i njima sličnih proizvoda, slatkog vafla i oblandi je iskorištena 34%.

28.

Alkoholna pića-lozovača i komovica - Kada je riječ o bescarinskom uvozu alkohola carinski ustupak je dat za uvoz 85 tona lozovače i komovice. Na osnovu izvještaja o iskorištenosti kvota za 2019 kvota za bescarinski uvoza loze i komovice je iznosila 1%, u 2018. godini oko 2%, a u 2017. godini je kvota ostala neiskorištena. Vino - Dodatnim protokolom je omogućen uvoz pjenušavog vina i vina od svježeg grožđa bez carine za 2019. godinu u količini od 19.530 hektolitara i veća je u odnosu na kvotu iz prethodne godine za 42% . Na osnovu podataka o iskorištenosti kvota tokom 2019. godine je uvezeno 117.709 hektolitara vina te je kvota za bescarinski uvoz iskorištena 91%, što je kada se poredi sa količinom uvoza i procentom iskorištenosti kvote iz prethodne godine više za 7%. Cigarete - Dodatnim protokolom je omogućen uvoz 3.200 tona cigareta. Tokom 2019. godine u okviru kvote je uvezeno 896 tona cigara te je kvota iskorištena 28%. U drugoj godini primjene protokola je uvezeno 784 tone cigareta za koje je dat carinski ustupak te je kvota iskorištena oko 24%. u prvoj godini primjene protokola kvota je bila iskorištena oko 26%. Pregled kvota i iskorištenost kvota za poljoprivredne proizvode za koje su dati carinski ustupci Dodatnim protokolom za 2017. -2019. godinu je Aneks u prilogu dokumenta.

5.2. Razmjena poljoprivredno-prehrambenih proizvoda između Bosne i Hercegovine i CEFTA Na drugom mjestu po značaju , količini i vrijednosti ostvarene trgovine poljoprivrednim proizvodima je CEFTA. Ovo tradicionalno tržište osim što nema jezičkih prepreka, ima i povoljnost blizine, odnosno geografsku povezanost zemalja članica CEFTA-e.

Udio uvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz CEFTA u ukupnom uvozu poljoprivredno prehrambenih proizvoda u 2019. godini je iznosio 29% i nije znatno promijenjen u poređenju sa prethodne dvije godine. Udio izvoza poljoprivrednih proizvoda u zemlje CEFTA-e u odnosu na ukupni izvoz u 2019 je na nivou 36%.

Ukupna vrijednost uvezenih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda sa CEFTA tržišta u Bosnu i Hercegovinu u 2019. godini je iznosila 911 miliona KM i veća je za 9 miliona KM ili 1% u odnosu na vrijednost uvoza iz prethodne godine, dok je ta razlika u poređenju sa 2017. godinom iznosi 39 miliona KM ili 4%.

950 903 911

335 293 288

-614 -609 -624-800

-600

-400

-200

0

200

400

600

800

1.000

1.200

2017 2018 2019

Uvoz Izvoz Deficit

Spoljnotrgovinska razmjena poljoprivrednih proizvoda BiH i CEFTA (miliona KM)

29.

Izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz Bosne i Hercegovine u CEFTA u 2019. godini je iznosio 288 miliona KM i manji je za 2% u poređenju sa prethodnom godinom, odnosno za 14% u odnosu na 2017. Izvoz je u posljednje tri godine zabilježio pad sa 335 miliona KM, koliko je iznosio 2017. godine, na 288 miliona KM u 2019. godini. Imajući u vidu razliku u vrijednosti uvoza i izvoza, deficit u razmjeni između Bosne i Hercegovine i CEFTA članica je varirao obzirom da je izvoz smanjen, a uvoz je bio promjenjiv. Deficit u razmjeni poljoprivredno-prehrambenih proizvoda između Bosne i Hercegovine i CEFTA u 2019. godini je iznosio 624 miliona KM i veći je za 2% u odnosu na vrijednost deficita iz prethodne godine.

5.2.1. Najznačajniji poljoprivredni proizvodi u međusobnoj trgovini Bosne i

Hercegovine i CEFTA

Izvoz u CEFTA baziran je na nekoliko grupa proizvoda koji čine oko 74% ukupnog izvoza na CEFTA tržište. Proizvodi koji se najviše izvoze u CEFTA su mlijeko i pavlaka, nekoncentrisani, pripremljeni ili konzervirani proizvodi od mesa, fermentisani mliječni proizvodi, voće i orašasti plodovi kuhani ili ne kuhani, smrznuti, hljeb i razna peciva, čokolada i ostali proizvodi koji sadrže kakao, meso peradi i dr. Mlijeko i pavlaka, nekoncentrisani su proizvodi rangirani na prvo mjesto po zastupljenosti u izvozu od 20%. Izvoz mlijeka i pavlake je u 2017. godini iznosio 47 miliona KM, da bi se u narednoj godini povećao na 54, odnosno u 2019. godini na 57 miliona KM. U 2019. godini izvezeno je 59 miliona kg mlijeka i pavlake u vrijednosti od 57 miliona KM što je za 5% više količinski i vrijednosno nego prethodne godine. Najznačajnije grupe poljoprivrednih proizvoda u izvozu iz Bosne i Hercegovine u CEFTA (Miliona KM)


Mlijeko i pavlaka, nekoncentrisani i bez dodatnog šećera 47 54 57

Ostali pripremljeni ili konzervisani proizvodi od mesa 44 44 36

Mlaćenica, kiselo mlijeko i pavlaka, jogurt, kefir 6 19 30

Voće i orašasti plodovi, nekuhani ili kuhani u vodi ili pari, smrznuti 35 26 24

Hljeb, peciva, kolači, keksi i ostali pekarski proizvodi 20 20 18

Čokolada i ostali prehrambeni proizvodi koji sadrže kakao 18 17 15

Meso peradi i jestivi klaonički proizvodi od peradi svježi, rashlađeni ili smrznuti

10 8 10

Brašno od pšenice ili suražice 6 8 8


Uljane pogače i ostali čvrsti ostaci 10 7 7


Druga grupa poljoprivrednih proizvoda sa izvozom od 36 miliona KM svrstana na drugo mjesto su pripremljeni ili konzervirani proizvodi od mesa. Izvoz pripremljenih ili konzervisanih proizvoda od mesa je u 2019. godini zabilježio pad od 20% vrijednosno i 19% količinski u poređenju sa vrijednosti i količinom izvoza iz prethodne dvije godine, što je direktna posledica eliminisanja bh proizvoda sa kosovskog tržišta uvođenja visokih carina. Izvoz fermentisanih mliječnih proizvoda (mlaćenica, kefir, jogurt i dr.), kao treće rangiranih poljoprivredno prehrambenih proizvoda, je u 2019. godini iznosio 30 milion KM i znatno je veći i to za 62% u odnosu na prethodnu godinu. Činjenica je da je izvoz fermentisanih mliječnih proizvoda zabilježio značajno povećanje sa količine od 4 miliona kg i vrijednosti od 6 miliona KM, koliko je iznosio 2017. godine, na 22 miliona kg i vrijednost izvoza od 30 miliona KM u 2019.

30.

Struktura proizvoda koji se uvoze iz CEFTA u BiH se nije značajno mijenjala tokom posljednje tri godine. Top deset grupa poljoprivrednih proizvoda koji čine oko 57% ukupnog uvoza poljoprivrednih proizvoda iz CEFTA u BiH su: ulje od sjemena suncokreta (9%), hljeb, peciva i ostali pekarski proizvodi (8%), preparati za prehranu životinja (7%), kukuruz (6%), cigarete, suncokretovo sjeme, pivo od slada, i vode (5%), čokolada i prehrambeni proizvodi od kakaa i kobasice (4%).

Najznačajnije grupe poljoprivrednih proizvoda u uvozu iz CEFTA u Bosnu i Hercegovinu (Miliona KM)


Ulje od sjemena suncokreta 106 72 81

Hljeb, peciva, kolači, keksi i ostali pekarski proizvodi 71 72 74

Preparati koji se koriste za prehranu životinja 46 49 63

Kukuruz 69 68 54

Cigare, cigarilosi i cigarete od duhana ili zamjena duhana 42 47 48

Suncokretovo sjeme, nezavisno je li lomljenо ili ne 61 49 45

Pivo dobiјeno od slada 38 42 45


Čokolada i ostali prehrambeni proizvodi koji sadrže kakao 34 37 35

Kobasice i slični proizvodi, od mesa 35 38 33


Najveću vrijednost ostvarenog uvoza u 2019. godini ima ulje od sjemena suncokreta u iznosu od 81 miliona KM, što je za 13% više od uvoza ulja iz 2018. godine. Inače najveća količina ulja od sjemena suncokreta od 70 miliona kg u vrijednosti od 106 miliona KM je uvezena 2017. godine. Druga grupa proizvoda koja je zabilježila značajniju vrijednost uvoza od 74 miliona KM su hljeb, peciva i ostali pekarski proizvodi. Ostvaren uvoz u ovoj vrijednosti je za 2% veći od istog ostvarenog u 2018. godini. Uvoz ove grupe proizvoda je u posmatranom periodu ostvario blagi trend rasta i to sa 71 miliona KM , koliko je iznosio uvoz 2017. godine, na 74 miliona u 2019. Preparati za ishranu životinja sa vrijednosti uvoza od 63 miliona KM se nalaze na trećem mjestu i za njih se može reći da bilježe rast uvoza u posmatranom periodu sa 46 miliona KM, koliko je iznosio 2017. na 63 miliona KM u 2019, što je za 37% više. Kukuruz je na četvrtom mjestu top proizvoda koji se uvoze iz CEFTA u 2019. godini s tim što je uvoz iznosio 54 miliona KM što je 21% ili 14 miliona KM manje nego u 2018. godini. Od 2017. godine vrijednost uvoza kukuruza bilježi pad kontinuiran pad. Kod ostalih grupa proizvoda koji čine top 10 proizvoda koji se uvoze iz CEFTA-e nema značajnijih odstupanja u vrijednosti uvoza iz godine u godinu.

5.2.2. Najznačajniji trgovinski partneri u CEFTA

Oko 90% ukupnog uvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz CEFTA zemalja se uvozi iz Srbije, na drugom mjestu je Makedonija sa 7% u ukupnom uvozu, Crna Gora 2%, Albanije %, Kosova* 0,3% i Moldavije oko 0,3%. Ovdje se mora naglasiti uočeni trend, po BiH vrlo nepovoljne trgovine poljoprivrednim proizvodima sa Sjevernom Makedonijom, jer se od suficita od 19 miliona KM u 2017. godini, došlo do toga da se u 2019. godini bilježi deficit u vrijednosti od 8 miliona KM. Tokom 2019. godine iz Republike Srbije uvezeno je poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u vrijednosti od 808 miliona KM te se može reći da je uvoz bio neznatno manji i to oko 1% nego

31.

prethodne godine, ali u poređenju sa vrijednosti uvoza iz 2017 godina ta razlika iznosi 6%. Uvoz poljoprivrednih proizvoda iz Srbije u Bosnu i Hercegovinu je bilježio kontinuiran pad te je sa 861 milion KM, koliko je iznosio 2017. godine, smanjena na vrijednosti od 808 miliona u 2019. godini što je za 53 miliona manje. Poljoprivredni proizvodi koji su se najviše uvozili iz Srbije u 2019. godini su: sirovo ulje od sjemena suncokreta, šafranike ili pamuka u vrijednosti od 62 milion KM; preparati koji se koriste za prehranu životinja-ostali 62 miliona KM, ostali kukuruz 47 miliona KM, sjeme suncokreta 45 miliona KM, cigarete koje sadrže duvan 44 miliona KM, pivo dobijeno od slada 42 miliona KM, i slatki keks 37 miliona KM. Najznačajniji partneri u CEFTA-i u razmjeni poljoprivrednih proizvoda (u milionima KM)

UVOZ

Zemlje 2017 2018 2019

Albanija 11 11 16

Crna Gora 17 16 17

Kosovo* 3 3 3

Makedonija 55 58 64

Moldavija 3 2 3

Srbija 861 812 808

Ukupno 950 902 911

IZVOZ

Albanija 7 4 4

Crna Gora 65 72 77

Kosovo 49 34 0,2

Makedonija 74 50 56

Moldavija 0 0 0,11

Srbija 141 133 150


Od ostalih zemlja koje pripadaju CEFTA grupaciji značajne vrijednosti poljoprivrednih proizvoda se uvoze iz Makedonije. Vrijednost uvezenih poljoprivrednih proizvoda u posmatranom periodu od tri godine je zabilježila značajno povećanje i to sa 55 miliona KM, koliko je iznosila 2017. godine na 64 miliona KM u 2019. što je za 9 miliona više. Crna Gora je sa vrijednosti uvoza od 17 miliona KM koliko je iznosio uvoz u 2019. godini rangirana na treće mjesto. Kao što je slučaj sa uvozom i na strani izvoza, Srbija predstavlja najznačajnijeg BiH partnera u CEFTA trgovini. Izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u Srbiju u posmatranom periodu je bilježio variranje na način da je u 2017. godini iznosio 141 milion KM, a u narednoj godini smanjen na 133 miliona. U 2019. godini se bilježi rast izvoza u Srbiju za 17 miliona KM ili 13% u odnosu na 2018. godinu. Poljoprivredni proizvodi koji su najviše izvoženi u Srbiju u 2019. godini su: smrznute maline u vrijednosti od 21 miliona KM; te mlijeko, nekoncentrisano i bez dodatog šećera u vrijednosti oko 21 milion KM; ostali pripremljeni proizvodi od kokošijeg mesa u vrijednosti od 11 miliona KM, te fermentisani mliječni proizvodi-ostali u vrijednosti od 10,8 miliona KM. Od ostalih zemlja CEFTA značajniji plasman poljoprivrednih proizvoda je usmjeren ka Crnoj Gori i to u vrijednosti od 77 miliona KM, s tim što je izvoz u 2019. godini veći 7% u odnosu na prethodnu godinu, zatim Makedoniji 56 miliona KM, i Kosovu* oko 0,2 miliona KM. Vrijednosti izvoza poljoprivrednih proizvoda iz BiH u Albaniju je u 2019 i 2018. godini iznosila 4 miliona KM, dok je najveća vrijednost izvoza od 7 miliona KM zabilježena 2017. godine.

32.

5.3. Razmjena poljoprivredno-prehrambenih proizvoda između Bosne i Hercegovine i EFTA EFTA je grupacija zemalja sa kojom BiH u trgovini poljoprivredno-prehrambenim proizvodima godinama ostvaruje suficit. Ostvarena vrijednost izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz BiH u EFTA zemlje u 2019. godini je iznosila 18 miliona KM i veća je za 11% u poređenju sa vrijednosti izvoza iz prethodne godine, odnosno za 80% više u poređenju sa 2017. Bitno je istaći da izvoz poljoprivrednih proizvoda na tržište EFTA bilježi pozitivna kretanja odnosno kontinuiran rast vrijednosti i količine u posmatranom periodu.

Što se tiče uvoza poljoprivrednih proizvoda iz EFTA u Bosnu i Hercegovinu došlo je do promjena, obzirom da se vrijednost uvoza u posmatranom periodu varirao na način da je sa 5 miliona KM, koliko je iznosio uvoz 2017. godine u 2018 bio veći za 2 miliona KM, da bi u 2019. godine uvoz bio manji. Ostvarena vrijednost uvoza u 2019. godini je iznosila oko 6 miliona KM i za 6% je manja od vrijednosti uvoza ostvarenog u 2018. godini, dok je u odnosu na ostvareni uvoz u 2017.godini veća za 42%. Tokom 2019. godine nastavljen je trend rastućeg suficita u razmjeni poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda između BiH i EFTA-e, uz ostvareni nivo od oko 11 miliona KM. Vrijednost suficita u 2019. godini je veća za 24% u odnosu na 2018. godinu čemu je doprinijela veća vrijednost izvoza i pad vrijednosti uvoza u istom vremensko razdoblju. Pokrivenost uvoza izvozom poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda u 2019. godini iznosio je 276%. 5.3.1. Najznačajniji proizvodi u međusobnoj trgovini Bosne i Hercegovine i EFTA Što se tiče proizvoda koji se izvoze iz Bosne i Hercegovine u EFTA oko 94% ukupnog izvoza na ovo tržište čine povrće i voće, zatim pića, alkohol i sirće, uljano sjemenje, te masti i ulja životinjskog porijekla. Struktura proizvoda koji se izvoze nije značajnije mijenjana tokom tri poslednje godine. Ono što se može primjetiti posmatrajući podatke o izvozu je to, da se u periodu od 2017 do 2019. godine znatno povećala vrijednost izvoza povrća i to sa 3,23 miliona KM na 6,6 miliona što je za 4,76 miliona ili 105% više. Takođe, kontinuirano povećanje vrijednosti izvoza je zabilježeno i kada je riječ o izvozu voća sa 3,26 miliona KM, koliko je iznosio izvoz 2017, na 4,5 miliona KM što je za 1,4 miliona KM ili 43% više.

5

7 6

10

1618

5

9

11

0

5

10

15

20

2017 2018 2019

Spoljnotrgovinska razmjena poljoprivrednih proizvoda između BiH i EFTE za period 2017-2019. godina (Miliona KM)

Uvoz Izvoz Suficit

33.

Najznačajnije grupe proizvoda u izvozu iz BiH u EFTA u periodu 2017.-2019. godina (Miliona KM)


Jestivo povrće, neko korjenje i gomolji 3,23 6,37 6,6

Jestivo voće, orašasti plodovi 3,26 3,66 4,5

Pića, alkoholi i sirće 1,8 3,9 4,4

Uljano sjemenje 0,4 0,3 0,5

Masti i ulja životinjskog porijekla. 0,4 0,4 0,5

Ukupno top proizvodi 9,08 14,89 16,5 Izvor: Agencija za statistiku BiH

Pića, alkohol i sirće je takođe grupa proizvoda koja bilježi kontinuiran rast izvoza tokom posmatranog perioda i to sa 1,8 miliona KM na 4,4 miliona KM što je za 2,6 miliona KM ili 147% više u 2019. godini. Pozitivno je istaći da se dok svih top grupa proizvoda zabilježio veći izvoz u 2019. u poređenju sa prethodnom godinom i to uljanog sjemena za 92%, masti i ulja životinjskog porijekla za 39%, voća za 27%, pića, sirćeta i alkohola za 14% i povrća za 4%.

Najznačajnije grupe proizvoda u uvozu iz EFTA u BiH u periodu 2017.-2019. godina (Miliona KM)


Razni prehrambeni proizvodi 1,62 2,74 2,50

Ribe i ljuskavci, mekušci i ostali 1,62 2,29 1,80

Kakao i proizvodi od kaka 0,40 0,56 0,78

Jestivo povrće, neko korjenje i gomolji 0,14 0,31 0,62

Šelak; gume, smole i ostali biljni sokovi i ekstrakti 0,15 0,21 0,19

Šećeri i proizvodi od šećera 0,18 0,19 0,16

Ukupno 4,11 6,30 6,04 Izvor: Agencija za statistiku BiH

Struktura poljoprivrednih proizvoda koji se uvoze iz EFTA-e u BiH je drugačija u poređenju sa izvoznim proizvodima obzirom da se na prvom mjestu sa učešćem od 39% zastupljeni razni prehrambeni proizvodi, zatim ribe i ostali vodeni beskičmenjaci 28%, zatim kakao i proizvodi od kakaa 12%, povrće 10%, šelak, gume i smole 3%, i šećeri i drugi proizvodi od šećera i 2%. Tokom 2019. godine uvoz raznih prehrambenih proizvoda je bio manji za 8% u poređenju sa prethodnom godinom. Vrijednost uvoza ove grupe proizvoda je u posmatranom periodu varirala, s tim što je najveća vrijednost uvoza od 2,74 miliona KM zabilježena 2018. godine. Riba, ljuskavci i ostali vodeni organizmi su grupa proizvoda kod kojih je takođe varirala vrijednost uvoza u posmatranom periodu. Tokom 2019. godine uvoz ove grupe proizvoda je iznosio 1,80 miliona KM i bio je za 21% manji u odnosu na prethodnu godinu. Ostale grupe proizvoda koje su najviše zastupljene u uvozu su varirale iz godine u godinu ali se njihov udio u ukupnom uvozu nije mijenjao. Jestivo povrće i neko korjenje su grupa proizvoda koji bilježe značajno povećanje uvoza u 2019. godini i to za 100%, zatim slijede kakao i proizvodi na bazi kakaa obzirom da je uvoz dostigao 0,78 miliona KM što je u poređenju sa prethodnom godinom više za 39%. Proizvodi koji su najviše zastupljeni u izvozu posmatrajući pojedinačne proizvode su osušene gljive, mladi krompir i miješano povrće iz grupe povrća, vode mineralne i gazirane iz grupe voda, maline, ostalo voće i suve smokve iz grupe voća, iz grupe tijesta, tijesta koja se koriste za proizvodnju pekarskih proizvoda te ulja koja se koriste u parfimeriji i sirovo ulje.

34.

Vodeći izvozni proizvod na tržište EFTA-e u 2019.godini su osušene gljive obzirom da je izvezeno 35 tona u vrijednosti od oko 6 miliona KM, i nije se znatno promijenila u poređenju sa količinom i vrijednosti izvoza iz prethodne godine. Ipak u poređenju sa izvozom iz 2017. godine razlika iznosi 190% ili 4 miliona KM. Značajnija vrijednost izvoza na EFTA tržište od 4,3 miliona KM se bilježi i kod izvoza voda, mineralnih i gaziranih. Izvoz ove vrste proizvoda je u posmatranom periodu od tri godine zabilježio povećanje sa 1,6 miliona KM, koliko je iznosio 2017. godine, na 4,3 miliona KM u 2019. godini što je za 161% više. Smrznuta malina je takođe jedan od proizvoda koji dominira u izvozu u EFTA. Izvoz smrznute maline je sa količine o 453 tone i vrijednosti izvoza od 1,7 miliona KM dostigao količinu od 927 tona i vrijednost izvoza od 3,3 miliona KM u 2019. Što se tiče pojedinačnih proizvoda koji su najviše zastupljeni u uvozu to su ekstrati i esencije, losos, sušena i soljena riba, umaci i drugi koncentrati, proizvodi od kaka i čokolade i drugi. Dominantno mjesto u uvozu u 2019. godini sa vrijednosti uvoza od milion KM imaju ekstrati i esencije i u poređenju sa prethodnom godinom ostala je ne promijenjena dok je u poređenju sa 2017. godinom veća za milion KM. Drugo rangirani proizvod je sušeni, ne soljeni bakalar za koji je karakteristično smanjenje uvoza za 20% u odnosu na 2018.godinu kada je uvoz iznosio 1,2 miliona KM što je i najveća zabilježena vrijednost uvoza ovog proizvoda u trogodišnje periodu. . Atlantski losos svježi ili rashlađeni je po vrijednosti uvoza od 0,6 miliona KM svrstan na treće mjesto, s tim što je uvoz u poređenju sa prethodne dvije godine manje-više isti kao i u 2019.

5.3.2. Najznačajniji partneri EFTA u razmjeni poljoprivrednih proizvoda Posmatrano po zemljama EFTA regije u 2019. godini najviše se poljoprivredno-prehrambenih proizvoda uvezlo iz Švicarske i to oko 67%, na drugom mjestu sa učešćem od 30% u ukupnoj vrijednosti uvoza je Norveška i oko 4% iz Islanda. Uvoz iz Lihtenštajna nije zabilježen tokom posmatranog perioda od tri godine. Vrijednost uvoza iz tri navedene države je u 2019.godini smanjen za 7% u odnosu na vrijednost poljoprivredno prehrambenih proizvoda uvezenih u prethodnoj godinu, uglavnom zbog manjeg uvoza iz Norveške. Najznačajniji partneri EFTA u razmjeni poljoprivrednih proizvoda (Miliona KM)

UVOZ IZVOZ

Zemlje 2017 2018 2019 2017 2018 2019

Švicarska 2,7 4,2 4,3 9,3 15,3 17,2

Island 0,2 0,2 0,2 0,6 0,7 0,6

Lihtenštajn 0 0 0 0 0 0

Norveška 1,6 2,5 1,9 0 0 0

Ukupno 4,5 6,9 6,4 9,9 16,0 17,8 Izvor: Agencija za statistiku BiH

Poljoprivredno-prehrambeni proizvodi iz BiH se plasiraju na tržišta dvije zemlje EFTA i to u Švicarsku oko 97% ukupnog izvoza i 3% u Norvešku. Izvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u Švicarsku je zabilježio kontinuiran rast vrijednosti sa 9,3 miliona KM, koliko je iznosio 2017. godine, na 17,2 miliona KM u 2019.godini, što je za 84% ili skoro 8 miliona KM više . izvoz je u 2019. godini upoređenju sa prethodnom godinom veći za 12%.

35.

Vrijednost izvoza poljoprivrednih proizvoda u Norvešku je bila stabilna i držala se na nivou oko jednog miliona KM. Ipak 2019. godine je vrijednost izvoza u Norvešku manja za 14% u poređenju sa prethodnom godinom , odnosno na nivou vrijednosti izvoza iz 2017.

5.4. Razmjena poljoprivredno-prehrambenih proizvoda između Bosne i Hercegovine i Turske

Turska je jedan od vodećih partnera u spoljnotrgovinskoj razmjeni poljoprivrednim proizvodima obzirom da se jedna trećina poljoprivrednih proizvoda i hrane izvozi na ovo tržište. Takođe, Turska je jedna od rijetkih većih tržišta sa kojim Bosna i Hercegovina ostvaruje suficit u spoljnotrgovinskoj razmjeni. Dinamiku izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u Tursku u posmatranom trogodišnjem periodu karakteriše kontinuiran pad količina, a ujedno i vrijednosti od 2017. do 2019. godine. Naime izvoz poljoprivrednih proizvoda u Tursku u 2019. godini je iznosio 128 miliona KM i u odnosu na prethodnu godinu je manji za 21 milion KM ili 14%. Loši trgovinski rezultati i smanjenje izvoza na tržište Turske uslijedili su većim dijelom i zbog pada vrijednosti turske lire što je uticalo da naši proizvodi na ovom tržištu budu znatno skuplji i manje konkurentni. Analizirajući podatke o razmjeni poljoprivrednih proizvoda primjetno je da je izvoz poljoprivrednih proizvoda iz BiH na tursko tržište sa 286 miliona KM, koliko je iznosio 2017. godine, smanjen na vrijednost od 128 miliona maraka u 2019. godini ili 56%. Takođe, udio izvoza poljoprivrednih proizvoda je u ukupnom izvozu poljoprivrednih proizvoda, sa 28% koliko je imalo tursko tržište u ukupnom plasmanu poljoprivrednih proizvoda 2017. godine, smanjeno na 16% u 2019. godini.

Što se tiče uvoza poljoprivrednih proizvoda iz Turske u BiH, bilježi se rast u periodu 2017.-2019. godina sa 65 miliona KM na 89 miliona KM, ili za 37%. Ujedno, u 2019. godini je zabilježena najveća vrijednost uvoza poljoprivrednih proizvoda iz Turske u posmatranom trogodišnjem periodu. Bez obzira na negativne rezultate u izvozu i u 2019. godini je zabilježen suficit u razmjeni poljoprivrednih proizvoda BiH i Turske u iznosu od 39 miliona KM, ali je manji je 30 milion KM ili 43% u poređenju sa vrijednosti suficita iz prethodne godine. S obzirom da je izvoz značajnije smanjen u odnosu na povećanje uvoza samim tim je i suficit znatno manji. Sveukupno, trend povećanja obima trgovine između dvije zemlje je rastao zahvaljujući povećanju vrijednosti uvoza iz BiH, a zatim i pada zbog smanjenja izvoza naročito iz Bosne i Hercegovine tokom poslednje tri godine.

65 80 89

286

149128

221

6939

0

50

100

150

200

250

300

350

2017 2018 2019

Uvoz Izvoz Suficit

Spoljnotrgovinska razmjena poljoprivrednim proizvodima između BiH i Turske (Miliona KM)

36.

Pokrivenost uvoza izvozom u razmjeni poljoprivrednim proizvodima sa Turskom u 2019. godini iznosila je 144%. 5.4.1. Najznačajniji proizvodi u međusobnoj trgovini BiH i Turske Struktura poljoprivrednih proizvoda koji se plasiraju na tursko tržište nije se mnogo mijenjala u posmatranom periodu. Analizirajući podatke o grupama poljoprivrednih proizvoda koji su izvezeni u 2019. godini iz Bosne i Hercegovine u Tursku, sedam grupa poljoprivredno-prehrambenih proizvoda čine oko 98% izvoza na ovo tržište. Na prvom mjestu sa oko 78% učešća u ukupnom izvozu imaju masti i ulja, zatim na drugo mjesto rangirane žitarice sa učešćem od 6%, šećeri i proizvodi od šećera 4%, proizvodi mlinske industrije i jestivo voće i orašasti plodovi 3%, razni prehrambeni proizvodi 2%, i uljano sjeme 1%. U 2019. godini grupe top proizvoda koji se plasiraju u Tursku su zabilježi značajan rast izvoza i to žitarica za 7 miliona KM ali se nije vratio na vrijednost izvoza iz prethodnih godina kada je bio duplo veći, šećera i proizvoda od šećera za 103% ili 3 miliona KM, jestivo voće za 38% ili miliona KM, zatim u manjem iznosu masti i ulja za 11 miliona KM ili 12%. Značajno smanjenje izvoza od 42% je zabilježeno kod uljano sjemena, proizvoda mlinske industrije za 34%. Vodeći proizvodi u izvozu iz Bosne i Hercegovine u Tursku (Miliona KM)


Masti i ulja životinjskog ili biljnog porijekla 146 90 100

Žitarice 21 0,05 7

Šećeri i proizvodi od šećera 5 2 5

Proizvodi mlinske industrije 47 7 4

Jestivo voće i orašasti plodovi; kore agruma, dinja i lubenica 4 3 4


Uljano sjemenje i plodovi 8 3 2

Ukupno top izvozni proizvodi 234 108 126 Izvor: Agencija za statistiku BiH

Turska je za BiH tržište na koje se plasira oko 99% ukupnog izvoza ulja. Izvoz ulja je u posmatranom periodu zabilježio variranje obzirom da je u 2017. godini izvoz iznosio 146 miliona KM da bi u narednoj godini bio smanjena na 90 miliona KM, a u 2019. godini je vrijednosti izvoza povećana na 100 miliona KM. Ipak u 2019. godini je izvezeno masti i ulja u vrijednosti od 100 miliona KM što je za 10 miliona KM ili 12% više nego prethodne godine, ali za 31% manji u poređenju sa izvozom iz 2017. Meso je proizvod sa kojim je započet plasman na tursko tržište još 2014. godine, s tim što je u prvoj godini tek nakon ispunjavanja izvoznih procedura izvezena manja količina, od oko 521 tonu, u vrijednosti od oko 6 miliona KM. Već naredne, 2015 godine su izvezene najveće količine mesa od 8.781 tonu u vrijednosti od 86 miliona KM. U 2017. godini je nastavljen izvoz mesa, ali je bio količinski manji za 24%, odnosno vrijednosno za 5% u poređenju sa prethodnom godinom. Smanjenje izvoza goveđeg mesa na tursko tržište je obilježilo i 2018. godinu imajući u vidu da je izvezeno 4.028 tona u vrijednosti od 40 miliona KM što je u odnosu na godinu ranije manje za 6% količinski, odnosno 15% vrijednosno. Meso i jestivi klaonički proizvod su proizvodi koji su zabilježili najznačajnije smanjenje izvoza u 2019. godini i to za 98% u odnosu na prethodne godine obzirom da je izvezeno samo 98 tona u vrijednosti od milion KM. Proizvodi mlinske industrije su takođe jedan od proizvoda čiji je izvoz imao kontinuirano smanjenje količine i vrijednosti u Tursku pri čemu je sa količine od 104 miliona kg i vrijednosti od 47 miliona KM, koliko je iznosio izvoz 2017. godine, smanjen na količinu od 9 miliona kg i vrijednost izvoza od 4 miliona KM u 2019.

37.

Proizvodi koji su najviše zastupljeni u izvozu, posmatrajući pojedinačne proizvode su: ulje od sjemena suncokreta, sirovo ulje, brašno od pšenice ili suražice, glukoza, maline, i dr. Kada je riječ o proizvodima koji se uvoze, grupe proizvoda se ne mijenjaju ali je struktura drugačija u odnosu na izvozne proizvode. Sa učešćem od 29% najzastupljenije u uvozu je voće, zatim proizvodi na osnovu žitarica, povrće, šećer i proizvodi od šećera, kakao i proizvodi od kakaa, i proizvodi od povrća, voća. Navedene grupe proizvoda čine oko 83% ukupne vrijednosti proizvoda koji se uvoze iz Turske. Posmatrajući grupu proizvoda koji se najviše uvoze iz Turske a to je voće koje je u posmatranom periodu ostvarilo značajniji rast sa 21 miliona KM, koliko je iznosio uvoz 2017. godine, na 26 milion KM u 2019. godini što je za 5 miliona ili 24% više. Uvoz voća je i u 2019. godini bio veći u poređenju sa prethodnom godinom za milion KM odnosno 4%. Od vrsta voća koje se najviše uvoze to su agrumi (svježi i suvi).

Vodeće grupe proizvoda u uvozu iz Turske u Bosnu i Hercegovinu (Miliona KM)


Voće 21 25 26

Proizvodi na bazi žitarica 10 12 15

Povrće 9 12 14

Šećeri i proizvodi od šećera 6 6 7


Proizvodi od povrća, voća, 4 4 6

Ukupno top 6 proizvoda 55 64 74 Izvor: Agencija za statistiku BiH

Na drugom mjestu su proizvodi na bazi žitarica čiji je uvoz bilježio konstantan rast vrijednosti sa 10 miliona KM, koliko je iznosio 2017, dostigao je 15 miliona KM u 2019., što je za 5 miliona ili 50% više. Vrsta proizvoda koja se najviše uvozi iz ove grupe je tjestenina. Povrće ne zaostaje za prethodnim grupama proizvoda obzirom da se i kod ovih proizvoda bilježi rast sa 9 miliona KM, koliko je iznosio 2017. godine, na 14 miliona u 2019. Vodeći uvozni proizvod iz ove grupe je paradajz svježi ili rashlađeni sa količinom koja se kreće od 4 do 9 miliona kg i vrijednosti od 4 do 7 miliona KM. Od ostalih proizvoda, posmatrajući pojedinačne proizvode zastupljeni su i proizvodi od šećera, džemovi, voćni želei, kakao (sirov ili pržen ), i dr.

5.5. Razmjena poljoprivredno-prehrambenim proizvodima između BiH i Ostatka svijeta

Zemlje iz ostatka svijeta u robnoj razmjeni poljoprivrednim proizvodima sa BiH u 2019. godini imaju učešće od 13% u uvozu i izvozu oko 8%. Ukupan obim trgovinske razmjene poljoprivrednim proizvodima u 2019. godini je iznosio 480 miliona KM i veći je za 5% od obima trgovinske razmjene ostvarene u prethodnoj godini. Uvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz ovih zemalja je u 2019. godini iznosio 420 miliona KM i 3% je veći od uvoza ostvarenog u 2018. godini, dok je izvoz na tržišta ostatka svijeta porastao za 20% i iznosio je 60 miliona KM. Povećanje uvoza poljoprivrednih proizvoda iz zemalja ostatka svijeta rezultat je povećanja uvoza šećera i proizvoda od šećera.

38.

Povećanje izvoza za 20% je rezultat nastavka izvoza voća u Rusiju, povećanja izvoza masti i ulja životinjskog porijekla, izvoza živih životinja, te izvoza mlijeka na tržišta ovih zemalja.

U trgovinskoj razmjeni sa zemljama ostatka svijeta Bosna i Hercegovina ostvaruje značajan deficit. Vrijednost ostvarenog deficita zavisi od vrijednosti ostvarenog uvoza i izvoza a u 2019.godini se povećao za 0,5% u odnosu na 2018.godinu. Pokrivenost uvoza izvozom u 2019. godini u trgovini sa ostatkom svijeta je iznosila 14% i veća od iste ostvarene u prethodnoj godine kada je iznosila 12%, a rezultat je povećanja vrijednosti ostvareno izvoza. 5.5.1. Najznačajniji proizvodi u međusobnoj trgovini Bosne i Hercegovine i ostatka svijeta Osam grupa poljoprivredno-prehrambenih proizvoda koji se izvoze u zemlje ostatka svijeta čine u oko 92% ukupnog izvoza u 2019. godini. Isti ovi proizvodi su u prethodnoj godini činili 86% ukupnog izvoza što znači da se povećao izvoz poljoprivrednih proizvoda koji se izvoze u obje ove godine. Najznačajnije grupe poljoprivrednih proizvoda u izvozu iz BiH u ostatak svijeta (Miliona KM)





Kafa, čaj 3 3 3

Pića, alkohol i sirće 2 3 3

žive životinje 3 0 2


Duhan i prerađene zamjene 3 2 2


Za ovu grupaciju zemalja koji se javlja kao trgovinski partner Bosne i Hercegovine voće je vodeći proizvod u izvozu iz Bosne i Hercegovine. Udio izvoza voća u ukupnom izvozu na ovo tržište iznosi 55% što je pozitivno doprinijelo povećanju ukupnog izvoza poljoprivrednih proizvoda u ostatak svijeta. Povećanje za 8 miliona KM u odnosu na vrijednost izvoza u 2018. godini je rezultat obnovljenog izvoza voća, posebno jabuka, na tržište Ruske Federacije.

474408 420

75 51 60

-399 -358 -360

-600

-400

-200

0

200

400

600

2017 2018 2019

Spoljnotrgovinska razmjena poljoprivrednih proizvoda BiH sa zemljama ostatka svijeta (Miliona KM)

Uvoz Izvoz Deficit

39.

Izvoz voća je ostvaren u 2019. godini, na tržišta zemalja ostatka svijeta, iznosio je 31 milion KM i veći je za 29% u poređenju sa vrijednosti izvoza ostvarenog u prethodnoj godini. Proizvodi na bazi žitarica su svrstani na drugo mjesto po zastupljenosti u ukupnom izvozu poljoprivrednih proizvoda sa vrijednosti izvoza od 7 miliona KM. izvoz ove grupe proizvoda je manja za milion KM od izvoza ostvarenog u prethodnoj godini. Na trećem mjestu su masti i ulja životinjskog porijekla sa vrijednosti izvoza od 5 miliona KM koji je 2,5 puta viši od izvoza ostvarenog u 2018.godini. Pored ove tri vrste proizvoda u izvozu na tržište zemalja ostatka svijeta ističu se i kafa i čaj, pića, alkohol i sirće, žive životinje, razni prehrambeni proizvodi te duvan i prerađene zamjene. Sa vrijednosti izvoza od 2-3 miliona KM ove vrste proizvoda su učestvovali u ukupnom izvozu na tržišta zemalja ostatka svijeta.

Struktura proizvoda koji se uvoze iz ostalih zemalja u BiH se nije značajno mijenjala tokom posljednjih pet godina, samo su u nekim od godina zamijenili mjesta i procenat učešća u ukupnom uvozu iz ostatka svijeta. Grupe poljoprivrednih proizvoda koje u ukupnom uvozu u 2019. godini čine 88% ukupnog uvoza iz ostatka svijeta su: jestivo voće sa 21%, kafa, čaj sa 17%, šećer i proizvodi od šećera sa 14%, ostaci i otpaci od prehrambene industrije sa 12%, masti i ulja životinjskog porijekla sa 9%, te prerađevine od mesa, jestivo povrće i razni prehrambeni proizvodi koji ukupno čine 14% u ukupnom uvozu poljoprivrednih proizvoda u Bosnu i Hercegovinu iz zemalja ostatka svijeta. Najznačajnije grupe poljoprivrednih proizvoda zastupljene u uvozu u BiH iz ostalih zemalja (Miliona KM)



Kafa, čaj 93 82 74

Šećer i proizvodi od šećera 94 35 58

Ostaci i otpaci od prehrambene industrije 56 53 52


Prerađevine od mesa 16 20 25




U odnosu na prethodnu godinu vrijednost uvezenih proizvoda koji čine 88% ukupnog uvoza poljoprivrednih proizvoda iz zemalja ostatka svijeta je povećana za oko 4%, sa 356 miliona KM koliko je iznosio 2018. godine na 369 miliona KM u 2019. godini. Značajno povećanje je ostvareno u uvozu jestivog voća od oko 13%, kod uvoza šećera i proizvoda od šećera od 66%, , prerađevina od mesa od 25%, te je za 6% povećan uvoz jestivog povrća. Za ostale grupe poljoprivrednih proizvoda koji su prikazani na tabeli je ostvaren pad vrijednosti uvoza u 2019. godini u odnosu na 2018.godinu.

5.5.3. Najznačajniji partneri iz ostatka svijeta u razmjeni poljoprivrednih proizvoda

Najznačajniji partneri iz kojih se uvoze poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz ostatka svijeta su u strukturi ostali isti, samo se nekad zamijeni mjesto u redoslijedu po vrijednosti uvezenih proizvoda. U 2019. godini oko 59% ukupnog uvoza iz ostatka svijeta čini uvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda iz Brazila (37%), SAD (13%) i Ekvadora 8%.

40.

Tokom 2019. godine iz Brazila je uvezeno je poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u vrijednosti od 157 miliona KM što je za 14 miliona KM ili 10% više nego prethodne godine, u kojoj je ostvarena najmanja vrijednost uvoza u posmatranom periodu, jer je u 2017.godine ostvaren uvoz u vrijednosti od 184 miliona KM.

Poljoprivredni proizvodi koji su najviše uvoženi iz Brazila u 2019. godini su šećer od šećerne trske za rafinisanje sa učešćem od 53% u ukupnom uvozu iz Brazila i vrijednosti od 53 miliona KM, što je za 56% ili 24 miliona KM više od uvoza ove vrste šećera u 2018.godini. Na drugom mjestu po vrijednosti uvoza su uljane pogače sa 32% učešća u ukupnom uvozu iz Brazila u vrijednosti od 50 miliona KM i na trećem mjestu je kafa sa kofeinom sa 50% učešća u ukupnom uvozu i vrijednosti uvoza od oko 50 miliona KM što je u odnosu na uvoz u 2018.godini za 11% ili oko 6 miliona KM manje. Značajno je, ovdje, napomenuti da u posmatranom periodu vrijednost uvezene kafe opada, tako da je u 2017. godine uvezeno kafe za 64 miliona KM, 2018.godine za 56 miliona KM a 2019. godine za oko 50 miliona KM. Najznačajniji partneri iz ostalih zemalja u uvozu poljoprivrednih proizvoda (Miliona KM)

UVOZ

Država 2017 2018 2019

Brazil 184 143 157

Sad 71 67 54

Ekvador 15 21 36

Kina 13 17 20

Indija 24 20 19

Kostarika 15 16 16

Ukupno 322 284 302

IZVOZ

Država 2017 2018

Rusija 48 27 33

Sad 6 6 7

Saudijska Arabija 7 5 4

Malezija 1 2 3

Filipini 0 0 2

Liban 3 0 2


Druga zemlja iz koje se najviše po vrijednosti uvoze poljoprivredni proizvodi su SAD. U 2019.godini je uvezeno 54 miliona KM što je manje za 21% od uvoza ostvarenog u prethodnoj godini kada je vrijednost uvoza iznosila 67 miliona KM. Rast uvoza u 2019. godini u odnosu na 2018.godinu je ostvaren u trgovini sa Ekvadorom za 15 miliona KM, Kinom za 3 miliona KM i sa Kostarikom je uvoz ostao na istom nivou kao i prethodne godine. Pad uvoza je zabilježen iz Indije i to za jedan milion KM: Među državama iz ostatka svijeta u koje se najviše izvezlo poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u 2019. godini su Rusija (33 miliona KM), SAD (7 miliona KM), i Saudijska Arabija (4 miliona KM), Malezija (3 miliona KM), te Filipini i Liban sa po 2 miliona KM. U prosjeku oko 70% vrijednosti izvoza u ostale zemlje se plasira u pet navedenih država, s tim što je taj udio u 2019. godinu dostigao čak 85%. Poljoprivredni proizvodi koji su najviše izvoženi u Rusiju u 2019. godini su: kruške 16 miliona KM, jabuke 10 miliona i nektarine 2,5 miliona KM. Jabuke su proizvod kod kojih je izvoz u odnosu na prethodnu godinu bio veći za oko 2,5 puta ili 6 miliona KM. Vrijednost izvoza nektarina je takođe porasla duplo u odnosu na 2018.godinu, dok je vrijednost izvoza krušaka opala za 10% ili oko 2 miliona KM. S obzirom

41.

na kretanja u izvozu ovih voćnih vrsta, svježe voće je glavni proizvodi u izvozu poljoprivrednih proizvoda u Rusku Federaciju, a ukupan izvoz na ovo tržište je u 2019. godini u odnosu na prethodnu porastao za 6 miliona KM ili 22%, ali je i dalje manji za 15 miliona KM ili 45% u odnosu na 2017. godinu.

Documents

Analiza trgovinske razmjne poljoprivrednih proizvoda Bosne