OPINA JABLANICALOKALNI AKCIJSKI PLAN ZA OKOLINUF

AKCIJSKIPLANZATITE OKOLIA HERCEGOVAKO-NERETVANSKE UPANIJE/KANTONA

OPINA NEUMLOKALNI AKCIJSKI PLAN ZA OKOLIprosinca 2011.ZA RAZDOBLJE 2013.-2018.

Mostar/Sarajevo,prosinca/decembra 2011.

AKCIJSKI PLAN ZATITE OKOLIA HERCEGOVAKO-NERETVANSKE UPANIJE/KANTONAZA RAZDOBLJE 2013.-2018.

Naruitelj

Bosna i HercegovinaFederacija Bosne i HercegovineHercegovako-neretvanska upanija/kantonMinistarstvo trgovine, turizma i zatite okoliaBrae Fejia b.b.88 000 Mostar

Izraivai Studije

KONZORCIJ

ENOVA d.o.o. SarajevoBOSNA-S d.o.o. SarajevoIGH-MOSTAR d.o.o. Mostar

Ul. Franca Lehara b.b.71 000 SarajevoBosna i Hercegovina

Tel.: +387 33 561 990Fax: +387 33 561 998 E-mail: info@enova.baWeb: www.enova.ba Ul. Nova 2671 000 SarajevoBosna i Hercegovina

Tel.: +387 33 278 040 / 205 756Fax: +387 33 200 074E-mail: info@bosna-s.baWeb: www.bosna-s.baBie polje b.b.88 000 MOSTARBosna i Hercegovina

Tel:+387/36/449-880Fax: +387/36/449-888E-mail: igh-mostar@igh.baWeb: www.igh.ba

Naslov projekta

AKCIJSKI PLAN ZATITE OKOLIA HERCEGOVAKO-NERETVANSKE UPANIJE/KANTONAZA RAZDOBLJE 2013.-2018.

Voditelj Akcijskog plana

Mr. sc. Kreimir aravanja, dipl. ing. gra.

Sudionici u projektu

Mr. sc. Kreimir aravanja, dipl. ing. gra.Fethi Silajdi, dipl. ing. ma., MBAMarinko Dalmatin, dipl. biolog/ekologMaja Mareti Tiro, dipl. ing. gra.Josip Marini, dipl. ing. geol.Azra Velagi, dipl. ing. upravljanja otpadom i zemljitemMr. Sonja Gebert, dipl. kem. i biol.Mario Zovko, dipl. ing. str.Mirjana Grubei, dipl. ing. gra.

Interna kontrola

Mirko Panda, dipl. ing.

Lektura

Ljiljana ANTUNOVI, prof.

Vrijeme izrade

Rujna/septembra 2010.-lipnja/juna 2011.-prosinca/decembra 2011.

SADRAJ

1. UVOD 7

2. OPI PODACI O HERCEGOVAKO-NERETVANSKOJ UPANIJI/KANTONU (HN/K) 9

2.1. ZEMLJOPISNI POLOAJ 9

2.2. KARAKTERISTIKE RELJEFA 10

2.3. GEOLOKE KARAKTERISTIKE 11

2.4. HIDROLOKE KARAKTERISTIKE 11

2.5. KLIMATSKE KARAKTERISTIKE 122.5.1. Temperature 122.5.2.Padaline 132.5.3.Vjetrovi 14

2.6. STANOVNITVO 15

3. PROCJENA STANJA OKOLIA U HN/K 19

3.1. UPRAVLJANJE KVALITETOM ZRAKA 193.1.1. Stanje na podruju 193.1.2. Identifikacija problema 213.1.3. Ciljevi i mjere 21

3.2. INTEGRALNO UPRAVLJANJE VODNIM RESURSIMA 223.2.1. Stanje na podruju 223.2.2. Odvodnja otpadnih voda 323.2.3. Identifikacija problema 343.2.4. Ciljevi i mjere 36

3.3. KORITENJE, ZATITA I UPRAVLJANJE ZEMLJITEM 363.3.1. Stanje na podruju 363.3.3. Identifikacija problema 413.3.4. Ciljevi i mjere 42

3.4. ZATITA, KORITENJE I UPRAVLJANJE UMAMA I UMSKIM ZEMLJITEM 433.4.1. Stanje na podruju 433.4.2. Identifikacija problema 443.4.3. Ciljevi i mjere 45

3.5. UPRAVLJANJE OTPADOM 453.5.1. Stanje na podruju 453.5.2. Identifikacija problema 503.5.3. Ciljevi i mjere 51

3.6. INTEGRALNO UPRAVLJANJE PROSTOROM 523.6.1. Stanje na podruju 523.6.2. Identifikacija problema 553.6.3. Ciljevi i mjere 55

3.7. GOSPODARSTVO I OKOLI 583.7.1. Stanje na podruju 583.7.1.1. Poljoprivreda, lov, umarstvo i proizvodnja hrane 603.7.1.2. Ugostiteljstvo i turizam 613.7.1.3. Energetski sektor 643.7.1.4. Zaposlenost i plae 713.7.2 Identifikacija problema 723.7.3 Ciljevi i mjere 75

3.8. BIORAZNOLIKOST, ZATITA PRIRODNE I KULTURNO-POVIJESNE BATINE 773.8.1. Bioraznolikost 773.8.1.1. Stanje na podruju 773.8.1.2. Identifikacija problema 943.8.1.3. Ciljevi i mjere 953.8.2. Prirodna i kulturno-povijesna batina 983.8.2.1. Stanje na podruju 983.8.2.2. Identifikacija problema 1003.8.2.3. Ciljevi i mjere 1023.9. JAVNO ZDRAVLJE, OBRAZOVANJE I SOCIJALNA PROBLEMATIKA 1023.9.1. Javno zdravlje i socijalna problematika 1023.9.1.1. Stanje na podruju 1023.9.1.2. Identifikacija problema 1033.9.1.3. Ciljevi i mjere 1043.9.2. Obrazovanje 1053.9.2.1. Stanje na podruju 1053.9.2.2. Identifikacija problema 1073.9.2.3. Ciljevi i mjere 107

3.10. ZAKONODAVNI I INSTITUCIONALNI OKVIR ZATITE OKOLIA 1083.19.1.Stanje problema 108

4. UTVRIVANJE OKOLINIH PRIORITETA 109

5. AKCIJSKI PLAN 1125.1.TEMATSKE OBLASTI ...112

6. PROVEDBA, UNAPRJEIVANJE I NADZOR APZO-a 174

6.1. PROVEDBA APZO-a 174

6.2. UNAPRJEIVANJE APZO-a 174

6.3. NADZOR APZO-a 174

7. PRILOZI 176Prilog I. Popis ministarstava na federalnoj i upanijskoj/kantonalnoj raziniPrilog II. Popis konvencija i protokolaPrilog III.Popis prostorno-planske dokumentacije HN/KPrilog IV. Popis vanijih propisa koje treba donijeti

SLIKESlika 1. Koritenje i namjena povrina prikaz postojeeg stanja 56Slika 2. Uvjeti koritenja, ureenja i namjene prostora podruja posebnih uvjeta koritenja 57Slika 3. Infrastrukturni sustavi elektroenergetski i vodnogospodarski sustav 76Slike 4.-5. Endemina flora BiH i HN/K 82Slika 6. Uvjeti koritenja, ureenja i zatite prostora prirodna i kulturna batina 97

TABLICETablica 1. Vaei standardi o kvaliteti zraka u F BiH 19Tablica 2. Kategorije poljoprivrednog zemljita i odnos po stanovniku u ha 37Tablica 3. Stanje zastupljenosti umskog zemljita po opinama u HN/K 43Tablica 4. Kategorije umskog zemljita u HN/K 44Tablica 5. Porast koliine otpada u planskom razdoblju, po opinama HN/K 46Tablica 6. Procijenjene godinje koliine posebnih kategorija otpada 48Tablica 7. Postojea opinska odlagalita otpada 49Tablica 8. Postojee hidroelektrane u HN/K 64Tablica 9. Prijenosna mrea HN/K 69Tablica 10. Kategorije zatite i zatieni dijelovi prirode (NEAP, 2003) 79Tablica 11. Neki biljni stenoendemi BiH 82Tablica 12. Vrijednosti saprobnog indeksa i ekoloki status sliva rijeke Neretve do Mostara na temelju sastava makroinvertebrata bentosa, 2002. godine 91Tablica 13. Kvaliteta vode rijeke Neretve nizvodno od Mostara na temelju sastava mikrofita i makroinvertebrata bentosa, VIII. 2007. godine 92Tablica 14. Nacionalni spomenici u HN/K i F BiH po kategorijama 99Tablica 15.Nacionalni spomenici (povijesne graevine i spomenici, graditeljske cjeline, arheoloka i povijesna podruja, pokretna dobra) i privremena lista nacionalnih spomenika u HN/K 99Tablica 16. Lista odabranih okolinih prioriteta u HN/K 109

1. UVOD

Hercegovako-neretvanska upanija/kanton (HN/K) se nalazi u junom dijelu Bosne i Hercegovine (BiH), a dominantna morfologija je, sve do mora, dolina Neretve koja daje okosnicu ivota. Prua se pravcem sjever-jug, od prijevoja Ivan na sjeveru do Ivanjice iznad Dubrovnika. Po povrini je druga meu upanijama/kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine (F BiH). Zadnjih desetljea ovaj prostor se suoavao s problemom ubrzane gradnje i industrijalizacije koja neminovno ostavlja posljedice na okoli i zdravlje ljudi. Prostor HN/K je, kao i svi ostali prostori, ranjiv zbog dva razloga: prirodnih uvjeta (podlonosti kratkoronim i dugoronim promjenama) te antropogenog djelovanja (geografskog determinizma/posibilizma). Imajui u vidu da je takvo stanje dugorono neodrivo, ukazala se potreba za paljivijim planiranjem i iznalaenjem naina za postizanje ekonomskog razvoja uz maksimalno ouvanje prirodnih resursa. Raznolike prirodne i zemljopisne karakteristike ovog podruja, od plodnih, prostranih polja i panjaka, rijeka i jezera pa do stoljetnih listopadnih i zimzelenih uma, pruaju obilne mogunosti za ivot i gospodarski razvoj utemeljen na poljoprivrednoj proizvodnji, stoarstvu te drvnoj industriji. S nekim od resursa moe se i dalje dugorono raunati, dok drugi postaju kritini za daljnji razvoj. Takoer, geoprometna pozicija HN/K ima veliku vanost za cijelu BiH. Kroz HN/K vode putovi prema moru i luci Ploe koja je, iako u Hrvatskoj, jako bitna za BiH.

Grad Mostar predstavlja politiko, gospodarsko, znanstveno i kulturno sredite cijele regije. On je ujedno i upravno sjedite HN/K te jedan od 4 slubena grada u BiH. Zemljopisno se moe opisati kao vorite sjeverne, zapadne i istone Hercegovine. Kroz sredite grada protjee rijeka Neretva pa je Mostar poznat i pod nadimkom "grad na Neretvi".

Okolino odrivi ekonomski razvoj moe se postii samo planskim pristupom rjeavanju identificiranih problema te postavljanjem novih ciljeva koji nee dopustiti daljnje naruavanje kvalitete okolia. U svezi s tim razvijena je i metodologija izrade nacionalnih i lokalnih akcijskih planova u oblasti zatite okolia kojom se oblikuje novi pristup u planiranju i implementaciji zatite okolia. Akcijski plan za zatitu okolia predstavlja razvojno-planski dokument koji na osnovi procjene stanja okolia, utvrenih okolinih problema i prioriteta te definiranih strategija/akcija, doprinosi unapreenju stanja okolia podruja za koji se izrauje.

Imajui u vidu sve gore navedeno, HN/K je 2009. godine pokrenula inicijativu za izradu Akcijskog plana za zatitu okolia (APZO), koji tretira upaniju/kanton kao prostorno-administrativnu jedinicu. Njegova izrada je utemeljena na meunarodnim i domaim iskustvima te metodologiji za izradu Nacionalnog akcijskog plana za zatitu okolia (NEAP-a) i lokalnih ekolokih akcijskih planova (LEAP-a).

Razlozi zbog kojih je HN/K pristupila izradi APZO-a su sljedei: Prema lanku 49. Zakona o zatiti okolia F BiH, kao i prema lanku 30. Zakona o zatiti okolia HN/K, izrada APZO-a je zakonska obveza svih upanija/kantona, pa i HN/K; APZO e pomoi donositeljima odluka na upanijskoj/kantonalnoj razini u usmjeravanju aktivnosti i napora koji vode unapreenju sadanjeg stanja u oblasti okolia; APZO-om e se sagledati cjelokupna situaciju u oblasti okolia na podruju HN/K; APZO e pomoi organima vlasti prepoznati potrebe HN/K i otvorit e mogunost regionalnog povezivanja s ciljem rjeavanja zajednikih okolinih problema; APZO potie sudjelovanje javnosti u razmatranju najznaajnijih okolinih problema; APZO potie stvaranje povoljnih uvjeta za razvoj energetski efikasnih tehnologija, industrije reciklae i drugih ekonomskih i socijalno korisnih aktivnosti; APZO daje mogunost za racionalnije koritenje financijskih i ljudskih resursa, osobito iz oblasti okolia, koji su esto ogranieni; APZO jasno definira strategiju zatite okolia koja stvara osnovu za privlaenje financijskih sredstava (povoljne kreditne linije, ulaganja, donacije itd.) za budue rjeavanje konkretnih okolinih problema; Proces izrade i provoenja APZO-a je izvanredna prilika za poveanje javne svijesti i kolovanje vlastitih kadrova iz oblasti okolia.

Izradu APZO-a treba iskoristiti kao mogunost da se na upanijskoj/kantonalnoj razini promovira i predloi uspostava takvih organizacijskih i ekonomskih temelja koji bi omoguili provedbu naela odrivog razvoja.

Ciljevi izrade APZO-a su: Identificirati najvanije prirodne resurse na koje se HN/K moe dugorono osloniti u svom ekonomskom razvoju; Ojaati kapacitet upanijskih/kantonalnih tijela vlasti u upravljanju okolinim problemima; Integrirati politiku zatite okolia u sve sektorske politike; Podignuti razinu svijesti i odgovornosti javnosti o zatiti okolia; Pojaati sudjelovanje javnosti u rjeavanju okolinih problema; Razviti javnu svijest o vrijednosti okolia i prirodnih resursa; Uspostaviti osnovu za povezivanje sa slinim programima veih ili manjih administrativno- politikih zajednica, osobito s NEAP-om; Stvoriti organizacijski preduvjet za aktivno djelovanje na unapreenju i ouvanju okolia kao bitnom segmentu odrivog razvoja predmetne sredine; Poboljati transparentnost i kvalitetu procesa donoenja odluka o okoliu.

Izrada APZO-a je zasnovana na sljedeim naelima: Naelo odrivog razvoja; Naelo multidisciplinarnog pristupa; Naelo partnerstva; Naelo podijeljene odgovornosti; Naelo transparentnosti i ukljuivanja javnosti.

Prilikom izrade APZO-a, pored NEAP-a, koriteni su LEAP-i Grada Mostara te opina Jablanica, apljina, Konjic i itluk, dok su slini dokumenti za opine Stolac i Neum zavreni u prosincu 2011. godine. Prilikom izrade navedenih LEAP-a, u svrhu prikupljanja informacija o miljenju javnosti o okolinim problemima na podruju navedenih opina, time i na najveem dijelu HN/K, izvreno je anketiranje zainteresiranih strana (opine, javna i privatna poduzea, bolnice i domovi zdravlja, fakulteti Sveuilita u Mostaru i Univerziteta Demal Bijedi, srednje i osnovne kole, nevladine organizacije i graani). Na temelju procjene trenutnog stanja okolia identificirani su problemi i utvreni prioriteti. Za svaki od ustanovljenih prioriteta dan je prijedlog aktivnosti i mjera koje je potrebno poduzeti u svrhu njihova rjeavanja.

U svrhu razmatranja prioriteta u oblasti okolia od strane ire javnosti, na javnu prezentaciju teksta Nacrta dokumenta, odnosno I. radionicu, pozvani su predstavnici upanijskih/ kantonalnih ministarstava, opina, javnih poduzea, Agencije za slivno podruje Jadranskog mora, Grada Mostara i opina te njihovih komunalnih poduzea, fakulteta Sveuilita i Univerziteta, nevladinih organizacija/udruga graana te medija, s ciljem upoznavanja sa ustanovljenim prioritetima, odnosno prijedlozima aktivnosti i mjera. Svi oni, ali i cjelokupna javnost koja e biti obavijetena preko medija, na taj nain dobivaju priliku dostaviti primjedbe i sugestije na tekst Nacrta na web stranici vodeeg partnera (www.igh.ba), a Ministarstvo trgovine, turizma i zatite okolia HN/K je, kao naruitelj Akcijskog plana, isti poslalo na sve relevantne adrese sa zahtjevom za oitovanje.

Nakon proteka javne rasprave predvieno je predstavljanje Prijedloga dokumenta, odnosno II. radionica. Ukljuivanjem svih zainteresiranih strana u proces izrade APZO-a, potvren je stav da rjeavanje okolinih problema zahtijeva sustavan pristup te intenzivnu suradnju i razmjenu informacija izmeu razliitih zainteresiranih strana.

2. OPI PODACI O HERCEGOVAKO-NERETVANSKOJ UPANIJI/KANTONU (HN/K)2.1. ZEMLJOPISNI POLOAJ

Bosna i Hercegovina (BiH) se nalazi u sredinjem dijelu Balkanskog poluotoka. Na sjevernom dijelu izlazi na rijeku Savu, a na junom, blizu ua Neretve, ispred Malostonskog kanala, na Jadransko more, kod Neuma.

U skladu sa Ustavom, BiH se sastoji od dva entiteta: Federacije Bosne i Hercegovine (F BiH), na oko 51% teritorija BiH, i Republike Srpske (RS), na oko 49% teritorija BiH. Arbitranom odlukom o Brkom, naknadno je ustanovljen Distrikt Brko (DB). F BiH, kao sloeni entitiet, sastoji se od 10 upanija/kantona koje imaju svoj vlastiti ustav, zakone, parlament i vladu, a administrativno su podijeljene po opinama kojih na prostoru F BiH ukupno ima 79.

Poveanje broja opina rezultat je teritorijalne podjele preko entitetskih granica te formiranja novih administrativnih jedinica, shodno etnikoj koncentraciji stanovnitva. Otuda potiu ogromne varijacije u veliini opina. Glavni grad F BiH je Sarajevo, uz Mostar u kojemu se nalaze sjedita 4 federalna ministarstva.

Podruje regije Hercegovine entitetskom granicom podijeljeno je na dva dijela, od ega je vei dio pripao F BiH. Unutar F BiH najvei dio Hercegovine administrativno se nalazi u Hercegovako-neretvanskoj upaniji/kantonu (HN/K): opine Ravno, Neum, itluk, Stolac, apljina, Jablanica, Prozor-Rama, Konjic te grad Mostar, administrativno sjedite.

Hercegovako-neretvanska upanija/kanton (HN/K) nalazi se u junom dijelu BiH i obuhvaa podruje oko Neretve koja daje okosnicu ivota. Prua se pravcem sjever-jug, od prijevoja Ivan na sjeveru do Ivanjice iznad Dubrovnika. Rastojanje izmeu sjeverne i june toke iznosi 147,34875 km, a izmeu istone i zapadne toke 83,98513 km.

Nadmorska visina se smanjuje od 2.228 m n.m. (vrsnica), odnosno 2.103 m n.m. (Prenj), do 0 na razini mora u Neumu. Ovakav poloaj, ali i osnovne odlike klime te biljnog i ivotinjskog svijeta, dao joj je znaenje glavnog izlaza BiH na more i znaenje vanoga geostratekog pravca.

Posebnost podruja HN/K je u njenoj planinskoj, nizinskoj, primorskoj i kontinentalnoj raznolikosti koju povezuje jedinstvena ljepota teritorija oblikovanog kroz slikovite proplanke i brda, nizinsko podruje uz rijeku Neretvu, primorski pojas i Jadransko more. Dakle, zemljopisno gledano, HN/K se nalazi na prostoru u kojem planinski krajolik stagnira, a dominantna morfologija je, sve do mora, dolina Neretve. Raznolike prirodne i zemljopisne karakteristike ovog podruja, od plodnih, prostranih polja i nepreglednih panjaka, rijeka i jezera pa do stoljetnih listopadnih i zimzelenih uma, pruaju obilne mogunosti za ivot i gospodarski razvoj utemeljen na poljoprivrednoj proizvodnji, stoarstvu i drvnoj industriji.

Geoprometna pozicija HN/K ima veliku vanost za cijelu BiH. Kroz HN/K vode putovi prema moru i luci Ploe koja je, iako u Hrvatskoj, jako bitna za BiH. Prostorom HN/K prolazi magistralni cestovni pravac M-17. On prolazi dolinom rijeke Neretve, od vorita s Jadranskom magistralom u Opuzenu (RH), kroz Mostar, Sarajevo i dalje dolinom rijeke Bosne do dravne granice na Savi. Projektiran je trasom staroga austrijskog puta 1950-ih godina, izgraen 1960-ih i moderniziran vie puta. Redovito odravan, adekvatne horizontalne i vertikalne signalizacije, ipak ne odgovara frekvenciji prometa i voznim karakteristikama suvremenih vozila. Na M-17 je mreom magistralnih i regionalnih cesta povezan ostatak HN/K i ire regije uz dolinu Neretve.

Cijelom duljinom HN/K, u pravcu sjever-jug, prolazi Koridor Vc i trasa budue autoceste (ali i eljeznice, naftovoda, plinovoda...), to uvelike poveava ionako znaajnu ulogu HN/K za prometni i gospodarski razvoj i rast cijelog prostora BiH.

2.2. KARAKTERISTIKE RELJEFA

Reljef BiH veoma je razliit, kako po izgledu, tako i po starosti i nainu postanka. Na prostoru BiH nalazi se najvei dio zapadne zone mladih vjenanih planina, Dinarskog planinskog pojasa, s pravcem pruanja SZ-JI, to daje uglavnom planinski karakter prostoru BiH. Planine se postupno sputaju na sjeveru prema Savi, dok se prema jugu sputaju naglo, stepenasto, u prostor niske Hercegovine i Jadranskog primorja. Visoke hercegovake planine Bitovnja (1.744 m), abulja (1.780 m), Vele (1.897 m), Visoica (1.974 m), Prenj (2.103 m), vrsnica (2.228 m), Vran (2.074 m) i Ljubua (1.797 m) predstavljaju krov Hercegovine, i postupno se sputaju do Jadranskog mora.

Dakle, u reljefu HN/K, sukladno djelovanju tektonike i vanjskih sila oblikovanja reljefa, nastale su planine, gore, pobra, rijene doline, polja u kru i zaravni. Tektonika je oblikovala najvie planine, a potom je na njih djelovala, kao i danas, vanjska sila oblikovanja. Izmeu njih su brojne rijene doline. Najmarkantnija je dolina rijeke Neretve. Kr ne dri vodu, a Neretva se jedina u tom kru uspjela probiti do mora. Na svom putu prema moru prolazi kroz konjiku, jablaniku i mostarsku kotlinu te kanjone. Kanjon Neretve dubok je 1.000 m i u njemu su otvorene naslage bankovitih krednih vapnenaca. Dolina Neretve je, dakle, tektonski predisponirana. Brojni su njeni pritoci i svi imaju kanjonske doline: Bijela, Idbar, Rakitnica, Doljanka, Dreanka - sve do ulaska u mostarsku kotlinu koju okruuju Vele, abulja, vrsnica i Prenj, a njeno dno je zasuto donesenim materijalom ija je debljina vea od 600 m, pa se kae da je to tektonski bunar. Polja u zavali su Mostarsko i Bie, jezerska kotlina je na zapadu i sjeverozapadu i u njoj se eksploatira ugljen. Istonom stranom dominira greda Velea s brojnim osulinama i siparima koji su ve cementirani u pediment na kojem je Podveleje.

Poslije mostarske kotline reljefom dominira zaravan Brotnjo-Dubrave. I nju je Neretva probilaBaevakom klisurom, ali vode koje dotiu s te zaravni uglavnom su ve ranije negdje ponirale pa se ponovno pojavile. Donose ih Radobolja, Trebiat, Trebinjica i Litica. Zaravni u kru su zaista posebnost Dinarida, pa tako i Hercegovine. Na njima su ponikve ili vrtae, udoline, doci, polja u kru i brojne grede.

Udoline u HN/K su Bogodolsko-goranaka, Poloka, erinska, Crnika i dr., dok su polja u kru Bijelo, Mostarsko blato, Meugorsko, Cerno te dio Popova polja. Osnovna je odlika polja u kru da su takoer tektonski predisponirana. Nastala su du jednog ili dva rasjeda. Naknadno ih je oblikovala fluvijalna erozija i krka korozija. Na dnu polja je akumulacijski materijal. Po njemu teku rijeke ponornice tako to na jednom kraju polja izviru, a na drugom poniru, obino sustavom ponora.

Ako razmatramo dva pojasa s granicom od 700 m n.m., brdsko-planinski (700-1.200 m i vie) te mediteranski pojas, zakljuit emo da prvi zauzima dvije treine prostora HN/K (66,58%), a drugi preostalu treinu prostora (33,42%).

Prirodne karakteristike prostora HN/K su: Rijeka Neretva s pritokama ija su korita usjeena u vanjske, june Dinaride s visinskom razlikom izmeu gornjeg i donjeg toka od 1.000 m; iroki prostori ulanenih planina Prenja, Velea, Visoice, Radue, Ljubue, Vrana i vrsnice; Visoravni Brotnjo i Dubrava; Nizijski dijelovi uz donji tok Neretve i njenih pritoka; Izlaz na obalu Jadranskog mora u opini Neum koji obuhvaa dijelove Neumskog i Malostonskog zaljeva s ukupno 25 km razvijene obale; Prirodni rariteti kao to su: Blidinjska visoravan, Diva Grabovica, Vrelo rijeke Bune, kanjon rijeke Neretve, Hutovo blato i drugi lokaliteti.

2.3. GEOLOKE KARAKTERISTIKE

Podruje HN/K odlikuje se vrlo sloenom geolokom graom. Ovo podruje pripada geotektonskim jedinicama - sredinjim i vanjskim Dinaridima, s granicom u zoni Jablanice i smjerom pruanja dinarskog pravca.

Najstarije stijene nalaze se na sjeveru i zahvaaju prostor najviih planinskih dijelova Ivan planine, Prenja, Bitovnje i Radue, ali i dijelova Vranice. Bitovnja i Vranica su graene od najstarijih stijena otkrivenih u BiH. To su dijelovi perma graeni od konglomerata, crvenih pjeara i dolomita, ali i kvarcitnih kriljaca, mramornih vapnenaca, anhidrita. Od Ivana pa do Jablanice nalaze se trijaski sedimenti u kojima su najvaniji ronaci. Pojavljuju se elementi submarinog vulkanizma i gabro, odnosno vrsta granita nazvana jablanit koja je najvrijednija mineralna sirovina cijelog ovog podruja. Jura se nastavlja na june izdanke trijasa. Grade je raznobojni laporoviti vapnenci, organogeno masivni vapnenci i dolomiti. Pojavljivanje trijarskih sedimenata ima osobito znaenje u dolini Dreanke, u kojoj je u potpunosti otvoren kompletan mezozojski profil. Du znaajnog rasjeda je Porimska navlaka uvjetovala dubinu kanjona Dreanke od skoro 1.500 m. Junije od Jablanice trijasa skoro da i nema (samo u Bijelom polju). Sve ostalo je kreda. Kredni sediment daju obol cjelokupnoj Hercegovini, te tako i itavoj HN/K. Kredu odlikuju laporoviti vapnenci, dolomiti, bree i, naravno, fli. Ovaj prostor krede pokazuje najmanju deformiranost u cijeloj BiH. To je dio mezozojske karbonatne platforme koja je vie puta izdizana, drobljena, lomljena, sputana i na njoj je, zahvaljujui vapnencu, najbolje razvijena krka ikonografija. To je prostor visokih greda, hrbata, greda, koje su obino nastale rasjedanjem, pri emu im je jedna strana daleko strmija od druge koja je, zapravo, prijelaz u krke zaravni. Na ovoj karbonatnoj platformi oblikovana su polja u kru. Ona su s trakama flia te jezerskim naslagama u dnu polja u kru jedine obradive povrine Hercegovine. Osim navedenih, na podruju HN/K javljaju se i drugi geoloki supstrati kao to su srednjetrijarski, klastini, silikatni, razliiti kriljci, vulkanske stijene i sl.

U sjevernom dijelu HN/K najveu zastupljenost u grai terena imaju karbonatne stijene i klastiti mezozojske starosti te trijarske klastine stijene, dok se u manjim skupinama javljaju tercijarni klastiti i vapnenci. U junim dijelovima HN/K, osim karbonatnih stijena koje izgrauju brdsko-planinski reljef, razvijene su i aluvijalne naslage rijenih dolina. U ovom podruju izdvojene su naslage mezozoika i kenozoika te zbog toga nalazimo litostratigrafske jedinice jurske i kredne starosti, kao i kvartarne fluvioglacijane sedimente i sipare.

2.4. HIDROLOKE KARAKTERISTIKE

Hidrografska i hidroloka raznolikost rezultat je veoma sloenih prirodnih komponenti, meu kojima su najvanije klimatske, geoloke i reljefne karakteristike. Otjecanje voda vri se u pravcu sliva rijeke Dunav te u pravcu Jadranskog mora. Sliv rijeke Neretve zauzima najvei dio vodnog podruja Jadranskog mora, a s ukupnom duljinom u BiH od 205,12 km ini najveu rijeku BH kra. Povrina sliva u F BiH iznosi 5.745 km2, dok je ukupna povrina sliva oko 12.750 km2, zajedno s podslivom rijeke Trebinjice. Prosjean pad korita Neretve je 3,57, iako su padovi razliito koncentrirani na dionicama du toka. Ona izvire na 1.227 m nadmorske visine, pod vrhom Gredelj, na Jabuka planini. Nizvodno od naselja Uloga Neretva ulazi na podruje F BiH, odnosno u HN/K. Posebno obiljeje reljefu razmatranog podruja daje kanjon i dolina rijeke Neretve. Neretva je rijeka kanjonskog tipa u gornjem i srednjem toku, da bi u Bijelom polju ula u prostranu dolinu koja se u Mostaru suava, a u Mostarskom polju proiruje i od utoka Bune ponovno suava u plii kanjon, sve do apljine gdje se ponovno iri. Donji tok rijeke Neretve zavrava se prostranom deltom s povremeno i/ili stalno plavljenim poljima Hutovim blatom, Metkovikim i Opuzenskim poljem, s utjecajem morske zaslanjene boate vode sve do Gabele na granici s Hrvatskom.

Kompozitnost doline Neretve zrcali se u smjeni polja i klisura. U proirenjima su se razvili gradovi, a u suenjima sutjeske ili kanjoni: Borako-upski kanjon, Konjika kotlina, Ostroako-jablanika kotlina, vrsniko-prenjska sutjeska, Mostarska kotlina, Brotnjansko-dubravska sutjeska, Gabelsko-apljinsko polje i ue.

Glavne pritoke Neretve do Konjica su rijeke: Ljuta, Rakitnica, itica (izvire iz Borakog jezera), Bijela i Treanica poslije koje se formira Jablaniko jezero. Nadalje, znaajne pritoke Neretve su vodotoci: Kraljunica, Batica, Neretvica, Rama, Doljanka, Bijela, Dreanjka, a od jezera Jablaniko i Ramsko (umjetna) i Blidinje jezero (prirodno).

Glavnu koliinu vode Neretva prima u srednjem i donjem toku. Nizvodno od Mostara Neretva prima desne pritoke: Radobolju, Liticu i Ugrovau, koje dolaze preko Mostarskog blata i Jasenice (to su vode rijeke Litice i vode manjih vodotoka koji zavravaju u Mostarskom blatu). Praktino, sve pritoke rijeke Neretve na ovom dijelu sliva dotjeu iz krkih polja s lijeve i desne strane toka rijeke Neretve: pritoka Buna (vode iz Nevesinjskog polja); pritoka Bregava (vode iz Dabarskog i dijela Fatnikog polja); pritoka Trebiat (nastaje u Imotskom polju). Takoer, du samih pritoka postoje snana krka vrela: Klokun, Vriotica, Grudsko vrelo, vrelo Litice, vrelo Bune i Bunice. Karakteristina je i lijeva pritoka Krupa koja dotjee iz Deranskog jezera - Hutovo blato, a prihvaa i vode s HE apljina.

I pored toga to je Neretva bogata vodom, njene pritoke s viih horizonata povremeno presuuju. Naime, rijeka Trebinjica iz pravca Trebinja kanalom (djelomino reguliranim) kroz Popovo polje dotjee do gornjeg kompezacijskog bazena HE apljina (podruje F BiH). Rijeka Trebinjica dijelom ponire i obogauje vode Deranskog jezera, a dijelom zavrava na turbinama HE apljina. Njen utjecaj na bilancu voda Deranskog jezera i rijeke Krupe je manji nego kako je to bilo u sustavu do 1992. godine i teko ga je kvantitativno definirati.

Generalno se moe zakljuiti da je stanje kvalitete povrinskih voda neto bolje u odnosu na prijeratno razdoblje, iskljuivo zbog toga to su veliki industrijski pogoni prestali s radom ili rade znaajno manjim kapacitetima.

Stanje kvaliteta podzemnih voda se ne moe trenutno ocijeniti jer ne postoje adekvatni podaci za tu procjenu.

2.5. KLIMATSKE KARAKTERISTIKE2.5.1. Temperature

Sredinji dio HN/K (podruje Mostara) i juni dio HN/K (opine apljina, itluk, Stolac, Ravno i Neum), koji pripadaju podruju tzv. niske Hercegovine (donji tok Neretve s okolnim krkim poljima niim od 1.000 m n.m: Ljubuko, Imotsko-bekijsko, Mostarsko i Stolako), imaju karakteristike mediteranske (sredozemne) klime jer je prostor pod izravnim uplivom morskog zraka. Jadransko more tijekom zime zrai u okolni prostor toplinu nagomilanu tijekom ljeta, pa su zimske temperature znatno poviene. Srednje godinje temperature kreu se od 12,0 do 15,00C. U junim dijelovima BiH, zbog blizine Jadranskog mora, srednje sijeanjske temperature relativno su visoke (od 3,0 do 5,00C). Prosjena sijeanjska temperatura u Mostaru je 4,60C, a u Stocu 4,30C. Ljeta su veoma suha i vrua, uz apsolutne maksimalne temperature od 40-450C. Jesen je toplija od proljea. Srednje apsolutne minimalne temperature se kreu izmeu -4,9 i -8,70C, dok apsolutne minimalne padaju i do -170C. Na ovom podruju dominantna je bura, uz smjene s junim vjetrom. Najmirniji mjesec je listopad, a veljaa najvjetrovitiji.

Sjeverni dijelovi HN/K (opine Prozor-Rama, Konjic i Jablanica) pod utjecajem su prijelaznog klimata izmeu mediteranskoga i kontinentalnog, a vii dijelovi imaju planinsku klimu. Bitne karakteristike planinske klime ogledaju se u sljedeem: umjereno topla ljeta (18 do 200C) i hladne zime (-4 do -20C). Padaline su ravnomjerno rasporeene i izluuju se u vidu snijega i kie. Snjeni pokriva traje u prosjeku 1-2 mjeseca. Srednja godinja oblanost je 52-69%. Insolacija najvie traje u srpnju i kolovozu, a najmanje u prosincu. Podruje kontinentalne klime odlikuje se toplim ljetima (20-240C) i manje blagim zimama (0-50C). Najtopliji mjeseci su srpanj i kolovoz, a najhladniji prosinac i sijeanj. Padalina ima tijekom cijele godine s manje izraenim maksimumima u proljee i jesen. Oblanost je umjerena te je klimat prilino sunan (insolacija iznosi vie od 2.000 sati godinje).

Temperatura zraka opada s porastom nadmorske visine i udaljenou od mora. Za svakih 10 km udaljenosti od mora temperatura opada od 0,6 do 0,80C. Srednja temperatura opada s porastom nadmorske visine u prosjeku za 0,60C na svakih 100 m, pa razmjerno tome raste i mogunost mraza. Zime su otre s apsolutnim minimalnim temperaturama od -14 do -250C. Prosjene sijeanjske temperature kreu se od -1,8 do -60C. U prosjeku, apsolutne maksimalne temperature mogu porasti i do 400C. Kao i u niskoj Hercegovini, jesen je toplija od proljea, ali su temperaturna kolebanja poveana.

Najvii planinski dijelovi (iznad 1.500 m) imaju otru planinsku klimu s dugim hladnim zimama i kratkim toplim ljetima. Takoer, postoji i utjecaj mediteranske klime, a padaline su znatno poveane tako da godinji prosjek iznosi od 1.600-2.100 mm. Veliki utjecaj na reim povrinskih, ali i podzemnih voda ima snjeni pokriva na planinama.

Mediteranska klima ima utjecaja i duboko u unutranjosti du toka rijeke Neretve te na krkim poljima ija nadmorska visina ne prelazi 900 m. Velike su oscilacije u koliini padalina, a este su i dugotrajne sue.

2.5.2.Padaline

Prosjena godinja suma padalina kree se od 1.000-2.300 l/m2, ovisno o nadmorskoj visini. Najvea suma padalina prisutna je u zimskim mjesecima (120-250 l/m2), a najmanja u ljetnim (30-80 l/m2).

U sredinjem i junom dijelu HN/K (mediteranska klima) prosjena godinja suma padalina kree se od 1.000-1.500 l/m2, ovisno o nadmorskoj visini. Mediteranski reim padalina karakteriziraju velike sume padalina tijekom proljetnih i jesenskih mjeseci, s preko 150 l/m2 prosjeno (najkiovitiji mjesec je listopad, s 200 mm padalina u prosjeku), a najmanje padalina biljeimo u ljetnim mjesecima (samo 30 l/m2). Snijega skoro i da nema pa se snjeni pokriva (1 cm) veoma rijetko registrira, dok ga u razdoblju od travnja do listopada nema nikako.

Na temelju biljeaka s kiomjernih stanica, prosjean broj kinih dana varira izmeu 170 dana na Ivan sedlu, do 134 u Mostaru. Srednji broj dana s kiom najvei je u hladnijem dijelu godine i iznosi preko 10 dana, dok je najmanji u ljetnim mjesecima (u prosjeku 5 do 6 dana). Padaline, osobito u zimskom razdoblju, mogu biti veoma intenzivne pa se, u kombinaciji s junim prodorima vjetra i ubrzanim topljenjem snijega, javlja jako velik rizik od poplava.

U pojasu planinske klime prosjena godinja koliina padalina raste s poveanjem nadmorske visine i iznosi od 1.200 do 1.800 l/m2 (u jugozapadnom podruju visoke Hercegovine prelazi i 2.000 l/m2). Snjene padaline su obilne, pogotovo na viim kotama. Raspored padalina tijekom godine je ravnomjeran. Ipak, najvee prosjene sume padalina biljee se u svibnju, lipnju i srpnju te u studenom i prosincu, a najmanje u listopadu, sijenju i veljai. S jugozapadne strane je prisutan i utjecaj mediteranskog reima padalina. Srednji broj dana s kiom je najvei u proljetnim mjesecima (i preko 10 dana), s tim to je lipanj mjesec karakteristian po padalinama velikog intenziteta (pljuskovima).

Broj dana sa snijegom kao pojavom je najvei za vrijeme zimskih mjeseci, ali nije rijetka pojava i u listopadu i travnju, dok se svibnju i rujnu veoma rijetko javlja u niim predjelima. Srednji godinji broj dana sa snjenim pokrivaem preko 10 cm je izmeu 35 i 50 dana, dok se snjeni pokriva vei od 50 cm biljei neto rjee u niim predjelima (u prosjeku 1 do 2 puta godinje). Napomenimo da se u viim planinskim predjelima dulje zadrava (srednji broj dana sa snijegom preko 10 cm raste za 6 do 8 na svakih 100 m n.m, idui prema sjeveru - prema Ivan sedlu). Na visinama preko 2.000 m iznosi izmeu 160 i 180 dana godinje. Prosjean godinji broj dana sa snjenim pokrivaem najmanji je u Mostaru (1,6 dana), a najvei je na Ivan sedlu (76 dana). Broj dana sa snjenim pokrivaem 50 cm je 0 od Mostara pa do Jablanice, a zatim se kree od 1,9 u Konjicu do 19 na Ivan sedlu.

U dolinama rijeka prisutna je pojava temperaturne inverzije, posebno u jesen i zimu. To uzrokuje poveanu relativnu vlanost zraka i vei broj dana s maglom. Prisustvo temperaturne inverzije i emisije zagaujuih tvari u zraku uzrokuje pojavu smoga i poveanje zagaenosti zraka u veim gradovima.

Broj oblanih dana mnogo je vei u hladnijem dijelu godine. U studenom iznosi 15 do 16, u prosincu oko 18, a u sijenju oko 15 dana, dok je u razdoblju od svibnja do rujna broj oblanih dana znatno manji. Pokrivenost neba oblacima je vea od 50%.

Magla je esta i ima je u svim mjesecima. Srednji broj dana s maglom najvei je u rujnu i listopadu, upola manji u studenom, prosincu i sijenju, dok se od oujka do lipnja magla rijetko biljei. U planinama je oblanost poveana u odnosu na nisku Hercegovinu. Broj oblanih dana je vei u hladnijem dijelu godine, dok je u razdoblju od svibnja do rujna broj oblanih dana manji.

Ukupno trajanje sijanja sunca je neto vee u jugozapadnim oblastima, dok u istonim predjelima iznosi 1.600 do 1.700 sati godinje. Relativna vlanost zraka relativno je niska pa je i broj dana s maglom mali (3 do 4 godinje) i registrira se uglavnom u zimskim mjesecima. Ukupno trajanje sijanja sunca u planinama je relativno veliko i iznosi preko 2.000 sati godinje.

2.5.3.Vjetrovi

U pojasu planinske klime rue vjetra ovise od orografije terena i, uglavnom, odraavaju pravce prostiranja rijeka i planinskih grebena. Brzina vjetra raste s nadmorskom visinom, kako prosjena, tako i maksimalna, pa na vrhovima velikih planina brzine vjetra mogu prelaziti i 300 km/h. U ovoj oblasti na ekstremne pojave takoer najvie utjeu vjetar i padaline te osobito pojava temperaturne inverzije. to se tie ekstremnog vjetra, on je prisutan uglavnom na veim nadmorskim visinama, tj. na vrhovima i grebenima visokih planina, dok su kotline uglavnom zatiene. U kotlinama veoma rijetko dostie brzinu od 30 m/s, a vjetar preko 17,2 m/s javlja se u prosjeku 5 do 10 puta godinje.

U pojasu mediteranske klime bura je najizraenija u zimskom razdoblju i veoma je jaka na prevojima. Rue vjetra ovise o orografiji terena i uglavnom odraavaju pravac prostiranja rijeke Bosne, tako da najvee estine imamo iz smjera junih i sjevernih pravaca. Srednje brzine vjetra relativno su velike, dok je uee tiine malo. Posebno treba istaknuti velike vrijednosti maksimalne brzine koje su posljedica pojave bure na ovom podruju. Napomenimo da bura moe biti ciklonalna i anticiklonalna. Kod ciklonalne bure imamo relativno kontinuiran vjetar, dok anticiklonalnu buru karakteriziraju udari vjetra na mahove koji mogu dostizati i preko 40 m/s. Udari vjetra od 30 do 37 m/s zabiljee se u prosjeku svake druge godine, dok se vjetrovi preko 17,2 m/s zabiljee 10 do 15 puta godinje.

Na irem prostoru Salakovca vjetar je zastupljen s 50% dana u godini. Najvie su zastupljeni vjetrovi sjevernog kvadranta, a drugi po pojavnosti je juni vjetar. Prosjena brzina vjetra je 4 m/s.

Na irem prostoru Grabovice preovladava sjeverni vjetar, a na drugom mjestu je vjetar iz junog kvadranta. Na vjetar otpada vie od 60% dana u godini i jaina mu je 3 stupnja Boforove skale ili 4- 5 m/s. Jak vjetar se javlja u preko 100 dana godinje, gdje na olujni vjetar otpada 30%.

Na prostoru Konjica preovladavaju vjetrovi iz pravaca jugoistok i sjeverozapad, dok su ostali pravci znatno manje zastupljeni i rezultat su dnevne smjene vjetrova. U tijeku prosjene godine na vjetar otpada manje od 30% dana, a na tiine vie od 70%. Prosjena jaina vjetra iznosi oko 3 stupnja Boforove skale.2.6. STANOVNITVO

Prema posljednjem popisu iz 1991. godine (nije slubeno verificiran u Skuptini bive SR BiH), na podruju HN/K obitovalo je 268.952 stanovnika, s malom gustoom naseljenosti od 61,1 stanovnik/km2.

Studija demografskih kretanja i sustava naselja Hercegovakoneretvanske upanije/ kantona (2008.-2009.) raena je u funkciji izrade Prostornog plana HN/K za plansko razdoblje 2010.-2020. godine. Cjelokupno istraivanje imalo je svoj vremenski obuhvat s poetnim stanjem 2007. godine te projekcijom do 2020. godine. Prilikom rada na ovoj Studiji pojavila su se ogranienja koja su utjecala na razinu tonosti podataka:1. nepostojanje zadnjega zakonom obveznog popisa iz 2001. godine;2. nedovoljna i nesigurna koliina podataka koju je mogue dobiti od upanijskih/kantonalnih i federalnih slubi, a koja bi posluila za analizu. Veina podataka dobivena od ovih slubi se, takoer, utvruje procjenama, a ne dobivenim izvjeima iz poduzea, institucija itd.

Migracije na podruju HN/K u razdoblju 1961. do 1991. nisu vidljive u cjelosti, nego samo kao saldo migracija. Nedostajui broj predstavlja ekonomske ili tradicionalne neto migracije izvan HN/K koje ine 7,7% stanovnitva prisutnog u 1991. godini i odgovaraju prosjenim tendencijama u BiH. Grad Mostar je biljeio suprotnu tendenciju - tijekom analizirana tri desetljea razvoja doselilo je 54.200 stanovnika ili 42,8% ukupnog broja stanovnika utvrenih popisom u 1991. godini. Zahvaljujui blagotvornom uinku turizma, u posljednjem desetljeu analize javljaju se neto migracijski priljevi i na podrujima opina Neum (1,9%) i itluk (0,3%), kao posljedica vjerskog turizma u Meugorju. Druge opine biljee trajan odljev stanovnitva iji uzrok treba vidjeti u prvom redu u nedovoljnoj lokalnoj gospodarskoj razvijenosti i privlanoj snazi izvanopinskih podruja.

Kao to je poznato, u BiH nema zvaninog popisa stanovnitva od 1991. godine, nakon ega su nastale politike i drutvene promjene te ratna dogaanja koja su izazvala burna demografska pomjeranja. Iz svojih prijeratnih domova pokrenuto je oko 2,2 milijuna osoba, to ini vie od polovice prijeratnih domicilnih stanovnika. Ove promjene bile su naroito izraene u gradskim sredinama. Znaajan dio gradskog stanovnitva preselio je u druge, mahom ruralne krajeve, dok se istodobno dogaao i obrnut fenomen naseljavanja gradskih i prigradskih sredina stanovnitvom iz drugih naselja. Tako je prethodno postignuta relativna stabilnost demografskih pokazatelja vrlo brzo naruena.

Prema procjeni iz 2007. godine, u HN/K ima 227.473 stanovnika (51,7 st./km2), to je svrstava u relativno slabije naseljena podruja. U odnosu na prijeratno stanje, broj stanovnika je smanjen za oko 15%, pa je gustoa nastanjenosti opala za isti postotak. Ratna pomjeranja stanovnitva dovela su do naputanja jednog broja manjih naselja, dok je na nekoliko lokacija dolo do izgradnje novih, tako da je, uz ope smanjenje broja stanovnika i gustoe nastanjenosti, dolo i do blage izmjene naseobinske strukture.

Meutim, kako se gospodarski rast poeo usporavati, a stagnacija prerasla u krizu, proces iseljavanja s podruja HN/K je usporen. Isto je izazvalo i usporenje migracijskih priljeva u Mostar.

Treba, takoer, uoiti injenicu da se prirodni prirataj stanovitva intenzivno usporava i po ovoj osnovi frontalno vodi stagnaciji broja stanovnika.

Glavna opinska naselja, izuzev Ravnog koje je seoskog karaktera, nalaze se u kategorijama urbanih. U grupi 2.000-4.999 su centri: Prozor, itluk, Stolac i Neum. U grupi 5.000-9.999 stanovnika su Jablanica i apljina, a u grupi od 10.00019.999 je Konjic, dok je u grupi 20.000 i vie stanovnika opina Mostar.

Gustoa naseljenosti je najvea u Mostaru (94,6 st/km2), te opinama apljina (92,1) i itluk (88,1), to je daleko vie od prosjeka u HN/K (51,7). Neto nia stopa naseljenosti je u opinama Stolac (40,4), Jablanica (39,5) i Prozor-Rama (34,3), a jo nia u opinama Konjic (24,9) i Neum (20,8), te jako mala u opini Ravno (4,7).

Udio stanovnitva centara opine uglavnom prelazi 30% i vie stanovnitva opine, to je zadovoljavajua koncentracija za razine urbanosti opinskih centara. Tako Mostar s 65,2% stanovnika opine (Grada), Konjic s 42,4%, Jablanica s 44,8% i Neum s 72,6% daleko prekorauju 30%. Opine apljina i Stolac imaju 35,2%, odnosno 34,4%. Prozor-Rama je s 29,5% blizu, a opina Ravno sa svega 17,5% stanovnitva opine u centru ne ispunjava uvjete suvremene urbanizacije o koncentraciji stanovnika prostorne cjeline u centru.

Prema Studiji, to se tie spolne strukture stanovnitva, udio ena u ukupnom broju stanovnika HN/K je natpolovian, odnosno na 100 mukaraca prisutno je 105,6 ena. Prevaga ena nad mukarcima je normalna (ene u prosjeku ive dulje od mukaraca), ali je raspon previsok, to se moe pripisati ratnim gubicima. Spolna struktura po opinama istovjetna je kao za HN/K.

Prema istoj Studiji, to se tie starosne strukture stanovnitva, ono to starosnu piramidu HN/K, kao i F BiH i BiH, ini specifinom su neprirodne praznine u kohortama od 15-19 i 20-24 godine, u kojima bi kod oba spola broj stanovnika trebao biti vei od prikazanog. Ta stagnacija u broju prisutnih vidljiva je i na piramidama opina apljina, Stolac i ProzorRama, a na podruju grada Mostara ak postoji trend smanjenja broja u odnosu na mlae kohorte, zakljuno s kohortom 20-24 godine, nakon koje dolazi do skoka ne samo na razini HN/K, nego i pojedinano po opinama. Druga praznina odnosi se na generacije starije od 64 godine u kojima je znatno manji broj mukaraca, to je posljedica II. svjetskog rata u kojem su ljudske rtve veinom bile mukarci.

Gledajui na razini 2007. godine, prosjena starost populacija po opinama generalno je porasla i ujedno zadrala karakteristike urbane demografske strukture u junim dijelovima HN/K i manje urbane na sjevernim podrujima. Stanje se moe razmatrati samo u okvirima radnog (starosti 15-64 godine) i radno ovisnog stanovnitva (djeca do navrenih 15 godina i staro stanovnitvo preko 64 godine) jer preciznijih podataka nema.

to se tie etnike strukture stanovnitva, do posljednjeg rata, na prostoru HN/K (definiranom Dayton-skim sporazumom) ni jedna etnika skupina nije predstavljala apsolutnu veinu u broju stanovnika. Hrvati su imali visoku relativnu veinu, za njima su slijedili Bonjaci, zatim Srbi, pa Jugosloveni i ostali. Tu etniku izmijeanost HN/K je dugovao u najveoj mjeri Mostaru (zbog visokog broja stanovnika) koji je etniki bio najizmjeaniji (u relativnoj veini smjenjivali su se Bonjaci i Hrvati), zatim opinama apljina i Stolac.

Naalost, ne raspolae se podacima o strukturi i aktivnosti stanovnitva, niti o obrazovnoj strukturi stanovnitva za 1991. godinu, pa nije mogue dati odgovarajue ocjene o tom prelomnom trenutku te usporedbe s kasnijim razdobljem. Budui popis stanovnitva dat e kvalitetne podatke.

Zadnja tri desetljea prijeratnog razvoja, uz porast broja stanovnika i srazmjerno intenzivan razvoj, dolo je do snanih migracijskih procesa k opinskim sreditima, ali i do iseljavanja s prostora HN/K. Tijekom i nakon rata dolo je do smanjenja ukupnog broja stanovnika, uz izmjenu etnikog sastava. Rat je donio i razaranje gospodarstva pa je i broj radnih mjesta smanjen, to podrazumijeva openito oteane ivotne prilike.

Demografska kretanja nakon rata pokazuju da je prostor HN/K uao u fazu depopulacije jer posljednjih godina broj umrlih premauje broj ivoroenih stanovnika. Pozitivna stopa prirodnog prirataja odrava se jo samo u opinama Prozor-Rama i itluk, to sugerira da bi, uz snaniji gospodarski razvoj, bilo potrebno odreenim mjerama stimulirati natalitet.

U procesima koncentracije stanovnitva prepoznaju se njihovi pravci i centri. Opi pravac koncentracije predstavlja tok rijeke Neretve, a toke izvan tog prostora su Meugorje i Neum. Du toka rijeke Neretve koncentracija se odvija u tri zone: du magistralnog pravca M17, na sjeveru od Konjica do Jablanice uz Jablaniko jezero; u mostarskoj kotlini od Salakovca do Bune i juno od Poitelja do granice s Hrvatskom.

Cio taj prostor napadnut je intenzivnom gradnjom, uglavnom bez planske gradnje i komunalne infrastrukture, to e znatno oteati naknadnu urbanizaciju ovog dragocjenog prostora. Na drugoj strani, znatan dio prostora izvan blieg okruenja naselja u velikoj mjeri je naputen. Poljoprivredno i umsko zemljite preputeno je degradaciji, ak i kada je u privatnoj svojini, jer nema tko da ga odrava i obrauje. Sustavne mjere za kvalitetnije koritenje tog prostora gotovo da i ne postoje. Trajnom degradacijom prijete i oekivane klimatske promjene, ukoliko izostane kreativna mo ljudi i upravljake strukture HN/K. Ovo bi moglo biti dodatni povod za formuliranje cjelovite prostorne politike i prostornog plana kao instrumenta njenog provoenja.

Prema Studiji, analiziran je razmjetaj stanovnitva u 2007. godini. Od ukupno 479 naselja, njih 52 (10,9%) je prazno, 167 naselja (27,6%) ima manje 100 stanovnika, a grupu od 101-250 stanovnika ini 76 ili 20,3% stanovnika HN/K. Tipino ruralno je 316 mjesta (56,1%), bez gotovo ikakvih komunalnih sadraja - osim opskrbe elektroenergijom i cestovne veze s ostatkom svijeta. U tim uvjetima ivi oko 25.000 stanovnika (10%) HN/K. Veina stanovnitva (50,7%) koncentrirana je u semiurbanim i urbanim podrujima, bilo da su to opinska sredita ili sekundarni opinski centri. Tih 16 naselja (3,3%) su razmjetena uglavnom du razvojne osovine koju ini rijeka Neretva, naroito na njenom junom dijelu. Openito govorei, HN/K ima vrlo sline ope karakteristike naseobinske mree i sustava kao i cijela BiH, tj. ima jako veliki udio malih naselja. Osobito je veliko prisustvo sela iz grupe do 399 stanovnika, tzv. malih sela. Konkretno, za HN/K moemo rei da je to posebno naglaeno kod sjeverne prostorne cjeline (opine Konjic, Jablanica i Prozor /Rama). Takoer, slino se ponaa i mrea i sustav naselja opina Neum i Ravno. Osnovni uzrok lei u geomorfolokim osobitostima ovih opina (planinsko podruje). U opini Konjic, u 90% seoskih naselja tipa malih sela ivi preko 40% stanovnika opine Konjic, dok u malim selima opina Prozor-Rama i Jablanica ivi oko 30% stanovnika. Kod junih opina (Neum i Ravno), iako udio malih naselja ima slian postotak od 90%, broj stanovnika opine znaajno je manji jer je koncentracija stanovnitva opine izrazita u opinskom centru. Tako u Neumu koncentracija iznosi preko 70%. Opina Ravno nepogodna je za razmatranje jer su sva njena naselja iz grupe malih sela. Druga karakteristika mree i sustava ovih planinskih opina je znaajna koncentracija stanovnitva u opinskim centrima (osim Prozora s 30%, svi ostali centri koncentriraju preko 40% stanovnitva opina). Takoer, ni jedna od njih nema drugih urbanih naselja osim centra opine. Slaba je tendencija i u pojavi velikih sela i prelaznih naselja, a da se ne govori o pojavi osovina urbanizacije (neto malo u prostoru Konjic-Jablaniko jezero).

Suprotno ovim pojavama, a opet najvie zahvaljujui prirodnim karakteristikama (geomorfologiji, klimi, rijenim tokovima), u centralnom i veem dijelu june prostorne cjeline znaajno su vee tendencije pojave okrupnjavanja naselja iz kategorija velikih sela i prelaznih naselja, kao i manjih urbanih naselja (opine Mostar, apljina, itluk). Lokacijski su ova naselja povezana sa osovinama razvoja, odnosno prometnicama vieg reda (magistralne i regionalne prometnice), pa moemo rei da se ovdje urbane osovine i osovine razvoja poklapaju, to za razvoj naseobinskog sustava moe imati i nekih negativnih utjecaja. U opinama apljina i itluk, naselja koja spadaju u grupu velikih sela i prelaznu grupu u njihovim sustavima imaju preko 50% stanovnika opine.

U opini Mostar ova naselja nastanjuje oko 25% stanovnika, a ostatak se nalazi u uoj i iroj urbanoj zoni grada tendirajui tako totalnoj urbanizaciji opine i urbanom zgunjavanju. Tendencije pojave velikih sela i prelaznih naselja u opinama apljina, itluk i Mostar uz odreene gospodarske razvojne mogunosti imale bi pozitivan utjecaj na kvalitetniju urbanizaciju prostora, bolju organizaciju i laku dostupnost stanovnitva drutvenoj infrastrukturi.Zajednike odlike svih opinskih centara HN/K, izuzevi Mostar koji poprima regionalne karakteristike centra, i Neuma koji svojim utjecajem prazni gravitirajue okruenje, na tragu su zadovoljavajuih koncentracija stanovnitva svojih opina od 30-40% stanovnika. Ako gledamo na sustav naselja i kategorizaciju urbanih naselja HN/K s aspekta opreme naselja drutvenom infrastrukturom, moemo primijetiti da su to naselja uglavnom II., III. i IV. kategorije opinski centri koji, uz vee ili manje kvalitete, zadovoljavaju prosjek koji se za ove centre zahtijeva i na razini su ostalih opinskih centara u BiH. Znaajnu iznimku ini Mostar kao regionalno sredite ija gravitacijska i utjecajna zona izlazi izvan granica HN/K za mnoge funkcije drutvene infrastrukture. Drugu iznimku predstavlja opinski centar Ravno koji ni po kojem kriteriju ne zadovoljava razinu opinskog centra.

U Studiji su, koritenjem odabranih i usaglaenih tendencija po opinama i kontrolom pomou tendencija za HN/K, dobijeni zbirni podaci za trogodinje razdoblje 2008.-2010. i dva petogodita: 2011.-2015. i 2016.-2020. Snani procesi depopulacije i tradicionalnog odljeva stanovnitva po osnovi migracija bit e tek djelomino kompenzirani razvojnim migracijama. Broj stanovnika u HN/K e, s procijenjenih 238.200 stanovnika krajem 2007. godine, biti smanjen na 234.8004,4% stanovnika. Kalkulacije pokazuju da bi se trendovi odljeva stanovnitva mogli usporiti u razdoblju 2016.-2020. Ovo e se vjerojatno i dogoditi ukoliko BiH bude integrirana u EU.

Projekcija urbanih podruja, mree i naseobinskog sustava se u Studiji uglavnom bazira na veliinskoj strukturi i njenim kriterijima za plansko razdoblje te elementima postojee drutvene infrastrukture. Takoer su prisutna i odreena saznanja u dosadanjim kriterijima urbanizacije i prisutnog razvoja u prostoru, kao pojave osovina razvoja, kretanja stanovnitva migracije trajne i privremene, tendencije u naputanju prostora, te pojave kod nekih naselja izazvane novim gospodarskim kretanjima, kao to je vjerski turizam u itluku Meugorju, poratna kretanja prema Neumu kao jedinom BiH turistikom naselju na moru, te trajnije naznake oko naseljavanja stanovnitva u kotlinama rijeke Neretve, osobito od apljine prema granici s Hrvatskom. Primijeeno je i vrlo naglaeno naseljavanje u mostarskim kotlinama, sjevernoj i junoj. Ve ranije tendencija u pranjenju prostora opina Konjic, Prozor-Rama i Jablanica u pravcu opinskih centara, ali i trajnijeg naputanja prostora ovih opina vidljivi su kroz ope smanjenje stanovnitva, osobito opina Konjic i Jablanica. Slina su kretanja i u opinama Neum i Ravno. U ovim opinama razlozi su morfolokih krkih osobitosti.

3. PROCJENA STANJA OKOLIA U HN/K 3.1. UPRAVLJANJE KVALITETOM ZRAKA 3.1.1 Stanje na podruju

Prema lanku 1. Zakona o zatiti zraka (NN HN/K br. 3/05), odreuju se tehniki uvjeti i mjere za sprjeavanje ili smanjivanje emisija u zrak uzrokovanih ljudskim djelovanjem, planiranje i provoenje zatite kvalitete zraka kao dijela okolia i opeg dobra koji ima zatitu upanije, posebni izvori emisija, praenje i utvrivanje kvalitete zraka i izvora emisija i mjere za sprjeavanje, katastar emisija, nadzor i kazne za prekraje za pravne i fizike osobe.

Glavni cilj zatite kvalitete zraka je: osigurati zdravlje ljudi, flore i faune, kulturne i materijalne vrijednosti, poboljati kvalitetu zraka na najbolji mogui nain, smanjiti zagaenja koja utjeu na promjenu klime te uspostaviti cjelovit sustav upravljanja kvalitetom zraka. Sva sredstva koja se tiu zatite kvalitete zraka su osigurana od strane upanijskog fonda za zatitu okolia.

Prema lanku 2. za pripremu dokumenata i planova koji utjeu na kvalitetu zraka, odreivanje lokacija, postupaka izdavanja dozvola i inspekcijsku kontrolu izvora emisija nadleno je Ministarstvo trgovine, turizma i zatite okolia HN/K, druga nadlena tijela, kao i jedinice lokalne samouprave.

Za izvore emisija u zrak za koje nije potrebna okolina dozvola, urbanistikom suglasnou, graevinskom dozvolom i uporabnom dozvolom utvruju se doputene emisije u zrak. Sljedea tablica prikazuje set standarda kvalitete zraka prihvaen od strane F BiH.

Tablica 1. Vaei standardi o kvaliteti zraka u F BiH (izvor: Pravilnik o graninim vrijednostima kvalitete zraka, Zakon o zatiti zraka (SN F BiH, br. 33/03)Zagaujue tvariProsjeno razdobljeGranine vrijednosti kvalitete zraka F BiH

Sumpordioksid (SO2)Godinji prosjekProsjek 24 sata90 g/m390 g/m3

Duik dioksid (NO2)Godinji prosjekProsjek 1 sata60 g/m360 g/m3

Duikovi oksidi (NOx)Godinji prosjek30 g/m3

Ugljen monoksidProsjek 8 sati-

Ozon O3Prosjek 8 sati-

Dim (a)Godinji prosjekProsjek 24 sata-30 g/m3

L10*Prosjek 24 sata50 g/m3

ULProsjek 24 sata150 g/m3

Kvaliteta zraka u okoliu ovisi o udaljenosti toke u kojoj se zrak promatra od izvora zagaenja, strujanjima zraka i konfiguraciji terena. S obzirom na to da je konfiguracija terena povezana sa strujanjima zraka, ona mijenja njihov smjer i brzinu te utjee na brzinu razmjene zraka. U zatvorenim dolinama ili kanjonima oneieni zrak se nakuplja jer dolazi do sporije izmjene zraka. Na obroncima brda ili u ravniarskim krajevima oneienje je manje jer je izmjena zraka bra. Openito, za priblino ravnu konfiguraciju terena moe se rei da se koncentracije oneiujuih tvari relativno brzo smanjuju s udaljavanjem od izvora zbog procesa difuzije oneiujuih tvari u zraku, to uzrokuje razrijeenu koncentraciju istih. Kvaliteta zraka, pa tako i samo zagaenje, vezano je kako za lokalno, tako i za regionalno podruje.

Zagaujue tvari u atmosferi, koje dospijevaju u odreenim koncentracijama na tlo i hidrosferu, mogu biti tetne za ljude, floru i faunu. One se ciklino kreu u prirodi, a neke od najznaajnijih zagaujuih tvari su sumpor dioksid (SO2), duikovi oksidi (NOx), ugljen monoksid (CO), crni dim (a) itd. Uzroci njihova kretanja mogu biti prirodni (npr. erozija, umski poari) i antropogeni, vezani za sagorijevanje fosilnih goriva i emitiranje plinova koji su ukljueni u tehnoloke procese[footnoteRef:1]. [1: Studija ugroenosti-ranjivosti HN/K, IGH Mostar, Bosna-S Oil Services Company, 2009.]

U razdoblju od 1970. do 1990. godine problem zraka bio je znaajan zbog visokog stupnja industrijalizacije i urbanizacije. Nakon prestanka rada pojedinih postrojenja uslijed rata i tehnoloke tranzicije, problem je malo manje uoljiv. Nova industrijska postrojenja, suglasno okolinom zakonodavstvu u F BiH, ne predstavljaju znaajne izvore oneienja zraka[footnoteRef:2]. Pored prometa, najvaniji izvori oneienja zraka su stacionarni izvori, termoenergetski objekti i industrijski pogoni. S obzirom na to da poslije rata industrijski objekti u BiH rade sa snienim kapacitetom, smanjena je i emisija tetnih jedinjenja u zraku. [2: NEAP, 2003.]

Konfiguraciju terena mostarske kotline karakteriziraju vjetrovi, kao i prozranost u pojedinim dijelovima. Vjetrovi dobro prozrauju sjeverni dio kotline, dok sjeverni i juni vjetrovi zadravaju stanje zagaenog zraka na podruju june zone (MZ Baevii, MZ Jasenica, MZ Rodo, MZ Podhum, MZ Zahum i MZ Ilii). Znaajniji razlozi zagaivanja zraka su sljedei:

Otvoreni rudarski kopovi koriteni od strane tvornice Aluminij d.o.o. u Mostaru koji mogu jako utjecati na stanje okolia u dijelovima grada. Prema Zakonu, korisnik je obvezan sanirati koritene dijelove zemljita, ali, naalost, to jo nije uraeno, niti se potuje; Izrazita uporaba vrstih goriva u zimskom razdoblju; Intenzivna uporaba motornih vozila u gradu; Niski vodostaj rijeke Neretve tijekom ljetnih mjeseci kada se veina kolektora otpadnih voda u urbanom dijelu grada isputa u formi slapova. Rezultat ovoga je neugodan miris kojim je sama turistiko-ugostiteljska zona Starog grada ugroena radi visoke temperature zraka i blagih vjetrova na lokacijama priobalja rijeka Neretve i Radobolje. Isto tako, u izgradnji novih stambenih objekata zagaenost zraka se poveava samim prikljuenjem na gradsku kanalizaciju. Ovo predstavlja dokaz da je rijeka Neretva nezatiena, kao i njen okoli, to utjee i na spoznaju turista koji dou u ovako urbanu sredinu; Podruje Dobroga Sela s deponijem crvenog mulja u zoni jakih vjetrova (studeni-travanj) ugroava lokalno stanovnitvo. Zbog prestanka koritenja deponija okonana je i zatita deponija; Uslijed promjena klime i produenoga ljetnog razdoblja u Mostaru, primjena klimatskih ureaja sve je intenzivnija u stambenim i poslovnim objektima, to u nekim zonama grada ve ugroava otvoreni javni prostor[footnoteRef:3]. [3: Studija privrednih djelatnosti grada Mostara, Ekonomski Institut Sarajevo, 2010.]

S gledita javnog zdravlja, ukoliko prosjene koncentracije spomenutih zagaujuih tvari u zraku prelaze maksimalno dozvoljene vrijednosti, moe doi do ozbiljnog utjecaja na zdravlje ljudi. Tijekom svibnja i lipnja u zraku se nalaze i velike koliine peludi trava i drvea, to moe dovesti do pogoranja zdravstvenog stanja stanovnika (npr. pluna oboljenja) koji su alergini na ove supstance.

Postojee mjere

U poslijeratnom razdoblju praenja stanja kvalitete zraka nastavljena su u meteorolokoj stanici Blagaj koja posjeduje digitalne automatske mjerne instrumente koji mjere meteoroloke parametre (temperatura, vlanost, padaline, pritisak itd). Naime, stanica je i dandanas u funkciji, ali je trenutno u jako loem stanju. Meteoroloka stanica Blagaj je u privatnom vlasnitvu, tj. njome ne upravlja Federalni hidrometeoroloki zavod. Instalacija senzora koji bi pratili kvalitetu zraka iziskuje velika novana sredstva koja nisu osigurana od strane dravnih institucija. Podacima o kvaliteti zraka raspolae Zavod za javno zdravstvo u Mostaru koji je vrio mjerenja za tri zagaujue tvari: sumpor dioksid (SO2), duikove okside (NOx) i a-crni dim. Mjerenja su vrena u razdoblju 2003.-2007. godine, a iza toga nisu nastavljena radi neadekvatnog funkcioniranja instrumenta. Na vioj razini, za mjerenja je zaduen Federalni hidrometeoroloki zavod sa sjeditem u Sarajevu.

Za razdoblje 2003.-2006. godine, prosjene godinje vrijednosti sumpor dioksida (SO2) i lebdeih estica (L10) bile su visoke u Mostaru, iako su bile u okviru vrijednosti utvrenih Pravilnikom. Od 2007. godine pa do danas prestala su se vriti kontinuirana mjerenja ovih polutanata[footnoteRef:4]. [4: Zdravstveno stanje stanovnitva i zdravstvena zatita u FBiH 2008 god., Zavod za javno zdravstvo FBiH, 2009.]

3.1.2 Identifikacija problema

Problemi

Osnovni problemi vezani za kvalitetu zraka u HN/K na osnovi gore navedenog su sljedei: Nedostatak monitoringa i analize kvaliteta zraka, te samog izvjetavanja; Nedostatak adekvatnih filtera za oneiujue tvari u industrijskim postrojenjima, te njihova neispravnost; Uporaba vrstih i tenih fosilnih goriva loe kvalitete; Mala propusnost prometnica u gradskim zonama.

Uzroci

Uzroci identificiranih problema uglavnom su sljedei: Mala novana izdvajanja iz dravnih i upanijskih/kantonalnih fondova za rjeavanje pitanja iz oblasti zatite zraka; Veliki broj starih vozila koja ne zadovoljavaju standarde za ispune plinove; Niska razina svijesti graana u oblasti zatite zraka; Nezadovoljavajua razina rada inspekcije; Nefunkcionalnost upanijskog fonda za zatitu okolia; Usporena implementacija zakona.

Posljedice

Iako je na podruju HN/K zagaenje zraka uglavnom posljedica prometa, te je osjetljivost zraka vea oko i izmeu prometnica, ne moe se govoriti o velikom zagaenju zraka koje negativno utjee na zdravlje ljudi. Posljedica identificiranih problema je slabija kvaliteta zraka u urbanim podrujima te nedovoljan spektar analize kvalitete zraka u cilju preventivnog djelovanja.

3.1.3 Ciljevi i mjere

S obzirom na sve navedeno, identificirani su ciljevi i mjere koje treba poduzeti u narednom razdoblju: Ugraivanje adekvatnih filtera na vozila starijeg datuma, te njihova kontrola; Koritenje kvalitetnog goriva; Destimulacija koritenja starih vozila; Ugraivanje adekvatnih filtera na postojeim industrijskim postrojenjima; Odreivanje lokacija i uspostavljanje sustava automatskih stanica za praenje kvalitete zraka; Obuka osoblja za analizu kvalitete zraka i kontinuiranog izvjetavanja; Zabrana spaljivanja otpada, a posebno plastike i gume; Razvoj u cilju uporabe prirodnog plina u industriji; Bolja regulacija prometa; Izgradnja gradskog kolektora i obrada otpadnih voda.

3.2. INTEGRALNO UPRAVLJANJE VODNIM RESURSIMA 3.2.1. Stanje na podruju

Koritenje voda

Osnovni cilj koritenja voda je osiguranje dovoljne koliine kvalitetne vode iz postojeih ili novih izvora (resursa) uz striktno provoenje zatitnih mjera u zonama sanitarne zatite za potrebe vodoopskrbe stanovnitva. To podrazumijeva stvaranje uvjeta za podizanje stupnja obuhvaenosti javnim vodovodnim sustavima stanovnitva, provoenje reorganizacije i optimizacije broja komunalnih poduzea sa uspostavljanjem realnih cijena vode za podruja koja pokrivaju, kao i tehnoloko okrupnjavanje (organizacijsko-tehniko povezivanje vodovodnih sustava) gdje je ekonomski opravdano.

Jedan od ciljeva iz oblasti vodoopskrbe je i unapreenje upravljanja, osiguranje potrebne kvalitete vode svim korisnicima, provoenje racionalizacije potronje vode, uvoenje suvremenih mjera proizvodnje, distribucije i naplate, podizanje svijesti stanovnitva o vanosti i neophodnosti racionalnog koritenja vode te veim ulaganjima postupno smanjivati gubitke vode. Takoer, cilj je postupno prikljuivati lokalne u javne vodovodne sustave, prvenstveno zbog kontrole kvalitete vode, ime se dodatno poveava stupanj sigurnosti zdravlja stanovnitva.

Razvoj koritenja voda ovisi o interesu trita (proizvodnja el. energije, navodnjavanje, uzgoj riba, plovidba, sport, sportovi na vodi i rekreacija, zahvatanje mineralne vode...) i podlijee propisanoj zakonskoj proceduri za odobravanje i davanje uvjeta za koritenje vodnih resursa. Princip je odrivo koritenje vodnih resursa prema raspoloivosti, potrebama korisnika i mogunostima (obnovljivosti) resursa. Ciljevi u ovim oblastima mogu se ukratko opisati kao: razvoj koritenja vodnih snaga, izgradnje hidroenergetskih objekata i postrojenja u sklopu vienamjenskih sustava, a u skladu s potrebama i vaeim stratekim i planskim dokumentima; u skladu s raspoloivim vodnim resursima stvaranje uvjeta za razvoj navodnjavanja prema stratekim planovima razvoja poljoprivrede. Ovoj oblasti koritenja voda treba se posvetiti posebna pozornost jer jedino ona podrazumijeva nepovratno koritenje voda, dok sve ostale oblasti imaju manji dio nepovratnog gubitka voda; unapreenje daljnjeg razvoja koritenja voda za uzgoj riba uz provoenje mjera za racionalizaciju potronje vode u ribnjacima, kao i kontrolu zagaenja vode; usklaivanje potreba i mogunosti koritenja voda u industriji, u skladu s raspoloivim podacima, s obzirom na nemogunost procjene razvoja i dugoronog planiranja; stvaranje preduvjeta koritenja prirodnih prednosti koje postoje na mnogim vodotocima i lokacijama za razvoj koritenja vode za sport, kupanje i rekreaciju; unapreenje praenja koritenja voda kroz informacijski sustav, u skladu s potrebama i zahtjevima EU, uvoenjem europskih indikatora praenja koritenja voda.

Prethodno opisani ciljevi su trajnog karaktera jer se odnose na koritenja vode koja trajno doprinose zdravlju stanovnitva (poboljanje vodoopskrbe), sigurnosti vodoopskrbe u cilju podizanja standarda, poboljanju upravljanja i odravanja vodovodnih sustava (npr. okrupnjavanje sustava), proizvodnji hrane (navodnjavanje i ribnjaci), razvoju turizma itd. Treba istaknuti da je preduvjet realizacije postavljenih ciljeva davanje smjernica za donoenje i upotpunjavanje zakonske regulative, te smjernica za provoenje organizacijskih i financijskih mjera koje omoguavaju ostvarenje razvojnih potreba u trinim uvjetima. To znai davanje smjernica za postupno uvoenje ekonomske cijene vode kojom e se pokrivati stvarni trokovi odravanja i razvoja, kao osnovni preduvjet odrivosti.

Opina apljina nastavlja s realizacijom vodoopskrbnog sustava Dubrave, tonije Dubravske visoravni, koji je na samom svom poetku oznaen kao najvei projekt takve vrste u Hercegovini u zadnjih 50 godina, budui da bi vodu trebalo dobiti tisue domova u opinama apljina i Stolac te dijelu Mostara, a s dolaskom vode predvia se preporod plodne Dubravske visoravni. U realizaciju projekta vrijednog vie od 50 milijuna KM krenulo se prije dvije godine kada je Vlada F BiH za I. fazu izgradnje ovog vodoopskrbnog sustava izdvojila 4,7 milijuna KM, a kao investitor javlja se i opina apljina, dok je pomo pruila i Vlada Republike Hrvatske. Ove godine opina apljina e za izgradnju II. faze izdvojiti 0,6 milijuna KM. Takoer, radi se na reguliranju jo nekih projekata vodoopskrbe, kao i na rjeavanju pitanja otpadnih voda na podruju opine apljina.

Koncesije na vodu

Zakonima o koncesijama BiH, F BiH i HN/K regulirano je ukljuivanje privatnog sektora u financiranje eksploatacije prirodnih resursa. Dosadanja primjena koncesija u BiH, pa i u HN/K, kao mogunosti za privlaenje investicija radi odrivog razvoja, pokazala je nezadovoljavajue rezultate.

Zatita voda

Zatita izvora pitke vode

Da bi se raspoloivi resursi pitke vode zatitili, potrebno je rezervirati znaajno veliki prostor. Prema vaeem Pravilniku o uvjetima za odreivanje zona sanitarne zatite i zatitnih mjera za izvorita koja se koriste ili planiraju da koriste za pie (Slubene novine F BiH, br. 51/02), propisani su uvjeti za odreivanje zona sanitarne zatite i zatitne mjere.

U skladu s Pravilnikom, sliv svakog izvorita pitke vode titi se odgovarajuim reimom zatite. Definirana su 4 osnovna tipa izvorita i za svako ponaosob propisani su uvjeti pod kojima se svaki tip izvorita treba tititi: Izvorita podzemnih voda u izdanima intergranulacijske poroznosti; Izvorita mineralnih, termalnih i termomineralnih voda; Izvorita podzemnih voda u krkim izdanima; Izvorita sa zahvatom povrinskih voda.

Pored navedena 4 tipa izvorita, u prirodi je mogua kombinacija svakog od navedenih meusobno. U tom sluaju, Pravilnikom je definirano da se zatitne zone i zatitne mjere odreuju za onu vrstu izvorita za koje su propisani stroiji uvjeti.

Za termalna, mineralna i termomineralna izvorita Pravilnikom je propisana potreba formiranja samo I. zatitne zone. Za sva ostala izvorita odreuju se 3 zatitne zone, pri emu se I. zatitna zona, prema potrebi, moe dijeliti na Ia i Ib.

Zatita izvorita pitke vode u osnovi podrazumijeva zatitu cijelog sliva, ali je reim zatite unutar sliva veoma razliit. Najstroiji reim zatite propisan je u Ia zatitnoj zoni, koja se praktino ograuje ogradom, zatim Ib, gdje se propisuje veoma strog reim kao i u Ia, samo se ne vri ograivanje. U II. zatitnoj zoni reim zatite je neto slabiji, ali jo uvijek s dosta ogranienja u koritenju prostora. U III. zatitnoj zoni ne postoje stroga ogranienja koritenja prostora, ali postoje odreene restrikcije za gradnju specijalnih vrsta industrija, kao i pogona koji koriste ili skladite opasne tvari. Drugim rijeima, i III. zatitna zona, koja se praktino protee na cjelokupan hidrogeoloki sliv, smanjuje u izvjesnoj mjeri stupanj slobode koritenja prostora, o emu treba voditi rauna kod izrade prostornih planova. Pored toga, kod izvorita u krkim izdanima Pravilnikom je propisano da se tite svi ponori i rasjedi koji imaju izravnu vezu sa izvoritem. U tom sluaju, unutar III. zatitne zone, odnosno unutar cjelokupnog hidrolokog sliva, namee se potreba zatite ponora i rasjeda mnogo stroijim reimom nego to je propisano u III. zatitnoj zoni. Tako se pojedini ponori i rasjedi na znaajnoj udaljenosti od izvorita unutar III. zatitne zone, odnosno unutar hidrogeolokog sliva izvorita, mogu tititi reimom propisanim za II, Ib, pa ak i Ia zatitnu zonu. Ta injenica veoma uslonjava probleme zatite pitke vode, vodei sukobu interesa sa svim drugim korisnicima prostora.

Sustav zatite od voda zahtijeva znaajna sredstva u svim segmentima (sanacija oteenja, redovno odravanje). Problem predstavljaju i potencijalno ugroena, a trenutno nezatiena podruja, ak i urbane zone pojedinih opinskih centara.

Odvoenje i proiavanje otpadnih voda

Intenzivni proces industrijskog razvoja prije svega karakterizira stalan porast potronje (odnosno koritenja) vode koja se u skoro istoj mjeri vraa u vodotoke, u okoli, ali kvalitativno potpuno promijenjena.

Prva postrojenja za proiavanje industrijskih otpadnih voda poela su se graditi krajem 1980-ih godina. Do tada je samo poneka metalna industrija imala procese za proiavanje. Iako u BiH postoji znaajan broj industrija koje isputaju velike koliine otpadnih voda zagaenih organskom bioloki razgradljivom tvari, karakteristian je mali broj postrojenja za bioloko proiavanje. injenica da trenutno industrija radi s drastino smanjenim kapacitetima, jedini je razlog popravljanja stanja kvalitete vodotoka. Prilikom ponovnog pokretanja procesa industrijske proizvodnje bit e potrebno posvetiti veliku pozornost zatiti vodnih resursa. Prva mjera koja se mora sprovesti je uspostavljanje nadzora nad svim ispustima industrijskih otpadnih voda u okoli. Razvoj i upravljanje vodoopskrbom industrije i tretman industrijskih otpadnih voda mora se promatrati u okviru sveobuhvatnog razvoja i upravljanja vodama zasnovanog na zajednikom sudjelovanju svih korisnika, planera i kreatora politike na svim razinama, ali i s usvajanjem odluka na najnioj odgovarajuoj razini. U ovom procesu, vanu ulogu treba imati i ira javnost.

Prema procijenjenim vrijednostima BPK5, najvei zagaivai u slivu rijeke Neretve su tekstilna industrija, industrija mlijeka i mlijenih proizvoda, industrija bezalkoholnih pia, industrija piva te vinarije i klaonice. Prema procijenjenom optereenju otpadnih voda organskim tvarima pojedinih lokaliteta (gradova i mjesta) u mediteranskom podruju, i njihovom utjecaju na ljudsko zdravlje i morski okoli, prioriteti za redukciju BPK5 iz industrija su gradovi u HN/K: Mostar (mesna industrija/klaonica Velmos d.o.o, proizvodnja vina Hepok d.o.o, proizvodnja vina i bezalkoholnih pia Hercegovina vino d.o.o.); itluk i Meugorje (mesna industrija/klaonica G.I.P.I. d.o.o, proizvodnja pia Holding Hepok d.d. i Bobita Co. d.o.o, industrija mlijenih proizvoda Ledo, industrija konditorskih proizvoda BarPeh).

Sektor BPK5 iz industrija (prema Stratekom akcijskom planu-SAP) jedan je od prioritetnih za koje je potrebno poduzeti mjere redukcije zagaenja. Slijedom toga, prvi i neophodan korak kojeg je potrebno poduzeti jest uvoenje istije proizvodnje, tj. primjene BEP-ova (Best Environmental Practice - najboljih okolinih praksi) u ovim pogonima. S jedne strane ove mjere mogu doprinijeti znaajnom smanjenju BPK5, a s druge strane mogu donijeti ekonomsku dobit, tj. utedu sirovina, vode i energenata u ovim industrijama. U sadanjoj situaciji, kada je stupanj mjera na redukciji zagaenja u industrijama na relativno niskoj razini, mjere istije proizvodnje zasigurno mogu doprinijeti znaajnom stupnju smanjenja zagaenja.

istija proizvodnja u industrijama u BiH uvedena je u nacionalnu politiku i strategiju kao alat za ostvarenje okolino odrivog industrijskog razvoja. Njena primjena u industrijskim pogonima u BiH propisana je usvajanjem seta okolinih zakona u BiH (F BiH i RS, 2003.), baziranim na EU direktivi o integralnoj prevenciji i kontroli zagaenja (IPPC). Ona se propisuje kroz odredbe vezane za izdavanje okoline dozvole. Naime, sva industrijska postrojenja koja se planiraju graditi, mogu biti izgraena i putena u rad uz uvjet pribavljanja okoline dozvole u skladu s odredbama ovog zakona i Zakona o upravnom postupku, a postojea industrijska postrojenja moraju pribaviti okolinu dozvolu.

Prema NAP BiH (2003), s obzirom na ciljeve SAP-a za sektor organskog zagaenja iz industrija (industrijski pogoni trebaju smanjiti organsko zagaenje za 50% do 2010. godine), te uzimajui u obzir postojeu legislativu i trenutnu situaciju u industrijama mediteranskog regiona, predlau se sljedee mjere ija bi primjena ostvarila redukciju zagaenja otpadnih voda organskim komponentama od 40%-50%, u ovisnosti od tipa industrije, do 2010. godine.1) Rehabilitacija ili izgradnja ureaja za predtretman, to bi u prehrambenoj (vinarskoj, pivarskoj, mljekarskoj, mesnoj, industriji bezalkoholnih pia) i tekstilnoj industriji rezultiralo smanjenjem organskog optereenja do 30%.2) Uvoenje programa jaanja kapaciteta za primjenu istije proizvodnje koji ukljuuje:a) diseminaciju informacija i podizanje svijesti o ciljevima, nainu, procedurama i koristima uvoenja istije proizvodnjeb) trening programe za industrije Mediteranskog regiona u BiH o: mjerama dobrog gazdovanja; koristima koje industrije imaju s ovim pristupom u odnosu na tretman na kraju proizvodnog procesa (end-of pipe treatment); utjecaju proizvodnih procesa na okoli; organizaciji proizvodnog procesa koji omoguava praenje emisija i otpadnih voda; uspostavi raunovodstvenog sustava koji omoguava proraun okolinih trokova i njihovu internalizaciju u jedininu cijenu proizvoda i dr.c) izradu nacionalnih BAP-ova za industrije mediteranskog regionad) demonstraciju uvoenja istije proizvodnje u industrijama Mediteranskog regiona u BiH, koji bi osigurali: okolinu dijagnozu procesa u specifinim industrijskim pogonima; izbor rjeenja za redukciju zagaenja (koristei MOED alate metodologija MAP/Regionalnog centra za istiju proizvodnju, Barcelona, panjolska); pripremu zahtjeva za izdavanje okoline dozvole.e) implementaciju mjera istije proizvodnje u industrijama Mediteranskog regiona u BiH.

Iskustva iz svjetske prakse ukazuju da se uvoenjem mjera istije proizvodnje, bez znaajnih financijskih ulaganja, mogu postii sljedei postoci redukcije BPK5 otpadnih voda: u tekstilnoj: 10-20 % vinarskoj: 20-60 % pivskoj: 10-20 % industriji mesa (klaonice): 10-20 %.

Metalna industrija predstavlja znaajnije zagaivae kada su u pitanju industrijske otpadne vode. Sutinski problem ovdje predstavljaju mineralna ulja i soli iz navedenih procesa, odnosno njihov neodgovarajui tretman i skladitenje. Navedenom treba dodati i zagaenje koje nastaje kao produkt procesa galvanizacije.

Navedeni otpad, kao i otpad brusnog mulja i strugotine metala, deponira se u krugu tvornica, bez odgovarajuih propisanih mjera skladitenja i zatite. Kod intenzivnijih oborina dolazi do ispiranja materijala iz takvih deponija te njegovog odnoenja i zagaenja vodotoka, kao i ireg prostora.

Neke od tvornica imaju izgraene ureaje za predtretman, ali su oni uglavnom izvan funkcije zbog svih problema u kojima se nalazi metalna industrija BiH, to ima za posljedicu nemogunost njihove rehabilitacije ili odgovarajueg odravanja.

Prijedlozi mjera za smanjenje zagaenja iz otpadnih voda metalne industrije su sljedei:1. uvoenje istije proizvodnje2. rehabilitacija i /ili izgradnja ureaja za predtretman.

Za definiranje konkretnih mjera kojima e se osigurati istija proizvodnja potrebno je detaljno poznavanje tehnolokog procesa svakoga pogona, a to podrazumijeva posebne aktivnosti i posebne projekte. Isto tako, definiranje predtretmana zahtijeva poznavanje tehnolokog procesa tamo gdje ne postoji, odnosno sagledavanje stanja objekata za predtretman gdje je mogua njihova rehabilitacija.

Obzirom na ciljeve SAP-a za sektor industrijskog zagaenja (industrijski pogoni trebaju smanjiti TPB zagaenje za 50% do 2010.), predloenim mjerama mogu se postii postotci redukcije zagaenja iz otpadnih voda metalne industrije u skladu sa SAP ciljevima i to:- uvoenjem istije proizvodnje (oekivana redukcija 20-30%) i- mjerama predtretmana (oekivana redukcija 20-30%).

Oko 29% stanovnitva na podruju cijele mostarske doline prikljueno je na kanalizacijski sustav, dok je u gradskom dijelu prikljueno oko 50% stanovnitva. Nepreiene otpadne vode s podruja grada Mostara sakupljaju se putem gradske kanalizacijske mree, ulinih odvodnih kanala, direktnih ispusta ili septikih jama, te se isputaju u recipijente koji skoro svi zavravaju u rijeci Neretvi. Samo se u sredinjem dijelu Mostara nalazi 35 kanalizacijskih uljeva koji izravno zagauju Neretvu. Ostala naselja opine Mostar s obje strane rijeke Neretve za dispoziciju otpadnih voda koriste individualne septike jame ili direktne ispuste u najblie vodotoke. Tijekom jakih i obilnih kia, putem slivnika koji su takoer spojeni na kanalizacijski sustav, isputa se i mjeavina kinice i otpadnih voda to, pored isputanja fekalnih voda, predstavlja dodatno zagaenje za pomenute recipijente i rijeku Neretvu.

S obzirom na postojee stanje vodnog okolia nizvodno od grada Mostara, a posebice njegove primjene u svrhe rekreacije, ribolova, plivanja i slino, potrebne su mjere unapreenja jer e u protivnom ovo cijelo podruje biti ugroeno. Kvaliteta vode rijeke Neretve nizvodno od Mostara ve sad u odreenim razdobljima godine pripada III. kategoriji kvaliteta vode.

Prema podacima JP Vodovod Mostar iz rujna 2010. godine, ono na to su strunjaci ve godinama upozoravali se, naalost, dogodilo. Najvee zalihe vode koje Mostar ima na lokalitetu Bia polja su kemijski i bakterioloki oneiene. Oneienja su nastala deponiranjem komunalnog i graevinskog otpada, a postoje i indicije da su na ovim lokacijama deponirani i lijekovi kojima je istekao rok, te tehnoloki otpad metalne industrije. Veliki problem su i brojna nova naselja koja nemaju rijeeno pitanje kanalizacijskog sustava i sustava odvodnje otpadnih voda. Sav taj otpad zavrava u podzemlju. Ukoliko se ovakva praksa nastavi, svi izvori koje imamo postat e neuporabljivi, to je neprocjenjivateta. Hitno treba sprijeiti deponiranje bilo kakvog otpada na divljim deponijima, kao i izvriti dezinfekciju kontaminiranog podruja. Isputanje otpadnih voda mora biti kontrolirano, odnosno u prirodu se smiju pustiti samo preiena otpadna voda iji stupanj zagaenosti nee ugroziti okoli. Svim buduim industrijskim i preraivakim zagaivaima treba uvjetovati izgradnju objekta ugradnjom proistaa koji bi osigurali da zagaene vode ne odu u podzemlje i dodatno zagade zalihe pitke vode koje se nalaze ispod Mostara. Dobar primjer je tvrtka Aluminij koja je 2006. godine uloila 112.484 u ugradnju proistaa sanitarnih voda koje isputa u Neretvu, prvi ovakve vrste u Hercegovini.

Postojea dokumentacija: Idejno rjeenje kanalizacije Mostarske kotline (Zavod za hidrotehniku GF Sarajevo, 1983); Idejni projekt kanalizacije Mostarske kotline (Institut za hidrotehniku GF Sarajevo, 1996.-financiran od EUAM); ''Studija kanalizacije Mostarske kotline'' (MWH HARZA, Chicago i INTEGRA, Mostar), financirana od Svjetske banke.

Vrijednost projekta Izgradnje postrojenja za preradu otpadnih voda i glavnih kolektora za kanalizaciju u gradu Mostaru, a koji praktino obuhvaa rjeavanje kanalizacije mostarske kotline, od Bune na jugu do Salakovca na sjeveru, iznosi 83,43 milijuna $. Zbog svoje velike vrijednosti, ali i vanosti, projekt je planiran u pet faza. Prva faza projekta (10,49 milijuna $ - Svjetska Banka s grant sredstvima u visini od 2,5 milijuna $, Grad Mostar s 3,95 milijuna $, a ostatak od 4,4 milijuna $ takoer financira Svjetska banka od razliitih donatora) obuhvaa samo sredinju gradsku kotlinu, i to izgradnju dva glavna kolektorska sustava, jedan lijevom obalom rijeke Neretve od Zalika do Bia polja na junom izlazu (duljine 6.723 m), a drugi desnom obalom rijeke od naselja Bakijina Luka na desnoj obali pa sve do Bia polja (duljine 7.022 m), s ciljem prikupljanja svih otpadnih voda koje su izravno, neproiene, isputane u rijeku Neretvu te je zagaivale. Predviaju se 4 kina preljeva na desnoobalnom kolektoru, dok je kanalizacija na lijevoj obali Neretve separatnog tipa tako da se u glavni kolektor na lijevoj obali ne predvia uputanje oborinskih voda, te se slijedom toga ne predviaju kini preljevi na glavnom kolektoru. U junom dijelu grada treba izgraditi postrojenje primarnog tretmana vode, gdje bi se vrila njezina dezinfekcija prije isputanja u Neretvu, tako da bi praktino prva faza bila prvo ienje sakupljenih otpadnih voda. Druga faza (28 milijuna $) obuhvaa prenoenje postojeeg sustava u sredinjoj kotlini i lokalnih kolektora i postrojenja za tretman otpadnih voda u juni dio grada, a ona je praktino i zavretak implementacije prve faze, gdje bi sredinja kotlina bila kompletno zavrena.

Grad Mostar jedan je od 15 gradova u BiH u kojima Europska investicijska banka (EIB) provodi razliite projekte. Gradske vlasti Grada Mostara ocijenile su da je ovo najvaniji projekt u povijesti Mostara u ovoj oblasti. Dio iznosa su grant sredstva, a vei dio za realizaciju projekta treba osigurati lokalna vlast. Iz kreditnih sredstava za projekte vodovoda i kanalizacije u Gradu Mostaru, osim izgradnje dva kolektora s desne i lijeve strane Neretve i s invertnim sifonom za prelazak na desnu obalu gdje e biti lociran ureaj za tretman otpadnih voda, planirana je i izgradnja vodovoda u naselju Gornje Mazoljice, kanalizacijske mree Gornje Mazoljice (fekalna i oborinska Mali Kuk-Zalik, fekalna i oborinska Mali Kuk-Pravoslavna crkva), (duljine 6.723 m, odnosno 7.022 m), kanalizacijske mree Poduhum-Zahum (fekalna i oborinska kanalizacija), kanalizacijske mree Opine (sekundarne fekalne kanalizacije Gornje Opine, te primarna i sekundarna fekalna kanalizacija Donje Opine) ukupne vrijednosti 16 milijuna , iji se zavretak predvia za 5 godina.

Izgradnja dijela desno i lijevo obalnog kolektora na podruju od mosta Franje Milievia (Avijatiarskog mosta) do ekrka, i to u duljini od nepuna 3 km uzvodno, privedena je uspjeno kraju u lipnju 2011. godine. Aktualan je poetak rada na postavljanju proistaa otpadnih voda (150.000 ES), koji e se nalaziti 500 m nizvodno od mosta na Biu polju, uz rijeku Neretvu na desnoj obali. U tijeku je eksproprijacija zemljita te izbor izvoaa. Rok za zavretak cjelokupnih radova nije poznat jer e se daljnji ugovori i izvoenje radova odvijati u fazama, odnosno u skladu s priljevom sredstava. Trenutano postoji osigurana jedna treina od potrebnih 15 milijuna , a u meuvremenu e se raditi na prikupljanju preostalih potrebnih sredstava. Sva do sada osigurana sredstva su od grantova. Izgradnjom ovog proistaa koji e u sebi sadrati sva tri vida proiavanja, mehaniko, kemijsko i bioloko, poboljat e se kvaliteta ivota graana Mostara. Prema izdanoj prethodnoj vodnoj suglasnosti, etluent iz proistaa nakon uputanja u rijeku Neretvu ne smije naruiti kvalitetu vodotoka II. klase prema Uredbi o kategorizaciji vodotoka ("Slubeni list SR BiH", br. 42/67) i Uredbi o klasifikaciji voda meurepublikih vodotoka, meudravnih voda i voda obalnog mora ("Slubeni list SFRJ", br. 6/78). Dakle, kvaliteta vode rijenog toka nizvodno od Mostara, posebice u ljetnom razdoblju, podii e se iz Klase III. u Klasu II., ime e se poveati rekreacijska i okolina vrijednost podruja i ostvariti pozitivni utjecaji na zatitu prirode i bioraznolikosti. Kako se vode rijeke Neretve koriste za kupanje i rekreaciju, potrebno je osigurati da etluent s ureaja ne dovede do prekoraenja ukupnog broja koliformnih bakterija od 2000/100 ml uzorka u rijeci Neretvi. Takoer, smanjit e se optereenje rijeke nutrijentima duika (godinje oko 240 t u prvoj fazi i preko 360 t u drugoj fazi) i fosfora (preko 30 t, odnosno oko 50 t), to e pozitivno utjecati i na iru okolinu, kao to je primjerice osjetljiv Jadranski sliv. Time e se zadovoljiti zahtjevi isputanja u osjetljivim podrujima (odstranjivanje nutrijenata) definirani EU Direktivom 91/271 i, na koncu, smanjit e se unos vrstog otpada u rijeku Neretvu.

Trea, etvrta i peta faza projekta planira se tek za 2017. godinu, a ovaj projekt ima veliko znaenje za Mostar i susjednu Hrvatsku jer rijeka Neretva u svom donjem toku 20 km tee kroz hrvatski teritorij i ima veliki utjecaj na kvalitetu vode u zaljevu Mali Ston. Stoga e se, takoer, i Hrvatska ukljuiti u njegovu realizaciju kada bude zavreno projektno rjeenje.

Projekt e ostvariti pozitivan utjecaj na ispunjavanje obveza odreenih Konvencijom o zatiti Sredozemnog mora (Barcelonska konvencija), s obzirom na to da e smanjiti utjecaj na jednu od kljunih kritinih toaka sliva rijeke Neretve ije vode zavravaju u Jadranskom moru.

S Fondom za zatitu okolia F BiH Grad Mostar je upravo potpisao i Projekt zatite izvorita rijeke Bune, za iju je provedbu aplicirao Grad Mostar (vrijednost projekta je 300.000 KM).

Opina Konjic se nalazi u gornjem toku Neretve. Samo ui, sredinji dio grada ima izgraenu kanalizaciju separatnog sustava u duljini od oko 20 km, dok u ostalom dijelu grada nije rijeeno prikupljanje, transport i proiavanje otpadnih voda, te one sada direktno zagauju vode rijeke Neretve.

Postojea dokumentacija: Opina Konjic izradila je elaborat, investicijsko-tehniku dokumentaciju, za kanalizacijski sustav i ureaj za proiavanje otpadnih voda. Aktivnosti: a) Projektiranje i izgradnja primarnih kanala s dijelom sekundarne mree i izgradnja I. faze (10.000 ES) ureaja za proiavanje otpadnih voda, kako bi se smanjilo sadanje zagaenje rijeke Neretve. b) Projektiranje i izgradnja kanalizacijske mree i II. faze UPOV.

S Fondom za zatitu okolia F BiH poduzee Surtec Eurosjaj d.o.o. Konjic upravo je potpisalo ugovor za Projekt upravljanja rijenim slivovima Neretve i Trebinjice.

U opini Jablanica samo ui dio grada ima kanalizaciju separatnog tipa duljine 14,35 km, a otpadne vode se bez proiavanja isputaju u rijeku Neretvu. Prema vodoprivrednoj dozvoli za rad HE Jablanica, JP ''Elektroprivreda BiH'' duna je izgraditi gradski ureaj za preiavanje otpadnih voda. Projektna dokumentacija nije uraena.

Aktivnosti: a) Projektiranje i izgradnja kolektora i I. faze UPOV (10.000 ES) b) Projektiranje i izgradnja kanalizacijske mree i II. faze UPOV.

U Opini Prozor-Rama izgradnja suvremenog kanalizacijskog sustava jedan je od prioritetnih zadataka budui da je onaj stari izgraen prije vie desetljea. Takoer, planirana je rekonstrukcija gradske vodovodne mree, a uz pomo kredita Europske investicijske banke (EIB) gradit e se vodovod po obodu Ramskog jezera koji se eka vie od 20 godina. Kredit u iznosu od 8 milijuna KM konano bi trebao rijeiti problem kroninog nedostatka vode u Gornjoj Rami. Za ovaj vodovod planira se izdvajanje i najvie sredstava iz prorauna, vie od 2 milijuna KM, a osim po obodu jezera, vodovod e se proiriti i na druga mjesta dalje od jezera, kao to su Druinovii, limac, Lapsunj, Ometala, Gmii, Paljike i Borovnica.

Aktivnosti: a) Projektiranje i izgradnja kanalizacije Rama-Prozor i I. faze UPOV (5.000 ES) b) Nastavak projektiranja i izgradnje kanalizacije i II. faze UPOV.

S Fondom za zatitu okolia F BiH upravo je potpisan ugovor za sanaciju kanalizacijske mree i izgradnju ureaja za proiavanje

Opina itluk s Meugorjem kao turistiki centar, gdje se na relativno malom prostoru okuplja masa ljudi, predstavlja veliki izvor zagaenja, osobito kad se zna da se otpadne vode neproiene uputaju u ponore i kroz kr brzo prodiru do rijeke Trebiat naruavajui njen ekosustav. Samo ui dio grada itluka ima izgraenu kanalizaciju mjeovitog tipa duljine 4 km.

Postojea dokumentacija: Projektna dokumentacija postoji i za kolektor i za proista, na razini Glavnog projekta, te se ista treba to prije realizirati.

Aktivnosti: a) Nastavak izgradnje I. faze - dva zasebna ureaja za itluk (6.000 ES) i Meugorje (6.000 ES), s kolektorima duljine 2.300 m, odnosno 2.220 m. b) Nastavak projektiranja i izgradnje kanalizacijske mree.

S Fondom za zatitu okolia F BiH upravo je potpisan ugovor za izgradnju II. faze kanalizacijskog sustava opine itluk.

U opini apljina samo ui dio grada ima izgraen kanalizacijski sustav (mjeovitog tipa 6 km i separatnog tipa 8,5 km), iz koga se preko glavnog kolektora, bez prethodnog proiavanja, otpadne vode isputaju u rijeku Neretvu. Ostala naselja i zaseoci na podruju opine apljina nemaju nikakav sustav za odvodnju otpadnih voda, pa koriste septike jame ako su udaljeni od nekog recipijenta ili lokalno u vodotoke.

Postojea dokumentacija: Idejni projekt kanalizacije apljina (''Projektant'' Mostar, 1983.).

Aktivnosti: a) Izrada projektne dokumentacije za izgradnju glavnih kolektora i izgradnju I. faze ureaja za proiavanje od 20.000 ES lociranog u Gabeli i njihova izgradnja, jer se sadanjim neposrednim uputanjem u rijeku Neretvu direktno ugroava ekosustav delte Neretve i Hutova blata, a i izvorita pitke vode, kako za opinu apljina, tako i za opinu Neum ije je vodocrpilite locirano u Gabela polju. b) Projektiranje i izgradnja II. faze UPOV (konana faza 80.000 ES) i sekundarne mree. Koliina isputenih otpadnih voda iz Statistikog godinjaka nije koritena kao izvor podataka. Nemogue su usporedbe podataka iz statistikih godinjaka i podataka iz drugih izvora (npr. dokument National diagnostic Analysis (NDA) BiH iz 2003.), gdje su procijenjene koliine otpadnih voda od kuanstava oko 0.65 m3/s za vodno podruje Jadranskog mora, a one iz godinjaka za cijelu F BiH od 1,7 m3/s.

S Fondom za zatitu okolia F BiH upravo je potpisan ugovor za izgradnju kanalizacijskog sustava Dretelj.

Na podruju opine Stolac, samo ui dio grada pokriven je kanalizacijom separatnog tipa (duljine 10 km) za prihvat i odvoenje oborinskih i otpadnih voda,