21
DIOSKURI-leda, mati lijepe helene imala je 2 sina kastora i polideuka.polideuk je bio besmrtan(zeusov sin) a kastor smrtan(tindarejov sin).bili su jako slični i jako bliski te su ih nazvali dioskurima, što će reći zeusovi sinovi.stekli su besmrtnu slavu,ljudi im se mole u svim nevoljama života. EPIGONI-sinovi junaka palih pod tebom,odlučiše povesti novu vojnu protiv toga grada.bilo ih je 8: alkmeon i amfiloh, sinovi amfijarajevi, egijalej, sin adrastov, diomed, sin tidejev,promah, sin partenopejev, stenel, sin kapanejev, terzandar, sin polinikov, eurijal, sin mekistejev.i stari kralj adrast.alkemon je bio vođa. OLIMPIJSKI BOGOVI-zeus, hera, ares, afrodita,posejdon,demetra,apolon,artemida,hermes,atena,hafest i hesija. SKAMANDAR-riječni bog, bog glavne rijeke blizu troje.sin okeanov,pomaže trojancima protiv razljućenog ahileja. HERMO I IRIDA-bogovi neba(zeusova djeca). postojali su bogovi neba, bogovi voda te bogovi svijeta i zemlje.zeus je imao vlast nad njima.hermo je sin zeusa i maje,najspretniji među bogovima. TAURIDA-(mjesto) KIKLOPI-divovski, jednooki graditelji zidina.kasnije dobivaju individualna imena: bront(grmljavina), sterop(grom) te arger (snaga i moć svih zanata). HAD(PLUTON)- bog podzemnog svijeta.kronov i rejin sin.gospodar mrtvačkog carstva, neumoljivi bog, mrzak bogovima i ljudima.žena mu je perzefona-kći zeusa i demetre. KARPI-DRVENI KONJ. Videći da nikako ne mogu da probiju zidine Troje, Grci su smislili novo lukavstvo – ogromnog šupljeg drvenog konja. Konja je sagradio Epej i ispunio ga grčkim ratnicima, koje je predvodio Odisej. Ostatak grčke vojske je tobože napustio bojište, a u stvari se sakrio iza planine Tened. Trojanci su prihvatili konja kao znak mira. Grčki špijun Sinon je ubijedio Trojance da je konj poklon, uprkos upozorenjima Laokoona i Kasandre.

ANTICKA MITOLOGIJA

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Schwab, sazete price i pojmovi

Citation preview

DIOSKURI-leda, mati lijepe helene imala je 2 sina kastora i polideuka.polideuk je bio besmrtan(zeusov sin) a kastor smrtan(tindarejov sin).bili su jako slini i jako bliski te su ih nazvali dioskurima, to e rei zeusovi sinovi.stekli su besmrtnu slavu,ljudi im se mole u svim nevoljama ivota.EPIGONI-sinovi junaka palih pod tebom,odluie povesti novu vojnu protiv toga grada.bilo ih je 8: alkmeon i amfiloh, sinovi amfijarajevi, egijalej, sin adrastov, diomed, sin tidejev,promah, sin partenopejev, stenel, sin kapanejev, terzandar, sin polinikov, eurijal, sin mekistejev.i stari kralj adrast.alkemon je bio voa.OLIMPIJSKI BOGOVI-zeus, hera, ares, afrodita,posejdon,demetra,apolon,artemida,hermes,atena,hafest i hesija.SKAMANDAR-rijeni bog, bog glavne rijeke blizu troje.sin okeanov,pomae trojancima protiv razljuenog ahileja.HERMO I IRIDA-bogovi neba(zeusova djeca). postojali su bogovi neba, bogovi voda te bogovi svijeta i zemlje.zeus je imao vlast nad njima.hermo je sin zeusa i maje,najspretniji meu bogovima.TAURIDA-(mjesto)KIKLOPI-divovski, jednooki graditelji zidina.kasnije dobivaju individualna imena: bront(grmljavina), sterop(grom) te arger (snaga i mo svih zanata).HAD(PLUTON)- bog podzemnog svijeta.kronov i rejin sin.gospodar mrtvakog carstva, neumoljivi bog, mrzak bogovima i ljudima.ena mu je perzefona-ki zeusa i demetre.KARPI-DRVENI KONJ. Videi da nikako ne mogu da probiju zidine Troje, Grci su smislili novo lukavstvo ogromnog upljeg drvenog konja. Konja je sagradio Epej i ispunio ga grkim ratnicima, koje je predvodio Odisej. Ostatak grke vojske je toboe napustio bojite, a u stvari se sakrio iza planine Tened. Trojanci su prihvatili konja kao znak mira. Grki pijun Sinon je ubijedio Trojance da je konj poklon, uprkos upozorenjima Laokoona i Kasandre.ODISEJ: glavni je lik uHomerovojOdisejikoja opisuje Odisejeve pustolovine. Odisejeve su karakteristike mudrost, lukavost i otroumnost.ANTIGONA: Antigona je kiEdipai njegove majke te djevojka Kreontova sina Hemona. Ona predstavlja traginog junaka, koji se bori za pravdu i moralne zakone.ARGONAUTI-druba heroja iz grke mitologije koji su u godinama to su prethodile Trojanskom ratu pratili Jazona u Kolhidu (dananja Gruzija) u njegovoj potrazi za Zlatnim runom. Jazon je s kraljicom Hipzipilom imao blizance, a ostali Argonauti imali su muke potomke sa enama.(Argonauti na lemnu i argonauti u zemlji dolionaca).HERAKLOVA SMRT-Nijedan protivnik nije mogao pobijediti Herakla u dvoboju ili ratu, ali je za njega bila kobna ljubomora vlastite ene. Pobijedivi Hidru Heraklo je umoio svoje strijele u njenu otrovnu krv. Od tog otrova nije bilo lijeka. Kad se nakon vjenanja sa svojom drugom enom Dejanirom vraao u Tirint, zamolio je kentaura Nesa da je prenese preko rijeke Euene. Nesu se Dejanira veoma svidjela pa ju je pokuao ugrabiti, ali Heraklova otrovna strijela je bila bra. Na samrti Nes savjetuje Dejaniru neka uzme malo njegove krvi i ako je ikad Heraklo prestane voljeti, neka Heraklov plat natopi tom krvlju s nutarnje strane i ljubav e se vratiti. Dejanira je doista pokupila malo krvi ne znajui za njenu otrovnost. Kad je nakon mnogo godina Dejanira postala ljubomorna, s razlogom ili bez njega, posluala je Nesov savjet. I to je bilo kobno. Heraklo je trpio takve bolove zbog Hidrinog otrova da je odluio dobrovoljno napustiti ovaj svijet. Prema savjetu Delfijskog proroita zamolio je svoje drugove da na gori Eti podignu pogrebnu lomau. Poloili su ga na nju, ali nitko je nije htio zapaliti unato Heraklovih molbi. Konano je mladi Filoktet prinio baklju lomai, ali, mit govori, jae od plamena baklje planula je lomaa od Zeusovih munja. S njima je s Olimpa sila boginja Atena, vjerna Heraklova zatitnica, i glasnik bogova Hermes, i oni su odvezli Herakla na zlatnim kolima na Olimp.ENEJA U KARTAGI-Eneja je sin princa Anhiza i boice Afrodite, trojanski je junak koji je imao zapaenu ulogu u Trojanskom ratu. Nakon oluje koju je poslala Junona (Hera), Eneja i njegova druina dolaze u Kartagu. Eneja je imao kratku vezu s kartakom kraljicom Elisom, takoer znanom i kao Didona, koja je predloila da se Trojanci odmore u njezinoj zemlji i da njih dvoje vladaju. Bog Merkur (Hermes) bio je poslan od Jupitera (Zeusa) i Venere (Afrodita) da podsjeti Eneju na svrhu njegova putovanja. Eneja pristane, a kad je to Didona ula, naredila je da joj se napravi pogrebna lomaa te je, stavi na nju, bacila kletvu kojom e Kartaga uvijek biti protiv Trojanaca. Zatim je poinila samoubistvo ubovi se u prsa.GEA: ugrkoj mitologijiprimordijalnaje majkaUrana,GiganataiTitana. PremaHeziodovojTeogoniji, poslijeKaosa, ona je sama od sebe postala. U ostalimmitologijamatakoer je zaetnica svakog ivota naZemlji.MUZE: ugrkoj mitologijiboginjesu zatitnicepjesnitva,umjetnostiiznanosti. Ima ih devet, a voa im je bioApolon. Vjerovalo se da Muze nadahnjuju slikare, glazbenike i pjesnike, arijemuzarabi se u prenesenom znaenju za onoga tko nadahnjuje umjetnika.DIDONA: osnivaica i prva kraljicaKartage(u suvremenomTunisu). JAZONOVA DJELA-arobnim uljem je mazao koplje, ma i tit.Sijao je zmajske zube.ena mu je Medeja.NIOBINA SUDBINA-Nioba je bila tebanska kraljica,vladarica mone drave.Imala je 14-ero prekrasne djece.Kraljica Leta je prvo ubila Niobinoh 7 mukaraca te kasnije 7 djevojaka.Nioba ostaje sama te i ona umire.EDIPOVA SMRT-Kada mu je netko apnuo da nije kraljev sin, odlui Edip poi u Delfe k proroitvu Aplonovu.Ali Feb Apolon mu ne odgovri na to pitanje nego mu je reko neto gore a to jest da e ubiti vlastitog oca, oeniti se svojom majkom te da e imati groznu djecu.On se ne vraa u kui nego kree u Dauliju.Na putu su mu prkosila dvojica mladia te starac, u samobrani ubije jednog maldia i starca, kasnije se ispostavilo da je ubio svog oca Laja, kralja Tebanskog.... Kralju Edipu vie nije bilo ni traga ni glasa, podigao je ruke visoko molei se Bogovima na Olimpu, zatim se bacio na tlo molei se Bogovima podzemnog svijeta.AHILEJEVA SMRT-Ahilej je sin smrtnika Peleja, kralja Mirmidonaca u Pitiji, i morske nimfe Tetide. Kad se Ahilej rodio, Tetida ga je htjela uiniti besmrtnim tako to ga je uronila u rijeku Stiks. No, zaboravila je smoiti petu za koju ga je drala dok ga je uranjala, tako da je to mjesto ostalo jedina ranjiva toka na njegovu tijelu.Razjareni Feb( Apolonov pomonik) ga je pogdio razjarenom strijelom u ranjivu petu te Ahilej umire.DEUKALIONOV ZADATAK-Deukalion je bio sin titana Prometeja i mu Pire te jedan od osnivaa ljudskog roda.Prometej, koji je po svojoj majci Temidi naslijedio dar vraanja, na vrijeme je prozreo Zeusovu nakanu, ali nije bio dovoljno moan da sprijei njeno izvrenje. Budui da nije mogao spasiti cijelo ovjeanstvo, pobrinuo se za to da spasi barem svoga sinaDeukaliona i njegovu enu Piru, koji e kasnije svojim potomcima opet napuiti svijet.Naredio je Deukalionu da sagradi natkritu lau, natovari u nju zalihe hrane i da se ukrcazajedno s Pirom u nju kad Zeus poalje na svijet nezaustavljiv prolom oblaka. Ubrzonakon toga doista je naiao strahoviti prolom oblaka. Vode s neba pomijeale su se svodama mora i cijeli je svijet nestao pod povrinom pobjenjelih voda. Devet dana i devetnoi trajao je potop hranjen Zeusovom kiom. Kad su vode poele opadati laa sDeukalionom i Pirom pristala je na vrhu gore Parnasa.Radost Deukaliona i Pire ubrzo se pretvorila u alost zbog unitenja ovjeanstva.Ipak, prinijeli su Zeusu rtvu zahvalnicu za svoj spas.SEDMORICA POD TEBOM-Tijekom Edipove vladavine, neplodnost je bila veliki problem u Tebi i pa je poslao Kreonta na Delfe, kako bi otkrio uzrok neplodnosti, zatraivi odgovor od proroita koje se tamo nalazilo. Dobio je odgovor, da je to kazna zbog ubojstva Laja, Edipovog oca, prethodnog kralja. Edip je pokrenuo istragu tko ga je ubio, meutim, otkrio je preko proroka Tiresija da je ovjek koga trai, zapravo on sam. To je uzrokovalo, da Edip pomisli kako Tiresija i Kreont kuju zavjeru protiv njega i javno je optuio Kreonta pred tebanskim starjeinama za to. Meutim, prema pisanju Sofokla, Kreont ga je uvjeravao da nema ambicija da ponovo postane kralj. Ipak je to postao, ali ni nastavak njegove vladavine nije bio sretan. Dodue, Tebom je nakratko zavladao Eteokle, Edipov sin, ali je grad zadesio rat, poznat kao pohod Sedmorice protiv Tebe. U tom ratu se rtvovao Kreontov sin Menekej, po savjetu proroka Tiresija, kako bi svojim sunarodnjacima osigurao pobjedu, unato protivljenju svog oca. Kako su u ratu stradali i Eteokle i njegov brat Polinik, Kreont je ponovo zavladao. Eteokla je sahranio uz sve poasti, ali ne i Polinika, koga je proglasio neprijateljem drave.ODISEJ KOD KIRKE-Stigli su potom na Kirkin otok gdje je Odisej poslao ljude da izvide teritorij. Kirka ih je pozvala na gozbu koja je bila zainjena maginim napicima, a potom ih je arobnim tapiem pretvorila u svinje. Samo je Euriloh uspio pobjei i obavijestiti Odiseja. Odisej je zatim krenuo spasiti svoje ljude, ali presreo ga je Hermes rekavi da e mu dati posebnu biljku koja e sprijeiti Kirkinu aroliju. To je i bilo uinjeno te je Kirku natjerao da njegove suborce pretvori iz svinja opet u ljude.Kirka se zaljubila u Odiseja i nije htjela da ode, ali nakon godinu dana ipak ih je pustila da odu.MEDEJINA ZLOINSTVA-Medeja je arobnica, ki kolhidskoga kralja Ejeta i njegove ene Ejdije, mone arobnice. Medeja je dar vraanja je dobila od boginje Hekate. Boginje Hera i Atina su je izabrale da pomogne njihovom ljubimcu Jasonu koji je sa 50 izabranih junaka zaplovio u Kolhidu po zlatno runo. To runo je pripadalo njenom ocu Ejetu, a poticalo je od zlatnog ovna koji je mladog Friksa, sina orhomenskog kralja Atamanta i boginje oblaka Nefele, donio prije mnogo godina u Kolhidu. Jason je htio da doe do tog runa da bi ispunio uslov jolskog kralja Pelije koji je nezakonitim putem doao na vlast. Kad mu Jason donese to runo, Pelij e mu vratiti vladavinu na Jokom koja mu je s pravom pripadala kao nasljedniku kralja Kreteja.Kad je Jason doao u Kolhidu, on se prvo najavio kod kralja Ejeta i zamolio ga je da mu preda zlatno runo. Ejet je obeao da e to da uradi, ali pod uslovom da uzore polja boga rata gvozdenim plugom sa ognjenim bikovima i poseje zubima svetog zmaja boga Aresa. Onda mora da prieka da iz tih zuba izrastu vojnici i kada te vojnike poubija, onda e dobiti runo. Jedina osoba koja je mogla da pomogne jasonu da taj zadatak ispuni bila je Medeja.Friksov sin Argos je doveo Jasona do Medeje da je zamoli za pomo. Boginje Hera i Atina su sve uinile da se Medeja zaljubi istog trena u Jasona, im ga vidi. Odmah je pristala da mu pomogne, dajui mu udotvornu mast koja je ovjeka inila potpuno neranjivim i za jedan dan snanim; odala mu je zaklinjanja kako da izmoli pomo od boginje Hekate i kako da meu vojnike kad izrastu iz zuba baci veliki kamen. Oko tog kamena ti vojnici e se pobiti, pa e ih on lako savladati.Jason je ispunio svoj zadatak, ali Ejet nije odrao svoju rije i odbio je da mu preda zlatno runo. Medeja je opet pomogla Jasonu, tako to ga je u toku noi dovela u Aresov gaj. Ona je sa udotvornom vodom uspavala zmaja, a Jason je uspio da skine runo sa stabla. Kad je Jason predloio da Medeja poe s njim natrag u Jolk, ona je bez kolebanja pristala. Tri dana bez prekida je brod Argo plovio preko Crnog mora na zapad i pristala je kod ua velike rijeke koju su Grci zvali Istros (iliti Dunav, danas). Jason i Argonauti nisu uspjeli da se odmore, jer je za njima ila flota kojom je zapovjedao Ejetov sin i Medejin brat Apsirt. Zahvaljujui zamci, Jason je ubio Apsirta, isjekao ga je na komade i bacio ga u more. Dok se flota pozabavila da pokupi dijelove tijela, brod Argo je krenuo dalje.Tokom cijelog putovanja Medeja je eljela da se uda za Jasona, ali on to nije htjeo. Ipak, na ostrvu Feaana Jason je to uradio poto je zapovjednik jedne od kolhidskih laa je stigao na tom ostrvu i po zakonu je traio da se Medeja kao Ejetova ker vrati ocu, jer ona pripada njemu; ako se kojim sluajem ker udala, ona ostaje muu.Kad su se vratili kui, brak nije dugo trajao. Kralj Pelija nije imao namjeru da vrati Jasonu presto. Zato je Jason elio da se osveti uz pomo Medeje. Nain kako je osveta ila je prilino gadna... Pelijev sin Akast je otjerao Jasona i Medeju iz Jolka. Njih dvoje su dugo lutali po cijeloj zemlji dok ih nije primio korintski kralj Kreont. Ali, uprkos tome to su imali dvoje djece, Jason se udaljio do Medeje i poeo je da se interesuje za Kreontovu ker Glauku, inei sve da on jednog dana postane kralj Korinta. Medeja iz ljubomore ubija Glauku.Epigoni: sinovi poginulih junaka u Tebi.Olimpijski Bogovi: Zeus, Hera, Ares, Afrodita, Posejdon, Demetra, Apolon, Artemida, Hermes, Atena, Hefest, Hestija.Demetra: ugrkoj mitologijiboginjajezemlje,ratarstva, plodnosti, a u prvom reduita;Rejinaje iKronovaki,Zeusovasestra iPerzefoninamajka. Demetrin je pandan urimskoj mitologijiCerera.Antikisu narodi smatrali da je identinaIzidiuegipatskoj mitologiji.Mirmidonci: su bili legendarno pleme izgrke mitologije. Povijest govori da su bili vjeti i hrabri ratnici, a njihov najpoznatiji predstavnik jeAhilej. Njihov zaetnik, od koga su nastali bio je junakMyrmidon, kraljtesalskoggrada Ptije teZeusovsin. Legenda kae da su nastali od mrava, a mirmidonci na starogrkom znailjudi-mravi. Kada jeHeraodluila kazniti sve stanovnike otoka Egine na njih je poslala poast zmija otrovnica, tame, kuge, sue i oskudice. Gotovo svo stanovnitvo je pomrlo. Naposljetku se EgininsinEak, kralj otoka, molio svome ocu Zeusu, koji mu je usliao molitvu. Pala je blagotvorna kia, tama se podigla sa otoka, a zmije su pobjegle u svoje jazbine. No, otok je bio pust. Eak, je meutim, zaspao. U snu je vidio mrave kako nose zrna ita prema svetome hrastu. Svoj san je priopio Zeusu, koji je otiao do toga hrasta, i pretvorio mrave koji su po njemu hodali u ljude, koji su nazvani Mirmidoncima, od grke rijei, to znai mravi. Eak, kralj otoka Egine, sin Zeusa i nimfe Egine, ponovno je imao svoje podanike.Skamander: Rijeka s kojom se Ahilej borio. Personificirano bozanstvo -SkamanderInfigenija na tauridi: ce puhati jedino ako ona bude zrtvovana. Pristaje na to i u trenutku kada treba biti zrtvovana artemida je spasava i za zrtvu podmece srnu. Infigenija tada postaje artemidina svecenica.Arahna: linost izgrke mitologijekoja je u itavojLibijibila slavna po svojoj vetinitkanja. Rekla je da moze tkati bolje od ikoga i izazvala atenu. Atena je pobjedila te poprska Arahnu sokom arobne trave i njeno telo se skupi, gusta kosa joj opadne i devojka se pretvori upauka. Od tog vremena visi pauk-Arahna u svojoj pauini i veno tka, kao to je i za vreme svog ivota.Lapidi: su ugrkoj mitologijibiliplemekoje je u prvo vreme nastanjivalo severTesalije, a potom se proirilo ka jugu doPeloponezai istoku doRodaiKrita.Hermo: glasnik bogova, zastitnik putnika, pastira. Irida: bozica je duge, i glasnica bogova.Taurida: otok na koji je poslana IfigenijaKiklopi: udovini divovi s jednim okom nasred ela; kradljivci stokeHad: podzemni svijet, ili Bog podzemnog svijetaHarpije: Iridine ruzne sestre, nakazne polupticeArgonauti: pratili su Jazona u njegovoj potrazi za zlatnim runom, ime dobijaju po brodu "Argu". herkul, tezej,kastor i polideuk, pelej, meleagar, orfej, mops, asklepijeKalidonski vepar: naziv je za udovinu ivotinju ugrkoj mitologiji, koju su savladali i ubili grkiheroji, a koju je boginjaArtemidaposlala da pustoi oblast gradaKalidonauEtolijijer je tamonji kralj propustio da njoj prinese rtvu.Zlatno runo: Ugrkoj mitologiji jerunood zlatogrivogkrilatogovna. Pojavljuje se u prii oJasonui njegovoj druiniArgonautakoji su sepo nalogu kraljaPelijeotili potraiti runo kako bi na taj nain Jasona kao zakonitog nasljednika doveli na prijestoljeJolkauTesaliji.Prometej: sin Titana. U glinene figure bi udahnuo duse, tako su figure postale ljudi.Deukalion i Pira: Deukalion, sin Prometeja. Koji je bacajuci kamenje iza sebe stvorio ljude. spaseni barkom koju su izgradili kad je Zeus unistio ljudski rod. spasio ih Prometej jer ih je upozorio koji je bio Deukalionov otac oni su opet 'izrodili' novi rod ljudi.Ija: kcer Inaha, na nju je Zeus bacio oko. Zeus je pretvorio u kravu da je sakrije od Here,Hera cuvala da slucajno je netko ne bi preobratio u ljudski oblik. Kad je Hermo ubio Arga, stookoga diva, Hera je na nju poslala obada. Prometej je na Kavkazu savjetuje da ide u Egipt gdje konacno postaje opet zena. Po njoj je nazvano jonsko more i bospor.Faetont: sin suncanog boga Helija, koji je trazio dar od oca da upravlja krilatim suncanim kolima - s kojima je nastradao.Europa: kci kralja Agenora, odrasla u zemlji Tira i Sidona.Zeus je zaveo i rodila mu je 3 sina,on je zbrinuo i postala zena kretskog kralja.pobrinuo se i da joj ime ne padne u zaborav i novom kontinentu dao ime EuropaKadmo: sin fenicanskog kralja Agenora i brat Europin, poslan po sestru Europu, ubije cudoviste i sagradi grad Kademiju - Teba. Akteon: tebanski junak, Aristejov i Autonejin sin. Artemidina zrtva: vidio je golu i oduzela mu je govor a ako bi progovorio pretvorio bi se u jelena. Kada je zacuo svoje lovacke drugove zapomagao je te istog trenutka bio preobrazen a njegovi su psi navalili na njega i razderali ga.Perzej: junak koji je ubio meduzu i osnovao Mikena, i dinastiju Perzeida.Prokna i Filomela: ubile Terejevog sina, te mu posluzile vlastitog sina za veceru jer je bio muz prokne a zaljubio se u filomelu koju je pokusa nasilno obljubiti.Tifon: je bio golemo cudoviste sa stotinjak zmijolikih repova s tamnim treperecim jezicima. Vatra mu je bljeskala iz ociju a zmije iz bedara. Cesto ga se smatra bogom i ocem opasnih vjetrova i oluja te vulkanskim demonom. Tifon se rodio uz afroditinu pomoc- od ljubav gee i tartara.Lamija: ugrkoj mitologijibila je udovite izHadovapodzemnog carstva, poluenai poluzmija,Posejdonovaki, koja je nou izlazila na povrinu zemlje, krala majkama djecu, ubijala ih i pila njihovu krv. U novije vrijeme Lamija se smatra bezopasnim strailom koje plai djecu i naivneljude.Ahilej: junak je izgrke mitologije, sin mirmidonskog kraljaPelejainimfeTetide. Kad je poeoTrojanski rat, sudjeluje u njemu na strani napadaa. tovie, ne samo da sudjeluje nego je uHomerovojIlijadipredstavljen kao glavni junak na elu svoje male vojske Mirmidonaca. Ubio jeHektora, trojanskog junaka i sina kraljaPrijama.Fedra: ugrkoj mitologijiki jeMinosaiPasifaje, a ena junakaTezejakoji je bio kraljAtene. Fedra,Tezejovadruga ena, rodila mu je dva sina - Demofona i Akama. Dok su oni jo bili djeca, Fedra se zaljubila uHipolita, Tezejeva sina kojeg je imao sHipolitom. Hipolit je ismijaoAfroditute je ona za kaznu natjerala Fedru da se zaljubi u nj.Hermes: ugrkoj mitologijiglasnik jebogova, zatitnik putnika i lopova, pastira, pjesnika,atletiarai trgovaca;ZeusoviMajinsin. Hermesov je pandan urimskoj mitologijiMerkur.Ajant: je biostarogrki mitoloki junakkoji se borio uTrojanskom ratu. Bio je sin odTelamona, kraljaSalamine, inajadePeribeje.[1]Kako bi ga se razlikovalo od drugogAjanta, imao je nadimkeTelamonski AjantiAjant Veliki. Ajant je bio unuk odEaka, kralja otokaEginete je tako bio u srodstvu saAhilejem. UHomerovojIlijadiopisan je kao kolosalan ovjek, visokog stasa, najjai od svih Ahejaca (Grka). Bio je na obuci kodkentauraHironagdje je stekao svoje vjetine. U njegovom opisu jo ga krase epiteti jakog, monog i neustraivog ratnika koji je imao visoku borbenu inteligenciju. Kod Hirona je u isto vrijeme bio i Ahilej.Nakon Ahileja, Ajant je najvei i najboljiAgamemnonovratnik u grkom taboru. Iako nije bio lukav kaoOdisej, krasila ga je iznimna inteligencija. Zapovjedao je svojom vojskom te je uvijek iao ispred nosei svoj ogromni tit koji je bio napravljen od sedam kravljih koa prekrivenihbroncom. Vrijedno je spomenuti da Ajant nije ranjen nijednom u deset godina rata te za razliku od ostalih grkih i trojanskih junaka nije imao pomoolimpskihbogovatijekom bitke, ve se oslanjao na svoju vjetinu.Borej: jebogsjevernogvjetrai sjeverne strane svijeta. Roditelji Boreja sutitanAstrejiboicapraskozorja i jutarnjeg rumenilaneba,Eja(Zora). Borej se najvie zadrava uTrakiji, ali svojim krilima brzo prelijee s jednog kraja svijeta na drugi, i on je jedan od najsilovitijih i najjaih vjetrova.Agamemnon: bio jemikenskikralj i vrhovni zapovjednik ahejskih (grkih) snaga predTrojom;AtrejeviEropinsin teMenelajevbrat. Kefal: je ugrkoj mitologijisin bogaHermesai njegove ljubavniceHerse, kerke prvogatinskogkraljaKekropa. Prema drugom predanju, on jeDejonoviDiomedinsin. Kefal je bio lep kao bog, a i njegova ena je bila ravna njemu. On je, pored svoje eneProkride, voleo jo samolov, i nije teio ni za vlau, a ni eznuo za drugim enama. Kefal je, sa svojom enom iveo sreno i zadovoljno sve do trenutka kada se u njega nije zaljubila boginjazoreEosi odnela ga na kraj sveta.Kefal je, uprkos svim nastojanjima boginjeEos, sauvao svojuljubavprema Prokridi i stalno je molioEosda ga vrati kui. Na kraju je Eos pristala da ga vrati, ali pod jednim uslovom - da se on sam uveri da li je njegova enavernanjemu isto toliko koliko on njoj. Kefal je pristao na taj uslov i vratio se kui preobraen u drugi lik.U poetku je bilo upravo onako kako je Kefal i oekivao da bude. Prokrida je odbijala sve njegove ponude i udvaranja, stalno ponavljajui da je ona udata ena i verna svome muu. Kada je on pokuao ubediti da je njen mu mrtav i da se nee vratiti kui, Prokrida je odgovorila da e mu ona ostati verna i ako je mrtav. Kefal je tada pred Prokridu stavio prekrasannakiti ona se pokolebala. U asu kada vie nije bila verna supruga,Eosje vratila Kefalu njegov pravi lik, a Prokrida je poniena i postiena pobegla uplanine.Dugo vremena Kefal nije mogao da se oporavi od razoaranja koje je doiveo, ali, kako je vreme prolazilo u njemu se ponovo javljalaenjaza Prokridom i on je, napokon otiao da je trai.Kefal je, posle dueg traenja, pronaao Prokridu koja je bila u pratnji boginjeArtemide, pa mu je ona, kao svom velikom potovaocu vratila Prokridu. Artemida je dozvolila Prokridi da pokloni Kefaludarovekoje je ona njoj poklonila - arobnokopljekoje nikada ne promai svojciljilovakog psakome nijednoivo biene moe pobei.Vrativi se kui njih dvoje su nastavili sa svojim mirnim ivotom, dok jednog dana, Prokridi, jedan pastir ne ree u poverenju da njen Kefal odlazi uumui doziva neku Nefelu.Pastirnije znao da je Nefela boginjaoblakai da je Kefal dozivao oblak, da bi se u njegovojsencimogao odmoriti posle lova.Prokrida je idueg juta pola ranije od Kefala u umu i sakrila se blizuproplankagde se Kefal obino odmarao. Posle izvesnog vremena pojavio se Kefal, a Prokrida, kada je zaula njegove rei:O, Nefelo, ljubavi puna, doi i odagnaj umor moj...je bila sigurna da je Kefal doao na sastanak sa boginjom, i zaplakala se od alosti. Kefal, zauvi um izgrmljau kome je bila Prokrida, mislei da je to um skrivenedivljai, baci koplje i kada zau krik svoje ene shvatio je koga je pogodio.Ranaje bila smrtonosna, te Kefal uze u naruje Prokridu i objasni joj tragini nesporazum, tako da je Prokrida umrla saosmehomnausnama.Sizif: ugrkoj mitologijiEolovje iEnaretinsin. Prema nekim izvorima bio jeOdisejevotac, prije nego to se Odisejeva majkaAntiklejaudala zaLaerta. Poznat je popersonifikacijiuzaludnog posla. Naime Sizif je bio osuen da velikukamenugromadu gura uz planinsku strminu da bi ga postavio na vrh. No, svaki put kada bi se primaknuo vrhu, kamena bi mu kugla izmaknula i sunovratila se u podnoje brda. Sizif je tako pokuavao, iznova i iznova, ali neuspjeno.Ion:sin boga Apolona i Kreuse, praotac JonjanaProkrida i Kefal:U njega se zaljubila Eos, bozica zore. zarobila ga,ali je ostao vjeran Prokridi. medjutim pustila ga je samo pod uvjetom da on ispita Prokridinu vjernost. Prokrida je pala na testu i bjezi u arteidin hram. on ipak odlazi po nju. dobila ona poklon koplje koje ne promasuje i lovacki pas kojem nista ne bjezi. ona pomislila da je on vara i on je slucajno ubio kopljem.Dedal i Ikar: Dedal, sin Metinov, najveci umjetnik i graditelj. Ikar, sin kojem pravi manji par krila. Ikaru se istope krila i upadne u dubine mora. Osveta Dedalu za ubistvo Tala.Eak: kralj Egine, jedan od tri suca u Hadu, bio je brizan i pravedan vladat. Kada se pojavila kuga oca Zeusa zamoli za pomoc, tada on sve mrave pretvori u Mirmidonce.Afrodita: ugrkoj mitologijiboicajeljubavi, ljepote, poude i spolnosti. Afroditin je pandan urimskoj mitologijiVenera, a u egipatskojHathor. Zahvaljujui svojoj ljepoti i arolijama kojima je vladala, postala je jedna od najmonijih boica. Ni bogovi niti ljudi nisu joj mogli odoljeti.Erinije: ugrkoj mitologijiboginjesu osvete i prokletstva, koje stanuju u podzemlju.Eshilih smatraNiktinim, aSofokloSkotovimiGejinimkerima. U orfikim su himnama njihovi roditelji naznaeni kaoHadiPerzefona, jer su oni vladari podzemlja.Elektra: AgamemnonovaiKlitemnestrinaki,OrestovaiIfigenijinasestra. Oresto i elektra su ubili majku i njezina ljubavnika a na kraju se elektra zaljubi u pilada te se oni vjencaju.Filomen i Baukida: starci koji supogostili Zeusa i Hermesa kad su putovali svijetom u ljudskom oblicju. njih nisu kaznili kao druge i bili su odusevljeni njihovom gostoljubljivoscu. ispunio im je i zelju da umru u isto vrijeme i pretvorio ih u stabla ispred hrama da budu zajedno zauvijek.Dioniz: ugrkoj mitologijibogje plodnosti zemlje,veselja, vegetacije,vina,ena, bog-bik. Njegova je majkaSelema, ki Kodmusa, sina kralja Fenikije iEuropinabrata. Selema je smrtnica, ljudskog je roda, a Dionizov je otacZeus, kralj bogova. Jedna od pria o Dionizu (iz orfikih himna) govori kako jeHera,Zeusovaena, ljubomorna na dijete koje nije bilo njezino poslalaTitaneda ga rastrgaju. Oni su dijete namamiliigrakamai rastrgali ga na komadie te ga gotovo cijelog pojeli prije nego to ih je Zeus uspio rastjerati svojom boanskom grmljavinom. Jedini dio koji je spaen bilo je njegovosrce. Zeus je srce usadio u Semelinu utrobu i Dioniz biva ponovo roen.Arahna: bila je vjesta u tkanju, da se ni sama Atena nije mogla mjeriti s njome.(atena je pretvorila u malu ruznu zivotinju i danas prede konac na konac.)Mida:obozavalac vina i boga Dionizija. ovaj mu obecava ispuniti svaku zelju: zeli da sve sto dotakne postane zlato. kada se doslovno sve pocelo pretvarat u zlato skuzio je da nece oc tako i zamolio D. da ga oslobodi toga i ovaj jest.Atena: boginjaje civilizacije, mudrosti, snage, pravednograta, tkanja, metalurgije i obrta. Posebice je vana kao boginja mudrosti i inteligencije te lukavosti (gr.metis). Atenin je pandan urimskoj mitologijiMinerva, boginja mudrosti. Atena je ene nauila presti i tkati, a mukarce lonarstvu te izgradnji brodova i bojnih kola. Atena se rodila iskoivi naoruana izZeusoveglave.Hijakint: spartanski mladic koga je Zefir ubio u boju diskom boga Apolona.Atalanta: ratnica, trkacica, kcerka Jazija. Trka se s hipomenom, tri zlatne jabuke baca, usporava je i postane joj muz.Tantal: sin Zeusa i nimfe Plute, bio je kaznjen zbog uzaludno i neispunjivo iskusenje bogova.Pelop:peloponez dobio ime po njemu. u mladosti umro i uskrsno jer ga je otac Tantal pripremio kao gozbu bogovima. osvojio Hipodamiju u natjecanju protiv njenog oca. hermo mu se osvetio za ubojstvo sina tako sto ga je ubio rukama zene i djece.Zet i Amfion: sinovi Zeusa i Antiope. Plod ljubavne avanture. Nakon sto je zeus vidio antiopu kako se gola kupa u jednom izvoru, odmah ga je obuzela pozuda. osvetili svoju majku, postali kraljevi Tebe.. Amfionova zena Nioba,proboo se macem kad je saznao da su mu sinovi i kceri mrtve.Nioba: tebanska kraljica, Amfionova zena, hvalisala se nad Letom jer je imala 14 djece a Leta samo dvoje. Apolon i Artemida osvetili majku tako sto su Niobi pobili svu djecuSizif i Salomonej:braca. prvi lukav,drugi uobrazen. drugoga ubio zeus jer je ovaj prico da je ko on. a prvi ulovio boga smrti Tanatosa pa se zeus naljutio. kad je ovaj doso u Had morali ga cekat jer mu zena po njegovoj zapovijedi nije prinosila zrtvu. on se tako izvuko opet da zivi. pa ga opet tanatos ulovio i otada valja kamen uzbrdo koji se uvijek vrati na pocetak taman kad on bude blizu vrha.Belerofont: je kraljLakije. SinkorintskogkraljaGlaukai njegove eneEurinome. iz nehaja je ubio brata Licija, da bi se iskupio morao je ubiti cudoviste Himeru, sto je i uspio.Dioskur: Kastor i Polideuk, boziji Zeusovi sinovi. P besmrtan K smrtan. sve radili zajedno, primjer iskrene bratske ljubavi. jedni od Argonauta.Melampod:sin amitaonov kojeg je rodila idomena ili prema drugima aglaja ili rodopa. U antici su ga smatrali prvim smrtnikom koje posjedovao prorocki dar prvim koji se bavio medicinom i prvim koji je u grckoj uspostavio dionisov kult. sposobnost vraanja dobio je jer su mu zmije kao djetetu oblizale usi te je shvatio da moze razumjeti jezik ptica i na taj nacin je mogao proricati buducnost. spojio tu sposobnost s lijecnistvom. svojom sposobnoscu dobio 2/3 Pretova kraljevstva i njegovu kcer za zenu. Orfej i Euridika: Euridiku ujede zmija kada je zgazila na nju dok je bjezala od aristeja koji ju je zelio silovati, Orfej ide u Had po nju i pjevao hadu i perzefoni. Da bi je vratio kad izlazila, nije smio da se okrene i da je pogleda, ali se okrenuo kako bi vidio lice svoje voljene i jer nije cuo njezine korake te je izgubio je Euridiku zauvijek.Meleagar(gr.Melagros), u gr. mitologiji, junak iz Kalidona u Etoliji, sin Eneja i Alteje. Kod njegova roenja suenice su prorekle da e ivjeti dok ne izgori cjepanica koja je ve gorjela na ognjitu. Majka Alteja odmah je izvadi iz vatre i sakrije. Otac Enej bio je uvrijedio Artemidu koja je poslala vepra u Kalidon. M. ga je lovio s mnogim junacima, meu kojima su bili i neki od Argonauta, a lovu se pridruila i Atalanta u koju se M. zaljubio. Kako je Atalanta prva ranila vepra, dolo je do sukoba oko podjele trofeja. M. je pritom ubio dva svoja ujaka. Na to je Alteja proklela vlastitog sina, udesila da bukne poar u kojem je izgorjela i ona cjepanica, i tako je umro i Meleagar.

podjela bogova u trojanskom ratu:Grka: Hera, Atena, Posejdon, Hermo, Hefest.Troja: Ares, Afrodita, Artemida, Apolon, Skamandar (rijeni bog)ODISEJA: Pjesnik nas uvodi u radnjuin medias resgovorei kako bogovi odluuju da je vrijeme da seOdisejvrati kui, poto je sedam godina bio zatoen na otoku snimfomKalipso.Atenaodluuje posjetiti njegova sinaTelemahanaItaki.Atenase pojavljuje u likuMentorai govoriTelemahukako osjea da e mu se otac uskoro vratiti te ga ohrabruje. Prosci nemilosrdno troeOdisejevimetak i nestrpljivo ekaju daPenelopaizabere suprunika budui da svi smatraju kako jeOdisejodavno mrtav.Penelopaih je godinama varala govorei kako e se udati im satka tkaninu za mrtvoga mua. No, ona je svake noi unitavala ono to bi danju satkala. Na posljetku se za to saznalo te prosci ele da se odlui.Telemahputuje na otok Pil gdje mu kraljNestorgovori o sudbini mnogih junaka. Telemah zatim odlazi uSpartuposjetiti kraljaMenelaja.MenelajgovoriTelemahukako je saznao da jeOdisejzarobljen na otoku s nimfom.ZeusaljeHermesa, glasnika bogova, na otok k nimfiKalipsite joj govori kako joj bogovi nareuju da pustiOdiseja. Ona to nevoljko uini te otpravi Odiseja koji amcem ode s otoka. No, bogPosejdonuniti njegov amac te Odisej jedva preivi.Odisejaje nafenikojobali probudio smijeh djevojaka u blizini. Bile su to Nausikaja, kraljeva ki i njene slukinje. Ona mu govori kako da sretno stigne do kraljevih dvora.Atenase pretvara u djevojicu i vodiOdisejado dvora kako ga nitko ne bi vidio i raspitivao se.Kralj Alkinoj prireuje zabavu uOdisejevuast. Uz gozbu je mladi pjeva pjevao oTrojanskome ratu, spominjui i Odisejeva junatva, zbog kojih je Odisej gorko zaplakao nekoliko puta. Na posljetku kralj upita Odiseja tko je i zato plae.Odisejpria sve o svojim pustolovinama. Govori o tome kako je susreokiklopaPolifemakoji mi je pojeo dvojicu ljudi u njegovoj peini. Na kraju su ga pobijedili tako to ga je Odisej oslijepio.Odisej pria dalje kako mu je bogEoldao vreu. Njegovi su ljudi otvorili tu vreu ne znajui da su u njoj vjetrovi. Ti su ih vjetrovi vratili natrag odakle su doli. Tamo bivaju zaarani od arobniceKirkekoja njegove ljude pretvara u svinje.Hermesdaruje Odiseju travu koja spreava Kirku da pretvori Odiseja u svinju. Potom ona vraa njegovim prijateljima ljudsko oblije i puta ih da odu, davi Odiseju uputu kako doi doAherontai podzemnog svijeta.U podzemnome svijetu Odisej razgovara s Tiresijom te sa svojom majkom i brojnim grkim junacima poputAhileja,Heraklai drugih. Tiresije mu govori kako mora proiriti tovanje bogaPosejdonakoji se ljuti na njega, jer je oslijepo njegova sinaPolifema.Zatim je uspio izbjeisirenetako da je posada zaepila ui, a on je bio privezan za jarbol te se nije mogao micati, inae bi ih oarala pjesma sirena pa bi se nasukali. Odisej nastavlja pripovijedati kako je plovio i proao dvije nemani -SciluiHaribdu. Zatim pria kako su stigli na otok gdje je njegova posada ignorirala Odisejeva upozorenja i rtvovala stoku bogaHelijaHiperiona.Zeusse razljutio i munjom unitio Odisejev brod te je samo Odisej preivio.Odisejse vraa naItaku.Atenamu pomae i daje mu upute. On odlazi svome vjernome svinjaru, poto ga je Atena pretvorila u prosjaka tako da ga nitko ne moe prepoznati.Svinjar Eumaj pria Odiseju o svome gospodaru. Odisej vidi kako mu je sluga vjeran sve te godine i obeava mu da e se Odisej vratiti.Atenagovori Telemahu kako ga prosci ele ubiti i nalae mu da se vrati kui, davi mu upute. Istovremeno, Eumaj pria Odiseju o svojoj prolosti.Telemahizbjegava zasjedu prosaca te, po Ateninim uputama, odlazi Eumaju gdje mu se Odisej razotkriva.Odisejse vraa u dvor te prosi hranu od prosaca kako bi vidio njihovu moralnost. Na ulazu ga je prepoznao njegov pasArgkoji od sree umire.Na dvoru se pojavljuje pravi prosac te se on i Odisej posvade i potuku, to su ostali prosci ohrabrivali. Odisej svlada prosjaka.PenelopaupitaOdisejazna li to o njenome muu, on joj obea da e se on vratiti, ali joj ne otkriva svoj identitet. Penelopa nalae slukinji da ga opere, a ona prepozna Odisejev oiljak. Odisej joj nalae da uti i govori joj o svome naumu.Penelopasanja ruan san, ali jeAtenaumiruje. Sljedee jutroOdisejtrai znak, aZeuspoalje munju iz vedra neba.Penelopa organizira streljako natjecanje - udat e se za pobjednika. Iznesen jeOdisejevluk, ali ga nitko od prosaca ne moe potegnuti, ak niAntinoj, glavni meu njima. Htjeli su odgoditi natjecanje, aliOdisej, preruen kao prosjak, potegne luk i poalje strijelu kroza sve sjekire.OdisejiTelemahubijaju sve prosce.OdisejotkrivaPenelopisvoj identitet. Ona nije bila sigurna je li to istina te ga upita za njihov tajni znak. Naime, Odisejev je krevet napravljen od iva maslinova drveta i nitko ga ne moe pomaknuti, a samo su njih dvoje to znali. Presretna mu se potom baci u naruje.Due prosaca silaze uHad. Odisej se otkriva ocuLaertu. Itaani se ele boriti s Odisejem jer je pobio prosce, ali Atena spreava sukob i miri obje strane.POSLJEDNJI TANTALOVICI: Ovo ime odnosi se na Agamemnonove potomke, kao i na samog Agamemnina jer je on takoder potomak Tantala. Na njihovom rodu bilo je prokletsvo jer je Tantal, inace pradjed Agamemnona nekad davno pozvao bogove na objed i posluzio im skuhanoga svog sina Pelopa, kojeg su bogovi ipak uskrnuli. Taj Pelop iako je bio dobar, ubio je Hermova sina Mirtila i tako samo nastavio prokletstvo. Pelop je imao sina, Atreja i Tijesta; prvi je vladao Mikenom, drugi junom Argolidom. Atrej je imao ovna sa zlatnim runom kojeg je htio njegov mladi brat Tijest. On je zaveo Atrejevu enu i ona mu je dala tog ovna. Kad je Atrej saznao, ubio je Tjestove sinove Tantala i plistena, skuhao ih i posluzio bratu te mu pomijesao njihovu krv u vino i ponudio ga. Tijest je tada pobjegao u Epir. Zemlju Atrejevu tada je pogodila sua i glad, i proroanstvo je kazalo da ce tako biti sve dok Atjer je ne pozove brata da se vrati. Tijest se vratio zajedno sa sinom Egistom. Egist se zakleo osvetiti oca i brau. Ubrzo nakon sto su se vratili, Atrej je brata bacio u tamnicu. Egist se tada pretvarao da je uz njega, pa je slagao da e ubiti oca, ali je ubio Atreja. Tijest je oslobodjen iz tamnice, te je kratko vladao bratovom drzavom. No, Atrejev sin Agamemnon, ubio je Tijesta i osvetio oca te ponovno zavladao Mikenom. Tako, kad je Agamemnon otisao u rat pod Troju, a zena Klitemnestra mu ostala ljuta kuci jer je on zrtvovao njihovu kcer Ifigeniju radi ratne srece, poceo joj se udvarati Egist. Ona je iz osvete popustila udvaranjima te je iuvjela s njim u palai te je on vladao Mikenom. U palai jo ivljae Elektra, Hrizotemida i Orest, djeca Agamemnonova. Egist i Klitemnestra su planirali po povratku iz rata Agamemnonu spremiti klopku te su na krov place smjestili strazara koji im je imao javiti kad se pojavi znak da se Agamemnon vraca. Agamemnona su na putu kuci pokusali vjetrovi odbaciti da se ne vrati, kako ne bi upao u klopku, ali nisu uspjele. I tako, kad se on vratio docekao ga je sav narod na celu s Egistom, a i sama Klitemnestra mu je dosla i poklonila mu se. Egistu je Agamemnon zahvlaio sto mu je cuvao zemlju . S Agamemnonom je dosla i Prijamova kcer Kasandra koja je bila prorocica a koju je on uzeo kao ratni plijen. Kad je Klitemnestra doznala da je ona prorocica, odlucila je da s Egistom sto prije provede svoj plan te da ubije i Kasandru. Na gozbi spremljenoj u ast Agamemnona, trebali su ga ubiti Egistove sluge, ali zbog prorocice, plan se promijenio. Agamemnon se umoran od putovanja odlucio okupati, te je usao u kadu a Klitemnestra i Egist su ga iz zasjede pokrili mreom i izboli na smrt. Poslije toga ubili su i Kasandru. Klitemnestra je tada priznala pred narodom da je ubila muza, ali se opravdavala da je to ucinila zbog majcinske boli za kceri Ifigenijom koju je on nekad davno zrtvovao te da je ubila i njegovu ljubavnicu, kao Kasandru, koju je on bio doveo u palacu. Te su Ona i Egist zavladali. Elektru i Hrizotemidu ubojice nisu smatrali prijetnjom, a 12 godisnjeg sina Oresta, spasila je sestra Elektra koja ga je dala robu koji ga je poslao u Fanotu, u zemlju Fokidu te ga predao Strofiju, kralju koji je bio mu Agamemnonove sestre koji se o njenu brinuo kao da je njegov te je Orest postao prijatelj s njegovim sinom Piladom. Elektra je zivjela mucenicki u palaci, Egist i majka su ju non stop izrugivali jer je tugovala za ocem. Kruzile su glasine da ce se Orest vratiti iz tudine te osvetiti oca, ali ubojice i nisu pretjerano marile za to. Elektra je s nestrpljenjem cekla povratak brata. Jednoga dana, kad je Egist bio odsutan od kuce, Klitemnestri je dosao glasnik i javio da je Orest umro. Nju je to razveselilo, a Elektra je pala u tugu jer su joj se srusile sve nade. Glasnik je jos rekao da ce uskoro doci ljudi koji nose zaru s Orestovim ostatcima. Elektra je potom dugo razmisljala sto ce i kako ce, dok se nije pojavila Hrizotemida i rekla da je Orest dosao. Elektra joj je tada rekla da je on mrtav, al ova ju je uvjeravala da nije jer je bila na ocevu grobu i tamo nasla pramen kose koji nema bit ciji vec Orestov. Ali Elektra nije vjerovala u to, te je nagovarala sestru da njih 2 provedu osvetu, sto je ova odbila. Elektra je ostala sjedeci na pragu palace, kad su pred nju dosla 2 covjeka koja su rekla da su oni iz Fokide i da nose Orestove posmrtne ostatke. Ona ih je tada preklinjala da joj ih daju kao bi ih oplakala. Dok je ona tako zalila, jedan od glasnika, koji je zapravo bio preruseni Orest, rekao joj je istinu-da nije mrtav i da je dosao osvetiti oca. Tada je usao u palacu te u njoj ubio majku Klitemnestru. Utom se vratio i Egist, te su ga doceklali s vijestima da su glasnici donijeli Orestovo tijelo sto je njega obradovalo. Kad su donijeli nosila, te on sav sretan poceo otkrivati tijelo da vidi mrtvog Oresta, zaprepastio se kad je vidio mrtvu Klitemnestru na nosilima. Tada ga je Orest ubio na istom mjestu gdje je on ubio njegova oca-u kupki. Nakon Orestova cina, pocele su ga pratiti i muciti Erinije koje su ga htjele kazniti zbog protunaravnog ubojstva majke., te je pobjegao iz Mikene. A pratio ga je njegov vjerni prijatelj Pilad, koji je u medjuvremenu zarucio njegovu sestru Elektru. Njih 2 dosli su u prorociste u Delfe te trazli prorocanstvo, a Aplon, ciji je Orest bio ljubimac, poslao ih je u Atenu kako bi mu u pravednom sudskom procesu konacno sudili za ubojstvo majke. Usto, Apolon je bacio tvrd san na Erinije kako ga ne bi mogle pratiti ali ih je Klitemnestrin duh nakon izvjesnog vremena probudio te su posle za njim. Orest je dosao u Atenu te se poklonio pred kipom bozice Atene te ju zamolio za pomoc. Atena je tada odvratila da ce mu ona suditi u parnici, zakazala dan sudjenja i otpustila sve 'stranke'. Na dan sudjenja, koje se odvijalo na Aresovom brezuljku Aeropagu. Presudjeno je u Orestovu korist te su se Erinije nezadovoljne vratile u podzemlje. Nakon toga, Pilad i Orest su otisli u Delfe vidjeti sto ce dalje, te su dobili prorocanstvo da trebaju otici una Tauridski poluotok (danasnji Krim) te ukrasti iz Artemidina hrama njen kip te ga donijeti u Atenu jer se bozici vise ne svidja biti u barbarskoj zemlji. No postojala je kvaka, Taurijci su imali obicaj svakog stranca koji se iskrca na njiihovu obalu zrtvovati Artemdi. A pravi razlog zasto je Orest poslan tu je taj sto je onda kad je umjesto Ifigenije, zrvovana kosuta, Artemida je odnijela djevojku na Tauridu kako bi bila svecenica u njenom hramu. Njen zadatak je bio procistiti strance za zrtvovanje u kupelji. Ona je godinama gledala kako ovi smicu njene sunarodnjake Grke. Orest i Pilad dosli su onamo te se odlucili sakriti u spilji te po noci ukrati kip i otici. Medjutim, vidio ih je jedan od pastira u trenutku kad je Orest vicuci izisao iz spilje jer je riku goveda i lavez pasa zamijenio sa hukanjem Erinija. Uhvatili su ih i odveli kralju Toantu koji je odredio zrtvovanje. Ifigeniji su isto ispricali tu pricu te su doveli Pilada i Oresta k njoj. Ona se odusevila njihovim lijepim likom, te ih je ispitala porijeklo. Pilad joj se prestavio, a Orest ne, jer je vec izgubio svaku nadu u prezivljavanje. Tada je ona od njih sazanala da dolaze iz Arga, i sve novosti o Troji, smrti Agamemnonovoj i Klitemnestrinij te da se ne zna sto je bilo s njom, Ifigenijom. Tada im je obecala pogodbu-jedan od njih ce prezivjeti kako bi mogao odnijeti njeno pismo u domovinu. Orest je odlucio da njegov prijatelj Pilad pozivi. Ifigenija je donijela pismo, te ipak odlucila Piladu prepricati sadrzaj kako bi bila sigurna da ce njena rijec stici u domovinu. Pismo je bilo za Oresta u kojem mu porucuje da je ziva i da ju dodje izbaviti. Pilad je rekao da ce odmah predati pismo, i dao ga je odmah Orestu pred njenim ocima. Ona ga je tada ispitivala neke obiteljske tajne od davnine kako bi dokazala da je to Orest. Tada je skovala plan za bijeg. Porucila je kralju da su stranici pocinili strasan zlovin u domovini i da ih mora ocistiti potpuno te ih okupati u moru, zajedno s Artemidinim kipom koji su dotakli kad su dosli te ga tako okaljali. Jos je naredila kralju da da proglas da ljudi ne izlaze iz kuca prilikom ciscenja stranaca kako ih ne bi okaljali te da pod vlastitim nadzorom okadi hram. Kralj je na to pristao. Nakon nekoliko sati, vratio se glasnik s mora koji je kralju ispripovjedio da su stranic i svecenica pobjegli s kipom. Kralj je krenuo u potjeru za njima ali mu se ukazala Atena i rekla mu da pusti bjegunce na miru, jer to cine njoj iz ljubavi, a Posejdon ih svakako mirno nosi po moru u domovinu. Kralj je poslusao objavu. Ifigenija je posto su stigli u Atenu postala svecenica Artemidinog hrama u Ateni, Orest je zakraljevao Mikenom te ozenio Hermionu, ki Menelaja i Helene koja je bila zarucena za Ahilejevog sina Neoptolema. Sa zenine strane, dobio je jos vlast nad Spartom. (kojom je vladao Menelaj). Elektra se udala za Pilada te je bila na prijestolju u Fokidi, a Hrizotemida umrije neudana. Orest dozivi 90 godina te umrije od ugriza zmije za petu. Njegov sin Tizamen vladao je nad Peleponezanima, dok Heraklovici nisu zauzeli poluotok.