Anticka Arheologija Apeninskog Poluotoka (2)

8/3/2019 Anticka Arheologija Apeninskog Poluotoka (2)

1/72

www.sajt.com.hr

AntikaArheologija

ApeninskogPoluotoka


2/72

www.sajt.com.hr

1. Povijesno - geografski uvod

Geografske karakteristike

-prirodni resursi i geografske karakteristike imaju veliku vanost za ono sto ce se dogaati naprostoru Apeninskog poluotoka - na razvoj materijalne kulture i ekonomije-poloaj u sreditu Mediterana, duboko zadire u Sredozemno more-podjela na nekoliko regija: Padsku nizinu, Apenine, Sardiniju i Siciliju-Padska nizina - ravnica otvorena novim kulturnim utjecajima i narodima s druge strane Alpai podruje transmisije novih ideja u smjeru Apenina. Zbog enormnih poplava za vrijemevelikih kisa i otapanja snijega sa Alpa u ovom podruju se grade palafiti-Apenini - otvoreni moru (Jadranskom, Jonskom i Tirenskom). Etrurija najbogatije podrujerudama (eljezo i bakar), Kampanja i Apulija obradivim povrinama. Okrenutost prema moru(pomorstvo, trgovina) kasnijeg je historijskog datuma (najranije 7. st. pr. Kr)

Eneolitik-prijelazno razdoblje iz neolitika u broncu-u Europi poinje oko 2200 - 1800 pr. Kr-najvaniji plod trgovakih veza s istonim Mediteranom (kroz tjesnac Sicilije i Italije) bilo jeuvoenje bakra koji NIJE zamijenio litiku industriju. Barka je bilo i u Toskani (antikaEtrurija). Etrurija je bila bogata eljezom, bakrom, olovom i nekim drugim metalima.-najvanije forme - sjekire glatkih otrica i bodei trokutnih otrica-runo raena keramika s urezanim ili rjee oslikanom dekoracijom geometrijskog karaktera-naseljavane su spilje ili su graene kolibe, rijetke nastambe od kamena-pokapanje - 1) fosse - jarci u zemlji

2) prirodni zapeci ili spilje3) umjetne spilje - grobnice usjeene u stijenu (Lukanija-Sicilija) - 1 ili vise

ala, kruni ili eliptini plan, ulaz pozzeto, vestibul - hodnik, nekad u obliku kolibe "tomba aforno"

Kronologija bronanog doba u Europi (u Italiji znatno kasni za Egejom)rana bronca (kultura Unetice, 2200 - 1550 pr. Kr.)srednje bronca (kultura grobova u tumulima, 1550 - 1325)kasna bronca (kultura polja sa arama, 1325 - 1175)finalna bronca (prve 2 faze Halstata, 1175 - 775)

kronologija bronanog doba Italijebronzo antico 1800 - 1600bronzo medio 1600 - 1300bronzo recente 1300 - 1200/1150bronzo finale 1200/1150 - 900

kalibrirana kronologija bronanog doba (najvanija)bronzo antico 2300 - 1700 - Poladska kultura (kultura palafita)bronzo medio 1700 - 1350 - kultura Terramara, Apeninska kulturabronzo recente 1350 - 1200 - kraj prethodnih kulturabronzo finale 1200 - 1020 - sub-apeninska i proto-villanovska kultura

-Sardinija - kultura Nuragija - od 1500 - zauzima itavo razdoblje b. d.


3/72

www.sajt.com.hr

-Sicilija - Sikulska kultura

Poladska kultura-kultura ranog bronanog doba sjeverne Italije, podruje Alpa, istone Lombardije, Veneta iTrentina

-naziv - lokalitet Polada pokraj Brescie-brojna sela tipa palafita (za 200-300 ljudi), zove se jo i kultura palafita-groblja slabo poznata, ritus inhumacije uz uestalo koritenje kamenih zaklona-uzgoj itarica i domaih ivotinja, skupljanje plodova, lov, ribolov-evoluirala je irei se prema Emiliji u kulturu Terramara (razlika u kulturama - incineracija)

kultura Terramara-padska nizina do rijeke Oglio i na jugu do sredinjeg i zapadnog dijela Emilije-srednja i kasna bronca (ne i kraj bronce) - 1600 - 1200. g. pr.Kr-naziv: terra mara ili terra marna - brdaca od crne zemlje formirana od organskihostataka, ulomaka keramike i ivotinjskih kostiju

-kultura Terramara predstavlja razvoj Poladske kulture uz strane elemente koji su moda sprostora Karpata ili Maarske, a smatra se da u Italiju prvi uvode konja-struktura sela za koja se dugo vjerovalo da su bila podijeljena u pravilne sektore s kanalimazbog obrane od poplava (Ferdinand Keller) u posljednje je vrijeme u postupku revizije-sela su graena na pilonima-ponekad su bila zatiena od plime rijeke jarcima, grudobranima od zemlje ili drvenimkonstrukcijama (gabbioni)-cemeteriji su takoer zatieni jarcima, nasipima i gomilama koje su sadravale urne zaspaljivanje-kolibe - krunog ili pravokutnog oblika-otvoreni prostori rezervirani za rogatu stoku zauzimali su sredinji dio sela-terramara naselja obogatila su Apeninsku kulturu-preteno agrarni karakter te uzgoj svinja i goveda-zavidna metalurgija i produkcija keramike karakteristine po brazdama i kopama u reljefu

Apeninska kultura (1600 - 1150.g. pr. Kr)-prva faza bronanog doba i prva kultura koja je u znatnoj mjeri unificirala Apeninski

poluotok-ostaci se vise od Emilije - Padska nizina do prostora Kampanje-vjerojatno ima balkansko porijeklo a poeci joj seu oko 1700. g. pr. Kr.-naselja sezonskog karaktera - spilje, prirodni zakloni; stalna naselja - sela na prometnim

putovima-brojni ostaci naseobinske arhitekture tj. koliba (ostaci naselja nisu brojni), od kojih sunajpoznatiji oni s lokaliteta Capriola i Luni, koji se mogu datirati izmeu 1400 - 1100 -

pravokutne kolibe zamjetne veliine, najvea je dimenzija 42x5m. Njihov je donji dio usjeenu ivac. Podovi su izvedeni od nabijene gline i neznatno sputeni ispod nivoa okolia. Zidoviod nepravilnog vapnenca, a krov na dvije vode od slame i trske. Stanovnici ovakvih selaobino su se pokapali u grobnicama usjeenim u stijenu-u blizini lokaliteta Apeninske kulture obino su smjetena i sela Villanovske kulture, tj.Etruanski gradovi-pronaene su i ovalne kolibe (San Giovenale)-klasini facies Apeninske kulture datira se u 15. i 14. st na temelju nalaza mikenske keramike

-domaa impasto keramika - tipina geometrijska dekoracija (meandar, romb, zavojnica)izvedena urezivanjem i dubljenjem i izvijene drske


4/72

www.sajt.com.hr

-bronani predmeti rijetki - sjekire najee, ceste su kotane i kamene alatke-nositelji Apeninske kulture najvjerojatnije su srednjeeuropljani indoeuropskog podrijetla kojisu preslojili mediteranski supstrat-apeninska i kasnija Villanovska naselja pokazuju diskontinuitet u naseljavanju, a opadestrukcija naselja Apeninske kulture suvremena je prijelazu sa inhumacije na incineraciju

-u Luni imamo slijed - Apeninska k. - Villanova - Etruani

Sikulska kultura (2000. - 650.)-Sicilija-dva stupnja bronanog i jedan stupanj kasnog bronanog i eljeznog doba-grobnice tipa tombe rupestre - iskopane u stijeni-Sikuli - narod na Siciliji koji je doao s kopna

Castellucio kultura (2000 - 1400)-rana bronca Sicilije; Castellucio - naziv lokaliteta-razvijala se na prostoru JI Sicilije

-grobnice tombe rupestre - neke na proelju imaju pilastre, neke zatvorene kamenim zidom-poznata po keramici - dugake posude s kompleksnim tamno oslikanim linearnim motivima

Thapsos kultura (1400 - 1250)-srednja bronca i naziv lokaliteta kod Sirakuze s krunim i ovalnim kolibama i oko 450grobnica usjeenih u stijene koji se smatraju reminiscencijom mikenskih tolosa-cemeteriji sadre ukope s LH IIIA - B keramikom-naselje u Thapsos je vaan urbani centar s poploanim ulicama-keramika - tamno na svijetlom, podjela na frizove, animalni motivi

Pantalica kultura (1250 - 650)-kasno bronano i eljezno doba do 650. kad poinju dominirati grki i feniki kolonisti-lokalitet blizu Sirakuze-4 faze:1. Pantalica sjeverna faza - 1250 - 1000 (najvanija; keramika nastavlja stilove Thapsoskulture ali s novim tipovima bronanih predmeta, violinskim fibulama, jedna LH IIIC posudaotkrivena na S Pantalica cemeterija)2. Cassibde faza - 1000 - 8503. Pantalica juna faza - 850 - 7304. Finocchito faza - 730 - 650 - kasnogeometrijsko-arhajska keramika-veina nalaza sa cemeterija, naselja gotovo i nema

-oko 5000 grobnica od 13 - 7. st.-grobnice su podijeljene u 5 skupina:1. SZ nekropola, oko 600 grobova u skupinama od 5-62. S nekropola s oko 1500 grobova (1200. - 1100)3. J nekropola izmeu dvaju prethodnih, datira u isti period4. Filipporto nekropola s oko 500 grobnica5. Cavetta nekropola s oko 300 grobnica (9 - 8. st.pr.Kr)-Anaktoron - objekt na parcijalno istraenom lokalitetu Pantalica S faza

-naseljen u najranijoj fazi Pantalica kulture-pravokutna graevina sauvana u tlocrtu dimenzija 35x15-nije u stijeni

-sagraen od velikih poligonalnih blokova i podijeljena u nekoliko prostorija (utjecajMikene)


5/72

www.sajt.com.hr

kultura Nuragija (1500. - 500.)-Sardinija-prednuragijevsko razdoblje

eneolitik - 2000 - 1800

ranobronano doba - 1800 - 1500-kultura Nuragija

arhajski period - 1500 - 1200srednji period I-II - 1200 - 500kasni period - 500 - 238 (238.g. Sardinija postaje Rimska provincija)

-nuragiji - ogromne kamene kule, grobnice giganta-oko 8000 nuragija, datiraju od oko 1500.g. do rimskog razdoblja-kule na breuljcima i do 20m od ogromnih kamenih blokova-megalitska tehnika suhozida - mikenska-najstariji nuragiji su izolirane krune kule stoaste ili konine forme, sa dvije ili tri krune

prostorije postavljene jedna iza druge

-okruuju ih sela graena u kamenu s kruno nadsvoenim kolibama-figuralna plastika

-osim nuragia ima jo monumentalne arhitekture:

"Tombe dei Giganti" (2500 - 1000)-grobna odaja s apsidom (tzv. dolmenski koridor) duge od 5-15m i visoke 1-2m, izravno

pokrivene grobnim humkom, frontalnog dijela (za odravanje zagrobnih svetkovina) u oblikupolukruga ili rotonde iji krajevi simboliziraju rogove bika i u centru kojeg stoji obino 4mvisoka stela s otvorom na dnu, a u blizini njega bio je obino podignut obelisk apotropejskogkaraktera-sardinjani tovali boga Bika i Veliku Majku (plan grobnice u obliku bika)-monumentalne grobnice elite, kao mauzoleji-i do 200 ukopa

"Pozzi sacri" ("sveti bunar")-neka vrsta podzemnih hramova, megalitska tehnika-kult vode i boice majke-svetita koja se sastoje od bunara prekrivenog kupolom, s predvorjem pravokutnog oblika ili(rjee) okruglom eksedrom za ritualne aktivnosti i izlaganje zavjetnih darova-podsjeaju na podzemne nuragije, ali radi okruglog tlocrta na mikenske tolose

-stariji hramovi su raeni od nepravilnog kamenja, a mladi od pravilnih blokova

"Domus de Janas"-"kuca vila/duhova" na sardinijskom jeziku-podzemne grobnice s odajama usjeenim u stijene, tipa hipogeja-nekoliko odaja i tlocrtom oponaaju kue tog vremena-vise od 1000 takvih graevina, iz neolitika i bronanog doba-nekropola na Anghelu Ruju broji 36 grobnica - isklesane glave ili rogovi bikova - uva sanmrtvih-pojedine su grobnice reupotrebljene u rimsko doba


6/72

www.sajt.com.hr

-na kraju bronanog doba (oko 1200.) naputaju se sela Terramara i naselja u ravnici,vjerojatno uslijed poplava, a zamjenjuju ih naselja utvrena s materijom kulture

protovillanovskog tipa-oko 1200. nestaje Apeninska kultura moda zbog pomicanja Terramara kulture; preko nalazamikenskog importa

-finalno bronano doba (1100 - 900) - subapeninska i proto-villanovska kultura (geometrijskadekoracija)-subapeninska se od proto-villanovske razlikuje po neukraenim posudama s _____ukraenim plastinim dodacima (cilindrinim, u obliku roga, glave guske, itd.)

Villanova kultura-u 9. ili 8. st na Apeninskom poluotoku zapoinje nova era. Primitivna u odnosu na Egeju, aliu isto vrijeme snana eljeznodobna kultura proirila se u 8.st. cijelom srednjom Italijom-iznad sela apeninske kulture grade se u Laniju, San Giovenaleu i drugim mjestima kolibenovog tipa-ime je dobila po eponimnom lokalitetu u blizini Bologne (Villanova II: 900-800 i 800-720)

-srediste Villanovske kulture nalazilo se na kasnijem prostoru Etrurije, dok se njezin karakterna podruju Lacija i drugdje moe smatrati provincijalnim

Naselja-naselja na breuljcima ili umjetni grudobrani sela formirana od koliba-na onim mjestima koja su otvorena za napad grade se ponekad zidovi od manjeg nepravilnogkamena vapnenca-nain zidanja koliba pokazuje dosta slinosti s kolibama apeninske kulture, ali je primjetanvisi standard i vea sklonost ukraavanju-u Etruriji i Rimu ostaci Villanovskih koliba-na Palatinu u Rimu pronaeni su ostaci dvaju sela starijeg eljeznog doba. Na junim

padinama breuljka i ispod Domicijanove Aule Regie. Tim naseljima pripadaju velikenekropole na I i SI padini breuljka-nekim kolibama su izvanredno sauvani temelji i podnica. Podnica je bila usjeena u ivacod tufa i sputena-mjerile su oko 5x4 m-bile su pravokutnog oblika, ali sa zaobljenjima na krajevima - paetvorinaste!-na duim stranama su bili ukopani drveni potpornji koji su nosili krov-zidovi su bili od blata i katkad prekriveni glinom-krovovi presvoeni i prekriveni slamom-kuhalo se na prijenosnom stolu, nije bilo kunog ognjita

-ulaz se obino nalazio na kraoj strani, flankiranoj s nekoliko ukopanih stupova (balvani,potpornji) koji su kasnije znali nositi nadstrenicu-izgled znamo po malim glinenim modelima koji su bili prilozi ili urne-gradile su se i ovalne kolibe-takve najbolje sauvane pronaene su u San Giovenaleu (oko 7/8x5m)-velikih su dimenzija, jedna od veih je 11x6m. Imala je ukopane stupove za krov i stupovekoji su vjerojatno sluili za uvrivanje drvenog namjetaja-vrata su bila na kraoj Z strani-s vremenom se poinju javljati i kolibe s uzorom na kue grkih kolonista, tipinih zageometrijsko razdoblje-tipian primjer modela kue pronaen je u jednom grobu iz Lukanije (Sala Consilina) - kuca

ima dvoslivni krov s volutama i pticama na vrhu te zidove ornamentirane naslikanimgeometrijskim motivima


7/72

www.sajt.com.hr

Cemeteriji-grobovi u obliku grubih krunih jama (pozzi, pozzetti) s urnama-urne i prilozi (keramike posude, minijaturni pribor za kuhanje, orue, fibule) mogu bitidirektno stavljani u jamu ili ee pohranjene u dolie ili u male pravokutne prostore izgraeneod kamenih ploa

-rjee su jame graene i nadsvoene blokovima ok kamenog tufa-paralelno se pojavljuju i grobnice usjeene u stijenu koje ponekad sadre sanduke odhrastovine ili terakotne imitacije drvenih sanduka-urne - bikonine, bronane, keramike; dekoracija - svastike, meandri-Tivoli - grobnice su ukopane u ivac okruene ploama od travertina koje formiraju grobnekrugove promjera 3x4,8m, koji podsjeaju na mikenske i na kasnije etrurske grobnice tipa"Tombe a circolo"-Vetulonij - oba tipa grobnica se susreu zajedno-Villanova kulture - incineracija; na periferiji - inhumacija

Proizvodi

-bikonine bronane urne, keramike urne, urne koje imitiraju kolibe, bogato razvijenametalna industrija-u I. fazi jednostavne fibule, sjeiva, prstenje-u II. fazi ljemovi, fibule, titovi, staklene i jantarne ogrlice-pogrebne karakteristike i metalna industrija povezuje Villanova kulturu s KPZ-tehnika Bucchero keramike - najkvalitetnija vrsta etruanske keramike-oko 700.g - najranija etruanske grobnice (inhumacija!)-oko 1400.g - nalazi kasnomikenske keramike; trgovina u potrazi za opsidijanom s Lipara,

bakrom sa Sicilije, metalima iz Etrurije


8/72

www.sajt.com.hr

2. Etruanska civilizacija -podrijetlo, povijest i kronologija

Geografske karakteristike-golemi rudni resursi: eljezo, bakar, olovo sa srebrom, posebice u priobalnom dijelu Etrurijei na Elbi-smjetaj uz vane pomorske puteve Tirenskim morem - preduvjet za pomorsku ekspanziju,talasokraciju i gusarenje kao legitiman oblik ekonomije (vrhunac od 8. - poetka 5. st.);otvorenost istonjakim i grkim utjecajima-prometni znaaj: raskrije puteva iz sjeverne (prekoapeninske) prema srednjoj i junoj Italiji

Pojava etruanske civilizacije-tamo gdje je kultura srednjeg eljeznog doba (Villanovska) doivjela najvei procvat,

pojavila se krajem 8.st. nova etnika zajednica s vlastitim jezikom i visokom kulturom iji je

poetak obiljeen pojavom monumentalnih grobnica s bogatim prilozima orijentalnog igrkog utjecaja-Etruani su sami sebe nazivali Rasenna (na natpisima sinkop. Rasna), dok se u grkim ilatinskim tekstovima nazivaju Etruski, Tuski (lat.), Tyrrheni ili Tyrseni (gr.)-nastanjivali su cijeli prostor izmeu Arna i Tibera osim malog prostora Faliskanske ravniceiji su stanovnici imali indoeuropsko podrijetlo i jezik-etruanski jezik potpuno odudara od latinskog i Tiber je bio granica izmeu Etrurije iLacija. Postavlja se pitanje zato je upravo to podruje izmeu Arna i Tibera bilo

predodreeno za razvoj nove visoke kulture i arhitekture na tragu Bliskog Istoka i Grke, kojaje za nekoliko stoljea prethodila kulturama okolnih naroda. Drugim rijeima, postavlja sepitanje tko su Etruani

-misterij etrurskog podrijetla i injenica da su bili glavni most izmeu orijentalne kulture iitalskih naroda rezultirala je zasebnom znanstvenom disciplinom - etruskologijom

Izvori1.pisana predaja je potpuno izgubljena, sauvani su samo rijetki i fragmentirani navodi-znaajna djela (izgubljena): "Libri rerum Etruscarum" Valerija Flaka i "Tyrrhenika" rimskogcara Klaudija u ak 20 knjiga, ukljuujui rjenik, nastao intervjuiranjem izvornih govornika2. natpisna graa:-preko 10 000 etruanskih natpisa (corpus inscripcionum etruscarum) otkrivenih i izvanEtrurije (Afrika, Grka, Crno more, Galija)-Liber Linteus iz Zagreba

-oko 1300 etruanskih rijeci (najdulji sauvani tekst)-5 naknadno izrezanih traka-pretpostavlja se da sadri niz obrednih propisa vezanih uz vjerske rituale-povoj egipatske mumije (sekundarno!) - razliita datacija-datacija 3. ili 2. st. pr. Kr

-3 ploice iz Pirgija-luka etruanskog grada Caere-2 pisane fenikim jezikom, 1 etruanskim-kraj 6., poetak 5. st.-pokazuje vezu Etruana s Kartaanima

-o posveti hrama Atartu (Itar) - Uni - rimska Junona-zlatne


9/72

www.sajt.com.hr

-Masilijska tablica - bjelokost, cca. 650.g.-alfabet od Eubejaca?3. arheoloki spomenici - najvrjedniji dio ostavtine za rekonstrukciju Etruanske civilizacije

-ruevine hrama B - pronaene ploice iz Pyrgia-stela sa grkog otoka Lemnosa

-Lanena knjiga, Zg-Tabula Capuana - ispisani crijep iz Kapue, 62 retka-Cipus Perisinus - kamena ploa iz Perugie, moda nadgr. karakter, 46 reda, 3-2. st.-jetra iz Piacenze - bronani model

- stol za haruspiciju- prikazuje nebo s ugraviranim imenima bogova koji upravljaju

pojedinim sekcijama- 3-2. st

Jezik-problem podrijetla, prodora u Italiju i razvitka indoeuropskog jezika te njihovih meusobnih

odnosa i odnosa s jezicima supstrata jo uvijek je predmet istraivanja-proces definiranja etniko-kulturne zajednice Italije moe se pratiti od otprilike 1000. g.-dolazna toka koju poznajemo su jezine prilike na poetku povijesnog razdoblja (7-5.st)-pretpostavka je da je Villanovska kultura prvo oitovanje etruanskog naroda, da odraava

poetak irenja Etruana-vjeruje se da su Etruani govorili neindoeuropskim jezikom koji je bio blizak drugim

jezicima izolirane tzv. Tirenske jezine obitelji - Retskim i Lemnijskim jezikom-za rije Rasenna ne postoji etimologija, dok se za naziv Tusci dri da bi mogao imatiznaenje "oni koji grade ili ive u kulama". Uporite je 3. iguvijska ploa na kojoj se

pojavljuje fraza "turskum namen" - tuskansko ime, iz koje se moe rekonstruirati stepenicaTursci, pri emu bi Turs imalo znaenje kao i lat. turris "kula", nastalo iz gr. turdis-pohrvaen naziv trebao bi glasiti Etruani a ne Etrurci jer se ime izvodi iz etnonima, neimena zemlje-Retski - podruje Alpa i sjeverna ItalijaPlinije kae da su Reani bili Etruani koji su se odvojili-Lemnijski - orijentalni

Problem podrijetla1. Orijentalna hipoteza-najloginije objanjenje bilo bi da su Etruani bili novi narod s istonjakim afinitetom koji

je otkrio Etruriju i emigrirao u luke na njenoj zapadnoj obali, preslojio prva indoeuropska

plemena, njihov jezik i sela i postupno prodirui u unutranjost okupirao bisa sela Apeninskekulture-uporite: istonjaki karakter Etruanske kulture, srodnost jezika s lemnijskim, mogue

povezivanje Tr.w (narodi sa mora) s Tyrs-enoi,-ta teza vue jo od Herodota - "dio lemnijskog naroda" emigrirao u Italiju iz Smirne, i druge

price koje ih povezuju sa Pelazgima (Helanik iz Mitilene kod Dionizija), Lemnom i Imbrom(Antikid kod Strabona)2. Autohtona hipotezaDionizije iz Halikarnasa ("Rimske starine") kritizirao je Herodotovu pricu, navodei daEtruani i Liani govore razliitim jezikom i slue se drukijim pismima, vjeruju u druga

boanstva, imaju drukije zakone i institucije. Smatrao je da su oni autohtoni narod koji ima

jedinstven jezik i nain ivota. Pobornici hipoteze smatraju Etruane ostatkompraindoeuropskog stanovnitva.


10/72

www.sajt.com.hr

3. Hipoteza o podrijetlu sa sjeveraEtruani su kao spaljivatelji (incineracija) iz teramare, tj. kao nositelji Villanovske kulturekoja se razvila iz Terramara donijela kulturu starijeg eljeznog doba u Italiju i ona se oko 900.

rairila iz njegovih naselja po cijeloj Italiji.

-Danas znanstvenici nastoje oivjeti i osnaiti Dionizijevo miljenje, ali u relativnom smislu,promatrajui Etruane kao narod u ijem su oblikovanju (poput modernih nacija) sudjelovalerazliite etnike, kulturne i jezine sastavnice, a proces kojeg je trajao od najkasnije11. ili 10.do 9. st.

Povijest Etruana-bili su samostalan subjekt od 9. ili 8. st do ranog 3. st pr. Kr. Konano su nestali u ranom 1.st. pr. Kr., od Sule kad je dokinut partikularizam pojedinih oblasti Italije i ona latinizirana -svi postali Rimski graani

-u 7., 6. i 5. st. proirili su svoju vlast od Kampanije do doline rijeke Po nadmeuci se sFenianima i Grcima-od 8. do 5. st. vladali su obalnim podrujem Kampanije i Salernskim zaljevom. RaniEtruanski karakter toga podruja potvren je postojanjem lokalne varijante Villanovskekulture-od kraja 7. st. do posljednjih godina 6. st. Lacije je bio pod njihovom vlascu. Vrijemevladavine Tarkvinijevaca u Rimu i vjerojatno kratka epizoda nadmoi Vulcija.-krajem 6. st. zbog novih politikih i gospodarskih okolnosti sire se i na Padsku nizinu gdje

postoje lokalne varijante Villanovske kulture. Najjasniji tragovi Etruanske kulture sauvanisu oko Felsine (Bologna; stele, cipusi, urne u obliku situla) i u novim gradovima - kolonijaSpina i Marzabotto-poetak 5. st. (474.g.) - Sirakuza porazila Kartazane i oni kod Kapue pobijedili Etruane-Kelti se sputaju preko Alpa i krajem 4.st. unitavaju Etruane na Siciliji

Slabljenje Etruana-od sredine 6. st nadiranje Grka, jaanje Kartage i njihovo suparnitvo okreu Etruanskomsavezu s Kartazanima. Bitkom na Sardskom moru sprijeeno je prodiranje (fokejskih) Grka,ali ve u 5. st. uslijedio je pad moi etruanskih gradova. Prema rimskoj predaji, osnivanjerimske republike 509.g. izgubljen je Lacij, cime su oslabljene ako ne i prekinute veze sKampanijom, 408.g. Sirakuski Grci pobijedili su Etruanske saveznike Kartazane kodHimere, a 474. g. u velikoj bitci kod grada Cumae Grci su unitili etruansku mo na moru.

Sljedeih godina Sirakuzani se zalijeu i pljakaju Korziku i Etruriju. Neto prije 400.g., Gali,drugi snani Etruanski rival na sjeveru, prodiru juno od rijeke Po i prekidaju etruanskudominaciju, ali ne u obliku potpunog i trenutnog osvajanja. Oni upadaju i na tlo Etrurije(Kluzij), a u jednom takvom prodoru 386. g. dolaze i do Rima (pomo od Caere). Krajem 5.st. Samnicani osvajaju Kampaniju, Etruriju i Grku. U meuvremenu, nakon pada Veja 396.g.zapoinje stoljee ratovanja Etruana s Rimom (4. st), osobito Tarkvinije i Rima, dogaajekoje dobro poznajemo jer su upleteni u rimsku povijest. Tarkvinija preuzima hegemoniju uEtruriji. Kraj etruanske samostalnosti uslijedio je izmeu 280. i 240., kad su potpali podvlast Rima s veom ili manjom redukcijom samostalnosti i teritorija. Ovisnost o Rimu i padmoi u 4. i 3. st. nije znaio i kraj razvoja tipino Etruanske arhitekture i drugih podrujakulture i umjetnosti


11/72

www.sajt.com.hr

3. Etruansko graditeljstvo - hramovi

Etruanski gradovi i nekropole

-organizirani u konfederaciju s centrom u hramu Voltumne u blizini grada Volsinii (Orvieto)-svaki grad je imao svoje granice, svoje politiko ureenje i sigurno je da je u najranijoj

povijesti medu njima dolazilo do sukoba-na vrhuncu moi (kraj 6. st.) formirale su se 3 konfederacije:gradova Etrurije, padske Etrurije te Lacija i Kampanije

Terminologija (toponimija):1. jedni etruanski gradovi imaju rimske i moderne nasljednike i najcesce se imenuju premalatinskom obliku (npr. C(a)isra - Caere - Cerveteri)

2. drugi etruanski i rimski gradovi nemaju moderne nasljednike (Pyrgi)3. neka moderna naselja lee na ostacima gradova ija imena ne znamo i imenuju sedananjim talijanskim toponimima (San Giovenale, Luni...)

Juna Etrurija-Veii - Rimu najblii etruanski grad, glasovit po hramu s lokaliteta Portonaccio i kipovima-Caisra, Chaisre - (lat. Caere, danas Cerveteri) poznat po velebnoj Banditaccia nekropoli ietruansko-punskim natpisima iz luke Pyrgi-Pyrgi - u 3. st. postaje utvrena rimska kolonija-Tarch(u)na - lat. Tarquinii, danas Tarkvinija, tisue grobnica na lokalitetu Monerozzi (60dobro sauvanih) - usjeene u stijenu, mnoge oslikane; ostatak hrama na lokalitetu Kraljiin

rtvenik-Velch - lat. Volci, danas Vulci, srediste bronane industrije, glavni centar uvoza grkekeramike-Velsena, Velzna - lat. Volsinii, danas Orvieto, mjesto godinjeg okupljanja i svetkovina,hram s 3 cele; Crocifisso del Tufo i Cannicella

Sjeverna Etrurija-Tlamun - lat. Telamon, danas Talamona-Vetluna, Vatluna - lat. Vetulonii, danas Vetulonia - nekropola (tumul Pietrera)-Pupluna, Fufluna - lat. Populonia, jedina metropola na moru

Unutranjost-Clevsi(n) - lat. Clusium, danas Chiusi - cipusi, kanopske urne, sarkofazi s portretima-Peruzija - danas Perugia, dugi potezi bedema, vrata s l kom i grobnicama, npr. grobnica Volumnij iz 2-1. st. - grobnica usjeena u stijenu-Arretium (lat.), danas Arezzo - metalurko srediste-Faesulae (lat.), danas Fiesole-Volathri - lat. Volaterrae, danas Volterra - luna vrata-Curtun - lat. Cortona


12/72

www.sajt.com.hr

-gradovi koji su bili u "Etruscan Dodecapoli", tj. u savezu 12 gradova:-Arretium - Arezzo-Caisra, Cisra - Cerveteri-Clevsin - Clusium ili Chiusi

-Curtun - Cortona-Perusna - Perugia-Pupluna, Fufluna - Populonia-Veia - Veio-Tarch(u)na - Tarquinia-Corneto-Vetluna - Vetulonia-Felathri - Volterra-Velzna - Volsinii, vj. Orvieto-Velch, Velc(a)l - Vulci ili Volci

Ope odlike Etruanskog hrama

-uz grobnice i raskone kue hramovi su jedna od glavnih vrsta graevina kroz koje su iiskazivali svoju politiku samobitnost, kulturu, religiju i sve druge znaajke svoje civilizacije-podiji etruanskih hramova u pravilu se sastoje od kamenih blokova postavljenih uvodoravne nizove povezane vertikalnim spojevima. Fasada podija mogla je biti tukatirana, ana vrhu je mogao stajati korni. Na proelju podija stajalo je stubite. Materijal koje sekoristio za izgradnju cele i zatvorenog stranjeg zida bila je opeka na koju je nalijegalodrveno krovite. Zidovi su morali biti irine 2-3 cigle, da bi drali teinu krova. PremaVitruviju, visina etruanskih stupova morala je iznositi 1/3 irine hrama. Ako to i vrijedi zakasnije hramove etruanskog tipa, teko da se to pravilo moe primijeniti na najstarijearhajske hramove. Dobar je primjer kapitolijskog hrama u Rimu. Stupovi su bili od kamena(kod manjih hramova) ali i od drveta koje je bilo tukatirano i bojano.

Tlocrtne dispozicije

od 5. st. pa sve do rimskog vremena za Etruansku sakralnu arhitekturu bili su karakteristinihramovi tipino etruanskog oblika, koji su imali vanjsku terakotnu dekoraciju raenu ugrkom stilu. Na proelju je pronaos s vise stupova kroz koji je jedini ulaz sa 1 ili 3 vrata-uporaba podija, stepenita ili rampa na proelju-Vitruvije: nekoliko varijacija etruanskog tipa hrama, spominje 2 koje su bile cesto

koritene za rimske kapitolije, ali to ne znaci da su to bili arhetipovi iz kojeg su se razvileinaice. Obje su se koristile dugo.

Arhitektonska skulptura

-od terakote - podrijetlo treba traiti u grkom graditeljstvu. Grci su terakotu prestali koristitiali su je etruani i dalje koristili-izrada reljefa od alabastera, tufa, travertina pa cak i mramora-stupovi i grede su drvene a njih bi se zatitilo terakotnom oplatom-Vitruvijev opis - spominje "toskanski stup"

-glatkog trupa, ravan ili suen, baza koja se sastoji od ploe (plinte) i zaobljenja (tor),

kapitel (ehin i abak )-moda ima izvorni italski karakter (Vitruvije kae), to se ne zna tono


13/72

www.sajt.com.hr

-neka vrsta hibrida dorskog i jonskog-nema kanelire

-Norchia - 2 grobnice s dorskim stupovima i nadograen, ali s jonskim kornizem - 4.st-Sovana - Tomba Ildebranda

-procelje sa stupovima koji imaju jonske volute, korintsko lisce na dnu te figuralne

ukrase te bogati floralni ukras na arhitravu i frizu-pr. provincijalne arhitekture

-hram u Vejima - pravokutnog oblika s dvoslivnim krovom, 15x8m

Kroviste, zabat-zidovi od opeke, stupovi drveni-krov od drva iskljucivo-kose krovne grede (kantherij), preko njih aseks (tanje grede) - znale su biti oblozene limom,krovni crijep (tegule i imbreksi - tegule su ravne ploce, a na njihovim spojevima su imbreksi).

Na obje strane gradevine ostaju zabati-zasticuju grede terakotnom oblogom

-etruanski hram ima samo jedan zabat, straznji nije bio ukrasenAntefiksi-najbrojniji elementi terakotne dekoracije-zastita krajeva da ne ostaje rupa, da se zatvore kanalici imbreksa-najcesce glave nekih bica, satira, gorgona ali nekad i cijele figure ili grupe figura - veliki suimali straznje potpornje da se ne odlome-terakota, bojane-krovna dekoracija uzduz krajeva kosih krovnih gredaZabat-otvoreni i zatvoreni-terakotni modeli hramova-otvoreni zabati - uvucen je unutar krovne arhitekture-zabatna skulptura bila je svedena samo na kraj drvene grede jer su ostali elementi popunili

preostali prostor-Belvedere hram-Kraljicin zrtvenik u Tarkviniji - krilati konji-uglavnom se pojavljuju otvoreni ali se pojavljuje i onaj zatvorenog tipa-zatvoreni zabat - preuzet od Grka, nije ispunjen figurama u mramoru izradenim u punomvolumenu nego je izraden u reljefu i od terakoteAntepagmenta-terakotna dekoracija koja zasticuje krajeve zabatnih drvenih greda

(-mutuli izbaceni naprijed za 1/4 visine stupa)-pravokutnog oblika ili okrugli diskoviKrovna skulptura-na sljemenu krova mogle su stajati i statue radene u punoj plastici od terakote ili bronce-najljepsi primjer u Portonacciu u Vejima (oko 500.g.) - pronaden je Apolon iz Veja, glavaHermesa (Merkur), Heraklo i 1 zenska figura koja bi lako mogla predstavljati Apolonovumajku Letoniju koja je u narucju drzala samog malog Apolona, pored antefiksa postojale suna krovu na akroteriji figure u punom volumenu

-bogati, iskljucivo ornamentalni ili figuralni reljefi, prekrivali su i arhitrave etruanskihhramova (friz) ili su bili u funkciji sime na rubovima krova. Dijelovi friza prepoznaju se po

rupama kojima su bili pricvrsceni-sve od terakote


14/72

www.sajt.com.hr

hram u obliku kuce bez pronaosa-obicno se javljaju krajem 8 - 7.st-nemaju podij, stupove ni pronaos-temelj im se sastoji od blokova kamena tufa

-2 primjera:1. na akropoli grada Veja

-pravokutnog oblika s dvoslivnim krovom, 15x8m-imao friz i antefikse tipicnih arhajskih obiljezja-friz od terakote u polikromnom stilu

2. hram u Volsiniju (Bolsena)-imao je temenos pravokutnog oblika-okruzen zidom dimenzija 17.20x13.40m i celu podignutu nasuprot straznjem zidutemenosa

-slicne odlike hramova ili kuca pokazuju i modeli urni otkriveni i u etruanskim grobovima ugradovima Caere, Falerii, Sula Consilin

hram s jednom celom i pronaosom

-najstariji je a iz njega su se razvili i-javljaju se od arhajskog razdoblja (500.g.) a kao reprezentativan arhitektonski okvir

prikazuju na urnama i cipusima-najbrojniji se tetrastilni - 4 u razlicitim varijantama-poznati su i na glinenim modelima

hramovi tripartitne osnove-najvazniji; iznad pronaosa imaju 3 dijela, 3 cele ili 1 celu sa 2 krila-duzina - 6 dijelova gradevine a sirina 5 - Vitruvije kaze da mora tako biti

-3/10 sirine za krajnje a 4/10 sirine ide za srednju celu, tj. za ale i 1 celu-strogo anksijalna koncepcija-visina stupova 1/3 sirine gradevine-svetiste kod Veja - Minervin hram-Minervin hram u Vejima, veci hram (A) u Pyrgu (24x34.40m, oko 460.g.),Belvedere hram u Orvietu (5. st.), kapitolijski hramovi u Kosi (oko 150.g.),

Firenci i Signiji te kapitolijski hram u Rimu (500.g.)

-hram iz Tarkvinije (Ara della Regina) - terakotni konji sa zabata (peripter?)

hram s jednom celom i otvorenim alama-poznati i u Rimskom graditeljstvu; gradili se vec od 3. st. pr. Kr.

-Hram mira u Pestumu (273. pr. Kr.) a pored njega je i hram C (hram boziceFeronije) na Largo Argentini u Rimu-sa 1 ili 3 cele i otvorenim alama - popularni u kasnorepublikanskom Rimu,helenistika grobnica Tomba Ildebranda u Sovani (2.st.)

hram s 1 celom i zatvorenim alama-3. st. pr. Kr. iz Etrurije, grad Felatri (Faesulae)


15/72

www.sajt.com.hr

-tesko razlikovati hramove sa 3 cele od hramova s 1 celom i zatvorenim alama - rjesenjemozda ako se zna kome je bio posvecen (Veii - trijada Minerva, Jupiter, Junona = 3 cele,Pyrgij - ? 1 bozanstvo)hram s 3 cele i alama

-kapitolijski hram Jupiteru u Rimu, opis hrama donosi Dionizije - srednja cela

posvecena Jupiteru, bocne Junoni i Minervi. Pronaos imao 18 a ne 8 stupovakao sto kaze Vitruvije; najveci poznati etruanski hram. Iz izvora znamo da suga gradili etruscanski umjetnici, skulpture koje su stajale unutra je izradioumjetnik po imenu Vulce.

-toliko je puta obnavljan da je do kasne antike izgubio svoje etruscanske karakteristike, osimsamog tlocrta

hram grckog tlocrta-peripterni hram-Mater Matute u Satricumu - najinteresantniji, 500.g., datiran po terakotnim ukrasima, bio jeukrasen peristilom, dubok pronaos i izduzena cela

-hram u Pyrgi-u, B, 500.g. - grcki peripter, no to ne znaci da je grcki hram, imao je svaobiljezja etruanskog hrama, ali je tlocrt bio grcki-takvi hramovi su rijetki, ali pokazuju da su etruani bili upoznati s grckim hramovim (prekokolonija u Kampaniji)


16/72

www.sajt.com.hr

4. Izgled, arhitektura i tipologija Etruanskih grobnica

-grobnice su najraniji spomenici etruanske civilizacije, najranije dokumentirani-rijetki su etruanski hramovi koji datiraju od kraja 8.st., dok u tom prijelazu iz 8.st. u 7. st.

pr.Kr. imamo cijeli niz grobnica-moemo povuci paralelu s mikenskim grobnicama u smislu naglog bogatstva-grobni humci i grobnice usjeene u stijene podsjeaju na sline grobnice u Maloj Aziji, naCipru, pa i u Grkoj. Nekima je to argument u traenju istonjakog i mediteranskog

podrijetla-etruanske grobnice pojavljuju se paralelno s ranijim vrstama grobova poznatih iz razdobljaVillanova kulture. Jo u razdoblju Villanovske kulture, pogotovo u 8.st. na nekim dijelovimaEtrurije su se paralelno koristili grobovi tipa grobnog jarka za inhumaciju i ritus spaljivanja uurne koji je dominirao.-na podruju Etrurije nikad nije bio prisutan samo jedan ritus pokapanja

-ritus inhumacije dominira u orijentalizirajuem periodu, arhajskom i dijelom klasinom,pogotovo u obalnom podruju, a u posljednjim razdobljima etruanske civilizacije, pogotovood oko 400.g.pr.Kr. dominiraju spaljivanje i sahranjivanje u urne-svojim izgledom i strukturom imitiraju izgled kue i naselja-Cerveteri - 2. grad po blizini Rimu nakon Veja, sa svih strana okruen nekropolama -Banditaccio, Monte Abatone, Sorbo

-Banditaccio nekropola - dominiraju veliki grobnihumci/tumuli, ima oko 400 grobnica kojedatiraju od kraja 8. st pa do 2.st.pr.Kr. Ove najstarije iz8. st. imaju dromos i jednostavnu grobnukomoru/hipogej. Humci sa sloenijom strukturom

hodnika odaja datiraju neto kasnije (od prvepolovice 7. st.)-Monte Abatone - dominiraju grobnice usjeene ustijene

-Sorbo - najpoznatija po grobnici Regolini Galassi

Oslikavanje grobnica-kronologija oslikavanja grobnica zapoinje s villanovskim razdobljem-praksa oslikavanja grobnica je najdominantnija u arhajskom i ranoklasinom periodu, zatimse od 4.st. taj obiaj oslikavanja poeo gasiti. Onda je jedan drugi period od 3. i cijelo 2. stkad zapravo nema nekih znaajnijih primjera etruanskih oslikanih grobnica. A onda se pred

kraj etruanske civilizacije, u "rimskom periodu", dogaa zadnja velika renesansa-najznaajnije oslikane grobnice potjeu iz Tarkvinije - izmeu 550. i 540.g. pa do negdje470. g.pr.Kr.-moe se vidjeti utjecaj grkog slikarstva, pogotovo jonskog, atikog-pojedine grobnice nisu oslikavali samo etruani ve i grki majstori-pr. Grobnice Olimpijada - tipina grka, ali ima etruanske scene - prizori trkaa, bacaakoplja, diska...-velika veina etruanskih grobnica ima karakter hipogeja (podzemna)-sub divo - grobnica na otvorenom

-Villanovski tipovi grobova koje moemo smatrati etruanskim su:1. Tombae a pozzo - bunarski2. Tombae a fossa - grobovi u jarku


17/72

www.sajt.com.hr

3. Tombae a cassone - od. 7.-5.st.pr.Kr, Marzabotto, Populonija-svi ovi tipovi su grobovi, pojedinani ukopi

Etruanske grobnice-sve pripadaju vrsti grobne arhitekture koji definiramo pojmom grobnica s odajom - tombe acamerae - dijele se na vise tipova po svom karakteru:

1. grobnice s odajom/tombe a camera - najranije, s odajom usjeenom u tlo ili u stijenu2. grobni humci - tumulusi - vrsta graevinske arhitekture s 1 ili vise grobnica3. tombae a dado - kockaste i samostojee - pojavljuju se u verziji samostalnihgraevina (na otvorenom) ali i u verziji grobnica usjeenih u stijenu4. tombae a edicola - imitira jednostavnu kuu s krovom na dvije vode5. tombae a columbario - veliki broj etvrtastih malih nia izraenih u odajama, uniama su postavljene urne - kolumbarij je kao tip arhitekture kasnije poznat urimskom razdoblju; bogate obitelji su imale jako puno robova koji su se pokapalizajedno s njima6. tombae a pozo - javljaju se na kraju etruanske civilizacije - imaju bunar, oknoukopano u zemlju pomou kojih se ulazi u te odaje

4 faze razvitka grobnica1. oko 700. g.pr.Kr.

-pojavljuju se monumentalne grobnice usjeene u stijenu paralelno s nekim tipovimaetruanskih grobnica, pozzetima, fossama, inhumacija

2. oko 650. g.pr.Kr.-pojava grobnih humaka - mogli su u sebi sadravati grobnice s odajom pravokutnogili drugog tlocrta-monumentalni humci-tolosi unutar grobnih humaka se javljaju uglavnom u sjevernom dijelu Etrurije zatosto im je takav izgled postavio sam teren jer oko nekih gradova nema mekih stijena ukojima bi se mogao ukopati grob-Tomba Regolini - Galassi-prema S tolosi - Montagnola i La Mula u Quintu Fiorentin kraj Firenze-na jugu veinom pravokutne grobnice

3. oko 600. g.pr.Kr-pojavljuju se grobnice na visokom podiju koje su cesto povezane u nizu du grobnihkomunikacija-to su najee tombe a dado-mogu stajati potpuno samostalno, sa sve 4 strane slobodne ili biti u nizu-pr. Orvieto i Banditaccia nekropola s utjecajem grkog graditeljstva - 1. pokusaj

pravilne gradske planimetrije4. oko 400. g.pr.Kr-pod utjecajem incineracije i zamjene sarkofaga urnama, grobovi pod humcima sezamjenjuju novim vrstama grobnica usjeenih u stijenu ukopanih cesto ispod akropolasamih gradova-fasade takvih grobnica ukraene su monumentalnim stupovima

tombae a pozzeto-jednostavna primitivna arhitektura-od kraja bronanog doba paljevinski ukopi zamjenjuju ranije s inhumacijom a pepeoni ostacise pohranjuju u unutranjosti pozzeta

-pozzetto - mala jama (bunar) cilindrinog ili pravokutnog oblika iskopan u zemlji ili kamenu-dubina im ovisi o dubini terena


18/72

www.sajt.com.hr

-u njoj je urna koja sluzi kao osuarij, okolo nje keramiki prilozi-sve do 6.st. na nekim etruanskim lokalitetima se mogu nai grobnice ovakvog tipatomba a fossa-grobovi u jarku, javlja se do sredine 6.st-u 8.st.pr.Kr. grobovima s pozzetima i kremacijom pridruuju se ili ih zamjenjuju grobovi s

fossom za ritus inhumacije iskopani u terenu i vie manje etvrtastog oblika-iskopavanje terena, tj kamenog ivca i stvaranje pravokutnog izduenog kamenog sanduka,ali ako nije zbog terena bilo mogue napraviti takav grob, onda se on radio od kamenih ploa,tj kripa razliite veliine, a mogli su se raditi ak i od tegula

tomba a camera-grobnice s odajom imaju grobnu komoru - sepulkralnu odaju-dromos nagiba ovisnog o prirodi terena i otkrivenog ili pokrivenog gornjeg dijela-pr. Banditaccia nekropola - grobnica usjeenih u stijenu

-grobnica kolibe, 7.st-grobnica titova, sjedala, 6.st

-grobnica kapitela (T.I), 6.st-krov je dvoslivni - ima srednju gredu ili ravan krov-forma - pravokutna, trapezoidna, kvadratna-uz lateralne zidove od istog kamena isklesane su lealjke na kojima su bila poloena mrtvatijela ili zagrobni namjetaj-one sloenijeg tlocrta imitiraju kue tog vremena

grobni humci-ima stoasti humak od zemlje ili kamenja kao dodatnu zatitu sepulkralnoj arhitekturi-javlja se u prvim stoljeima etruanske civilizacije (8. - 6. st.)-u sredini dvorane nalazi se jedan etvrtasti pilastar na kojemu poiva svod i tu se zapravomoe govoriti o tolosu, kupolastoj grobnici-humak, ali unutar sebe skriva odaju krunog tlocrta koja je natkrivena svodom izraenim utehnici lane kupole-grobnica Regolini - Galassi - 7. st.pr.Kr-otkrivena je nedirnuta 1836.g. na nekropoli Sorbo (Cerveteri)

-otkrili su je sveenik Regolini i general Galassi-nije ni tolos, ni grobnica tipa kuca, ve ima jednostavniju arhitekturu-sastoji se od - dromos, 2 bocne cele, pravokutne cele u produetku kojamjeri vise od 7m-pronaeno - bronana bikonina urna za pepeo pokojnika, bronana

lealjka na kojoj je bio pokojnik, kola za prijevoz, 1 tron, eljezne posude-narukvice dekorirane granulacijom, bronane situle, veliki broj posuda ubucchero i imapasto tehnici-po natpisu na 2 alice se misli da je bila ukopana princeza po imenu

Larthia, pokopana je u jednoj od cela, inhumirana-bucchero posuda u obliku konine boce na kojoj je bio jedan od prvih reprodukcijaetruanskog alfabeta

tomba a tolos-u sebi sadre grobnice tipa tolos-konstruirane su na padinama breuljaka od velikih kamenih blokova koji su u gornjem dijelu

postavljeni u koncentrinim krugovima koji se suavaju i zatvaraju koninu odaju-cijela konstrukcija pociva na cetvrtastom pilastru koji stoji u sredini same odaje


19/72

www.sajt.com.hr

-karakteristino za S Etruriju, posebno oko Populonije i Firenze-najranije se mogu datirati oko 620. g.pr.Kr.tomba a dado-pojavljuju se od ranog 6.st.pr.Kr.-pod utjecajem grke planimetrije u principu ortogonalnog rasporeda gradskih ulica i blokova,

npr. kod novonastalih gradova Marzabotto i Spina-donji dio je isklesan u kamenu a tamo gdje kamena vise nema se grade od kamenih blokova-oko 400.g. dobivaju "kocku" na ulazu-djelomino isklesane u tufu a gornji dio konstruiran od tufa-kocke na ulazu paljivije isklesane, negdje samo proelje isklesano, a negdje sve 3 strane-ovisno o formi razlikujemo - tomba a semi dado - samo proelje isklesano, velikamonumentalna vrata ili tomba falso dado - kasniji primjeri imaju lana vrata, ona su u samomdnu-Vulci - grad oko kojeg je puno grobnica usjeenih u stijenu-nekropola Ponte Rotto - dromos + grobna komora T oblika (kao i Francois grobnica)-grobnica Volumnija -otkrivena intaktna 1840. na nekropoli Palazzone (Perugia)

-datira u 2. st.pr.Kr, osniva je Volumna - na urni ime-naene su urne, neke imaju lat. a neke etruanske natpise-grobnica usjeena u stijenu-dromos + atrij, krov na dvije vode + glava Gorgone Meduze-ukupno 10 dvorana, sve etvrtastog tlocrta

tomba a edicola-grobnica sa zabatom-vrsta grobnice tipina za period od sredine 6. do sredine 5. st.pr.Kr.-nije hipogej kao ni one prave tombe a dado-imitira najjednostavniju kuu s krovom na 2 vode-pr. Tomba bel bronzeto, Populonija, oko 520.g.

tomba a cassone-im ih na S nekropoli Populonije, nekropoli Marzabotto-imitira oblik sarkofaga, zapravo sanduk koji imitira oblik sarkofaga-za inhumaciju - krov najei u obliku krova na 2 vode-bio je zatien jednom vrstom malog nasipa u kojemu su se mogli nalaziti grobni prilozi-u upotrebi od 7.-5. st-sanduk se ukopavao

tomba a columbario-sahranjuju se najsiromaniji-grobnice sa veom ili manjom odajom i brojnim etvrtastim niama usjeenim u zidove-u upotrebi od 3. st.pr.Kr pa sve do rimskog razdoblja

tomba a pozzo-okno bunarskog tipa s udubinama koje omoguuju penjanje i sputanje u grob - s tim oknomse dolazi do dna grobnice-lijevo i desno se nalazi vise grobnih odaja-u uporabi tijekom zadnja 2 st. etruanske civilizacije (2. i 1. st.pr.Kr)-razlika od villanovskih - drukiji pristup

-ukopava do 10m


20/72

www.sajt.com.hr

5. Etruansko zidno slikarstvo

-poeci monumentalnog slikarstva u Etruriji datiraju na izmeu 8. i 7.st, negdje oko 600-te -kraj orijentalizirajueg perioda, najstariji primjeri su iz kraja 8. st.pr.Kr-kad se govori o monumentalnom etruanskom slikarstvu, govori se o slikarstvu grobnica jerdrugi primjeri nisu sauvani-etruansko zidno slikarstvo je bilo u tijesnoj vezi s grkim slikarstvom, no ta teza nijerazjanjena jer je grko slikarstvo potpuno izgubljeno-nema primjera grkih oslikanih grobnica koje bismo mogli usporediti s onima u Etruriji, noima u J Italiji, na podruje Velike Grke, primjeri iz Paestuma tj. Populonije-datiraju najranije od pojave etruanskog monumentalnog slikarstva-etruansko monumentalno slikarstvo, nastalo je pod utjecajem grkog slikarstva na keramici(obrisno slikarstvo, standardizacija pokreta, bona akcija ljudskih figura), ali je vrlo ranorazvijena karakteristina ikonografija prilagoena vlastitom ukusu i potrebama (umjetnost u

zoni izmeu realnosti i fantazije sa specifinom porukom)-na poetku utjee keramika korintske produkcije, kasnije ona atike, jonske produkcije-jedna od karakteristika slikarstva u grobnicama je da one kombiniraju prikaze iz stvarnogivota s mitolokim motivima, a sve u funkciji stvaranja specifine poruke (oko 400-te g.vesele scene zamjenjuju turobne scene, demoni - povijesne prilike. Dok je etruanskacivilizacija na vrhuncu, kraj 7., 6. i 5. st., vladaju vesele scene)-najvanije grobnice potjeu iz Cerveteria, Tarkvinije, od ostalih je bitno svega nekolikogrobnica koje su bile oslikane u unutranjosti - uglavnom grobnice koje imaju reljefnudekoraciju pri emu su ti reljefi vrlo cesto bili bojani-Tarkvinija i njegova nekropola Monterozzi je glavni i najvei izvor s kojeg potjeu skoro svenajvanije oslikane etruanske grobnice


21/72

www.sajt.com.hr

kraj orijentalizirajueg perioda i rani arhajski period

Tomba Campanna iz oko 600.g.-kraj Veja, otkrivena 1843.g.-najstariji sauvani primjer od kojeg moemo pratiti razvoj etruanskog zidnog slikarstva

-jednostavan tlocrt, usjeena u tlo-ima predsoblje i sepulkralnu odaju u produetku-scene su prikazane sa strane ulaza u tu odaju-2 inaice istih motiva - dolje prikaz divljih maki, fantastinih bia izduenih nogu, tipinoza orijentalizirajuci period-za gornji dio strunjaci pretpostavljaju da je najstariji prikaz lova u etruanskom slikarstvu-inovacija - davanje primata tematski preciziranim anr scenama, ali ne takvim scenama koje

priaju cijelu pricu i donose imena prikazanih ljudi (scene lova, banketa...)-takve generalizirajue anr scene su ipak modernije od orijentalizirajuih prethodnika

Grobnica pantera kraj 7, poetak 6. st.pr.Kr. (oko 600.g.)

-najstarija oslikana grobnica na nekropoli Monterozzi, otkrivena 1971.-jednostavne kompozicije, sastoji se samo od 1 prostorije-grobna odaja duzine 5 i irine 2,5m, visina 2,5m; fresko tehnika-na stranjem i ulaznom zidu su scene koje su tipine za orijent - Na stranjem su zidu

prikazane 2 velike make u profilu, postavljene kao nosai monstruozne glave pantere. nazidovima sa strane ulaza dvije make predstavljaju uvare svijeta mrtvih. Trake na lateralnimzidovima pokazuju da je grobnica ostala nedovrena-s jedne strane simboliziraju podzemni svijet, a s druge tite pokojnike od zlih sila - poznato iu grkoj umjetnosti

-Boccanera ploe-terakotne tanko obukane ploe s prethodnom skicom figura i openito dekoracije-pojavljuju se u razliitom kontrastu ali je tehnika grka-2 najvanija seta ploa s velikim figuralnim scenama potjeu iz grobnica (uvaju se uLouvru i Londonu)-Boccanera set sastoji se od 5 uspravnih ploa originalno apliciranih na zid. Najmanjesu 3 bile jedna do druge i predstavljale kontinuiranu dekoraciju-figuralni friz stoji na dekorativnoj zoni vertikalnih traka naizmjenino bojanih crvenoi bijelo. Ploe iskazuju tee forme i trend prema monumentalnosti-veina ih se datira u 6. st.pr.Kr

rani i srednji arhajski period oko 550.g

-najavljuje novi sistem oslikane dekoracije araniran u nekoliko superponiranih (postavljenihjednih iznad drugih) traka (frizova) uokolo zidova. Ta inovacija uvodi princip kontinuiranogfriza koji se zadrao sve do kraja Carstva-novi tip fresko slikarstva korelira s poetkom produkcije crnofiguralnih posuda u Vulciju ivrhuncem oboavanja grke mitologije


22/72

www.sajt.com.hr

Grobnica bikova (Tomba dei Tori)-otkrivena 1892., datira oko 540. g.pr.Kr.-glavna odaja - 4,31 x 4,52 x 2,52, stranja desna odaja - 3,26 x 2,52 x 2, stranja lijeva odaja- 3,47 x 2,52 x 2,10-3 prostorije - atrij i 2 sepulkralne odaje

-usjeena u tlo-atrij s klupama uza zidove koriten je u pogrebnim ritualima. 2 bika na frizu u atriju od kojihdesni nasre na 1 homoseksualni par, dok lijevi bik mirno promatra odnos izmeu mukarca iene. ene svjetlije puti, mukarci tamnije, smee-ispod freske je natpis imena vlasnika grobnice - Aranth Spurianas-izmeu 2 vrata je scena iz grke mitologije - Ahil sakriven iza fontane (bunara) u zasjedidoekuje Troila (Prijamov sin)-to je jedina scena iz grke mitologije prikazana na arhajskom zidnom slikarstvu Tarkvinije.Ona donosi legendu o Ahilovoj biseksualnosti i prikazuje da je izmeu Grka bila uobiajenaljubav istog spola-na vrhu bunara je akroterija u obliku 2 bijela lava

-na dnu je prikazano stablo ivota koje zavrava stablom bez listova i crnim vijencem kaosimbolom smrti-2 maslinova drva-na zabatima grobnice javlja se sfinga

Grobnica augura (Tomba degli auguri)-530. - 520. g.pr.Kr-otkrivena 1878.g., dimenzija 3,62 x 2,60 x 1,55m-nosi ime po 4 prikazane muke figure za koje se misli da su auguri-ostale figure koje su prikazane predstavljaju osobe koje sudjeluju u pogrebnim igrama u cast

pokojnika-scene vjerojatno neke pogrebne igre gdje prikazuje zamaskiranu osobu Fersa kako dri uze uruci. Uze je zakaeno na ovratnik psa, kada Fersu povue to uze avao na pseem ovratnikumu se zabode u vrat te se tako razbjesni i napada ovjeka pod kapuljaom-vrata izmeu 2 augura na stranjem zidu simboliziraju ulaz u podzemni svijet-podijeljena na frizove-donja traka ima funkciju nekog postolja, zatim ide srednja koju ispunjavaju ljudske figure ifigure ivotinja-gornja traka je ukras, na kraim stranama grobnice proiruje se u zabatna polja

Grobnica lavica oko 520.g.

-otkrivena 1871.-komora zamiljana kao ator od tkanine ucvrscen na drveni kostur ispod kojeg se nalazetijela pokojnika poloena na leajeve-pojavljuju se naknadno izraene nie, sto je karakteristino za etruanske oslikane grobnice,obino su etvrtastog ili polukrunog oblika u koje se smjetaju sekundarni ukopi-na zabatu glavnog zida prikazane su 2 heraldiki okrenute lavice, a ispod volutni krater okokojeg su plesai, plesaica je bijelo obojana a plesa crveno-prvo lateralni zidovi nisu bili ukraeni, tek kad je umro sin vlasnika grobnice, oslikani su naduim stranama. Sin je kremiran i postavljen u urnu u izdubljenu niu u zidu-na zidovima je prica o ocu i sinu-vlasnik je prikazan kako se odmara na lealjci, plesai i krater oko njega

-1. primjer portreta po kojima ce kasnije grobnice biti poznate


23/72

www.sajt.com.hr

Grobnica lova i ribolova 520./510. g.pr.Kr-otkrivena 1873.-jednostavni tlocrt, mali dromos, atrij, grobna komora-usjeena u stijenu-1. prikaz pejzaa u etruanskom slikarstvu i utjecaj jonskog stila bogate uporabe polikromije

-slika na duim stranama atrija prikazuje scene plesa, stabla a u zabatu je scena lova-u grobnoj komori je slika koja prikazuje morski pejza, brod s kojeg ribari bacaju mree-s desne strane je prackas a s lijeve jedan mladi koji skae ili biva gurnut u more-u zabatnom polju glavne odaje je prikaz scene banketa, zagrobne gozbe-otkrivene kosti ene i spaljeni ostaci mukog tijela

Grobnica barona 510. - 500.g.-naziv je dobila jer su je iskopala 2 njemaka barona, 1827.g.-jo se naziva grobnica utrke, tj. grobnica konja jer se vjeruje da se sve osobe koje su

prikazane u sredinjem frizu pripremaju za utrku ili sudjeluju ili pripremaju nagradu zapobjedu. Jedna ena dri kilix (sveenica?) s kojim ce nagraditi pobjednika

-na zabatnom frizu su 2 hipokampa (mitski konji sa repom ribe) praeni s 2 crvena dupina-u sreditu je slika ovjeka s pliticom koji obuhvaa malog sviraca frule koji stoje sueliceeni koja s potovanjem pozdravlja uzdignuvi obje ruke-desno i lijevo se nalaze konjanici-izmeu svakog lika je stablo, bogata vegetacija

Grobnica olimpijade 510.g.-otkrivena je 1958.g.-sa nekropole Monterozzi, opljakana je, skromni nalazi-prikazan je spektar igara od kojih mnoge evociraju olimpijske igre pa je odatle i naziv -

bacanje diska, kladiva, trkai, utrke kola i etruanske igre poput onih u kojima sudjelujeFersu-na dnu zida su naslikana vrata sa prolazom u Had

Grobnica bojanih posuda/bigamnih vaza kraj 6.st.-otkrivena 1869. g.-naziv po 3 posude od kojih su 2 oslikane-prikaz branog para na kline lealjci-mukarac dodiruje bradu svoje drage, sa strane su prikazi plesaa koji ih zabavljaju-zanimljiva je po detalju s malim stolom na kojemu se nalaze velike posude za pice-moe se usporediti sa grkim simpozijem

poetak klasine umjetnosti, subarhajski period

Grobnica triklinija 470.g.-otkrivena 1830.g., dimenzija 4,30 x 3,50 x 2,52 m-freske u loem stanju, prikaz 3 brana para na lealjkama-glavni motiv je banket u trikliniju (3 kline lealjke) na kraoj, stranjoj strani grobnice-scena banketa na kojemu sudjeluje nekoliko parova - to je dominantna scena-na lateralnim zidovima su prikazi plesa-u uglovima zabata se nalaze 2 make-na kraim stranama su prikazi konjanike igre

-dekorativnost i slikarska umjesnost upuuje na grkog majstora ili etruanskog majstorakolovanog u grkoj


24/72

www.sajt.com.hr

Grobnica leoparda 470. g.pr.Kr-otkrivena 1875. g.-3,52 x 3,30 x 2,16 m-naziv - po prikazu 2 leoparda u zabatnom polju-figure su prikazane vise naturalizirane po emu je ova grobnica i poznata

-na stropu - polikromna ahovnica i u sredini krunica-glavni zid - 3 kline, brani parovi-na lateralnim zidovima su scene plesa, banketa, gozbe-grmovi koji okruuju one sto sjede pri gozbi i one sto plesu nagovjetavaju rajski krajolik

Grobnica majmuna 480./470.g - Chiusi-otkrivena 1847.g., Alex Francois-u tlocrtu je krunog oblika, usjeena u stijenu-polikromne freske-naziv - prikaz majmuna na drvu u ulaznoj odaji-prikaz zagrobnih igara u cast pokojniku

-prikazuje da su takoer i ene sudjelovale u tim igrama - ravnopravnost

Grobnica s 2 grobne odaje-1. odaja - s kraja 5.st, 2. - iz 3.st.pr.Kr-1831-32.g.-na lokalitetu Villa Tarantola ???-grob 1 ima dupli friz, vrlo raskona s karakteristinim scenama-u obje zone su ukomponirane scene lova, ritmiko izmjenjivanje stabala i figura, stolovi s

piem

Grobnica plavih demona 380. g.-otkrivena je 1985. prilikom gradnje ceste-6,20 x 3,65 x 2,21 m-nekropola Monterozzi-naziv po prikazu 2 demona, jedan plave a drugi crne boje-prikazuje lovake scene i zagrobni banket sa 4 ili 5 parova na kline lealjkama kombiniranenovom temom pokojnikova odlaska na drugi svijet u kojem obitavaju strasni demoni-na desnom zidu je prikaz Haruna u brodu koji prevozi due i dri kljueve podzemnog svijeta-plavi demon je prikazan na stijeni sa 2 zmije u rukama a crni nasre na njega

Grobnica titova kraj 4.st.pr.Kr

-otkrivena 1870., Cerveteri, na cesti koja od Tarkvinije vodi prema moru-veliki i kompleksni helenski hipogeji sa 4 prolaza-naziv - stranji zid grobnice krase prikazi velikih okruglih titova, dekorirani i zlatni-prikazuje lanove Velcha obitelji-vlasnik grobnice Larth (ili Laris) sa enom Veliom koja mu dodaje jaje-iza njih su prikazani predci Lartha, uokolo likova se nalaze njihova imena

Francois grobnica 350.g.pr.Kr-otkrivena 1857.g., talijanski arheolog Alessandro Francois i francuski povjesniar Adolphe

Nol des Verges-nekropola Ponte Rotto u Vulci

-dromos, 3 prostrane komore i glavni dio grobnice - dvorana u obliku okomita slova T i 7 celakoje su sve osim zadnje trapezoidne


25/72

www.sajt.com.hr

-scene - iz grke umjetnosti i stvarne scene iz povijesne zbilje 4.st.pr.Kr., a to su ratovi sRimom, funkcija neke proturimske propagande-na lijevom zidu od ulaza - Ajax, Casandra, Fenix (Ahilov mentor), nestor kraj Pila-pokolj trojanskih zarobljenika, ljudska rtva Patroklu-etruanski bog podzemlja Vanth i Harun

-vlasnik je bio Vel Saties pa se jo po njemu zove "tomba dei Saties"

Grobnica orka/podzemnog svijeta-otkrivena 1868.g., nekropola Monterozzi-najvanija grobnica helenistickog perioda-2 odaje (Orca I - 470 - 450.g.; Orca II - 325.g.)-Grobnica orka je prvo bila sagraena u sredini 4.st. te je naknadno poveana-u 1. odaji (5,15 x 5,46 x 2,50)

-prikaz banketa koji je slabo sauvan-prikaz glave ene (Velia) - svijetli profil na tamnoj pozadini-krilati demon Harun - sa bradom i crvenom tunikom, plastom i munjom u ruci

-grob je pripadao Spurini i prisjea se bitke kod Sirakuze-u 2. odaji (11,5 x 11,0 x 2,18)

-prikaz Haruna, uvara grobnice, kiklop - prvo se mislilo da je to Ork, kad su tekotkrili grobnicu, a kasnije su otkrili da je kiklop-Had i Perzefora, ratnik Geryon - scena 1-Agamemnon u podzemnom svijetu i Tiresija - scena 2-Tezej pod prijetnjom demona - scena 3

Grobnica tifona 2-1.st.pr.Kr-otkrivena 1832.g.-rijetki primjeri slikarstva kasnog etruanskog perioda, pod rimskom vlau-jedna od najveih na nekropoli Moterozzi a pripadala je obitelji Pumpu-ima dugi dromos i 2 lateralne cele-osim Tifona prikazana su i druga podzemna boanstva (Lasa)


26/72

www.sajt.com.hr

6. Kronologija Etruanske umjetnosti

-prvo kreemo jo od Villanovskog perioda koji traje od 900. - 700.g.-starije eljezno doba-odgovara grkom geometrijskom razdoblju-Protovillanova

-kraj 11. i cijelo 10. st.pr.Kr-najstariji period etruanske kulture-pozzo grobovi -bunarski tip-grobni inventar -urne, niz malih metalnih predmeta-urne bikoninog oblika, ukras - urezivanje geometrijskih motiva-kasnije dolazi impasto keramika-bucchero tehnika

-mali keramiki modeli kuhinja-urne u obliku koliba - u bucchero, imapasto i drugim tehnikama

-geometrijske oslikane vaze - Caere, oko 700 - 650.g.pr.Kr-terakotna kanopska urna u obliku glave (ljudska protoma), Siena, 9. ili poetak 8.st-kasnovilanovska bucchero keramika - oko 700.g.

Orijentalizirajui period 700 - 600.g.-3 faze -I - 700-650.g.

-II - 650-630.g-III - 630-600.g.

I. faza -izostanak posuda s geometrijskom dekoracijom-pojava grobnica s odajom-Bokhorova grobnica u Tarkviniji

-importirane protokorintske i orijentalne umjetnine (feniki krug)-Bokhorova vaza - faraon iz 730.g.-egipatski faraon poslao posudu u obliku situle od zelenkaste staklene paste-impasto bikonina urna iz Bisenaje kraj Tarkvinije, 650.g-zlatna figuralna plastika - fibula iz Vetulonije

II.faza -vrhunac orijentalizirajue faze-uvene grobnice iz Etrurije-kulminacija trgovine s Bliskog Istoka (Feniani i Grci), animalni stil-poetak industrije proizvodnje bucchero keramike i metalna industrija-poetak skulpture - fragmenti iz Vetulonije-skulptura ene, ostatak kipa, Tomba della Pietrera, 640.g.

-zlatna igla s prikazom gospodarice ivotinja, zlato ukraeno filigranom-33 terakotne figurice-grobnica Regolini - Galassi - nalazi bronanih kola, srebrni pehar, uvena fibula,zlatna posuda, bronani plamenik na kolima, 8 bronanih titova, Bucchero boica sanatpisom, Bucchero pehar u punskom stilu, 33 glinene figurice

III.faza -pad fenike i prevlast grke trgovine - rezultat toga su grko-etrurski spomenici-grki stil etrurske orijentalne umjetnosti-razvoj domae produkcije po uzoru na grku - impasto keramika, bucchero-poetci portretne umjetnosti (kanopski portreti iz Chiusia)-grobnica Regolini - Galassi iz Cerveteria, Barberini i Bernardini iz Praeneste-kanopske urne (kanopske - u obliku protome pokojnika), osuarij, urna (Siena...), nekeoslikane, neke u bucchero tehnici


27/72

www.sajt.com.hr

-bucchero tehnika - pojavljuje se ve u kasno Villanovskom razdoblju; crna poliranaosnova (redukcijsko peenje), moda izraivana kao zamjena za luksuzno metalno

posude no ipak je bila na cijeni, ukraavanje - najee peatiranje-terakotni osuarij-Barberini grobnica - punski pehar od bjelokosti

-pozlaeni bronani kotli na postolju -grifoni i sirene-ruka tita - bronca presvuena srebrnim limom-predmet u obliku kriza na kojem su kipii fantastinih ivotinja i ljudi

-piksida od bjelokosti - Chiusi, ukraena je s 4 friza koji su odijeljeni trakama palmeta-bronani vr -jajolika posuda s visoko zaobljenom nogom, 3 konjska protomena naruki-piksida u obliku tronoca - ptice-hidrija - Kastor, Helena, Poluks, Caere, 650.g-zaljubljeni par, Caere, 625.g.

-Aristonos, Caere - oko 625.g. grki majstor u Etruriji-Slikar bradatih sfingi - 7.st, Etrurija, etruansko-korintska vaza

Arhajski period 600 - 470.g

-vrhunac - po politikoj dominaciji-3 faze -I - 600. - 550. - rano arhajsko doba

-II - 550. - 520. - srednje arhajsko doba-III - 520. - 470. - kasno arhajsko doba

I. faza -prevlast grko korintske umjetnosti meu importom-pojava zidnog slikarstva (Cerveteri, Veii)-nadgrobni spomenici s figuralnim prikazima-pojava arhitektonske terakotne dekoracije-kamena skulptura iz Vulcia - 590.g. (stele, ene iz Izidine grobnice (bronana bista,oko 600.g.))-terakotni friz na Forum Romanumu, 575.g-reljefne vratnice iz Tarkvinije, 530.g.-prevlast kopnenih gradova Sjeverne Etrurije-Chiusi - kamena skulptura, kanopske urne-stela Aula Tita - Volterra, 6.st., ratnik u profilu, prva stela s cijelom ljudskom figurom-kentaur iz Vulcia, 600.g., ____ - meki vapnenac-kanopske urne

II. faza-snani grki jonski utjecaji, ali ne kroz prevlast, te vrste importa (putujui umjetnici,

moda Fokejci?)-etruani se sire u padsku nizinu na Kampaniju (savez 12 etr. gradova)-nestanak ranijih formi etrurske popularne (narodne) umjetnosti-slikarstvo i reljef vodee forme umjetnosti (stele iz Fiesole, cipusi iz Chiusia)-sve vea vanost srednje i june Etrurije (Vulci - srediste metalne industrije)-poetak etruanskog slikarstva na vazama (Pontske vaze - Vulci, Ceretanske hidrije)-procvat zidnog slikarstva (Cerveteri, Terkvinija, grobnica augura, bikova)-Pontske vaze - etruanske crnofiguralne posude, 540 - 520.g., puno majstora pod

pseudonimima-slikar Silena - Ahilo i Troilo, amfora, 540/530.g, Vulci-Parisov slikar - A strana Parisov sud, 530.g.

-ojnohoa - simpozij, sfinge s grifonima, 520.g.-Ceretanske hidrije - posude za vodu


28/72

www.sajt.com.hr

-Slikar orla - Heraklo u borbi protiv lemske hidre, Kerber i Euristej, 525.g.-bronana kola s dijelovima bjelokosti, Monteleone kod Spoleta, blizu Perugie, 530.g.-prikazana boica Tetida kako predaje Ahilu oruje, 530.g.

III. faza-najprosperitetnije razdoblje etruanske umjetnosti-vrijeme uvenih sarkofaga iz Cerveterija

-Apolonova grupa iz Veja-pojava crnofiguralnih slikara - Mikali slikar (510 - 500)-pojava provincijalnih umjetnosti-statue - Tarkvinija - titovi sa glavama lavova-sarkofazi, Cerveteri, kraj 6.st.pr.Kr - nekropola Banditacia, uvaju se u Britanskommuzeju, Vila Giulia-pojam sarkofaga u Etruriji ne mora znait da su unutra bile kosti pokojnika, mogueda bude pohrana urne s pepelom-u Chiusiju i Vulciju imamo manje urne sa motivom pokojnika koji lee na lealjci -izraeni od dva dijela-prevladavajui utjecaj antikih prototipova na sva podruja etruanske umjetnosti,

posebice na keramiarsko slikarstvo-podjela na vise provincijalnu umjetnost na sjeveru (kamene stele i cipusi iz Chiusia iFiesole) i nove vodee centre u srednjoj i junoj Etruriji (Vulci - namjetaj, tronoci,kandelaberi, statuete)-daljnji razvoj zidnog slikarstva (grobnica Barona, Lavica, Lova i ribolova)-rastua vanost skulpture u kamenu, bronci i terakoti koliko po broju toliko i kvaliteti-kasno crnofiguralne amfore - Vulci - 2 atributirane slikaru Mikalu (510-500) -

posveene Dionizu, mitski prikazi, sportska takmienja

Klasini period 480. - 300.g

-3 faze -I - 480. - 450. - prijelazno razdoblje - post-arhajsko i proto (rano) klasino razdoblje-II - 450. - 400. - pravo klasino doba/visoka i bogata klasika-III - 400. - 300. - kasno klasino doba

I faza -bitka kod Cume (474.g.) - etruani su potueni od strane sirakuskih Grka-osamostaljenje Kampanije i Lacija-poinje izoliranje i povlaenje na sjever, prekid kontakata s Grcima-mali broj spomenika u odnosu na prethodni period-pojava ogledala s ugraviranim figuralnim prizorima-crno i crvenofiguralna imitacija grkih slikanih vaza-nastavak izrade reljefne skulpture u unutranjosti (cipusi iz Chiusia i stele iz Fiesole)

-skromni ostaci terakotne skulpture i arhitektonske dekoracije (fragmenti iz Veja)-prijelaz na etrursku umjetnost-zidno slikarstvo je glavna forma - Tarkvinija, Chiusi-bronane statuete i pribor visoke zanatske kvalitete

II faza -1. etrurske vaze u pravom crvenofiguralnom stilu-otpada popularnost slikanja u grobnicama-nastavak produkcije fine bronce i bronanih pribora-masovno sarkofazi u kamenu-terakotne skulpture u gradovima u unutranjosti-Sarkofag Amazonki - borbe grka i amazonki, Tarkvinija, fresko slikarstvo-Sarkofag iz Cerveterija - vapnenac, 5.st, pokojnik lei na poklopcu

-Sarkofag urna - pokojnik i enski demon s krilima, Vanth - genij smrti, oko 400.g.-crvenofiguralni stil - Slikar Londona - 420. - 400 - krater, Apolon, Zeus i Hera


29/72

www.sajt.com.hr

III faza-razvoj kamenih sarkofaga Tarkvinije (na stranicama prizori u reljefu, na poklopcuportretirani pokojnik)-pojava vrhunske bronane monumentalne plastike (Mars iz Todija, Himera izArezza...)-procvat crvenofiguralnog slikarstva, industrije bronanih predmeta (posebice

ogledala), kamenih reljefa (stele iz Felsine, antropomorfne urne iz Chiusia)-zidno slikarstvo Tarkvinije i Orvieta-kultna ekvivalencija cijele Etrurije i koherentni napredak-nastavak razvoja svih tipova spomenika iz prethodnog razdoblja uz samo jednunovinu - pojava ugraviranih prenestanskih cista (350.g.)-nadgrobna stela iz Bologne, oko 350.g.-sarkofag Velthura Partunusa, bojani mramor, 480 - 320.-crvenofiguralno slikarstvo - Alkestin slikar 360. - 340.g. - mladi na dupinu svira

flautu, crvenofiguralni stamnos-Nazzano slikar 360.g.pr.Kr - falisanski volutni krater, Atena i Posejdon-Chiusi grupa - kantaros u formi jedne ili dvije glave (u obliku Janusove glave) druga

polovica 4. st.pr.Kr, pehar oblika satirove glave s 1 drskom-Hesionin slikar, druga polovica 4.st, kelebe-2 posude iz Spine - zvonoliki pehar i etruanski vr jadranskog tipa - 4./3.st.-Mars iz Todija, 4.st - tehnika izgubljenog voska-Himera iz Arezza - posvetni natpis Tiniji na prednjoj desnoj nozi, 4.st-bista tzv. Bruta - oko 300.g.pr.Kr

Helenizam 300. - 100.g.pr.Kr

I. Etrurski helenizam 300. - 200.g.pr.KrII. Etrurski helenizam 200. - 100.g.pr.Kr

I. faza -dualizam izmeu internacionalno orijentirane helenistike umjetnosti (gravirani grkimotivi na bronanim ogledalima) i umjetnost kucne orijentacije (sarkofazi i zidnoslikarstvo)-masovna izrada urna s jednim pokojnikom na poklopcu (rezultat sociolokih

promjena - zajedno se pokapaju zemljoposjednici (patroni) i njihovi klijenti)-pojava grobnica sa tukatiranim reljefima (Grobnica bojanih reljefa u Cerveteriju,tukaturom izvedeni ukrasi, 3.st.pr.Kr.)-brojni primjeri bronanih ogledala, na stranjoj strani je mitoloka scena + njihovekutije koje se mogu otvoriti, 3.-4.st.pr.Kr

-Paris, Hektor i kasandra, bronana kutija za ogledalo, 4.-3.st.-Parisov sud, bronana drska ogledala-pravokutna bronana cista, 3.st

II. faza -potpuna helenizacija osim na podruju slikanih grobnica gdje je zadran domacirepertoar motiva-statua - orator, Pila kod Perugie, oko 90.g., na rubu toge je natpis kome je posveena-sarkofag s imenom Laris Pulene iz Tarkvinije, 2.st.pr.Kr, ispod sebe ima svitak-zabat hrama iz Telamona, 2.st.pr.Kr, "Sedmorica protiv Tebe", zatvorenog tipa(etrurski zabati su veinom otvorenog tipa), Arheoloki muzej Firence-sarkofag s imenom Cecina, Volterra, natpis na latinskom, 1.st.pr.Kr-zabat iz Lunija, 2.st., A i B, terakota (tipini etrurski motivi a prikazi su helenistiki)

-urna s imenom Larthia Cracnel, Volterra, 2.st


30/72

www.sajt.com.hr

Povijest najvanijih otkria-1857. - Alessandro Francois otkriva grobnicu u Vulciju koja ce po njemu dobiti ime i freskekoje izmeu ostalih obraduju teme iz najranije rimske povijesti (Servije Tulije/Mastarna iCelije Vibenar i dr.)-1870-ih - R.Lanciani i M.S. De Rossi nadziru graevinske radove na Eskvilinu i prikupljaju

iskopani arheoloki materijal (nije rije o pravim arheolokim istraivanjima)-1898. - Giacomo Boni otkriva arhajski cipus s natpisom ispod ploe Lapis Nigera, na mjestuna kojem je prema tradiciji bio pokopan 1. rimski kralj Romul-1902. - 1911. - A.M. Coliai otkriva dvojne hramove ispod i pokraj crkve San Ombono, aispod njih ostatke arhajskog hrama i povezuje ga s hramom Mater Matute kralja Servija Tulija

Problemi arheolokih istraivanja-Hram Kastora i Poluksa - prema Liviju hram je posveen 484., a prema novijimistraivanjima u zapuni postolja mlaeg republikanskog hrama su otkriveni fragmenti tipaJuno Sospita (glave Satira). Oni su na Palatinu mogli doci sa strane (2 su slina fragmentaotkrivena na Palatinu, 1 ispod bazilike Julije). Arheoloka istraivanja tako nisu potvrdila

dataciju u poetak 5.st.pr.Kr.-Hram Jupitera Kapitolijskog - vrijeme gradnje Livije stavlja u vrijeme Tarkvinijevaca a

posvetu u 509.g. Temelji su raeni od rimskog tufa, imaju manje blokove u dnu i vee navrhu, sto govori u prilog poetka i prekida gradnje. M. Horatius koji ga je posvetio 509.g.mogao bi biti iz 378 - 376.g.-Upitna je i datacija hrama kraj San Ombona kao i hrama Fortune i Mater Matute


31/72

www.sajt.com.hr

7. Rim

-kronologija -monarhija - 753.g. - 509.g.pr.Kr - godine iz rimske predaje, ne znaci da sutone, neki povjesniari misle da je do povlaenja dolo malo kasnije...-republika - 509.g. - 27.g.pr.Kr - Oktavijan od senata dobio titulu augusta -uzvienog, postao prvi princeps-carstvo - 27.g. - 476.g. poslije Kr.

Doba kraljeva

-promatra se preko pisane predaje, npr. Tit Livije: "Ad Urbe Condida" (Od osnutka grada) - tuspominje sve rimske kraljeve od Romula do Tarkvinija Oholog1. kraljevi Sabinsko-latinskog podrijetla:

1. Romul 753. - 715.2. Numa Pompilije 715. - 673. -reforma kalendara, gradi Janov luk i Vestin hram

3. Tulije Hostilije 673. - 642.4. Anko Marcije 641. - 617.2. Etruani:

5. Lucije Tarkvinije Prisk 616. - 579. - poeo graditi Kapitolijski hram-sagradio most na Tiberu, luku u Ostiji, kanale i hramove-zapoeo graditi Servijev zid

6. Servije Tulije 578. - 535. - uvodi diferencijaciju i razrede-grad podijelio na 4 regije-gradio Dijanin hram na Aventinu

7. Tarkvinije Oholi 534. - 509. - ustankom izbaen s vlasti-dovrio Kapitolijski hram, Cloacu Maximu, izgradio Circus Maximus

kronologija Einara Gjerstada (1897. - 1988.)-po njoj se datiraju grobovi-od 10. - 6.st.pr.Kr-vana je zbog vieslojnosti nekropole na Forum Romanum-u

I faza - 1000. - 900. g.pr.Kr-kraj bronanog doba (finalna bronca) i poetak eljeznog-na podruju Lacija latini prakticiraju incineraciju u posudama ili urnama, nekad uobliku kolibe, koje zajedno polau u dolije-keramika nije dekorirana

II faza - 900. - 770. g.pr.Kr

-novi tipovi posuda i fibula pokazuju kontakte s Etrurijom i Kampanijom-2 faze 1. prevlast incineracije - IIa

2. prevlast inhumacije - IIbIII faza - 770. - 730. g.pr.Kr

-pojava uvozne grke geometrijske oslikane keramike - pojava lokalnih imitacija-pojava malih metalnih proizvoda-pojava bogatih grobova s luksuznim prilozima - vladajua aristokracija

IV faza - 730. - 580/570. g.pr.Kr (istocnjacki, orijentalizirajuci period)-u cijelom Laciju prisutna je etruanska keramika (bucchero)-prisutna grka keramika (protokorintskog podrijetla)-luksuzni orijentalni import-najstariji pisani dokument - Preneste fibula, oko 675. g.pr.Kr-ostaci najstarijih fortifikacija u Rimu otkriveni 1987. na Palatinu


32/72

www.sajt.com.hr

Rim

-na posebnom poloaju rijeke Tiber (plovno sve do Rima) - tuda su bile vane i kopnene vezei tu je sigurno iao i put soli (Via Salare)-7 breuljaka - Kapitolij, Aventin, Palatin, Eskvilin, Kvirinal, Celiji, Viminal

-najmanja 2 breuljka, Kapitolij i Palatin, najblii su Tiberu i oni su na poetku vaan dioprice - 1. selo na prostoru Rima je bilo na tim breuljcima (npr. lokalitet San omobono nakojem su pronaeni ostaci prapovijesne, apeninske keramike - zavrila ovdje u sekundarnomkontekstu, najvjerojatnije potjee s Kapitolija)-Tiber - granica izmeu Lacija i Etrurije-pojava incineracije, naseobinske arhitekture (primitivne kolibe), pojava u 7. i 6. st.pr.Kr.nekih tipino etruscanskih oblika umjetnosti - logino, nastavak razvoja jo iz villanove-Rim je nastao udruivanjem vise sela - tako je nastala urbana cjelina-za vrijeme Trajana Rim je imao oko 1,5 milijuna stanovnika (srednji vijek oko 50 000, danasoko 3 milijuna)-arheoloki podaci potvruju da je 1. naselje bilo na Palatinu jer su sauvani pravocrtni ostaci

drugog naselja koje se u 8.st.pr.Kr. siri - Rimljani vjerovali da je prvo naselje povezano sRomulom, nazivali su naselje Roma quadrata (cetvtasti Rim) - breuljak doista ima blagoetvrtasti oblik.-Kvirinal u 8.st. naseljavaju Sabinjani (u mitologiji prica o otmici Sabinjanki)-na taj nain je nastalo sire naselje za koje se u pisanim izvorima spominje kao Septimonium(7 breuljaka) - ova prica nije sasvim tona jer su neki breuljci naseljeni tek kasnije-najreprezentativniji spomenik tog razdoblja se naziva Servijev zid (Rimljani vjerovali da ga

je sagradio Servije Tulije u 7.st., ali nema veze s njim, datira kasnije, u 4.st.) - prepoznatljivpo velikim kvadratnim bunjama od kamena tufa-sirenje grada je ilo od urbs kvadrate - Septimoniumu-Servijev zid - Aventin - na taj je nain dobio forum kojim je doekao republiku-novija istraivanja govore da je Forum Romanum bio nasipan

Palatin-mjesto gdje sve poinje-na Palatinu je bila spilja u kojoj je pastir Faustul otkrio vuicu gdje je dojila Romula i Rema-Lupercal - svetite, naen skeniranjem 2008. na podruju domus Flavije na dubini od 7m-prema Liviju i nekim drugim piscima tu je Romul zaorao plugom granice prvog naselja iubio brata jer je preao tu granicu-potvreni tragovi naselja (2 sela - J i S) od 10.st.pr.Kr. (kraj bronanog doba). Tu su

pronaeni ostaci grobova (nekropola) koja je potisnuta rastom naselja sve do Forum

Romanum-ostaci koliba i otvorenog trgovita, ostaci utora za hram, zidovi koliba od gline ili blata-upitan tlocrt zajedno s urnama s Forum Romanum otkrivaju kako su izgledale te nastambe-podnice - usjeene u ivac od kamena tufa-pacetvorinasti oblik-kanali za drenau - 9/8.st.pr.Kr-ostaci cisterne - 7 ili 6.st.p.Kr (arhajski period)

Sepulkretum - nekropola na Forum Romanum-20x10m s 41 grobom-od 4 faze sve su ovdje potvrene

-neposredno pokraj hrama Antonina Pia i Faustine starije (Faustina mu je ena, taj hram iz2.st. je jedini preostao na Forum Romanum-u)


33/72

www.sajt.com.hr

-Giacomo Boni je zapoeo sondiranje i otkrio cca. 40-ak grobova, poetak 20.st-paljevinski grobovi (urne u obliku kolibe) - 14 (13 u pozze, 1 u fossu)-inhumacijski grobovi - 24, veinom djeca, ukopi usjeeni u tlo, u obliku rovova-manji broj nalaza pripada najranijoj fazi, veinom pripadaju IIa i IIb fazi (oko 900. - 700.g.)-najraniji ukopi su pozzo grobovi (moe biti jednostavan, ukopan u zemlju i pokriven nekom

ploom, moe biti urna u obliku kolibe koja se sa ostalim prilozima polaze u veliku doliju,jama obzidana te je unutar nje postavljena velika kamena dolija) - urne sline onimaotkrivenim u Etruriji-grob C - mladi, rani pozzo grob, period IIb, minijaturne posude sadravale su komade ovce,svinje, sol... 3 vee za vodu, vino, mlijeko...-grob A - prvi otkriveni grob, mukarac, bikonine urne u doliji

Eskvilin - nekropola-preko 80 grobova od kojih su gotovo svi inhumirani-najstariji sloj - rani pokopi u fosse, 2. sloj - grobne odaje, sarkofazi

Kvirinal - nekropola-5 grobova - 1 paljevinski, ostali inhumirani-raniji ukopi su pozzo grobovi (IIb), bunarski grobovi-pozzo grob s urnom u obliku kolibe (IIb)-ukop s urnom u obliku kolibe, period III - iam kao prilog kuhinjski pribor-ukop s Kvirinala - terakotni sarkofag-u IV fazi se nekropola na F. Romanum-u poinje polako naputati, javljaju se oslikane

posude s geometrijskim oblicima - lokalne imitacije grke oslikane keramike

-najbrojnija grupa zeljeznodobnih kuca, njih oko 30, se nalazi u Lanuviju-ovalnog su ili pravokutnog oblika, a ovalne doseu dijametar od 10m, primjetni su i tragoviobnavljanja-djeji ukopi ponovno su otkriveni unutar naselja-sline graevine donosi i Ardea i Fierna-u istraivanju Sepulkretuma, Boni - nekoliko malih humaka zemlje s ostacimakarboniziranog drveta - kraj 7.st.-Murla kod Siene - najstariji objekt velikih seoskih kuca

-pravokutni kompleks dimenzija 60x60m-ima 4 bloka prostorija koja okruuju sredinje dvorite-3 strane dvorita okruuje kolonada, a s etvrte je moda bilo manje svetite-datirano je oko 575. ali je imalo prethodnika iz 7.st koji je uniten u poaru

-ravan i zaobljen krovni crijep, terakotne figure postavljene na hrptu krova i elementfriza s prikazima banketa, konjske utrke, svadbene procesije i zbora sjedeih i stojeihfigura-pitanje - rezidencija ili hram? - moda rezidencijski objekt zbog slinih nalaza krovneterakote i friza na gradskim kuama u Acquarossi

Kapitolij-ispod Kapitolija, na lokalitetu San Omobono se u poremeenim slojevima pojavljuju ostaciapeninske keramike (14. i 13.st.pr.Kr) - ti ostaci doli s Kapitolija-2 dijela breuljka od kojih se jedan naziva Arks (tu je kasnije podignut hram Junone Monete)i on se na neki nain smatra akropolom, a na drugom dijelu je stajao najvei i najznaajniji

hram etruanskih karakteristika - hram Jupitera Kapitolijskog-najstariji poznati etruanski hram je sa lokaliteta San Omobono, a najvei je na Kapitoliju


34/72

www.sajt.com.hr

Kapitolijski hram-poinje ga graditi Tarkvinije Prisk, dovrava Tarkvinije Oholi-umjetnici iz Veja (Vulci)-na hramu je bila terakotna kvadriga

-JI ugao temelja se danas nalazi ispod Pallazzo Conzervatori-pravokutni oblik, cca. 55x60m-6 stupova na proelju, karakteristian sistem greda koje pokrivaju 3 cele-hram s 3 cele i alama-hram je dovren u vrijeme poetka Republike 509. g.pr.Kr., obnavljan 82.g. n.e.-odande potjeu i fragmentirane skulpture od terakote, npr. terakotna glava (mogueJupiterova hrama iz oko 525. - 500.g.pr.Kr)-uz terakotne statue i kvadrigu, samih temelja i neto malo terakotne dekoracije o njemu se nezna nita jer je obnavljan vise puta - 1. put poetkom 3.st.pr.Kr - terakotni akroteriji i kvadrigazamijenjeni su bronanim, zatim u doba Sule, Domicijana... - svaki put je bilo svemonumentalnije i ljepe zdanje

Cloaca Maxima-jedna od prvih kanalizacija-nije sluila samo kao kanalizacija nego i kao golemi drenani kanal-u kasnom 6.st Tarkvinije Oholi us___ ga je zidovima i tako isuio prostor na kojem je kasnijeizgraen Forum Romanum-odvod je natkrovljen 184.g.pr.Kr za vrijeme konzula Katona Starijeg-bila je sagraena od peperina, sa volutama, poploena blokovima ??lave??-nad otvorom Cloace se na Forum Romanum-u nalazilo svetite Venere Cloacine

San Omobono-crkva posveena srednjovjekovnom svecu, a za vrijeme Mussolinija su do nje otkrivena dvahrama blizanca (rana republika), a ispod tih hramova su ostaci etruscanskog hrama (najstariji)-najstariji etruanski hram je povezan sa Servijem Tulijem, a pisana predaja na tom mjestuspominje 2 hrama - hram Mater Matuta (zatitnica trgovaca, moreplovaca) i boice Fortune-tu je bilo trgovite za vrijeme Etruana-taj je prostor kasniji Forum Boarium-3 faze:I. faza - kraj 7.st. - 550g.pr.Kr - samo oltar, bez hrama + etruanski natpis

II. faza - 550. - 530.g. - uz taj se oltar gradi hram Mater MatuteIII. faza - obnova hrama, gradi se nova arhitektonska dekoracija

-s padom Tarkvinijevaca 509.g.pr.Kr. hram je potpuno naputen, nove graevinske aktivnosti

se obavljaju tek za nekih 100 godina-2 zanimljive kultne statue - jedna 100% pripada Heraklu, a druga ili Minervi ili Fortuni (poposveti koja se spominje u izvorima bi trebala bit Fortuna, ali po ikonografiji, Minerva)prirodne veliine, akroteriji, smee oslikana terakota-bogati ostaci terakotne dekoracije sa zabatnih polja, u ulozi sime, dio kapitela, dijelovi glavakoje su sluile kao antefiksi-nalazi - 3 grafita na ulomcima posuda, 1. na etruanskom, 2. na latinskom, a 3. jenepoznatog podrijetla-taj hram je stariji od Kapitolijskog, svjedoanstvo je o ranoj nazonosti Etruana u Rimu-hram u Satricumu je stariji od najstarijeg etruanskog hrama


35/72

www.sajt.com.hr

Zgrada Regija, Forum Romanum-jedna od najstarijih graevina-veza sa funkcijom Rex, bilo da je rije o pravom kralju ili rex sacrorum (vrhovni sveenik)-predaja kaze da ju je izgradio Numa Pompilije u funkciji prijestolne dvorane u kojoj kralj

presjeda kao pontefix maximus

-u njoj su se uvali razliiti tekstovi vani za vjerski ivot (molitve), kalendar sa sveanimprocesijama, zakoni...-u tlocrtu - priblino trokutasta graevina-izmeu Vestinog hrama i hrama Antonina Pia i Faustine Starije-najranija graevina od 7.st.pr.Kr.-4 faze izgradnje:

-I. faza - kraj 7., poetak 6.st. - dvorite s portikom i 2 odaje-II. faza - sredina 6.st.-III. faza - druga polovica 6.st-IV. faza - 540. - 530.g.pr.Kr

-unikatne terakotne ploe za oblaganje, orijentalizirajuci period

-pehar na kojem se pojavljuje titula rex-fragmentirani terakotni reljef, tzv. Minotaurov friz - orijentalizirajui period, III. faza

Comitium, Forum Romanum-centar politikog ivota u doba Republike-danas se nalazi izmeu kurije Julije i slavoluka Lucija Septimija Severa-vise puta rekonstruiran-objekt koji je bio slubenog i vjerskog karaktera-pokraj hrama auguri promatrali let ptica-utvrena 3 sloja arhajskog komicija-dio Komicije je Kurija - sjedite senata

-dananji oblik potjee iz razdoblja tetrarha, u doba Dioklecijanaposljednji je put rekonstruirana, ali je ona kao zgrada mnogo starija

-nalazi -I. sloj - 600.g.pr.Kr. - poploenje sredinjeg trga-II. sloj - 570. - 550.g. - obnova nakon poara, korespondira s izgradnjom kurije iLapis Nigera

Vulcanal, Forum Romanum-blizina kurije-mali hram posveen bogu Vulkanu-otkriven 1899.g

-sastoji se od - otvorenog oltara u obliku potkove, stupa za statuu i natpisne stele poznate kaoLapis Niger

Lapis Niger-Giacomo Boni-najstariji rimski natpis napisan latinskim tekstom, uklesan na steli etverokutnog oblika-stela, tekst s poetkom oko 570. - 550.g.-2 faze izgradnje tog svetita, III. faza - obnova za vrijeme Sule, 1.st.pr.Kr-oltar je iz oko 350. - 300.g., ali je zamijenio stari-neka vrsta malog svetita - nalazi zavjetnih figurica, ivotinjskih kostiju-sauvano - baza oltara, baza stupa i donji dio stele


36/72

www.sajt.com.hr

-ne znamo pravu funkciju tog teksta, spominju ga i neki rimski pisci i navode da je modaoznaava grob Romula, neki spominju pastira koji ga je pronaao - Faustula, neki i kao groboca Tulija Hostilija-tekst ide na sve 4 strane i nije cjelovit-donosi posvetu koja ukazuje na svetost tog prostora i negdje se spominje Rex

-posto se nalazi u blizini komicije, pretpostavlja se da su tu obavljane ritualne rtve-pisan je bustrofedon tehnikom (osim desno, lijevo, desno... moe biti i pisan po vertikali -gore, dolje, gore...) i latinskim jezikom koji je mjesna s grkim

Vestin hram, Forum Romanum-Carandini istraivao 2001. - 2006.g.-prvi put dovren u 7.st.pr.Kr, a ono sto se danas vidi je iz 2.st (193.g.) iz doba SeptimijaSevera-korintski stupovi na zasebnim postoljima, u punom volumenu-kruni podij prekriven mramorom-otvoreno stubite

Terakotne dekoracije-jedna od najpoznatijih - terakotna ploa u funkciji friza koja je stajala unutar jedne grobnice-fragment friza s jahaem (na kojoj nema jahaa jer nije sauvan, vidi se konj, koplje,

perjanica...) - kod Lapis Nigera, 6.st.pr.Kr

Fortifikacije-istraivanja A. Carandinija (jedan od najpoznatijih istraivaa grada Rima u posljednjevrijeme - radio na istraivanju prvih naselja u Palatinu, Vestinu hramu, vodi istraivanja nasjevernoj strani Palatina) i A. Grandazzija na S padini Palatina od 1985.g. iznijela su sloenustratigrafiju s ak 4 sukcesivne faze u izgradnji zidova:

1. oko 550. - 530.g.2. oko 600.g.3. oko 675.g.4. oko 730. - 720.g.pr.Kr

-svaki put je obrambeni sustav bio izgraen po slinom sistemu-princip fortifikacija koji se sastoji od dubokog jarka (fossa) i visokog nasipa zemlje (ager),kopanjem jarka se zemlja nasipa na jednu stranu - cijeli sustav poloen tako da ide padinama

breuljka a prostori izmeu breuljka se brane dodatnim nasipima, drvenim palisadama-Servijev zid (4.st.pr.Kr) je razvijena varijanta koja je poboljana zidom od tufa-grad Ardea - juno od Rima, ima dobro sauvane fortifikacije i danas

-na mjestima izmeu breuljaka kanali su bili premoivani drvenim mostovima


37/72

www.sajt.com.hr

8. Rimsko graditeljstvo republikanskog razdoblja

-za najranije rimsko graditeljstvo karakteristini su lokalni kameni tuf za monumentalnegraevine i javne radove, te opeka, zemljani zidovi obloeni ilovaom, drvo i terakotni ukrasi-materijali - novo-dovodi se do savrenstva beton - smjesa ljunka i tenog vapna ojaanavulkanskim pijeskom (pozzolana)-beton se obino s vanjske strane oblagao manjim nepravilnim kamenjem - opus incertum-beton su poznavali i Grci ali bez pozzolane-donja granica upotrebe betona je oko 150.g.pr.Kr - ve bio posve razvijen i u irokoj uporabi.

Novija istraivanja su potvrdila da je krajem 3.st.pr.Kr (Pompeji, Kosa) beton s pozzetomzamijenio starije konstrukcije od ljunka-najkasnije poetkom 2.st.pr.Kr beton, opus incertum i bavasti svodovi su uzeli maha i uRimu (ostaci graevine JZ od Aventina - Porticus Aemilia - podignuta 193.g.pr.Kr irekonstruirana 174.g.pr.Kr). Javna arhitektura 2. i 1.st.pr.Kr uglavnom nije poznavala

mramor. Javne su se graevine sve do Augustova doba uglavnom gradile od tufa i travertina.Zidovi i drugi arhitektonski elementi raeni od tih materijala obino su se prekrivalitukaturom i bojali. Sve do kraja Republike ostali su popularni i ukrasi od terakote.-1. mramorni hram u Rimu bio je hram Jupitera statora. Jedan od najinteresantnijih primjeratakve arhitekture je Vestin hram, koji je stajao na forumu Boariju. Iako su iza 100.g.pr.Kr.luksuzi u Rimu i upotreba mramora postajali sve oitiji, nastavljeno je s gradnjom od kamenai drva

-tek krajem 3.st situacija u graditeljstvu se mijenja jer Rimljani dolaze u dodir s Helenistikimdravama Istoka-ratovi donose ratne pljenove koji razvijaju republikanski pojam umjetnosti, sn

Documents

Anticka Arheologija Apeninskog Poluotoka (2)