VISOKA KOLA ZA POSLOVANJE I UPRAVLJANJEs pravom javnostiBALTAZAR ADAM KRELIZAPREI

Antonija Varoi

Seminarski radARHITEKTURA SECESIJE U HRVATSKOJ

Zaprei, sijeanj 2013.

VISOKA KOLA ZA POSLOVANJE I UPRAVLJANJEs pravom javnostiBALTAZAR ADAM KRELIZAPREI

Seminarski rad

ARHITEKTURA SECESIJE U KRVATSKOJ

Ime i prezime studenta:Antonija VaroiMatini broj: 204/11Usmjerenje: Menandment u kuluriKolegij: Hrvatska umjetnost u europskom kontekstuMentor: Lana Domi, prof.

Zaprei, sijeanj 2013.

Sadraj

SECESIJA1SECESIJA U HRVATSKOJ2Slikarstvo2ZAGREBAKA ARENA KOLA2Arhitektura3Umjetniki obrt4SECESIJA U ZAGREBU5Viktor Kovai6Vjekoslav Bastl7Rudolf Lubynski8Secesija u Rijeci9Secesija u Splitu10Secesija u Osijeku11LITERATURA12

UVOD

Secesija u hrvatskoj arhitekturi javila se posljednjih godina XIX. stoljea, u vrijeme kada jos uvijek prevladava historicizam. Na prijelazu stoljecadolazi do znacajnog naseljavanja gradova te se javila potreba za razvitkom stambene izgradnje.Prva secesijska ostvarenja nastaju od atelijera Hnigsberg & Deutsch i arhitekta Vjekoslava Bastla.

SECESIJA

Secesija(odnjem.Sezession) iliArt Nouveau(francuski: nova umjetnost) je stilski pravac u umjetnosti koji se javio kao reakcija naakademizami eklekticizamzadnjih desetljea 19. stoljea (francuski:fin-de-sicle stil1900.). Inspiriran prirodom, uarhitekturu,primijenjenu umjetnost,slikarstvoi kiparstvounosi elegantnu profinjenost zakrivljenih i ornamentalnost plonihlinija (likovna umjetnost). On je elio "uljepati industrijsku proizvodnju, spojiti umjetnost i obrt, ukrasiti bezline fasade zgrada "U pojedinim zemljama secesija se razliito nazivala: Francuska - Art Nouveau Njemaka- Jugendstil Italija -FlorealeiliLiberty (nazvan po londonskom duanu koji je prodavao modernu dizajnerski robu proisteklu iz pokreta "Arts and Crafts") Velika Britanija -Modern Style panjolska - Modernismo Belgija - Coup de fuetiliVelde stil u SAD-u je nastala kasnija inaica -Art Deco a kod nas je poznatija podAustrijskim nazivom "Secesija" (odcjepljenje, osamostaljenje).

Prvi jedinstveni stil na prijelazu stoljea. Javlja se od oko 1880. Prvog svjetskog rata 1914.Obuhvaa arhitekturu, skulpturu, slikarstvo, umjetniki obrt, industrijsko oblikovanje uporabnih predmeta, moda, nakit, plakati, oprema knjiga.12

SECESIJA U HRVATSKOJ

Slikarstvo

Secesija u Hrvatskoj kontekstualno proizlazi iz sukoba, tada ve potvrenog autoriteta Isidora Krnjavog i slikara Vlahe Bukovca kao promicatelja novih slikarskih ideja, nakon ega iz Drutva umjetnosti istupaju mladi umjetnici okupljeni oko Bukovca i osnivaju Drutvo hrvatskih umjetnika 1897 g. Uz Bukovca umjetnici poput slikara Bele iko Sesije, Otona Ivekovia, Slave Rakaj, te kipara Rudolfa Valdeca, Roberta Frangea - Mihanovia koji su stasali i odkolovali se u velikim europskim centrima - Parizu, Beu, Mnchenu 1898. prvi put su se predstavili hrvatskoj javnosti izlobom u Umjetnikom paviljonu naslovljenom Hrvatski salon. Iako oekivano jedinstvo novog stila i ideja nije postojalo, na Hrvatskom salonu dolazi do oslobaanja umjetnikog individualiteta i interpretacije. Umjetnici svoj izraz vie ne prilagouju nekom neprikosnovenom "idealu", ve se on formulira imanentno samoj prirodi umjetnika i onog to stvara.ZAGREBAKA ARENA KOLA

Ime su joj dali kritiari kod prvog zajednikog nastupa 1898. godine. Zagrebaka arena kola nije imala naroiti ideoloki programte su bili bez jedinstvene kulturne orijentacije. Glavna odlika bila im je uljepati realizam. Takoer, bili su naa prva umjetnika tvorevina kod nas. Rade u plein-airu, koriste svjetlu paletu boja te akademskeforme.Zaetnik kole bio je Vlaho Bukovac koji svojim dolaskom u Zagreb 1893. godine poinje slikati svijetlim arenim bojama te time utjee na niz naih slikara; Frange, Ivan Tiov, Ferdo Kovaevi, Oton Ivekovi, Joso Buan, Mato Celestin Medovi, Menci Klement Crni, Slava Rakaj, Nasta Rojc, Auer, Aleksander..

Arhitektura

Secesija je i arhitekturi postavila nov zahtjev za funkcionalnim oblikovanjem prostora, koje e biti posve u skladu sa potrebama modernog ovjeka. U prvom razdoblju hrvatske secesije (1896. - 1910.) u Hrvatsku se uz ve spomenute slikare vraaju i mnogi arhitekti koji su se kolovali ili imali prve nastupe na velikim pozornicama graditeljskog modernizma: prako-beki aci Ante Slaviek (r. 1864.), Ignjat Fischer (r. 1870.), Vjekoslav Bastl (r. 1872.) i Vlatko Vidmar (r. 1882.); Viktor Kovai (r. 1874.) i Teodor Trxler (r. 1885.), uenici Otta Wagnera; Rudolf Lubynski (r. 1873.) i Dionis Sunko (r. 1879.) educirani u duhu njemakog Jugendstila; Hugo Ehrlich (r. 1879.) dolazi iz kruga oko Adolfa Loosa. Vraaju se u Zagreb i Stjepan Podhorsky (r. 1875.) i Lav Kalda (r. 1880.); u Rijeku su doli Luigi Luppis (r. 1879.) koji je diplomirao arhitekturu u Budimpeti te Giovanni Rubini (r. 1876.) s diplomom Visoke tehnike kole u Mnchenu. Vratio se u Hrvatsku i Osjeanin Viktor Axmann (r. 1878.). Svi su oni izdanci tada prevladavajueg stava srednjoeuropske kulture fin de siecla: Absage an dem Eklektizismus!Ipak, nov model stambene vile svojim naprednim projektima uvodi arhitekt Aladar Baranyai, koji se nije se kolovao u srednjoeuropskim sreditima, nego u Hrvatskoj (na zagrebakoj Obrtnoj koli).Umjetniki obrt

Do inicijativa za obnovom vrijednosti umjetnikog obrta dolazi pod utjecajem ideja G. Sempera i engleskog pokreta Arts and Crafts, a za potovanje dostojanstva materijala te sukladnost secesijskog ornamenta i konstrukcije zalau se Tomislav Krizman i likovni kritiar Kosta Strajni. Svestrani umjetnik Tomislav Krizman (1885-1955) 1910. godine sastavlja program za osnivanje umjetno - obrtnog zavoda i otvara vlastitu kolu. Krizman - slikar, grafiar, scenograf, organizator i inicijator Hrvatskog proljetnog salona, profesor 1910. g. osnovao je kolu za umjetni obrt, crtanje i slikanje u vlastitom ateljeu, a kao jedan od promicatelja umjetnikog obrta pokuao je ostvariti vezu dizajnera i tvornice te uvozio eko posue izraeno prema nacrtima Wiener Werkstatte. Slikani ukras njegovog omiljenog motiva stilizirane vitice izvodio se u Zagrebu, a unutar izrazitog grafizma dekoracije prepoznajemo utjecaj beke estetike geometrizma, ali i stilizaciju narodne ornamentike. Umjetnica Antonija Krasnik (1874-1956) u tom razdoblju poznatija u inozemstvu (Be, Pariz), nego u Hrvatskoj, posvetila se oblikovanju stakla, metala, keramike i namjetaja, a njeno oblikovanje karakteristino je da prati opu tendenciju kretanja od florealnog prema geometrijskom izrazu.

SECESIJA U ZAGREBU

Zagreb je krajem stoljea vrlo povoljno mjesto za gradnju. Grad se u samo nekoliko desetljea proirio, a njegovo se stanovnitvo udvostruilo te se pokazala izrazita potreba za izgradnjom novih stamnenih i namjenskih zgrada.Posebno je bio plodan Donji grad koji se izgradio u samo dva stoljea. 1904 je zapocelo cementiranje grada, a 1910. poploio se trg bana Jelaia i uveo elektrini tramvaj.Dolaskom hrvatskih aka koji se koluju pod palicom Otta Wagnera zagrabaka e arhitektura doivjeti snaan zaokret. Upravo e taj beki duh biti najvie vidljiv u projektima Viktora Kovaia. Na njegov stil, ponajprije u kasnijim razdobljima, veliki utjecaj vrit e arhitekt Adolf Loos.Vjekoslav Bastl koluje se u Beu i u Zagrebu, svojim radovima pokazuje drugaije tendencije, no meutim, u njegovim radovima moda je i najvidljiviji utjecaj Wagnera.

Viktor Kovai

28. kolovoza1874. - 21. listopada1924. Prve poduke dobiva od arhitekta Vajdmana, s kojim je radio na nekoliko zgrada u Zagrebu, a zatim je prelazi u Obrtnu kolu arhitektu Hermanu Bolleu. 1909. osvojio je prvu nagradu za osnovu crkve Sv. Blaa, 1910. ponovno je zabljesnuo pobjedom na natjeaju za regulaciju Kaptola , 1922. dobiva prvu nagradu za osnovu palae zagrebake Burze, te mu je posthumno je dodijeljem Grad Prix na parikoj izlobi za umjetnost i obrt esto zvan ocem moderne hrvatske arhitekture - zbog suptilnih i istih formi te svojih protofunkcionalistikih naela, Kovai je jedan od najznaajnijih hrvatskih arhitekata. Neka od vanijih zagrebakih djela su; Crkva sv. Blaa palaa Burze kua Frank Slaveks ureenje Jezuitskog trga u Zagrebu mauzolej De Piennes u Vrbovcu brojni stambeni natjeaji, interijeri i regulacije.Snano je utjecao i na razvoj domaeg graevinskog obrta, kao i na urbanistika pitanja i pitanja spomenike zatite. Objavljivao niz kritikih tekstova (u asopisuivotobjavljuje programatsku raspravuModerna arhitektura). Svojim kontroverznim tezama i istupima u javnosti Kovai je uzdrmao arhitektonsku scenu svoga doba, te stvorio brojne neprijatelje. Prijateljevao je i sa Adolfom Loosom, vodio zajedniki atelier s Hugom Ehrlichom, a1906. osniva Klub hrvatskih arhitekata (sBastlom,Ivekovien,EhrlichomiSchnom).Crkva ima tlocrt grkoga kria, a nadsvoena je velikom kupolom armirano-betonske konstrukcije. Upravo ta kupola je prva graena kupola tom konstrukcijskom metodom i u svoje je vrijeme bila vrsno tehniko dostignue

sl.1. crkva svetog Blaa

Vjekoslav Bastl

13. kolovoza1872. 3. rujna1947. Zavrio je Graditeljsku kolu u Zagrebu, a zatim Akademiju likovnih umjetnosti u Beu.Ondje djeluje u secesijskoj sredini te kao akOtta Wagneraostvaruje vane i velike projekte u Parizu, Pragu, Beu, Zagrebu i Ljubljani, koje danas vidimo kao vezu izmeu moderne i secesije. Nakon povratka u Zagreb, Bastl radi za tvrtkuHonigsberg i Deutsch. To je i najvanije razdoblje Bastlova stvaralatva u kojem je svojom arhitektonskom imaginacijom otvorio mogui put protufunkcionalistikoj arhitekturi novoga doba. Od 1902. godine projektira Trgovako-obrtni, danas Etnografski muzej, stambeno-poslovnu zgradu Rado na Jelaievu trgu 5, stambenu zgradu Feller na Tomislavovu trgu 4, trgovaku i stambenu zgradu Kallina na uglu Gundulieve i Masarykove, poslovno-stambenu zgradu na uglu Jelaieva trga i Juriieve ulice, zgrade banke u Ilici i dr.Od 1906. Bastl radi samostalno kao ovlateni arhitekt javne i stambene zgrade te vile. Meu ostalim, vilu na Ksaveru, zgradu kemijskog laboratorija i fizikalnog instituta na Marulievu trgu 20, Sredinji ured Hrvatskog radie u Sarajevu, Gradsku trnicu na Dolcu, zgradu uprave trnice, zgradu Hrvatskog radie u ulici kneza Mislava, Ekonomsko-komercijalnu visoku kolu u Zvonimirovoj. Radio je i na preoblikovanju proelja i tornja crkve svetog Petra u Vlakoj ulici te upnu kuu uz crkvu.Bastl je sudjelovao na mnogo izlobi, meu ostalim, na velikoj izlobi Pola vijeka hrvatske umjetnosti 1938. U Bastlovim djelima je jasno vidljivo izrastanje iz secesijske sredine. On naznauje elju za novim, vrim kubistikim oblicima, iako se poslije nije razvio do potpuno modernih shvaanja u arhitekturi. Bastlova arhitektura stvaralaki je domet srednjoeuropske graditeljske umjetnosti njemake i eke kole drugog i treeg desetljea naeg stoljea, s naznaenim tendencijama funkcionalnosti arhitektonskih rjeenja.Kua Kallina jedno je od raniji i najvanjih ostvarenja zagrebake arhitekture secesije. Istie se zanimljivim i u Zagrebu jedinstvenim rjeenjem zidne plohe proelja, oploenjem glaziranim keramikim ploicama tvornice Kallina.sl.2. Kua Kallina

Rudolf Lubynski

31. listopada1873.- 27. oujka1935. Bio je jedan od najveihhrvatskiharhitekatasecesije. Njegovo najpoznatije djelo je poznata zgradaNacionalne i sveuiline knjinicena Mauranievu trgu uZagrebu. studirao je naTechnische HochschuleuKarlsruheu, nakon studija jedno vrijeme radio je u arhitektonskom birou Josefa Durma, sudjelujui u projektima zaOffenburg,Kln,KarlsruheiFreiburg. Sudjelovao je i u razradi projekta za Sveuilinu knjinicu uHeidelbergu, to e mu osobito dobro doi kao steeno iskustvo u poznijem radu u Zagrebu.Od1907.radi u vlastitom ateljeu u Zagrebu. Projektirao je brojne stambene kue u: Nazorovoj, Petrinjskoj, Masarykovoj. Njegovi znaajniji projekti su bili; Evangeliki centar u Gundulievoj (1909.), Sveeniki dom u Palmotievoj (1910.), Zgrada osiguravajueg zavoda u Mihanovievoj (1928.). Od1911.-1913.radi na svom najveem projektu zgradiNacionalne i sveuiline knjinicena Mauranievu trgu u Zagrebu, taj projekt dobio je kao prvoplasirani na javnom natjeaju. Taj objekt bio je ono to danas zovemo total dizajn, on je projektirao sve na tom objektu i tako ostvario jedinstvo arhitekture, dekora i opreme. Od1926.do1930.radi naidovskojsinagogiuSarajevuIl Kal grandi. U njegovu ateljeu radilo je mnogo arhitekata, koji su poslije izrasli u velika imena zagrebake moderne arhitekture:Stjepan Plani,Stjepan Gombo,Juraj Neidhardti brojni drugi. Njegov posljednji projekt bila je poslovna zgrada u Gajevoj 5 , u ovom projektu Lubinski je zaplivao je u vodefunkcionalizma, dokazavi da je ostao duhovno mlad. No on e ostati upamen u povijesti hrvatske arhitekture prije svega kao najvei hrvatski secesijski graditelj.Monumentalni korpus peterokrilne zgrade organizirane oko dva nutarnja dvorita nadvisuje polukupola velike itaonice smjetene u sredinjem krilu. redukcija dekora svedena na minimum plastike, reljefi s alegorijskim prikazima na rizalitima, sove na sve 4 ugaone kupole. Ureen po naelu total dizajna.sl.3. Hrvatski dravni arhivSecesija u Rijeci

Rijeka, kao luki, ali i perspektivni industrijski grad, imala je velike potrebe za utilitarnom arhitekturom. iv eljezniko-brodski promet zahtijevao je velika skladita (vie od pedeset) uz kolodvor i luke gatove, koje uglavnom gradi maarska vlast. Gotovo na svim tim graevinama postoje tragovi secesije, kako u organiziranju prostora i oblikovanju volumena, tako i u primjeni najnovijih tehnolokih dostignua i idejnih naela. Uza sve reminiscencije historicizma, ipak nailazimo i na secesijske dekorativne detalje na proeljima (markize, nadstrenice, reljefni vijenci, natprozornici) ili pak u unutranjosti (stupovi od lijevanog eljeza, rasvjetna tijela) kad god je to mogue. sl. 4. reljefna dekoracija proelja kue Braun-BiroIako se duh secesije u Europi i nama bliskim zemljama Austro-Ugarske javlja potkraj osmog desetljea 19. stoljea, u Rijeku stie s malim zakanjenjem. Ima sluajeva nadogradnji, dekoracije proelja ili manjih secesijskih intervencija ve na samom poetku stoljea, ali prvu dosljedniju pojavu sveobuhvatnih secesijskih stilskih obiljeja nalazimo u djelima tadanjega vodeeg rijekog arhitekta Emilija Ambrosinija od 1902. nadalje. Najintenzivnija secesijska gradnja u Rijeci odvija se tijekom prvoga desetljea 20. stoljea, sudei prema koliini sauvanih nacrta u Dravnom arhivu Rijeke, da bi tijekom Prvog svjetskog rata, iz razumljivih razloga, gotovo zamrla.Nakon rata gradnje pojednostavnjenih i retardiranih secesijskih karakteristika predlau se i realiziraju sve do sredine dvadesetih. Tada se, pod talijanskom upravom, u Rijeci uoava pojava nekog monumentaliziranog historicistikog revivala, osobito na zgradama dravne uprave, te na kuama Brune Anghebena s komfornim stanovima za talijanske dravne slubenike, sukladno tadanjim politikim interesima. Italija je odbacivanjem internacionalizirane secesije, a oivljavanjem klasicizirajuih elemenata starorimskih uzora, nastojala naglasiti tradicionalnu pripadnost rijekog teritorija talijanskom kulturnom, duhovnom, pa i politikom krugu. Istovremeno s tom pojavom, nakon Prvoga svjetskog rata, zapaa se i uvoenje elemenata art dec, pravocrtne i racionalizirane inaice geometrijske varijante secesije, ali ve usporedno s nastankom proiene, nove funkcionalne arhitekture protomoderne.

Secesija u Splitu

Prvo graditeljsko ostvarenje secesije u Splitu je stambena zgrada na zapadnoj strani Narodnog trga. Projektirao ju jearhitekt piro Naki.U Marmontovoj i okolnim ulicama nalazi se vie reprezentativnih zdanja. To su u prvom redu pet ostvarenja ing. Kamila Tonia, najplodnijega graditelja secesijskog razdoblja u Dalmaciji, projektirao je i izveo u Splitu Sumporno kupalite, kue Ivana Save, Dujma Save i Duplania, te Hrvatski dom.Zgrada Sumpornog kupalita je trokatna uglovnica izgraena 1903. godine. Proelje premaMarmontovoj ulici je vrlo bogato. Vertikalizam kompozicije naglaavaju plitki pilastri na kojima su u visokom reljefu torza ljudi i maskeroni. Zavretak je raskono naglaen vijencem i florealnim ukrasima ispod njega. Na vrhu je nekada bila velika skulptura orla. Ivan Savo je bio vlasnik kue koja se nalazi sred Obale hrvatskog narodnog preporoda. Njezino je glavno proelje iza zapadne loe kriptoportika Dioklecijanove palae. Vlasnik je jo 1876. odluio preurediti zgradu, no sve se oduilo zbog obnove antikih ostataka: stupova i vijenca. Projekt je napravio i gradnju vodio Toni. Radovi su zavreni 1906. godine. Uz dva kata iza zida Dioklecijanove palae, jo je jedan iznad njega.

sl.5. Sumporno kupalite

Secesija u Osijeku

Primjeri osjeke secesije najblii su bekoj secesiji. Projekte za veinu tih zgrada izradili su ili u njima sudjelovali arhitekti Ante Slaviek, Franjo Dlouhi, uro Hoffman, Ivan Lejl i Arnold Axman. Zatim utkovi, Bolei, Vanca, Hofbauer i drugi.Osjeka secesija u veini primjera vjerna je konvencionalnoj konstrukciji, centralnoj kompoziciji i klasinoj raspodjeli prostora interijera. No za razliku od neoklasicizma secesija je u svakoj zemlji razliita u dekoraciji fasade i unutranjosti zgrade. U Osijeku je dekoracija u malteru i tukomalteru obilno koritena u motivima slavonskih polja i voda. Ukrase kao i razne zanimljive maske i glave na fasadama veinom je izvela firma osjekog obrtnika Anshaua. Ograde, ukrasi i okovi od kovanog eljeza, inae posebnosti osjeke secesije zbog naina izrade i primjene izraeni su takoer u osjekim radionicama. Secesionistike zgrade u Osijeku doista su brojne, a najznaajnije su kino Urania, zgrada Glavne pote, kua Knopp, Hotel Waldinger..

sl. 6. kino UraniLITERATURA

Ivanevi, Radovan (2000) Stilovi razdoblja ivot II. Zagreb, ProfilIvanevi, Radovan (1993) Umjetniko blago Hrvatske. Zagreb, Motovunhttp://www1.zagreb.hr/galerijakd.nsf/PGW?OpenPagehttp://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20060217/stil-design01.asphttp://www.arhiv.hr/arhiv2/Onama/Posjetitenas/ZgradaHDA/index.htmwww.wikipedia.comhttp://www.klub-susacana.hr/revija/clanak.asp?Num=68&C=12http://www.forum.hr/showthread.php?t=560044