analizafinancijskihizvjesca

7/30/2019 analizafinancijskihizvjesca

1/14

SVEUILITE U SPLITUOdjel za strune studijeStudij: EkonomijaKolegij: Poduzetniko projektiranje

Nastavnik: mr.sc. Branko Ora

[email protected]

ANALIZA FINANCIJSKIH IZVJEA

- Ocjena boniteta tvrtke -

UVOD

Ocjena poslovnih rezultata tvrtke, odnosno boniteta tvrtke donosi se na temelju analizefinancijskih izvjea za odreeno obraunsko razdoblje, a to su bilanca stanja te raun dobiti igubitka, a po potrebi i ostala financijska izvjea (izvjea o svim promjenama glavnice,izvjee o novanim tijekovima, raunovodstvene politike i biljeke uz financijska izvjea).Poslovne banke, prigodom obrade kreditnog zahtjeva tvrtke po pravilu trae navedenafinancijska izvjea za protekle dvije godine. Naime, smatra se da su podaci za protekle dvijegodine dostatni za ocjenu poslovnih rezultata, odnosno boniteta tvrtke - traitelja kredita.Kada se radi o dionikom drutvu onda se, pored navedenih izvjea, trai i revizorskoizvjee za protekle dvije godine.

Na poetku ovoga poglavlja rije dvije o pojmu bonitet! U Ekonomskom leksikonu LZ-a

bonitet se definira kao formalna i materijalna svojstva subjekta koja ga ine sigurnimdunikom (lit.1., str.63.), bilo da je rije o poslovnoj banci u koju se ulau financijska sredstvaili o poduzeu kojem se odobravaju krediti i/ili se pak radi o poslovnom partneru. U poslovnoj

praksi pojam bonitet podrazumijeva vrijednost, pouzdanost, poslovnu te posebno kreditnusposobnost. U naoj svakodnevnoj praksi bonitet se izraava pomou obrazaca Bon 1. i Bon2. koje izrauje Financijska agencija, ili pak poslovna banka depozitar. Kada su u pitanjufizike osobe graani kreditna sposobnost se izraunava na nain da se ukupna netomjesena primanja za tri posljednja mjeseca podjele sa tri i tako izraunati iznos uzima se kaogornja granica visine mjesenog anuiteta do koje se graanin moe zaduiti.

Neto primanja : 3 mjeseni anuitet

Za sudunike ili jamce vai isto pravilo. No, vratimo se naoj temi!

Nakon to smo se upoznali sa pojmom bonitet u nastavku smo analizirali temeljna financijskaizvjea: raun dobiti i gubitka te bilancu tvrtke.

9.1. RAUN DOBITI I GUBITKA

Raun dobiti i gubitka - spada u temeljna financijska izvjea tvrtke. On sadri prihode,rashode i razliku izmeu njih koja moe biti dobit ili gubitak. On, zapravo, prikazuje uspjeh i


2/14

uinkovitost poslovanja poduzea koja se ostvaruje u odreenom razdoblju, a sastavlja se natemelju rauna glavne knjige na kojima se evidentiraju prihodi i rashodi obraunskograzdoblja. Sadraj rauna dobiti i gubitka u materijalnom i formalnom smislu propisan jeZakonom o raunovodstvu, a razlikuje se za male, srednje i velike poduzetnike. Temeljnesastavnice rauna dobiti i gubitka jesu:

ukupan prihod, ukupni rashodi, dobit prije oporezivanja ili bruto dobit i dobit nakon oporezivanja ili neto dobit.

Prihod- je poveanje ekonomskih koristi tijekom obraunskog razdoblja u obliku priljeva ilipoveanja imovine ili smanjivanja obveza, to ima za posljedicu poveanje kapitala. Ulaganjadioniara ili lanova drutva ne smatraju se prihodima. Prof. Belak definira prihod kao novacili ekvivalent novcu koji je naplaen ili e biti naknadno naplaen temeljem isporuke dobara

ili usluga umanjen za PDV (lit.2., str.49.).Iz navedene definicije dade se zakljuiti da se prihodi (bez obraunanog PDV) obraunavajuna temelju isporuke dobara ili izvrenih usluga, odnosno ispostavljenog rauna (fakture)kupcima, bez obzira to e naplata uslijediti naknadno. Drugim rijeima, za priznavanje

prihoda vrijedi naelo dogaaja (isporuka robe ili usluge), a ne naelo blagajne (naplate).

Pod isporukom robe u smislu priznavanja prihoda ne smatra se fizika isporuka ve se danomisporuke predmnijeva dan kada je primatelju omogueno raspolaganje dobrima.

Priznatim prihodima u smislu Zakona o porezu na dobit (NN br.177/04.) smatraju se slijedei

prihodi:

1. U prihode razdoblja (porezno razdoblje od 01.01. 31.12. tekue godine) ukljuuju sebruto poveanja gospodarstvenih koristi za isporuena dobra, obavljene usluge i podrugim osnovama do kraja tog razdoblja.

2. Kod utvrivanja prihoda od usluga ili temeljem ugovora o izgradnji koji se ostvarujukroz vie poreznih razdoblja prihodi se rasporeuju na pojedina razdoblja premastupnju obavljenih usluga odnosno stupnju dovrenosti (prema privremenim iovjerenim situacijama).

3. Prihode poreznog razdoblja ine i kamate: na kredit, pozajmice, predujmove, trabineza prodaju uz odgodu plaanja (redovite i zatezne).

4. U prihode poreznog razdoblja ukljuuju se i iznosi zaraunani temeljem teajnihrazlika, valutne klauzule, najamnine i zakupnine, naknade za koritenje patenata,trgovakih znakova, autorskih prava, raunalnih programa i svih drugih prava.

5. Prihode poreznog razdoblja ine i prihodi od prodaje dugotrajne imovine (materijalne inematerijalne), dobici od prodaje trabina, prihodi od dividendi i udjela u dobiti, tedobici od prodaje dionica i udjela.

6. U prihode se ukljuuju naplaeni penali i tete, primljeni darovi i nagrade, inventurnivikovi, prihodi od otpisa obveza prema vjerovnicima ili nakon nastupanja zastare, u

prihode se ukljuuju i vrijednosti vlastitih proizvoda i usluga koritenih za dugotrajnuimovinu kao i dodatna ulaganja na toj imovini, zatim dravne pomoi i poticaji,odgoeni prihodi iz ranijih razdoblja i dr.


3/14

Rashodi - su smanjenja ekonomske koristi kroz obraunsko razdoblje u obliku odljeva ilitroenja ili stvaranja obveza to za posljedicu ima smanjivanje glavnice. Poznavanje rashodaod osobite je vanosti za poduzetnika. Brojni poduzetnici su propali (bankrotirali) ne zato tosu precijenili prihode, ve zato jer su podcijenili rashode.Priznatim rashodima u smislu odredbi Zakona o porezu na dobit smatraju se slijedei rashodi:

1. Materijalni trokovi kao to su utroene sirovine i materijal ukljuivo i ambalau i sitniinventar, utroena energija, utroeni rezervni dijelovi, utroeni materijal i dijelovi zatekue i investicijsko odravanje objekata i opreme i ostali materijalni trokovi.

2. Trokovi nabave trgovake robe, materijala, sitnog inventara, rezervnih dijelova iambalae.

3. Trokovi usluga (proizvodnih i neproizvodnih) kao to su usluge izrade proizvoda,prijevoza, odravanja objekata i opreme, istraivanja i razvoja, osiguranja imovine,platnog prometa i banaka, promidbe, reklame, usluge menadmenta, komunalneusluge, usluge osiguranja za pokrie tete te obveznog osiguranja zaposlenika,zakupnina i najamnina, sajmova, usluge pote i telekomunikacija, usluge savjetovanja,

usluge odvjetnika, raunovoa, revizora i trokovi reprezentacije.4. Trokovi zakonom propisanih minimalnih stopa amortizacije (dugotrajne materijalne i

nematerijalne imovine).5. U rashode poreznog razdoblja ukljuuju se i neamortizirani trokovi nabave prodane

dugotrajne imovine.6. Trokovi plaa zaposlenika (plae i naknade za plae, porezi, prirezi te doprinosi na

plae).7. Naknade trokova zaposlenicima (dnevnice, trokovi prijevoza na posao i s posla,

trokovi prijevoza na slubenom putu, trokovi strunog usavravanja, kolovanja istipendiranja kao i svi drugi trokovi u svezi sa sadanjim i buduim radom).

8. Rezerviranja za rizike i trokove (rezerviranja za mirovine i otpremnine, rezerviranjaza obnavljanje prirodnih bogatstava, rezerviranja za trokove u jamstvenim rokovima itrokove zapoetih sudskih sporova).

9. Vrijednosna usklaenja dugotrajne i kratkotrajne imovine.10. Trokovi financiranja (redovite i zatezne kamate, teajne razlike, valutne klauzule i

jamstva).11. Darovanja u naravi ili novcu.12. Ostali trokovi poslovanja (lanarine strukovnim udrugama, upravni i sudski trokovi,

trokovi strune literature, plaeni penali i kazne, a i svi drugi trokovi nastali u svezi sostvarivanjem prihoda ili dobiti poreznog obveznika).

Dobit prije oporezivanja ili bruto dobit jednaka je razlici izmeuprihoda i rashoda, a moese predoiti kao:

Dobit prije oporezivanja = ukupni prihod rashodi obraunskog razdoblja

Kao to je razvidno dobit prije oporezivanja izraunava se relativno jednostavno. Meutim,vano je naglasiti da dobit prije oporezivanja nije isto to i osnovica za obraun poreza nadobit. Naime, za utvrivanje osnovice za obraun poreza na dobit, potrebno je prethodnodobit prije oporezivanja poveati odnosno smanjiti za zakonom predviena uveanja odnosno

smanjenja.


4/14

Osnovica za obraun poreza na dobit:

Osnovica za obraun poreza na dobit, odnosno porezna osnovica, dobit je uveana iliumanjena prema odredbama Zakona o porezu na dobit. Osnovica za obraun poreza na dobit(ukupni prihodi ukupni rashodi) uveava se za :

1. Trokove amortizacije iznad najvie porezno dopustivih iznosa.2. 70% trokova reprezentacije, trokova odmora, porta, rekreacije, usluge rent a car

automobila, plovila, zrakoplova, kua za odmor i sl.3. Trokove novanih kazni za prekraje i prijestupe.4. 30% trokova nastalih u svezi s vlastitim ili unajmljenim motornim vozilima i drugim

sredstvima za osobni prijevoz poslovodnih, rukovodnih i drugih zaposlenih osoba.5. Rashode darovanja u visini veoj od 2% ostvarenih prihoda u protekloj godini.6. Rashode po osnovi manjkova na imovini iznad visine utvrene odlukom GK.7. Skrivene isplate dobiti (pod skrivenim isplatama predmnijevaju se poveanja rashoda

ili smanjenja prihoda po osnovi izuzimanja imovine i koritenju usluga od strane

vlasnika tvrtke).

S druge, pak, strane osnovica za obraun poreza smanjuje se za:

1. Prihode od dividendi i udjela u dobiti.2. troak reprezentacije koji ranije nije bio priznat.

Nakon to smo utvrdili sluajeve u kojima se dobit prije oporezivanja poveava, odnosnosmanjuje, osnovicu moemo definirati kao:

Porezna osnovica = dobit prije oporezivanja + uveanja - umanjenja

Ako se u postupku utvrivanja porezne osnovice utvrdi negativna osnovica porezni obveznikima porezni gubitak. Porezni gubitak prenosi se i nadoknauje umanjivanjem porezneosnovice u iduim poreznim razdobljima.

Porez na dobit

Porez na dobit obraunava se relativno jednostavno - primjenom slijedeeg obrasca:

Porez na dobit = porezna osnovica x 20%

Dobit nakon oporezivanja:

Dobit poslije oporezivanja utvruje tako to se porezna osnovica umanjuje za jedinstvenuporeznu stopu od 20%, to se moe predoiti kao:

Dobit nakon oporezivanja = porezna osnovica - 20%

Za potrebe naeg predavanja koristili smo podatke tvrtke PROFIL INOX d.o.o. iz Splita. Ukonkretnom sluaju radi se o financijskim izvjeima za 2002. i 2003. godinu.


5/14

RAUN DOBITI I GUBITKA (za male poduzetnike)

R.b. STAVKE PRIHODA I RASHODA 2002. 2003. 03/021. 2. 3. 4. 5.1. A. Poslovni prihodi 8.803.640,24 9.369.879,06 106

2. B. Poslovni rashodi 8.627.304,35 8.605.605,03 993. C. Financijski prihodi 209.925,57 923.864,59 4404. D. Financijski rashodi 53.050,023 113.923,75 2155. E. Izvanredni prihodi - - -6. F. Izvanredni rashodi - - -7. UKUPNI PRIHODI (r.b. 1+3+5) 9.013.592,81 10.293.743,65 1148. UKUPNI RASHODI (r.b. 2+4+6) 8.680.354,58 8.719.528,78 1019. I. a)Dobit prije oporezivanja (r.b.7-8) 333.238,23 1.574.214,87 472

10. I. b)Gubitak prije oporezivanja(r.b.8-7) - - -11. II. Porez na dobit 69.977,63 337.619,68 48212. III. Ostali porezi - - -

13. IV. a) Dobit nakon oporezivanja 263.260,60 1.236.595,19 47014. IV. b) Gubitak nakon oporezivanja - - -15. V. a) Dobit na neto monetarnoj poziciji - - -16. V. b) Gubitak na neto monetarnoj poziciji - - -17. G. DOBIT FINANCIJSKE GODINE 263.260,60 1.236.595,19 47018. H. GUBITAK FINANC. GODINE - - -

Iz predoenog rauna dobiti i gubitka razvidno je da je tvrtka PROFIL INOX d.o.o. u

promatranim godinama (2002. i 2003.) poslovala s pozitivnim predznakom dobiti, odnosno

ostvarivala znaajnu neto (istu) dobit (red.br.13.). Meutim, ako pomnije razmotrimo visinu

poreza na dobit (red.br. 11.) uoit emo da je ona u obje godine vea od 20% (obraunani

porez iznosi 21,4%), to znai da je osnovica za obraun poreza u obje godine poveana.Analizom bruto bilance za 2003. godinu (klase 4.), utvrdili smo da je poduzetniku nije priznat

troak osobnog vozila za slubene svrhe te troak reprezentacije u iznosu od 113.883,60

kuna. Ako nepriznati iznos troka osobnog automobila i reprezentacije pripiemo dobiti prije

oporezivanja dobit emo novu poreznu osnovicu (1.688.098,40 kn), koja pomnoena sa 20%

daje stvarni porez na dobit (337.619,68 kn). Vidi tablicu

Tablica x: Obraun poreza na dobit

O P I S 2002. 2003.Dobit prije oporezivanja 333.238,23 1.574.214,87+ Porezno nepriznati rashodi (70% reprezentacijei/ili 30% trokova osobnog automobila i sl.)

16.649,92 113.883,60

+ Skrivene isplate dobiti - -- Troak amortizacije koji ranije nije bio priznat - -- Dobici koji proizlaze iz udjela u kapitalu koddrugih poduzetnika

- -

= Porezni dobitak (gubitak) - -- Svota poreznih oslobaanja - -= Porezna osnovica poreza na dobit 349.888,15 1.688.098,40

Porez na dobit = Porezna osnovica X 20% 69.977,63 337.619,68


6/14

Nakon to smo predoili Raun dobiti i gubitka te obraun poreza na dobit ukratko emoprokomentirati rezultate poslovanja tvrtke i njihov uinak na financijsku stabilnost poduzea.Openito se moe kazati da svaki pozitivni rezultat doprinosi financijskoj stabilnosti isolventnosti* tvrtke. Drugim rijeima, pozitivan financijski rezultat ili dobit (prihodi >rashoda) znai da se prihodi bre ostvaruju od obveza (rashoda), a tvrtka bez tekoa izmiruje

dospjele obveze. U sluaju kada rashodi rastu bre od prihoda (prihodi < rashoda) tvrtkabiljei negativni financijski rezultat ili gubitak. U tom sluaju dolazi do smanjivanjavrijednosti imovine i kapitala, naruava se financijska ravnotea ili financijska stabilnosttvrtke koja je vana pretpostavka odranja solventnosti. U sluaju kada su prihodi jednakirashodima radi se o neutralnom financijskom rezultatu (prihodi = rashodi). U navedenomsluaju tvrtka sa tekoama izvrava svoje obveze i nalazi se na granici insolventnosti.

* Solventnost (lat. solvers, solvere = platiti) je sposobnost plaanja. Poduzee je solventno

kada je u stanju sve dospjele obveze izmiriti u roku.

** Insolventnost (lat. insolvere = neplaanje) je nesposobnost plaanja. Poduzee je

insolventno kada ne moe raspoloivim novcem platiti u roku dospjele obveze, odnosno kada

je odreenog dana raspoloivi novac manji od dospjelih obveza (novac < dospjele obveze).

U naem sluaju poduzee PROFIL INOX d.o.o. je pozitivno poslovalo u obje promatranegodine. Dobit je u 2003. godini, poslije plaanja poreza na dobit, iznosila je 1.236.595,19 iista je porasla u odnosu na 2002. godinu za 4,7 puta.

9.2. FINANCIJSKI REZULTAT I NJEGOVA UPORABA

Iz bruto financijskog rezultata (bruto dobiti) tvrtka plaa vjerovnicima naknadu (kamatu) zapozajmljena sredstva, porez na dobit, te druge poreze i doprinose. Sva ta plaanja slabenovanu poziciju tvrtke i smanjuju neto dobit, koja ostaje za raspodjelu.

Pozitivan financijski rezultat - u sluaju ostvarenja neto dobiti vlasnici-udjeliari odluuju oisplati dobiti ili, pak, o poveanju vlastitog (temeljnog) kapitala za iznos neisplaene dobiti. Usluaju dionikog drutva dioniari, s pravom glasa, odluuju o izdvajanju za obvezatne ineobvezatne priuve, a ostatak isplauju u obliku dividendi. Isplata dobiti odnosno dividendidovodi do odlijeva novca iz tvrtke, a zadravanje dobiti i priuva doprinosi zadravanju novcau poduzeu. Drugim rijeima preferiranje isplate dobiti, odnosno dividendi, moe uzrokovatiinsolventnost poduzea. S druge, pak, strane preferiranje zadravanja dobiti pozitivno djelujena solventnost. Naime, vee zadravanje dobiti poveava dugorone izvore financiranja iz

financijskog rezultata, odnosno vlastiti (temeljni) kapital i popravlja dugoronu financijskuravnoteu koja je uvjet odravanja solventnosti poduzea.

Zadrana dobit omoguuje nova investicijska ulaganja, otplatu ranijih dugoronih obveza,privlaenje tueg kapitala, novo dugorono zaduivanje i pokrivanje gubitka iz ranijegposlovanja, to sve skupa pozitivno djeluje na solventnost.

Potrebno je naglasiti da pozitivan financijski rezultat, odnosno rentabilno poslovanje ne jamisolventnost poduzea. Ima poduzea koja su rentabilna i istodobno insolventna. To se dogaaonda kada poduzee tijekom poslovanja ostvarenu dobit uloi u razne oblike materijalneimovine (opremu, zalihe i sl.) ili financijsku imovinu (dionice, obveznice i sl.), to u

konanici moe uzrokovati insolventnost poduzea.


7/14

U Hrvatskoj velik broj poduzea ostvaruje nedostatan financijski rezultat ili posluje sgubicima to se reflektira na pojavu masovne insolventnosti.

Negativan financijski rezultat (gubitak) negativan utjecaj nepokrivenog gubitka nasolventnost je bjelodan, jer on izravno smanjuje obrtna sredstva i poveava obveze prema

vjerovnicima. Ako poduzee ostvari gubitak, tada ne moe izdvojiti zadranu dobit i priuve,niti poveati temeljni kapital iz financijskog rezultata, popraviti dugoronu financijskuravnoteu i uvjete za ouvanje solventnosti. Poduzee s gubitkom, odnosno nerentabilno

poduzee najee postaje i insolventno. Ovo stoga, to se nerentabilnost javlja u situaciji kadse uloeni novac u osnovna i obrtna sredstva vrati u manjem obujmu. Poduzee tada postajeinsolventno jer ne moe podmiriti sve obveze prema dobavljaima i drugim subjektima.Gubitak upravo znai da je poduzee prevalilo financiranje jednog dijela sredstava navjerovnike. Meutim, u veini sluajeva, gubitak dovodi do insolventnosti i steaja poduzea.

U hrvatskom gospodarstvu gubici su veliki i sve vie uzrokuju insolventnost Gubici se tekopokrivaju, to oteava uspostavljanje dugorone financijske ravnotee zbog nedostatnih

priuva, zadrane dobiti i nedostupnih sanacijskih kredita. No, sanacijskim kreditima se nepokrivaju gubici, nego se samo uspostavlja dugorona financijska ravnotea i stvaraju uvjetiza odravanje solventnosti. Gubitak se pokriva, prije svega, iz priuva, zadrane dobiti izranijih godina ili novostvorene zadrane dobiti.

9.3. BILANCA

Ocjena financijskoga potencijala tvrtke donosi se na temelju analize bilance stanja. Temeljnoje obiljeje bilance tzv. bilanna ravnotea koja se oituje jednakou aktive i pasive. Aktivabilance sadrava imovinu (sredstva), a pasiva (vlasniku) glavnicu i obveze. Ona se nadaljedijeli na dugoronu imovinu, odnosno dugorone izvore, i kratkoronu imovinu, odnosnokratkorone izvore. Razlikovanje bilannih pozicija omoguava procjenu financijskoga

zdravlja tvrtke.

U naelu dugorona bi sredstva trebala biti jednaka dugoronim izvorima, a isto naelo vrijedii za kratkorona sredstva i izvore. Rije je o tzv. harmoniji ronosti, to znai da bi dugoronasredstva trebala biti u ravnotei s dugoronim izvorima. Znatnije naruavanje ovoga naeladovodi u pitanje financijsku stabilnost tvrtke. Neuravnoteenost pojedinih dijelova aktive idijelova pasive, po obujmu i roku, moe uzrokovati insolventnost.

Dugorona ulaganja u materijalnu imovinu (osnovna sredstva) izazivaju veliki odljev novca ukratkom vremenskom razdoblju. Uloeni novac se dugorono imobilizira i vezuje udugotrajnoj imovini. S druge, pak, strane tako dugorono imobiliziran novac se sporo vraa,za vrijeme eksploatacijskoga vijeka projekta, preko amortizacije i neto dobiti. Vremenskaneusklaenost izmeu velikih novanih izdataka za investicije u sadanjosti i manjih novanih

primitaka u budunosti esto uzrokuje insolventnost poduzea.

Budui da dugorona ulaganja u materijalnu imovinu (zemljite, graevinske objekte,opremu, strojeve i sl.) dugorono vezuju novac, to ih je potrebno financirati iz dugoronihizvora. Financiranje tih ulaganja, ili dijela tih ulaganja, iz kratkoronih izvora moeuzrokovati insolventnost. Ovo zato to se kratkoroni izvori brzo gase (dospijevaju), u roku

od jedne godine, dok se uloeni novac u investicije sporo vraa tijekom viegodinjegvremenskog razdoblja. Dugorona ulaganja mogu se financirati iz vlastitih i tuih dugoronih


8/14

izvora. Prevelik udio tuih izvora (duga) s vremenom moe uzrokovati insolventnost zbogobveza plaanja anuiteta (glavnice i kamata) odnosno novanih odljeva u ugovorenimrokovima. S druge, pak, strane vlastiti izvori financiranja (temeljni kapital, zadrana dobit isl.) ne stvaraju obvezu vraanja glavnice i kamata.

Ako se dugorona ulaganja u materijalnu imovinu financiraju iz neodgovarajuih(kratkoronih) izvora, tada poduzee moe postati nesposobno za plaanje dospjelih obvezaprema izvoaima radova, dobavljaima opreme i sl. Financijska situacija moe se jo viepogorati ako se prekorae rokovi izgradnje i aktiviranja kapaciteta i doe do prekoraenjavrijednosti dugoronih ulaganja. U inflaciji prekoraenje roka izgradnje uzrokuje u pravilu iveliko prekoraenje vrijednosti dugoronog ulaganja, tim prije to je vea stopa inflacije i to

je due razdoblje prekoraenja.

U nastavku smo analizirali financijsku strukturu na primjeru tvrtke PROFIL INOX d.o.o. Zaovu prigodu koristili smo analizu Bilance za 2003. godinu.

BILANCA DRUTVA ZA 2002. I 2003. GODINU(u kunama)

Oznaka STAVKE AKTIVE I PASIVE 2002. 2003.

I. A K T I V AA. Dugotrajna imovina 1.149.231,97 1.831.945,801. Nematerijalna imovina - -2. Materijalna imovina 1.149.231,97 1.831.945,803. Financijska imovina - -4. Potraivanja - -B. Kratkotrajna imovina 4.305.957,90 4.890.691,711. Zalihe 2.723.848,57 2.969.883,442. Potraivanja (kupci) 1.239.542,34 1.568.128,583. Financijska imovina 101.196,40 153.397,574. Novac na raunu i u blagajni 241.370,59 199.282,12C. Aktivna vremenska razgranienja - -

AKTIVA UKUPNO 5.455.189,87 6.722.637,51

II. P A S I V AA. Kapital i rezerve 3.149.920,59 4.386.515,781. Upisani kapital 21.000,00 21.000,002. Revalorizacijske rezerve 2.034.100,00 2.034.100,003. Rezerve - -4. Zadrana dobit-gubitak 831.559,99 1.094.820,596. Dobit-gubitak tekue godine 263.260,60 1.236.595,19B. Dugorona rezerviranja - -C. Dugorone obveze - 822.596,43D. Kratkorone obveze 2.305.269,28 1.513.525,30E. Pasivna vremenska razgranienja - -

PASIVA UKUPNO 5.455.189,87 6.722.637,51

IZVOR: Bilanca tvrtke PROFIL INOX na dan 31. 12. 2003. godine.


9/14

9.4. PRESJECI BILANCE

Za ocjenu financijske stabilnosti tvrtke izrauju se podbilance (presjeci) dugotrajne ikratkotrajne imovine. U konkretnome sluaju izradili smo presjeke bilance dugorone ikratkorone imovine, i to predoili u tablici.

PRESJEK BILANCE(u kunama)

A K T I V A IZNOS P A S I V A IZNOSDUGOTRAJNA IMOVINA

(stalna sredstva)1.831.945,80 DUGORONI IZVORI

(kapit. + rezer. + dug. obv.)5.209.111,21

Prvi presjek: Viak ili manjak dugoronih izvora (+ 3.377.165,41)

KRATKOTRAJNA IMOVINA(obrtna sred. + aktiv. vrem. raz.)

4.890.691,71 KRATKOR. OBVEZE(kratk. obv. + pas. vr. Raz.)

1.513.525,30

Drugi presjek: Viak ili manjak kratkoronih izvora (- 3.377.165,41)

UKUPNA AKTIVA 6.722.637,51 UKUPNA PASIVA 6.722.637,51

IZVOR: Bilanca tvrtke PROFIL INOX na dan 31. 12. 2003. godine

Iz tablice je razvidno da su dugoroni izvori vei od dugorone imovine za 3.377.165,41tisua kuna, to znai da koeficijent pokrivenosti dugoronih sredstava dugoronimizvorima iznosi 2,84 i on je viestruko povoljniji od pretpostavljenoga koeficijenta 1,0.Istodobno, kratkorona imovina vea je od kratkotrajnih obveza za 3.377.165,41 tisuakuna, to znai da koeficijent pokrivenosti kratkotrajne imovine kratkoronim izvorimaiznosi 0,31.

Detaljnom analizom utvrdili smo da iskazana neravnotea bilannih pozicija odgovara

postulatima suvremene financijske teorije koja dri da dugoroni izvori trebaju biti vei oddugorone imovine uveane za prosjenu vrijednost zaliha. U konkretnome sluaju viakdugoronih izvora u odnosu na dugotrajnu imovinu uveanu za vrijednost zaliha iznosi407.282,01 tisua kuna, to znai da je financijska struktura tvrtke povoljna.

9.5. POKAZATELJI FINANCIJSKE STABILNOSTI

Osim ralambe pojedinih bilannih pozicija za ocjenu financijske stabilnosti tvrtke koristese i razliiti pokazatelji, od kojih za ovu prigodu izdvajamo sljedee:

A. Stupanj financijske sigurnostiB. Stupanj financijske stabilnostiC. Stupanj samofinanciranja

D. Stupanj kreditne sposobnosti.

Temeljna znaajka navedenih pokazatelja, koja je istodobno i njihov nedostatak, ogleda seu statikom pristupu ocjeni financijske stabilnosti tvrtke. Ona, naime, koristi podatke iz

bilance stanja na koncu odreenoga obraunskoga razdoblja, pri emu za komaparacijuuzima zadane-pretpostavljene optimalne veliine.


10/14

A. Stupanj financijske sigurnosti

Stupanj financijske sigurnosti izraunava se kao odnos izmeu kapitala uveanog za rezerve idugorona rezerviranja te umanjenog za gubitke iznad visine kapitala, s jedne strane, i pasive,

s druge strane, a moe se izraziti pomou sljedeeg obrasca:

P

DrGDtZdRKFsg

++++=

gdje su:

Fsg = stupanj financijske sigurnostiK = kapital R = rezerveZd = zadrana dobit

Dt = dobit tekue godineG = gubitak iznad visine kapitala

Dr = dugorona rezerviranjaP = pasiva.

U konkretnome sluaju stupanj financijske sigurnosti iznosi 0,65, jer je: [(21.000,00 +2.034.100,00 + 1.094.820,59 + 1.236.595,19) : 6.722.637,51 = 0,65], i on je povoljniji od

pretpostavljenog prosjenog koeficijenta od 0,50.

B. Stupanj financijske stabilnosti

Stupanj financijske stabilnosti se izraunava slino kao i pokazatelj financijske sigurnosti, stime da se brojnik poveava za dugorone obveze, a u nazivniku se umjesto pasive dodajezbroj stalnih sredstava i zaliha, to se moe izraunati pomou slijedeega obrasca:

ZSs

DoDrGDtZdRKFst

+

+++++=

gdje su (osim ranije identificiranih):

Fst = stupanj financijske stabilnostiDo = dugorone obvezeSs = stalna sredstvaZ = zalihe.

Stupanj financijske stabilnosti relativno je visok i iznosi 0,74, jer je: [(21.000 + 2.034.100 +1.094.820 + 1.236.595 822.596) : (1.831.946 + 2.969.883) = 0,74].

C. Stupanj samofinanciranja

Stupanj samofinanciranja (Sf) se dobije kada se brojnik iz obrasca financijske sigurnostipodjeli sa zbrojom stalnih sredstava i zaliha, a moe se izraunati pomou sljedeeg obrasca:


11/14

ZSs

DrGDtZdRKSf

+

++++=

Stupanj samofinanciranja tvrtke relativno je visok i iznosi 0,91, jer je: [(21.000 2.034.100

+ 1.094.820 + 1.236.595) : (1.831.946 + 2.969.883) = 0,54]. U visoko-razvijenimzemljama stupanj samofinanciranja suvremene korporacije iznosi izmeu 0,50 i 1,00.

D. Stupanj kreditne sposobnosti

Stupanj kreditne sposobnosti (Ks) moe se izraunati kada se brojnik iz obrasca financijskestabilnosti podjeli sa stalnim sredstvima, a moe se izraziti pomou sljedeega obrasca:

Ss

DoDrGDtZdRKKs

+++++=

Stupanj kreditne sposobnosti je relativno visok i iznosi 2,84, jer je: [(21.000 + 2.034.100 +1.094.820 + 1.236.595 + 822.596) : 1.831.946 = 2,84], to potvruje da je tvrtka kreditnosposobna.

Predoeni (izraunani) financijski pokazatelji potvruju da je tvrtka financijski "zdrava",odnosno da ima povoljnu financijsku strukturu.

9.6. POKAZATEJI LIKIVIDNOSTI TVRTKE

Likvidnost (lat.liquidus=tekui) je pojam koji oznaava protonost, sposobnost nenovanihdijelova imovine da se transformiraju u novac ( gotovinu). Likvidna imovina poduzeatransformira se u novac najkasnije u oku jedne godine. Drugim rijeima, ona se moeizjednaiti s obrtnim sredstvima. Novana sredstva (gotovina i novani depoziti po vienju)su najlikvidniji dio imovine, jer se mogu odmah uporabiti za plaanja. U sredstva koja semogu pretvoriti u novac spadaju ekovi, mjenice, i drugi vrijednosni papiri (komercijalnizapisi, blagajniki zapisi i sl.). Ostali dijelovi likvidne imovine u odnosu na novac su vie ilimanje nelikivdni ovisno o tome koliko je potrebno vremena za njihovo transformiranje unovac. Tako primjerice, potraivanja od kupaca mogu se unoviti prije nego li zalije gotovih

proizvoda. Zalihe gotovih proizvoda mogu se prije unoviti od zaliha nedovrenih proizvoda,

sirovina i materijala jer su mogu bre unoviti prodati i naplatiti.

Likvidnu imovinu, glede sposobnost njezine unovivosti, izraavamo pomou razliitihpokazatelja. Za ovu prigodu odabrali smo slijedee pokazatelje:

A. Pokazatelj trenutne likvidnosti;B. Pokazatelj tekue likvidnosti.

Temeljna znaajka navedenih pokazatelja likvidnosti, kao i u sluaju pokazatelja financijskestabilnosti, ogleda se u statikome pristupu ocjeni likvidnosti tvrtke. Ona, naime, rabi podatkeiz bilance stanja na koncu odreenoga obraunskoga razdoblja, pri emu za komaparaciju

uzima zadane-optimalne veliine.


12/14

A. Pokazatelj trenutne likvidnosti

Pokazatelj trenutne likvidnosti (engleski: quick ratio), koja se jo naziva likvidnost prvogastupnja, dobije se kada se novac uvean za brzo naplative vrijednosne papire (blagajniki

zapisi, komercijalni zapisi, tednja po vienju, ekovi, mjenice i drugi odmah naplativivrijednosni papiri.) podjeli s dospjelim kratkoronim obvezama, a moe se izraunatipomou sljedeega obrasca:

Ko

VpNLtr

+=

N = novacVr = vrijednosni papiri

Ko = kratkorone obveze

U naem sluaju pokazatelj trenutne likvidnosti je relativno visok i iznosi, 0,23 jer je:(199.282 + 153.397 : 1.513.525 = 0,23).

B. Pokazatelj tekue likvidnosti

Pokazatelj tekue likvidnosti (engleski: current ratio), koja se jo naziva likvidnost drugogstupnja, dobije se kada se obrtna sredstva umanjena za vrijednost zaliha podjele skratkoronim obvezama, a moe se izraunati pomou sljedeeg obrasca:

Ko

ZOsLte

=

Os = obrtna sredstva,Z = zalihe

Pokazatelj tekue likvidnosti je relativno visok i iznosi 3,23, jer je: [(1.920.807 + 2.969.883) :1.513.525 = 3,23].

Zakljuno moemo konstatirati da predoeni (izraunati) pokazatelji financijse stabilnosti,odnosno likvidnosti potvruju da je tvrtka PROFIL INOX d.o.o. financijski stabilna i likvidna

i da bez tekoa izmiruje dospjele obveze.


13/14

PITANJA ZA PROVJERU:

1. Nabrojite temeljna financijska izvjea: ___________________________________________________________________________________________________________________

2. Navedite glavne sastavnice Rauna dobiti i gubitka: __________________________________________________________________________________________________________

3. Objasnite pojam solventnost: _______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

4. Objasnite pojam likvidnost: _____________________________________________________________________________________________________________________________

___________________________________________________________________________5. Objasnite pojam bonitet: _____________________________________________________

___________________________________________________________________________

6. Navedite glavne sastavnice bilance: _______________________________________________________________________________________________________________________

7. Nabrojite glavne sastavnice aktive: _______________________________________________________________________________________________________________________

8. Nabrojite glavne sastavnice pasive: _______________________________________________________________________________________________________________________

9. Objasnite pojam stupanj financijske sigurnosti: _________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

10. Objasnite pojam stupanj financijske stabilnosti: ________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

11. Objasnite pojam stupanj samofinanciranja: ________________________________________________________________________________________________________________

12. Objasnite pojam stupanj kreditne sposobnosti: ________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

13. Objasnite pojam trenutne likvidnosti: _______________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

14. Objasnite pojam tekue likvidnosti: __________________________________________


14/14

______________________________________________________________________________________________________________________________________________________LITERATURA:

1. Ekonomski leksikon, Leksikografski zavod M. Krlea & Masmedija, Zagreb, 1995.2. Belak, Vinko: Osnove profesionalnog raunovodstva, ex Veleuilite u Splitu, Split,2001.

3. Financijska izvjea tvrtke NICOMI d.o.o. Split za 2003. godinu.4. Markovi, Ivan: Unutarnji uzorci insolventnosti, Zagreb, Raunovodstvo, revizija I

financije br.4/99, 1999.5. Van Horne C. James:Financijsko upravljanje i politika (financijski menedment),

Mate, Zagreb, 1993.6. Vidmar, Grigor:Analiza financijskih izvjea, Zagreb, Raunovodstvo, revizija I

financije br.5/94, 1994.7. Zakon o porezu na dobit, Narodne novine br.

8. Zakon o porezu na dohodak, Narodne novine br.

Documents

analizafinancijskihizvjesca