ÈASOPIS HRVATSKOGA RADIOAMATERSKOG …...idu pisma, ali i QSL-karte s markom HRS - IARU Cavtat 2008. Nadam se da æete kao i do sada pružati podršku i pomagati vodstvu HRS-a na

- p r o v j e r i t i -

adio HRSHRVATSKI RADIOAMATERSKI SAVEZ

ÈASOPIS HRVATSKOGA RADIOAMATERSKOG SAVEZA

ISSN 1330-0407

godište 16. Broj 2 (121) ožujak/travanj 2007. cijena 15 kuna

TEME BROJA:Radioamatersko druženje u KraljeviciRad HRS-a u 2006. godiniElektronika za mlade – 19. nastavakUpravljanje antenskim sustavima putem raèunalaMali primoodašiljaè – QRP CW RX/TX

UvodnikPoštovani prijatelji radioamateri!U ovu smo godinu krenuli s mnogo novih ideja, projekata i programa koji æe znatno

doprinijeti daljnjoj promociji radioamaterizma u Hrvatskoj, ali i hrvatskoga radioamaterizmau svijetu.

Pokrenuli smo redizajn naših web stranica. S obzirom na to da se broj posjeta stalnopoveæava, nabavljen je novi server, a uskoro æemo pokrenuti i mail-server. U skorojbuduænosti æe proraditi i posebna web stranica namijenjena UKV aktivnostima. Na njoj æebiti sve što bi vas moglo zanimati iz podruèja UKV rada, kao i "robot" za obradu svih UKVnatjecanja. Time æemo riješiti problematiku slanja i obrade natjecateljskih dnevnika iobrade rezultata. Namjeravamo pokrenuti i novu KV stranicu sa sliènim sadržajima i"robotom" za obradu domaæih natjecanja.

Obradom svih natjecanja i podjelom priznanja za UKV i KV natjecanja u Kraljevici nastavilismo tradiciju radioamaterskog druženja. Nastojat æemo svake godine obogaæivati našedruženje u Kraljevici novim sadržajima i zanimljivim predavanjima.

Ove godine HRS je pokrenuo akciju pomlaðivanja èlanstva. Organizirali smo Ljetnuškolu amaterske radiogoniometrije na Bjelolasici za uèenike osnovnih škola. U sklopuDržavnog prvenstva Klubova mladih tehnièara u travnju 2007. u Dubrovniku, organiziralismo radioamatersku i ARG radionicu za nastavnike tehnièkog odgoja, èime želimo popu-larizirati radioamaterizam meðu uèenicima osnovnih škola.

U planu nam je izdavanje novog Priruènika za polaganje P razreda, kako bismo mladimaomoguæili savladavanje gradiva potrebnog za polaganje poèetnog razreda. Autor knjige jeBožidar Pasariæ, a izlazak knjige iz tiska oèekujemo u jesen.

Osigurali smo sve uvjete za izdavanje dijelova knjige Radiokomunikacije prilagoðeneslijepim osobama na Brailleovu pismu, èime želimo omoguæiti slijepima lakše polaganjeispita za radioamatere.

U Beèu je, u organizaciji OEVSV-a, održan sastanak radnih grupa 1. regije IARU-a zaUKV i KV. Na sastancima su razmatrani dokumenti i prijedlozi koji æe biti tema raspravau Cavtatu sljedeæe godine. Na tim su sastancima prireðeni i dokumenti za WRC 2007(World Radio Conference 2007), na kojima æe predstavnici IARU-a nastojati saèuvatipostojeæa frekvencijska podruèja, ali i zatražiti niz dodatnih frekvencija za radioamatere(7 200 do 7 300 kHz). Predstavnici oko 35 država iz 1. regije IARU-a, koji su bili prisutnina tim sastancima, izražavali su veliko zadovoljstvo što æe sljedeæe godine doæi u Cavtat.

U travnju 2007. godine Hrvatska ima èast ugostiti èelne ljude 1. regije IARU-a i glavnogtajnika IARU-a, Davea, K1ZZ. U Cavtatu se u travnju 2007. održava sastanak Izvršnogodbora IARU regije 1., na kojem æe biti prisutni predsjednik IARU R1, Ole, LA2RR, tajnikIARU R1, Don, G3BJ, svi èlanovi Izvršnog odbora, te voditelji KV i UKV radnih grupaIARU-a. HRS je domaæin sastanka, a IARU je organizator i financijski pokriva sve troškove.

Na službenu zamolbu i obrazloženje, Hrvatska pošta je odobrila da se u program izda-vanja poštanskih maraka za 2008. godinu uvrsti i poštanska marka u povodu održavanjaGeneralne skupštine IARU-a u Cavtatu 2008. Time je HRS dobio iznimnu èast da u svijetidu pisma, ali i QSL-karte s markom HRS - IARU Cavtat 2008.

Nadam se da æete kao i do sada pružati podršku i pomagati vodstvu HRS-a na dobrobiti zadovoljstvo svih èlanova HRS-a. Pozivam sve radioamatere da šalju svoje priloge zaèasopis Radio HRS.

Hrvatski radioamaterski savez,predsjednik, mr. sc. Petar Milièiæ, 9A6A

nakladnik

HRVATSKI RADIOAMATERSKI SAVEZDalmatinska 12, p.p. 149

HR - 10002 ZAGREBHrvatska / Croatia

E-mail: [email protected]: www.hamradio.hr

Uredništvo i administracija:HRVATSKI RADIOAMATERSKI SAVEZ

Dalmatinska 12p.p. 149

HR - 10002 ZAGREBHrvatska / Croatia

Telefon: + 385 (0)1 48 48 759Telefaks: + 385 (0)1 48 48 763

E-mail: [email protected]

Glavni urednikdr.sc. Zvonimir Jakoboviæ, 9A2RQ

[email protected] glavnog urednika

Zlatko Matièiæ, 9A2EU,[email protected]

Urednièki kolegijVijesti iz HRS-a

mr.sc. Petar Milièiæ, dipl.ing., [email protected]

Mate Botica, dip.ing., [email protected]

Elektronika za mlademr.sc. Božidar Pasariæ, 9A2HL

[email protected]

mr.sc. Željko Ulip, dipl.ing., [email protected]

ElektronikaAntun Dretviæ, 9A3PX

[email protected] aktivnosti

Zlatko Matièiæ, [email protected]

DiplomeVladimir Pavlica, ing., 9A9R

[email protected] program

Emir Mahmutoviæ, prof., [email protected]

UKV aktivnostŽeljko Dražiæ-Karaliæ, dipl.oec., 9A4FW

[email protected] komunikacije

Branko Plazaniæ, dipl.ing., [email protected]

ARGOto Predaniæ, 9A4OP

[email protected] aktivnost

Milan Drliæ, [email protected]

Informiranje i mali oglasiLjiljana Božak, 9A5BL

[email protected] vijesti

Dean Milde, [email protected]

LektoricaTihana Nakomèiæ, 9A6PBT

[email protected]èki urednik

Romildo Vuèetiæ, [email protected]

Èasopis izlazi svaka dva mjeseca – 6 brojeva u godini.Rukopisi i ilustracije se ne vraæaju.Èasopis je ubilježen u Ministarstvu kulture RepublikeHrvatske 19. ožujka 2004. god., pod brojem532-03-3/04-02.Priprema za tisak: Romildo Vuèetiæ, 9A4RVTisak: PRIUS, Medarska 69, ZagrebNaklada: 1 200 primjerakaPoštarina plaæena u Pošti 10000 Zagreb.Godišnja pretplata sa èlanarinom HRS-a: .......... 150 knCijena pojedinog primjerka: .................................. 15 knGodišnja pretplata: ............................................ 100 knCijena pojedinog primjerka za inozemstvo: ........ 3,5 euraGodišnja pretplata za inozemstvo: ...................... 20 euraProsjeèna naklada – 1 216 brojevaPrihod ostvaren prodajom u 2005. godini – 250 kunaPrihod ostvaren na tržištu oglašavanja u 2005. godini – 12 831,21 kuna

Pretplata u kunama uplaæuje se u korist žiro-raèuna:Hrvatski Radioamaterski Savez, Zagreb2360000-1101561569poziv na broj 12 + JMBG uplatitelja.Devizna pretplata uplaæuje se u korist raèuna HRS-a kodZagrebaèke banke: 70300-978-2100057879(svrha doznake: Pretplata na Radio-HRS)

Tijela upravljanja HRS-a (mandat: 2003 – 2007.)Predsjednik HRS-a:mr.sc. Petar Milièiæ, dipl.ing., 9A6A, [email protected] HRS-a:Mate Botica, dipl.ing., 9A4M, [email protected] HRS-a:Marina Sirovica, dipl. politolog, 9A3AYM,Administrativni tajnik:Ljiljana Božak, 9A5BL, [email protected]

Èlanovi Izvršnog odbora HRS-a:Željko Dražiæ-Karaliæ, dipl.oec., 9A4FW, [email protected] Karnik, 9A3LG, [email protected] Matièiæ, 9A2EU, [email protected] Moroviæ, ing., 9A4ML, [email protected] Pavlakoviæ, 9A3LD, [email protected] Pavlica, ing., 9A9R, [email protected] Španiæ, 9A4SS, [email protected] odbor HRS-a:Zdenko Blažièeviæ, ing.el. 9A2HI, [email protected] Diankov, 9A2CD, [email protected] Spudiæ, dipl.ing., 9A3FR, [email protected] èasti HRS-a:Stojan Cerovac, ing.el., 9A3OL, [email protected] Jelèiæ, 9A5JA, [email protected] Jugoviæ, ing. 9A2EI, [email protected]

www.hamradio.hr 3Radio HRS – 2/2007

www.hamradio.hr4 Radio HRS – 2/2007

SADRŽAJRadioamatersko okupljanje u Nacionalnom Centru tehnièke kulture u Kraljevici i podjela nagrada,

priznanja i diploma najuspješnijim hrvatskim radioamaterima postalo je važan radioamaterskidogaðaj koji æe svakako naæi mjesta i u kalendaru za iduæu godinu.

Na slici: Željko, 9A4FW, HRS UKV menadžer, jedan od nositelja ovogodišnjeg susreta.

str. 5

str. 9

str. 18

str. 35

str. 38

Uvodnik ...................................................................................................................... 3Radioamatersko druženje u Kraljevici ........................................................................ 5Sastanak Izvršnog odbora 1. regije IARU-a u Cavtatu .............................................. 7Sastanak Radne grupe za KV 1. regije IARU-a ........................................................ 7Ljetna škola amaterske radiogoniometrije – Bjelolasica 2007. ................................ 8Juniorsko prvenstvo Zagreba u ARG-u ...................................................................... 9Rad HRS-a u 2006. godini ........................................................................................ 10Da li bi posao tajnika HRS-a u velikoj mjeri trebao biti i posao marketingmenadžera? ................................................................................................................ 14Elektronika za mlade – 19. nastavak ........................................................................ 16

Electronics for the Young Ones - Part 19Antena 9A4ZZ bipol .................................................................................................. 18

9A4ZZ Bipole AntennaUpravljanje antenskim sustavima putem raèunala – 1. dio .................................... 21

Computer Control Antenna-Systems – Part OneStabilni oscilator........................................................................................................ 24

Stable OscillatorMali primoodašiljaè – QRP CW RX/TX .................................................................. 25

Small Transceiver - QRP CW RX/TXARG prijamnik "KMT 80"........................................................................................ 29

ARG Receiver "KMT 80"Rezultati KV natjecanja ............................................................................................ 31Radioamaterske aktivnosti na hrvatskim otocima .................................................... 32IOCA ekspedicija Kornati 2006. .............................................................................. 35Ekspedicija u Lihtenštajn 2007. ................................................................................ 381A4A – humanost kroz radiovalove ........................................................................ 41Rezultati UKV natjecanja.......................................................................................... 43Rezultati PARGH 2006. ............................................................................................ 48Mali HAM oglasi ...................................................................................................... 50DX vijesti ................................................................................................................ 50


vijesti iz HRS-a

Radioamatersko druženje uKraljevici

Piše: Emir Mahmutoviæ, 9A6AA

Nacionalni Centar tehnièke kulture pokazao se još jednom kao prikladno mjesto i za

radioamaterska okupljanja. Izgleda da je jedandan (kao i uvijek) bio prekratak da bi, nakonslužbenoga dijela susreta, prijatelji koji senalaze na radiovalovima, i u živo porazgovaralio svakodnevnim radioamaterskim problemima,ali i lijepim stranama ovoga hobija. Povodovoga radioamaterskog skupa bila je podjelanagrada i priznanja za nekoliko radioamater-skih UKV i KV natjecanja, ali i najavljene tribineod kojih se uvijek dosta oèekuje. Okupljanje jezapoèelo 31. ožujka u prijepodnevnim satima,a sveèano otvorenje skupa sa zanimljivim pro-gramom, predviðeno je za 14 sati.

I dok u predvorju i izvan Centra stari prijateljiuz piæe dobrodošlice ugodno èavrljaju, u dvo-rani vlada napetost. Petar, 9A6A, predsjednikHRS-a, daje zadnje savjete svojim suradni-cima, a Željko, 9A4FW, UKV menadžer, užurbano stavljanaljepnice s imenima osvajaèa te slaže brojne pehare. Tu je iZlatko, 9A2EU, KV menadžer. On je glavni "krivac" ako vamse pehari ne sviðaju. Kaže mi, teško je odabrati tako veliki brojpehara, a da se zadovolje kriteriji plasmana i vrste natjecanja.Nije jednostavno: ima ih nešto manje od 200! Zbog toga se,na radost onih koji (mobitelima) javljaju da stižu za pola sata,službeni poèetak pomièe. Nova tajnica, Marina, osjeæa na sebipoglede znatiželjnika, no ne da se smetati. Posla ima i previše.U glavi joj se, još iz Zagreba, vrzmaju misli oko sreðivanja vizaza dvojicu èlanova IO IARU-a iz Afrike, koji stižu za tjedandana na sastanak u Hrvatsku… Mislim da je nauèila gradivopod nazivom: Senegal i Kenija. Tu je i (opet) novi webmaster,odnosno osoba zadužena na funkcioniranje našega weba,Silvija, 9A5BEE. Kažem "osoba", jer ono što je stavljeno nanjena nejaka leða, svakako treba razdijeliti na web-urednika,web-administratora, moderatore pojedinih tema ForumaHRS-ovog weba. Trebat æe zainteresiranima (a to smo svimi) objasniti što se zadnjih tjedana dogaða s tim važnimmedijem… Ispred dvorane deèki iz Istre po obièaju prednjaèe

u idejama, te zakljuèuju da su se mogle postaviti UKV i KVpostaje, te se s ovoga mjesta javljati s prigodnom pozivnomoznakom. To treba zapamtiti te ostvariti sljedeæi puta.

I skup poèinje. Organizator, Hrvatski radioamaterski savez,predvidio je sljedeæe aktivnosti:

- proglašenje rezultata i podjela nagrada za kratkovalnanatjecanja Kup Jadrana 2006. i Tesla 150 kup,

- proglašenje rezultata i podjela nagrada pobjednicimanatjeèaja za najbolju radioamatersku konstrukciju u2005. godini,

- radioamatersko predavanje naslova Moderneradioamaterske tehnologije,

- tribina HRS-a s temama: KV, UKV i HRS tribina,- podjela nagrada i priznanja za UKV natjecanja:

Hrvatski ljetni kup 2006., Proljetni HRS kup 2006.,9A VHF/UHF/SHF 2005., 9A VHF/UHF/SHF 2006.,Alpe Adria VHF i UHF 2006., 9A Activity 2005. i 2006.,IARU R1 50 MHz, IARU R1 VHF i UHF 2006. i9A CW VHF 2006.,

- prigodni domjenak.

Više od 80 naših aktivnih èlanova i operatora došlo je na druženje u moderno ureðeni Nacionalnicentar tehnièke kulture u Kraljevici. Da li je jedan dan dovoljan?

Nazoène je pozdravio i skup otvorio predsjednik Hrvatskoga radioamaterskogsaveza, mr. sc. Petar Milièiæ, 9A6A (foto: Chip, 9A5JA)

U prvom redu: dok Zlatko, 9A2EU, razmišlja da li su svi pehari na broju,webmasterica Silvija, 9A5BEE, pažljivo prati govornika,a tajnica Marina provjerava da li je sve dobro sroèeno.


vijesti iz HRS-a

Za razliku od prošle godine, predsjednik Hrvatskogaradioamaterskog saveza, Petar, 9A6A, aktivno sudjeluje uradu skupa te, za poèetak, pozdravlja nazoène želeæi imdobrodošlicu u Centar tehnièke kulture. Ukratko se osvræena aktivnosti struènih tijela Saveza te objašnjava razlogeuèinjenih kadrovskih promjena koje su nastupile u krovnojhrvatskoj radioamaterskoj organizaciji. Uvjeren je da su onebile neminovne te da sada postoje preduvjeti za puno kvali-tetniji rad HRS-a. Iako su se zadnjih mjeseci na ForumuHRS-ova weba mogle proèitati stvari kojima tamo nije mjesto,Petar je naglasio da što prije treba riješiti sadašnji problem, teostavio da Silvija da dodatna objašnjenje u svezi (ne)rada webstranica. Problema dosta, ali i uspjeha.

Koristeæi ovu prigodu, predsjednik HRS-a predao jeGodišnju Nagradu Tehnièke kulture, Horvat Hrvoju, iz Pazina.Iz šireg obrazloženja (kojega æemo, uz još jedno, ono zaDragan Borisa iz Splita, objaviti u sljedeæem broju èasopisa)istaknimo par rijeèi o laureatu: Hrvoje, 9A6XX, student jeekonomije i èlan Radiokluba Pazin, a nagradu je dobio "zaizuzetne rezultate postignute u razvitku i unapreðivanjutehnièke kulture, posebice radioamaterizma èijim je zalaga-njem matièni Klub danas postao jedan od najaktivnijih itehnološkim razvojem najnaprednijih radioamaterskih klubovau Hrvatskoj". Nazoèni su burnim pljeskom pozdravili Hrvoja,a svi su bili ponosni da je jedna ovakva ugledna tehnièkanagrada došla u prave radioamaterske ruke.

Važan trenutak u sklopu ovog susreta bio je proglašenjepobjednika i podjela nagrada za najbolju radioamaterskukonstrukciju u 2006. godini. Povjerenstvo za ocjenjivanjepristiglih radova odluèilo je da su najuspješniji bili Dragan,

9A5AA, Vlado, 9A2NV, Antun, 9A6KGK, i Zoran, 9A6KGG.Uruèene su im i prigodne diplome, uz nadu da æemo njihovenove radove uskoro vidjeti na stranicama èasopisa.

Sudjelujuæi u ovakvim natjeèajima naši èlanovi æe pomoæida se riješi kronièni problem glede nedostatka tehnièkih temau našem èasopisu. Reèeno je da su mnogi naši èlanovi,poglavito operatori, vrlo aktivni na konstruktorskom planu.I u eri brojnih suvremenih tvornièkih radijskih postaja, manjielektronièki i elektrotehnièki sklopovi i ureðaji izgraðeni ukuænoj radionici, dobro æe doæi svakom radioamateru opera-toru. Zbog toga, natjeèaj ide dalje…

Nakon predavanja o modernim radioamaterskim tehnologi-jama, predavaèa Marijana Miletièa, S56A, Petar je iskoristiopriliku te nazoène upoznao s skorim izlaskom iz tiska još jedneknjige koja æe obraðivati radioamatersku problematiku. Uznazoènost autora, Božidara Pasariæa, 9A2HL, saznali smo daje materijal gotov (u rukopisu je), te da æe novi priruènik nalakši i prihvatljiviji naèin predstaviti tehnièku stranu ovoghobija. S obzirom na to da je knjiga namijenjena mladeži,struèna služba HRS-a veæ radi na njenoj promidžbi po našimškolama.

Za tribinu nikad dosta vremena. Naše radioamatere zani-male su razne stvari: što je s obeæanjem iniciranim na prošlo-godišnjem susretu na istom mjestu o osnivanju CCC-a, Cro-atian Contest Cluba, novostima sa sastanka UKV menadžerau Austriji, moguænosti tiskanja band-plana na prikladnommjestu u èasopisu, problemima vezanima uz natjecanjePokuplje, o preprekama za pokretanje CW Activity natjecanja,problemima i aktualnom stanju na webu, itd.

Od brojnih pitanja dotaknimo samo jedno: ono o web stra-nicama naše organizacije. Ne znamo da li je Leon, 9A2KL,bio zadovoljan odgovorom, no, Silvia, 9A5BEE, naglasila je dakorisnici Foruma moraju poštovati toèno utvrðene norme,koje nam, kao njegovim korisnicima, odreðuje Carnet. To suopæepoznata pravila kakva vrijede na svim ureðenim forumi-ma, te da æe se nastaviti s takvim radom za koje ima podrškuIO HRS-a. Pravila vrijede za sve prijavljene, bez obzira naduljinu njihovoga radioamaterskog staža. Silvija je objasnilada je do rušenja weba došlo nakon "upada" nepoznate osobekoja je locirana u jednoj od arapskih zemalja. Sada se radina instalaciji novoga programa, jer je dosadašnji (besplatni),oèigledno, imao dosta "rupa". Èeka je golem posao. Potrebnoje, prije svega, pronaæi izgubljene datoteke te ih sve prebacitina novi server. Mnogi su ostali zateèeni Silvijinim znanjem,elokventnošæu, mladošæu i svime onime što uz to ide…

U Kraljevicu se isplatilo doæi. Konstruktivna razmjenamišljenja i veliki broj sudionika (ali i ugodno vrijeme) pomoglisu da se skup uspješno privede kraju te u opuštenoj atmosferinastavi na prigodnom domjenku.

Duško, 9A5KK, opet je došao na svoje. Svakom posebno uloženom trudu isudjelovanju u natjecanju pripada i poseban rezultat, a time i priznanje.

Željko, 9A4FW, HRS UKV menadžer (na slici lijevo), uspješno je obavio zahtjevanposao pripremajuæi podjelu pehara našim najuspješnijim natjecateljima.


vijesti iz HRS-a

U Beèu je od 23. do 25. veljaèe 2007. u organizaciji Austrijskoga radioamaterskog saveza (OEVSV) održan

sastanak Radne grupe za KV i UKV 1. regije IARU-a na kojemsu prisustvovali predstavnici preko 35 država èlanica 1. regijeIARU-a.

Sastanak Radne grupe za KV vodio je Colin Thomas,G3PSM, (IARU R1 WG chairman), a razgovaralo se o do sadapristiglim prijedlozima koji æe biti proslijeðeni na diskusiju iusvajanje na Generalnoj skupštini 1. regije IARU-a koja æe seodržati u Cavtatu 2008. godine.

Dokumenti i prijedlozi o kojima se raspravljalo na IARU Radnojgrupi za KV:

1. Investigation the future of the different field day events(UBA),

2. South East European Activity Contest - SEEAC (BFRA),3. Contests and Band planning (withdrawn) (NRRL),4. HF Managers Handbook - Guidelines for HF contests

(RSGB),5. IARU Region 1 Field day Rules (DARC),6. Contest preferred segments in the (new) 7 MHz band

(DARC),7. Contest Activity (DARC),8. European Youth Contest (DARC),9. Beacon below 14 MHz (RSGB),

10. Beacons Policy (DARC),11. Preserving the HF Noise Floor (RSGB),12. Deliberate QRM (RSGB),13. QSL Direct Only (REF) Review,14. 500 kHz Secondary Allocation (500 kHz WG),15. Echolink Frequencies for HF/VHF (DARC),16. Review of Standing Recommendations relating to HF

matters (HFC),17. IARU Spectrum Policy - www.iaru.org/ac-spec06.html.

Svi prijedlozi i dokumenti mogu se vidjeti na web straniciwww.iaru-r1.org. Najveæa diskusija se vodila oko South EastEuropean Activity Contesta. Izvorno ime je bilo "Balkanskikontest" s ukljuèenim pozivnim oznakama: 4N, 4O, 5B, 9A, ER,J4, LZ, S5, SV, SV/A, SV5, SV9, SW, SY, SX, SZ, T9, TA, TB,TC, YM, YO, YP, YQ, YR, YT, YU, YZ, Z3, Z7 (4O3), ZA, ZC4.Prijedlog je bio da se natjecanje održi 22. i 23. 12. 2007. Nakonprimjedbe da veæ sljedeæe godine natjecanje pada na Božiæ,

koji na taj datum slavi manji dio navedenih država, odustalo seod tog datuma. Bilo je prijedloga da se natjecanje "pomakne"tjedan dana ranije, ali bi se tada "preklopilo" s 9A CW kon-testom. Buduæi da je 9A CW kontest jedan od najboljih nacio-nalnih natjecanja, s preko 450 primljenih logova, i na primjedbuhrvatskoga predstavnika, odustalo se od tog prijedloga. Nijeprošao niti prijedlog da se nekoliko manjih natjecanja (9A,LZ, itd.) zamijene ovim regionalnim natjecanjem. Buduæi da nijepronaðeno rješenje, predstavnik Austrijskoga (OE3REB) iBosanskoga (OE1EMS) saveza su predložili potpuno novukoncepciju natjecanja u kojem bi kao množitelji sudjelovaledržave Srednje i Istoène Europe. Detalje oko ovoga novognatjecanja razradit æe Radna grupa i poslati na diskusiju naGeneralnu skupštinu u Cavtat. O ostalim dokumentima biloje diskusije i prijedloga koji æe naknadno biti objavljeni na IARUR1 web stranici. Svi predloženi dokumenti proslijeðeni su nasastanak Radne grupe za KV koji æe se održati u sklopuGeneralne skupštine IARU-a od 14. do 22. studenoga 2008.godine u Cavtatu. Svi prisutni predstavnici izrazili su velikozadovoljstvo što æe sljedeæi sastanak biti dogodine u Cavtatu.Bilo je puno pitanja oko smještaja, moguænosti rada iz Hrvatske,te dobivanja hrvatskih pozivnih oznaka.

Dogovorena je i strategija i platforma kojom æe predstavnici1. regije IARU-a zastupati interese radioamatera na WorldRadio Conference 2007. koja æe se održati u Ženevi krajemove godine. Hans, PB2T, kao predstavnik IARU-a na WRC-uizložio je zahtjeve koji æe biti predloženi u ime 1. regije IARU-a.Tražit æe se proširenje 40 m pojasa (7 200…7 300 kHz), 5 MHzi 500 kHz, te zadržavanje svih postojeæih frekventnih podruèja.

Nezavisno od sastanaka KV i UKV Radnih grupa održan jesastanak predsjednika IARU-a, Ole Gaperstada, LA2RR, i pred-sjednika HRS-a. Tema je bila organizacija Generalne skupštinei garancija da æe sve biti dobro organizirano. Ole je predaopopis s oko 80 toèaka koje HRS kao organizator mora"odraditi" ili zadovoljiti da bi Generalna skupština prošla bezproblema. Iz tog popisa vidljivo je da nas èeka golem posaooko organizacije tako velikog projekta. Vodstvo IARU-a imaveliko povjerenje u vodstvo HRS-a i Organizacijski odbor i odnjega se oèekuje odlièna organizacija Generalne skupštine.To æe zahtijevati veliki angažman jer se oèekuje dolazak preko250 predstavnika iz oko 80 država iz cijeloga svijeta.

Sastanak Radne grupe za KV 1. regije IARU-aPiše: Petar Milièiæ, 9A6A

U organizaciji HRS-a od 13. do 15. travnja 2007. god. u Cavtatu æe se održati sastanak Izvršnog odbora 1. regije

IARU-a. Sastanku æe biti prisutni:- predsjednik 1. regije IARU-a, Ole Garpestad, LA2RR,- potpredsjednik 1. regije IARU-a, Tafa Diop, 6W1KI,- tajnik 1. regije IARU-a, Don Beattie, G3BJ,- blagajnik 1. regije IARU-a, Andreas Thiemann, HB9JOE,- glavni tajnik IARU-a, Dave Sumner, K1ZZ,- èlan Izvršnog odbora 1. regije IARU-a, Hans-Heinrich

Ehlers, DF5UG,- èlan Izvršnog odbora 1. regije IARU-a, Panayot Danev,

LZ1US,- èlan Izvršnog odbora 1. regije IARU-a, Hans Blondeel

Timmerman, PB2T,- èlan Izvršnog odbora 1. regije IARU-a, D R Raicha, 5Z4MR,- èlan Izvršnog odbora 1. regije IARU-a, Nikola Perèin, 9A5W,- voditelj Radne grupe C4 HF Committee, Colin Thomas,

G3PSM,

- voditelj Radne grupe C5 VHF/UHF/Microwave Committee,Michael Kastelic, OE1MCU,

- predstavnici 2. i 3. regije IARU-a,- predstavnici ostalih radnih grupa IARU-a.Vodstvo IARU-a æe održati sastanak s Organizacijskim

odborom HRS-a, na kojem bi se trebali dogovoriti detalji okoorganizacije Generalne skupštine 1. regije IARU-a, Cavtat 2008.Dogovorit æe se i naèin suradnje s hotelom, te potpisati pre-dugovori za organizaciju cijelog dogaðaja i korištenjeprostora i infrastrukture hotela Croatia.

Izvršni odbor IARU-a æe razmatrati i dokumente koji supredoèeni radnim grupama za KV i UKV na nedavno održanomsastanku u Beèu. Raspravljat æe se i o pripremi dokumenata iargumenata za predstavnike IARU-a koji æe zastupati intereseradioamatera na WRC-u (World Radio Conference 2007).

Sastanak æe se održati u hotelu Croatia u Cavtatu, a orga-nizirat æe ga Struèna služba HRS-a. Sve troškove ovogsastanka pokrit æe IARU.

Sastanak Izvršnog odbora 1. regije IARU-a u CavtatuPiše: Petar Milièiæ, 9A6A

Hrvatski radioamaterski savez organizira Ljetnu školu amaterskeradiogoniometrije na Bjelolasici. Radioorijentacija za mlade nami-

jenjena je uèenicima osnovnih škola od 5. do 8. razreda.Program radioorijentacije

- osnove radioorijentacije,- orijentacija pomoæu zemljovida,- rukovanje radiogoniometrom,- pravila natjecanja,- praktiène vježbe.

Što je radioorijentacija ?Radioorijentacija je sportsko-tehnièka disciplina u kojoj natjecatelji

primjenjuju znanja iz radiotehnike i topografije u svrhu pronalaženjaradijskih odašiljaèa uz pomoæ zemljovida i radio-goniometra. Natjecanjese odvija na pošumljenom terenu, na kojem je razmješteno 3 do 5 radi-jskih odašiljaèa. Cilj natjecanja je pronaæi što više odašiljaèa u što kraæemvremenu. Sudjelovanje na natjecanjima omoguæuje upoznavanje novihkrajeva i druženje s vršnjacima iz svih dijelova Hrvatske, Europe i svijeta.Što je potrebno za bavljenje amaterskom radiogoniometrijom?

- ljubav prema prirodi, - snalaženje u prostoru,- zanimanje za tehniku, - malo sportskog duha.

Sve ostalo možete nauèiti u Ljetnoj školi radioorijentacije za mladetehnièare – Bjelolasica.

Program Ljetne škole amaterske radiogoniometrije – Bjelolasica 2007.1. Obavezni program - osnove radioorijentacije,

- orijentacija u prirodi pomoæu zemljovida,- praktiène vježbe na terenu.

2. Izborni program - izrada Internet stranice,- preživljavanje u prirodi.

3. Slobodne aktivnosti - sport: košarka, nogomet, odbojka, plivanje,- PC igraonica,- zabavni sadržaji.

Broj dana: 10 dana, s dolaskom i povratkom (9 noæenja s punimpansionom).

Broj sati nastave: 40 sati - obvezni program: 32 sati,- izborni program: 8 sati.

Mjesto: Hrvatski olimpijski centar Bjelolasica.Termin: od 6. do 15. srpnja 2007.Organizator: Hrvatski radioamaterski savez.

Dnevni raspored Ljetne škole7:30 ustajanje,8:00 doruèak,9:00 obvezni program prema nastavnom planu i programu

"Škole radioorijentacije",12:00 rekreacija – sportske aktivnosti,13:00 ruèak/odmor,14:00 obvezni program prema nastavnom planu i programu

"Škole radio orijentacije",15:00 izborni program: digitalna fotografija, izrada Internet

stranice, preživljavanje u prirodi,17.00 rekreacija – sportske aktivnosti,18:00 veèera,19:00 slobodne aktivnosti: PC igraonica, zabavne igre,21:00 lagana veèera,21:30 odlazak na spavanje.

Financijski i ostali uvjeti za polaznike Ljetne škole amaterskeradiogoniometrije – Bjelolasica 2007.

Polaznici:- svi sudionici Državnog natjecanja KMT-a iz radioorijentacije

Dubrovnik 2007.,- svi zainteresirani èlanovi udruga tehnièke kulture; uèenici 5. do

8. razreda osnovnih škola.Cijena ljetne škole:

- 500,00 kn po osobi za sudionike Državnog natjecanja KMT-a izradioorijentacije Dubrovnik 2007.,

- 2 850,00 kn po osobi za sve ostale zainteresirane èlanoveudruga tehnièke kulture (uèenike 5. do 8. razreda osnovnih škola),

Prijevoz:- vlastiti prijevoz do Bjelolasice,- za više zainteresiranih moguæe je organizirati zajednièki prijevoz

od Zagreba do odredišta.Rok za prijavu: 1. lipnja 2007. godine.Dodatne informacije:

Hrvatski radioamaterski savezDalmatinska 12, Tel.: 01/48 48 75910 000 Zagreb, Faks: 01/48 48 763

Hrvatska E-mail: [email protected].

Ljetna škola amaterske radiogoniometrije – Bjelolasica 2007.

Dalmatinska 12,poštanski pretinac 149

tel. i faks: (01) 48 48 762 i 48 48 641e-pošta: [email protected]

www.hztk.hrmatièni broj 3222764

žiroraèun: 2360000-1101559470

10002 ZAGREB

Najbolja poèetnica za radioamatere-konstruktoreveæ je petnaest godina najkorišteniji priruèniku radioamaterskimradionicama.Autor je mr. sc. Božidar PASARIÆ.Cijena primjerka je 25 kuna.

Pojedinci mogu naruèiti naša izdanja

uplatomodgovarajuæe svote na naš žiroraèun, a

na uplatnici u rubrici Poziv na broj

treba upisati 05 + JMBG te nakon

uplate obvezno nam faksirati ili poslati poštom presliku

uplatnice.

k25

n

PRIMANJEAMATERSKIH

KRATKIHRADIOVALOVA

ELEKTRONIÈKEKONSTRUKCIJE ZA AMATERE

MALA TEHNIÈKA KNJIŽNICA

Priruènik na 104 stranice velikog formata donosi mnogo uputa i shema za samogradnju raznih

elektronièkih ureðaja.Autor je Franjo KIÈIÆ, dipl. ing.

Cijena primjerka je 60 kuna.

k200

n

60 kn

TELEGRAF I TELEFONBEZ ŽICA (pretisak)

Pretisak knjige dr. sc. Otona KUÈERE iz 1925. u izdanju Matice hrvatske - jedne od najboljih knjiga u Hrvatskoj koja popularizira prirodne znanostii tehniku.Cijena primjerka je 80 kuna.

0 k8

n

ÈASOPIS

Mjeseènik izlazi od 1957. godine u tijeku školske godine, rasprodani su svi dosadašnji brojevi, a više od 20000 hrvatskih uèenika služi se njime kao dopunskom literaturom za tehnièku kulturu i informatiku. Godišnja pretplata iznosi 75 kuna, a cijena po broju je 7,50 kuna.

Priruènik doajena hrvatskog radioamateriz-ma prof. dr. sc. Bože METZGERA i poznato-ga konstruktora Marijana HORNA.

U knjizi su opisana svojstva poluvodièa, radioprijamnicii njihovi glavni dijelovi te 44 elektronièka sklopa sa she-mama koje su autori izradili.Cijena primjerka je 200 kn.

RADIOTEHNIKA 1

IZDANJA ZA RADIOAMATERE

38 knDr. sc. Zvonimir JAKOBOVIÆ

- temeljni izumi i razvoj

Prof. dr. sc. Vladimir MULJEVIÆ- kronologija

razvitka u svijetu i u Hrvatskoj

- prvi hrvatskiizumitelj (rasprodano)

- slavni hrvatski ljevaè

- kronologija razvitka u Hrvatskoj

- slavni izumitelj

- velikan hrvatskeelektrotehnike

- prvaktelegrafije u Hrvatskoj

ELEKTRONIKA

TELEGRAFIJA

FAUST VRANÈIÆ

IVAN KRSTITELJ RABLJANIN

ELEKTROTEHNIKA

NIKOLA TESLA

JOSIP LONÈAR

FERDINAND KOVAÈEVIÆ

Cijena svake knjižice je 38 kuna.

7,50 kn

1957. - 2007.


U subotu, 17. ožujka 2007., na terenima Sportsko rekreativnog centra Jarun, u

organizaciji Radiokluba slijepih "Louis Braille",održano je Osmo juniorsko prvenstvo Zagreba uamaterskoj goniometriji. Na njemu su sudjelovaliuèenici Osnovne škole Ksavera Šandora Gjals-koga i Centra za odgoj i obrazovanje slijepih"Vinko Bek". Uèenici osnovne škole su se tako-ðer natjecali po pravilima za natjecanje slijepihu amaterskoj radiogoniometriji koristeæi zaštitnenaoèale.

Prvenstvo je održano na terenu sjeverno odregatne staze, izmeðu ulica Hrgoviæi i Hrvatskogsokola, po prekrasnom sunèanom vremenu, aprofesori Mario Keèa, glavni sudac, i Ante ÆuzelaPiljac, pomoæni sudac, izvrsno su vodili natje-canje. Odašiljaèima su rukovali uèenici Osnovneškole Ksavera Šandora Gjalskoga, koji veæ

sedmu godinu pomažu našem Klubu u organizaciji ovakvihnatjecanja.

U kategoriji osnovaca pobijedio je Ivan Anton Markoviæ, aod srednjoškolaca najbolji je bio Jasmin Bajza. I osnovci isrednjoškolci pokazali su borbenost i želju za postizanjem štoboljeg rezultata.

Razveselilo nas je sportsko ponašanje mladih, koji susvakog natjecatelja prije starta bodrili, a na kraju nagradilipljeskom, i èestitke slabije plasiranih najboljima.

Ovo je ujedno bilo i izluèno županijsko natjecanje gradaZagreba. Pobjednici ovog natjecanja su se kvalificirali na49. natjecanje mladih tehnièara Hrvatske, koje æe se krajemtravnja održati u Dubrovniku.

Juniorsko prvenstvo Zagreba uARG-u

Piše: Savo Goliæ, 9A2GS

Anton Ivan Markoviæ bio je najbolji u kategoriji "osnovna škola"

Lara Aljinoviæ, 6. razred

Antonija Makovièka, 6. razred

Fotoaparat je zakazao, pa smo mlade natjecatelje snimili mobitelom.

vijesti iz HRS-a


2006. godina je bila jedna od najuspješnijih u radu HRS-abuduæi da je u svim podruèjima uèinjeno mnogo za daljnji razvoji prosperitet radioamaterizma u Hrvatskoj. Smjenom tajnika kojise nije mogao, niti želio prilagoditi novom efikasnom naèinurada Struène službe, bitno je unaprijeðen rad HRS-a. Dobrimmarketinškim pristupom, traženjem sponzora za veæinu pro-grama, akcija i za èasopis, Struèna služba se prilagoðavaeuropskom naèinu rada na dobrobit hrvatskih radioamatera.

Putem èasopisa koji je, prema planu, izašao u 6 brojeva, teputem sve popularnijeg weba, brzo smo i kvalitetno informiralihrvatske radioamatere o svemu što se dogaða u HRS-u iu radioamaterskom svijetu. Velika meðunarodna aktivnost isastanak država Srednje Europe koji je održan u Zagrebu uHRS-u promovirali su i poveæali ugled hrvatskih radioamaterai Hrvatske u svijetu.

U toku je obnova i daljnji razvoj repetitorske mreže.Kvalitetno smo povezivali sve dijelove Hrvatske brzim digitalnimradioamaterskim vezama i u svim veæim gradovima su napra-vljeni prijelazi s naše digitalne na Internet mrežu. Pokrenuta jesuradnja s mladima koji se bave radijskim digitalnim komuni-kacijama, pa su mnogi od njih položili i ispit za radioamatera.Time smo ukljuèili Hrvatsku i HRS u nezaobilazni dio razvijeneEurope, što je bitno pridonijelo ugledu naše zemlje u svijetu, alii poveæanju èlanstva HRS-a.

Kvalitetnim radom vodstva HRS-a u 2006. smo održali brojregistriranih radioamatera s plaæenom èlanarinom HRS-u.Èlanstvo je poveæanom uplatom èlanarine za oko 20% poka-zalo da sve više podržava rad i napore vodstva HRS-a. Ukupaniznos sakupljene èlanarine bio jedan od najveæih u posljednjih15 godina.

Pomlaðivanje èlanstvaZavršetkom velikoga projekta u izdavaštvu i izlaskom knjige

Radiokomunikacije, priruènika za polaganje radioamaterskihispita za "A" i "P" razred, omoguæili smo mladima da svojeznanje obogate elektronikom, te da lakše nauèe potrebno gra-divo za polaganje ispita za radioamatere.

HRS je po prvi puta organizirao polaganje ispita za "A" i "P"razred u svojim prostorijama. Najmanje dva puta godišnje HRSæe na vrijeme najaviti i organizirati ispite kako bismo svima kojižele postati radioamateri omoguæili savladavanje potrebnogagradiva. To æe olakšati svim klubovima u Zagrebu i okolici dasvoje teèajeve i pripreme usklade s datumima ispita.

U 2006. godini održano je ukupno 18 teèajeva u 18 radio-klubova. Ispit za radioamatera "A" razreda položilo je 11 kandi-data, a za "P" razred 295 kandidata.

Održana je serija promotivnih predavanja o radioamaterizmui tribina o radijskim digitalnim komunikacijama. Na Prirodo-slovno-matematièkom fakultetu i Fakultetu elektrotehnike iraèunarstva pred punim auditorijem održana su predavanja"Radioamaterizam – prošlost ili buduænost". Nakon predavanjaodržana je tribina o radioamaterizmu i digitalnim vezama. Sliènopredavanje održano je u i Gradskoj loði u Hvaru. Održano jei promotivno predavanje u sklopu treæeg Festivala slobodnekulture, znanosti i tehnologije "Sloboda stvaralaštvu!" u orga-nizaciji Multimedijalnog instituta. Tema ovogodišnjeg festivalabila je radiofrekvencijski spektar kao javno dobro, otvorenikomunikacijski standardi i graðansko sudjelovanje u stvaranjumedija. Predavanja, izložba, projekcije i radionice u MM centruStudentskog centra prikazale su razlièite primjere osvajanjaradiofrekvencijskog spektra za graðansko korištenje, primjerekao što su amaterski radio, piratski radio, "uradi sam" televizijai bežiène mreže. U organizaciji Struène službe HRS-a, održanoje promotivno predavanje "Radioamaterizam – sadašnjost ilibuduænost", što je bilo i medijski popraæeno.

U emisiji "Svakodnevnica" na OTV televiziji, govorilo seo ulozi hrvatskih radioamatera u doba naprednih tehnièkihkomunikacija, te kako se one odražavaju na situaciju u našemhobiju. Potanko su objašnjeni ciljevi i svrha pripremne vježbeza rad u kriznim situacijama. Gledatelji su upoznati s brojnimaktivnostima HRS-a kao vodeæe radioamaterske udruge uovom dijelu svijeta.

U Nacionalnom centru tehnièke kulture u Kraljevici u sklopuDržavnog natjecanja mladih tehnièara održana je radioamater-ska radionica popraæena promotivnim predavanjem i prikazomARG-a. Radionica je pobudila veliko zanimanje, pa je sudjelo-valo preko 50 nastavnika i uèenika osnovnih škola.

Predstavnici HRS-a sudjelovali su i na službenoj državnojproslavi povodom 150. godišnjice roðenja Nikole Tesle.Održana su dva predavanja u sklopu te državne proslave, tepozivno predavanje na simpoziju o Nikoli Tesli u Splitu.

Informiranje èlanstva o radu HRS-aNajvažnija aktivnost HRS-a je kvalitetno i pravodobno info-

rmiranje èlanstva. Zbog toga smo nastojali da èasopis RadioHRS redovito izlazi svaka dva mjeseca (6 brojeva godišnje) uprosjeènoj nakladi od 1 200 komada, na prosjeèno 48 stranica.Potaknuli smo mnoge struènjake na objavljivanje kvalitetnihstruènih èlanaka u èasopisu o novim tehnièkim dostignuæima,kao i o raznim manje poznatim tehnologijama koje koriste radio-amateri. Nažalost, još nismo u potpunosti zadovoljni suradnjomèlanstva u èasopisu. Željeli bismo više struènih èlanaka i kons-trukcija, kao i više prikaza radioamaterskih aktivnosti.

Službene web stranice rade na vlastitom serveru naFakultetu elektrotehnike i raèunarstva u Zagrebu na adresiwww.hamradio.hr. U nepune tri godine ostvarili smo preko 8milijuna prelista, te imamo preko 1 200 registriranih korisnika.Na stranicama su vrlo posjeæeni forum i chat i na tom mjestumnogi radioamateri iz Hrvatske, ali i iz cijeloga svijeta, svako-dnevno razmjenjuju informacije i mišljenja. Na stranicama webaobjavljeni su svi relevantni dokumenti o radu HRS-a, te svi veri-ficirani zapisnici sjednica Izvršnog odbora.

Nažalost, jedna grupica radioamatera iskorištava forum zarješavanje svojih vlastitih problema koji nemaju veze s radioa-materizmom i povremeno onemoguæava veæini da normalnorazmjenjuju radioamaterske probleme i iskustva.

Engleska inaèica stranica služi strancima koje zanimaHrvatska i rad HRS-a i omoguæuje im lakše informiranje o raduHRS-a. I ova stranica je vrlo popularna u veæini europskihdržava, što smo vidjeli na meðunarodnim sastancima gdje suje mnogi pohvalili.

Naša treæa web stranica posveæena održavanju Generalneskupštine u Cavtatu 2008. godine sve je više posjeæena što seviše približava taj veliki i znaèajan skup.

Meðunarodna aktivnost HRS-aU organizaciji Hrvatskoga radioamaterskog saveza 14. i 15.

listopada 2006. u Zagrebu u velikoj dvorani Hrvatske zajednicetehnièke kulture održan je Regionalni sastanak predsjednikanacionalnih saveza 1. regije IARU-a.

Na posljednjem sastanku Izvršnoga odbora 1. regije IARU-aodržanom u Frankfurtu, pojedini èlanovi Izvršnog odbora sudobili zaduženja da koordiniraju rad s državama iz svoje regije.Èlan izvršnoga odbora 1. regije IARU-a, Nikola Perèin, 9A5W,dobio je zadatak da koordinira rad država Srednje Europe.Zbog toga je HRS pokrenuo organizaciju sastanka predsjedni-ka nacionalnih saveza i IARU menadžera nacionalnih savezaSrednje Europe. Hrvatska, odnosno HRS, buduæi je domaæinsastanka Izvršnog odbora 1. regije IARU-a koji æe se održati utravnju 2007. u Cavtatu, te domaæin Generalne skupštine 1.

Rad HRS-a u 2006. godiniPiše: mr. sc. Petar Milièiæ, 9A6A, predsjednik HRS-a

vijesti iz HRS-a

www.hamradio.hr

regije IARU-a, koja æe se održati u studenom 2008. (takoðer uCavtatu). Kao domaæin ovih znaèajnih dogaðaja, HRS je orga-nizirao regionalni sastanak na kojem je Nikola Perèin, 9A5W,bio predstavljen kao predstavnik naše regije u IARU-u, te nakojem se razgovaralo o zajednièkim regionalnim problemima.Sastanak je potaknuo i predsjednik Talijanskog saveza, ARI, LuigiBelvedere, I4AWX, koji je dao punu podršku, te Ronald Eise-nwagner, OE3REB, koji je sudjelovao i u samoj organizaciji.

HRS, s iskustvom organizacije regionalnog sastanka održa-nom na Murteru 2005., upoznao je nacionalne saveze Poljske,Èeške, Slovaèke, Madžarske, Austrije, Italije, San Marina,Slovenije i Bosne i Hercegovine s programom i ciljevima ovogskupa. Na sastanak su pozvani predsjednici i IARU menadžerisljedeæih država:

1. ARABiH - Asocijacija radioamatera Bosne i Hercegovine,2. ARI - Associazione Radioamatori Italiani,3. ARRSM - Associazione Radioamatori della Republica di

San Marino,4. CRC - Èeský radioklub,5. HRS - Hrvatski radioamaterski savez,6. MRASZ - Magyar Rádióamatõr Szövetség,7. OEVSV - Osterreichischer Versuchssenderverband,8. PZK - Polski Zwiazek Krotkofalowcow,9. SARA - Slovensky zvaz radioamaterov,

10. ZRS - Zveza radioamaterjev Slovenije.Odaziv na sastanak je bio izvanredan. Od pozvanih 9 pred-

sjednika nacionalnih saveza regije, odazvali su se predstavnici8 država. Predsjednik nacionalnog saveza San Marina se ispri-èao zbog odlaska na službeni put. Svi ostali predstavnici došlisu u Zagreb, pa je sastanku prisustvovao 21 delegat iz 9 državaSrednje Europe.

Predloženi dnevni red privukao je više delegata nego što smokod pripreme sastanka oèekivali. Uz sponzora, koji je pokrio veæidio troškova ovog sastanka, uložen je i veliki trud radi kvalitetneorganizacije. Velika dvorana Hrvatske zajednice tehnièke kulturebila je kompletno ureðena i pokazala se idealnom za ovakveskupove.

Dnevni red sastanka bio je:1. IARU subregija, voditelj Nikola Perèin, 9A5W,2. "Entry License" i CEPT u državama Srednje Europe,

voditelj Nikola Perèin, 9A5W,3. Radioamaterske nacionalne i regionalne mreže za

opasnost i za civilni promet u državama Srednje Europe,voditelj Ronald Eisenwagner, OE3REB,

4. PLC - izviješæe o stanju i pregled situacije,voditelj Ronald Eisenwagner, OE3REB,

5. Organizacija generalne skupštine 1. regije IARU-a uCavtatu 2008. god., voditelj Petar Milièiæ, 9A6A,

6. Projekt o buduænosti radioamaterizma,voditelj Nikola Perèin, 9A5W,

7. Radioamateri i wireless udruge,voditelj Petar Milièiæ, 9A6A.

Na kraju sastanaka smo primili puno pohvala za organizacijusastanka i predloženo je da se sastanci naše regije održavajubarem jednom godišnje. S obzirom na regionalni IARU sastanakodržan na Murteru 2005., koji je znaèajno olakšao dobivanjeorganizacije generalne skupštine, te ulasku Nikole Perèina uIzvršni odbor IARU-a, pokazalo se da ovakvi regionalni sasta-nci imaju svoju svrhu i korist. HRS je zahvaljujuæi organizacijiovih dvaju sastanaka preuzeo vodeæe mjesto u regiji, tim višešto HRS ima i èlana Izvršnog odbora IARU-a zaduženog za ovuregiju.

Predsjednik Talijanskog saveza, ARI, gosp. Luigi Belvedere,I4AWX, pozvao je sve prisutne da kao gosti ARI-a doðu nasljedeæi regionalni sastanak IARU koji æe se održati za vrijemeradioamaterskog sajma u Pordenoneu krajem travnja 2007.godine.

Sustav radioamaterskih veza u kriznim situacijamaHRS-a je 2005. donio odluku o osnivanju Hrvatskoga

Radioamaterskog sustava veza u kriznim situacijama –HRSVKS, (CAREN – Croatian Amateur Radio Emergency

Network). HRS ima preko 2 000 aktivnih èlanova radioamaterakoji se u svakom trenutku mogu sa svojim znanjem i opremomukljuèiti u sustav.

Vježba je održana u subotu, 7. listopada 2006., od 10 do 13sati po lokalnom vremenu. Središnja stanica Hrvatskoga radio-amaterskog saveza, 9A0HRS, bila je postavljena u šatoru nalivadi pored glavnog (zapadnog) ulaza na Jarun. Središnjastanica i veæina regionalnih stanice bile su postavljene izvanstalnog mjesta, te se veæinom koristio nezavisan sustav napa-janja (agregati). Ovom vježbom HRS je želio pokazati da jeradiovezom moguæe povezati cijelu Hrvatsku bez korištenjanapajanja iz mreže 220 V.

Scenarij vježbeU sluèaju da cijelu ili veæi dio Hrvatske zadesi velika nesreæa,

kao što je katastrofalan potres ili slièno, te cijela Hrvatska ostanebez struje, svi standardni sustavi veza prestaju raditi. Zamislilismo da ne rade fiksni telefoni, ne rade mobilne telefonskemreže, ne radi Internet mreža i da veæi dio radijskih odašiljaèaprestaje raditi. U tom sluèaju u roku od nekoliko sati Hrvatskiradioamaterski savez pokreæe Radioamaterski sustav veza ukriznim situacijama. Postavlja se središnja stanica HRS-a,9A0HRS, koja se instalira u blizini državne institucije zaduženeza koordinaciju s ostalim dijelovima Hrvatske. Regionalnestanice se postavljaju u centrima pojedinih regija, a županijskestanice u svim županijama koje su pogoðene nesreæom.

Županijske stanice uspostavljaju vezu sa svim radioamate-rima koji se nalaze na terenu, prikupljaju potrebne podatke idistri buiraju podatke proslijeðene iz središnje stanice. Sustavveza nezavisan je od vojnih, policijskih i sustava veza centraza obavještavanje, ali se po potrebi ukljuèuje u bilo koji od tihsustava i nadopunjuje ih. Sustav veza služi za civilne namjene,ali se može ukljuèiti i u sklopu profesionalnih službi.

Tijek vježbeSredišnja stanica HRS-a, 9A0HRS, poèela je emitirati u 10:00

sati i prozivati sudionike svakih 15 minuta. Nakon prozivke,središnja stanica je poèela prikupljati izviješæa regionalnihcentara. Prikupljanje se vršilo na kratkovalnom (KV – 3,5 MHz i7 MHz) i ultrakratkovalnom (UKV – 144 MHz i 432 MHz)podruèju. Županijske stanice su poèele u 10 sati prozivati sveradioamatere u svojem okružju ukljuèene u akciju na S20(145,500 MHz) i na repetitoru koji je u dometu ili na kratkomvalu (80 m, 40 m i 10 m). Svaki radioamater ili radioklub kojise javio u sustav predao je raport o svojim ureðajima, antenamai svojim sustavima napajanja.

Županijske stanice koje su sudjelovale u vježbi prikupile supodatke prema priloženom Izviješæu. Prikupljanje se vršilo naKV i UKV podruèju prema priloženoj raspodjeli frekvencija.Prikupljene podatke svaka županijska stanica je dostavilaregionalnim centrima.

U pokaznoj vježbi održanoj 7. listopada 2006. sudjelovalo jepreko 500 radioamatera sa svojim osobnim radiostanicama, te47 radioklubova iz 20 županija. Pokazna vježba u potpunostije pokazala odliènu organizaciju i velike moguænosti hrvatskihradioamatera da u sluèaju bilo kakve nesreæe mogu brzo iefikasno organizirati sustav radijskih komunikacija u bilo kojemdijelu Hrvatske, pa i u cijeloj Hrvatskoj. U sluèaju nestankastruje, prestanka rada telefona ili mobilne telefonije, hrvatskiradioamateri u svega nekoliko sati mogu pokrenuti mrežu ipokriti sve toèke u cijeloj Hrvatskoj.

EM-COMM Party on the Air – Spasilaèki radioHrvatski radioamaterski savez organizirao je sudjelovanje u

IARU akciji: EM-COMM Party on the Air – Spasilaèki radio:Druženje u eteru – komunikacije za sluèaj opasnosti.

1. regija IAR-a je upravne stanice svojih udruga èlanica teostale udruge za komunikaciju u sluèaju opasnosti pozvala dasudjeluju u prvom druženju u eteru na temu komunikacija usluèaju opasnosti.

Cilj ovog dogaðanja je unapreðenje korištenja amaterskihradiokomunikacija u sluèaju opasnosti i iznalaženje koliko su

11Radio HRS – 2/2007

vijesti iz HRS-a

www.hamradio.hr

amaterske frekvencije upotrebljive za komunikaciju u Europi.Cilj je i uspostavljanje obrasca meðunarodne komunikacije usluèaju opasnosti izmeðu èlanica 1. regije te posebnih interesnihgrupa za komunikaciju u sluèaju opasnosti.

U organizaciji i vježbi su sudjelovali Vladimir Božak, 9A2B,Željko Pilat, 9A2R, Igor Djankov, 9A4CD, Željko Herman,9A5EX, i Ivica Soriæ, 9A7R.

Dan prije akcije izvršene su posljednje pripreme za vježbu,postavljene su antene za 80 m i postavljena je oprema. Koristilasu se 2 Kenwood TS440, TS530, FT1000 MP Field i linearnapojaèala ICOM IC2KL i FL2100.

Za svaki opseg se koristio jedan ureðaj, èime se sprijeèiloda se kod prelaska s opsega na opseg ne dogodi da su dvaureðaja na istom opsegu.

Održano je 11 veza na 40 metara, 30 na 20 metara i 1 na15 metara. Slušajuæi izviješæa ostalih HQ stanica, 9A0HQ je bilameðu stanicama s najveæim brojem veza.

Rad slijepih radioamateraRadioklub slijepih "Louis Braille" organizirao je natjecanje i

hamfest povodom UKV natjecanja Ruka prijateljstva. To natje-canje je doprinos afirmaciji i integraciji slijepih radioamatera, kojiodržavanjem veza s ostalima radioamaterima žele pokazatisvoje sposobnosti, znanje i moguænosti u rukovanju opremom iradioureðajima. Tom je prilikom Radioklub slijepih "Louis Braille"proslavio dvadesetu obljetnicu djelovanja. Organizirana su šestARG natjecanja za slijepe i dvodnevni Susret slijepih radio-amatera Hrvatske na Sljemenu.

Na zamolbu glavnog tajnika IARU-a Davea, K1ZZ, poslanasu HRS-ova pravila za ARG za slijepe prevedena na engleskijezik. Prema tim pravilima grupa slijepih radioamatera iz SAD-apripremila je pokazno natjecanje ARG-a za slijepe koje æe seodržati na ham sajmu u Daytonu ove godine.

Rad s amaterskom televizijom – ATV-omU 2006. godini izraðen je Pravilnik za postavljanje ATV

repetitora i dodjeljivanje pozivnih znakova za ATV repetitore.Za voditelja Radne grupe za ATV imenovan je Darko Grubiæ,9A6ARP. Postavljeni su eksperimentalni ATV repetitori na Uèkii na Sljemenu.

Komisija za pozivne oznakeIzvršni odbor HRS-a je u 2006. godini na temelju prijedloga

Komisije za pozivne oznake i prema Pravilniku o pozivnimoznakama od 23 podnesena zahtjeva za dodjelom pozivnihoznaka odobrio 18 i odbio 5 zahtjeva što je rezultiralo uplatomna raèun HRS-a od 3 400,00 kn. Komisija je izvršila i dopunuPravilnika o pozivnim oznakama, èime HRS stimulira rad tele-grafijom.

QSL službaU 2006. godine QSL služba HRS-a je intenzivno radila na

slanju primljenih QSL kartica èlanstva prema inozemnimudrugama radioamatera i na prosljeðivanju primljenih QSLkartica iz inozemstva svojim èlanovima u Hrvatskoj.

Za razliku od prijašnjih godina, primijeæen je osjetan porastprometa u oba smjera. Poticani stalnim akcijama o tome kakotreba pisati i slati svoje QSL kartice drugim amaterima (u RadioHRS-a objavljen je èlanak u kojem se èlanstvu objašnjavaju sviproblemi koji nastaju u prometu s QSL karticama i naèini kakoih adekvatno otkloniti) mnogi, do sada neaktivni èlanovi, ispunilisu obvezu slanja kartica za održane radioveze, što je bitnopoveæalo broj primljenih karata u prometu QSL ureda.

Veliki nedostatak je u tome što u Zagrebu nema poštanskogureda iz kojega bi se moglo povoljno (što za nas znaèi jeftinije)slati poštu u inozemstvo. Tiskanica i "M-vreæa" je nešto što jevani opæe prihvatljiv naèin slanja radioamaterske pošte, a uzagrebaèkoj pošti to ne prihvaæaju. Zbog toga se još uvijekkoristi poštanski ured u Garešnici gdje se uredno zaprimajunaše pošiljke u M-vreæama i ostale pošiljke deklarirane kaotiskanice. Nažalost, i nadalje primjeæujemo da nam se "M-vreæe"otvaraju i uništavaju, pa smo prešli na kuvertirano slanje pošte i

dodatno korištenje velikih najlonskih vreæa, kako bi ona sigurnostigla do primaoca. Na taj naèin bitno smanjujemo troškove pošta-rine.

Oko dvije treæine ukupnog prometa QSL karata prema našemèlanstvu se i dalje distribuira mimo pošte, odnosno iz ruke u rukuosobnim kanalima vezanim uz putovanja po Hrvatskoj i dola-scima na sastanke Izvršnog odbora HRS-a, hamfeste u inoze-mstvu (Friedrischafen) i kod kuæe, te na sve druge naèine(ukljuèeni su i drugi amateri koji odnose QSL kartice do svojihprijatelja (9A3SM, 9A2KL, 9A4SS, 9A7IMR, 9A7KM i drugi usredine u kojima žive) kako bi se QSL kartice dostavile sigurno,a bez troškova.

QSL služba je u potpunosti ispunila svoju zadaæu i u najkra-æem roku izvršila dostavu QSL karata do krajnjih korisnika,operatora, na najprihvatljiviji i najpovoljniji naèin te tako ostva-rila maksimalno moguæe uštede, što æe èiniti i u buduæe.

UKV aktivnostDonosimo aktivnost hrvatskih radioamatera u 2006. godini

na UKV podruèjima u natjecanjima koje je organizirao HRS.Podaci se odnose na nazive natjecanja, datume održavanja itoèan broj sudionika u svakom od njih.

R. b. Datum Naziv natjecanja Broj sudionika1. 15. 1. 9A Activity contest - 1. period 562. 12. 2. 9A Activity contest - 2. period 623. 3 – 4. 3. Proljetni HRS-ov kup 1044. 18. 3. 9A Activity contest - 3. period 735. 15. 4. 9A Activity contest - 4. period 686. 13. 5. 9A Activity contest - 5. period 917. 16 – 17. 6. IARU I. region 6m contest 138. 17. 6. Alpe adria UHF/SHF contest 379. 17. 6. 9A Activity contest - 6. period 55

10. 6 – 7. 7. Hrvatski ljetni kup 13511. 15. 7. 9A Activity contest - 7. period 7512. 5. 8. Alpe adria VHF contest 11013. 19. 8. 9A Activity contest - 8. period 6514. 1 – 2. 9. IARU I. region VHF contest 11415. 16. 9. 9A Activity contest - 9. period 7816. 6 – 7. 10. IARU I. region UHF/SHF contest 2417. 14. 10. 9A Activity contest - 10. period 6118. 3 – 4. 11. 9A CW VHF contest 2519. 18. 11. 9A Activity contest - 11. period 79Ukupno natjecanja: 19 Ukupno natjecatelja: 1 325

Boldana natjecanja su i meðunarodna. Za 2006. još nisu obja-vljeni rezultati meðunarodnih natjecanja pa nemamo podatke orezultatima i broju hrvatskih postaja u njima.

Rad na kratkom valuU 2006. godini bitno je poveæana aktivnost rada na KV-u.

HRS je organizirao sljedeæa natjecanja:Hrvatski radioamaterski kup 2006.

Datum: zadnji vikend u travnju 2006. godine.Broj sudionika: 100.Rezultati su obraðeni i objavljeni u èasopisu Radio HRS, kao

i na web stranicama HRS-a. Pehari i diplome pobjednicima supodijeljene na "Zagreb festu" na Jarunu u rujnu 2006.Croatian CW Contest 2005./2006.

Datum: treæi vikend u prosincu.Broj sudionika: oko 3 000.Rezultati za 2005. su objavljeni na HRS-ovim web stranica-

ma, u Radio HRS-u, kao i u posebnoj tiskanoj brošuri s rezulta-tima, koja je poslana svim sudionicima. Plakete pobjednicima za2005. su podijeljene na "Zagreb festu" na Jarunu u rujnu 2006.Sve diplome su poslane poštom. Rezultati natjecanja iz 2006.se obraðuju i bit æe uskoro objavljeni na webu.Sudjelovanje Hrvatske reprezentacije na svjetskom

prvenstvu IARU-a na KV-u (9A0HQ) 2006.Datum: drugi vikend u srpnju.Nije realizirano, zbog nemoguænosti prikupljanja ekipe i zau-

zetosti menadžera.

12 Radio HRS – 2/2007

vijesti iz HRS-a

www.hamradio.hr

Sudjelovanje Hrvatskih predstavnika na WRTC svjetskomprvenstvu u BraziluZa svjetsko radioamatersko prvenstvo WRTC u Brazilu kvali-

ficirali su se Mark, 9A8A, Krešo, 9A5K, Hrle 9A6XX, i Davor,9A1UN. HRS je odluèio osigurati sredstva za avionske karteza odlazak tri èlana, te je naknadno organizirao sakupljanjedonacija za odlazak èetvrtog èlana, koji se naknadno kvalificiraoza odlazak na WRTC 2006. u Florianopolis u Brazilu. Na taj jenaèin HRS uspio osigurati odlazak sva èetiri hrvatska predsta-vnika, koji su se nam odliènim rezultatima odužili i opravdaliugled hrvatskih radioamatera u svijetu.Tesla 150 Kup

Ovo je bilo prigodno natjecanje u povodu 150. godišnjice roðe-nja Nikole Tesle.

Datum: treæi vikend u srpnju 2006. godine.Broj sudionika: 50.Rezultati su obraðeni i objavljeni u èasopisu Radio HRS, kao

i na web stranicama HRS-a.Kup Jadrana 2006.

Datum: drugi vikend u listopadu 2006. godine.Broj sudionika: 100.Rezultati su obraðeni i objavljeni u èasopisu Radio HRS, kao

i na web stranicama HRS-a.

DiplomeU prošloj godini izdane su sljedeæe diplome koje izdaje HRS:- Diploma 9A predmetci. Ukupno je osvojeno 8 diploma.- Diploma 9A lokatori. Ukupno je osvojeno 6 diploma.- Diploma 9A županije. Ukupno je osvojeno 5 diploma.- Diploma 9A CW. Ukupno je osvojeno 13 diploma.- Diploma Nikola Tesla. Ukupno je osvojeno 43 diploma.- Diploma IOCA "lovaca". Ukupno je osvojeno 36 diploma,

9 plaketa i 9 trofeja.- Diploma IOCA "aktivatora". Ukupno je osvojeno

26 diploma, 2 plakete i 3 trofeja.

Amaterska radiogoniomerija (ARG)Radna grupa za amatersku radiogoniometriju u 2006. godini

je provela ove aktivnosti:- 1. 1. 2006 do 29. 5. 2006. održani su teèajevi ARG-a u

osnovnim školama i klubovima mladih tehnièara.Sudjelovalo je oko 500 uèenika osnovnih i srednjih škola.

- 8 – 9. 4. 2006. održano je dvodnevno Otvoreno prvenstvoBjelovara u sportsko rekreacijskom centru Kukavica.Svaki dan je sudjelovalo 80 natjecatelja iz Hrvatske,Madžarske, Slovenije i Bosne i Hercegovine(od toga 31 mlaði od 18 godina).

- 29 – 30. 4. 2006. održana su Županijska natjecanja uARG-u za mlade tehnièare Hrvatske. Natjecalo se preko600 uèenika osnovnih i srednjih škola cijele Hrvatske.

- 14. 5. 2006. održano je Otvoreno prvenstvo Zagreba.Natjecao se 61 natjecatelj po kategorijama(od toga 28 mlaðih od 18 godina).

- 28. 5. 2006. održano je Otvoreno prvenstvo Ludbregakojem je bilo 62 natjecatelja (od toga 28 mlaðih od18 godina).

- 18. 6. 2006. održano je otvoreno prvenstvo Meðimurja.Bilo je 68 natjecatelja po kategorijama(od toga 26 mlaðih od 18 godina).

- 10 – 11. 6. 2006. održano je Državno prvenstvo Hrvatskeu Bjelovaru na terenima sportsko-rekreativnog centraKukavica i okolica planinarskog doma Kamenitovac,na kojem je nastupilo 144 natjecatelja i 26 natjecateljaza slijepe (od toga 81 mlaði od 18 godina).Hrvatski radioamaterski savez je jedini nacionalni savezna svijetu koji je na Državnom ARG prvenstvu imaokategoriju slijepih radioamatera.

- 17. 5. 2006. održano je Državno prvenstvo u ARG-uza mlade tehnièare u Kraljevici.Natjecalo se 24 natjecatelja iz svih hrvatskih županija

- 13 – 16. 7. 2006. održano je 7. prvenstvo mladih 1. regije

IARU-a u Poljskoj. Poslano je 6 najboljih mladih natjecateljado 15 godina s voditeljem.

- 27. – 28. 8. 2006. Održan trening èlanova reprezentacijena terenima planinarskog doma Kamenitovac u Bjelovaru.Sudjelovalo svih 16 reprezentativaca te èlanovi radnegrupe koji su to organizirali.

- 6 – 11. 9. 2006. održano je 13. svjetsko prvenstvo uARG-u u Primorskom u Bugarskoj. Hrvatsku reprezentacijuèinilo je 16 natjecatelja, trener, voða puta i vozaè.

- 16. 9. 2006. održano je ARO natjecanje na Jarunu.Sudjelovalo je 30 natjecatelja iz Hrvatske, Slovenije iBosne i Hercegovine(od toga 15 mladih natjecatelja do 18 godina).

U organizaciji Saveza pedagoga tehnièke kulture iHrvatskoga radioamaterskog savez u Nacionalnom centrutehnièke kulture Kraljevica održano je struèno usavršavanje uradiogoniometriji za nastavnike osnovnih škola. Na seminaru jebilo 14 nastavnika iz 12 županija koji su steèeno znanje o radio-goniometriji prenijeli u svoje škole i zainteresirali uèenike od 5.do 8. razreda za ARG. Time smo na ARG natjecanjima dobilinekoliko desetaka novih mladih natjecatelja. Program seminarase sastojao od sljedeæih elemenata:

- Osnove radioorijentacije 4 sata,- Pravila natjecanja u ARG-u za mlade tehnièare 2 sata,- Rukovanje tehnièkom opremom 2 sata,- Praktiène vježbe na poligonu 6 sati,- Organizacija natjecanja za uèenike osnovnih škola 4 sata.

Magistralna repetitorska mrežaPrema programu koji je HRS zacrtao poèetkom 2004. godine

i prema planovima koje je izradila struèna ekipa HRS-a,podignuta je kompletna mreža 70 cm repetitora u cijelojHrvatskoj. Prije desetak godina postavljeno je nekoliko repeti-tora na 70 cm, ali su se svi ugasili jer nitko nije vodio brigu onjima. Zbog toga je novo vodstvo HRS-a preuzelo brigu iosposobilo svih 5 repetitora u vlasništvu HRS-a. Takoðer, naba-vljeno je još 5 novih repetitora iz donacija. Nabavljeni su noviduplekseri i antene repetitori su podešeni na novi pomak od7,6 MHz (prije 1,6 MHz).

Svi postavljeni repetitori rade odlièno (osobito iz mobila).Pokrivena je auto-cesta od Zagreba do Slavonskog Brodarepetitorima na Sljemenu i Psunju. Istra, Kvarner i otocipokriveni su repetitorima na Uèki i Velebitskoj Plješivici. Cijelaauto-cesta A1 od Zagreba do Splita odlièno je pokrivena repe-titorima na Sljemenu, Velebitu, Æelavcu i Kamenaru. Na juguHrvatske proradio je 70 cm repetitor na Biokovu.

Repetitor s Belja (R2) premješten je na Papuk i radi odlièno.Na Belje je postavljen repetitor R1, a na Borince je postavljenrepetitor R6. Po prvi puta je cijeli istoèni dio Hrvatske u potpu-nosti pokriven repetitorima, a time je završen projekt pokrivanja2 m repetitorima istoèni dio Hrvatske.

Paket radio mrežaTijekom 2006. godine nisu vršena veæa investicijska ulaga-

nja u Paket radio mrežu HRS-a, veæ je izvršeno samo tekuæeodržavanje i servisiranje sustava.

- Izvršeno je premještanje opreme PR èvora Uèka u okviruprojekata OiV zbog izgradnje radarskog položaja HV.Zbog toga još nije pušten megabitni link prema S5, aprema Senju i Poreèu ostali su dosadašnji linkovi.

- Poslije velikog kvara na raèunalu PR èvora Senj izvršenaje kompletna zamjena i popravak raèunala te je èvorponovo stavljen u funkciju. Nakon havarije na dalekovodu,koji strujom napaja objekt na kojem je smješten naš èvor,on povremeno radi (kada su ukljuèeni agregati; ovisni smoo dežurnom timu OiV).

- Izvršen je redovni servis PR èvora Zadar.- Izvršen je redovni servis PR èvor Split.- PR èvor na Humu na Korèuli je postavljen i ispitan, ali

zbog nedostatka izvora elektriène energije nije pušten upogon.

- Na èvoru Zagi vršeno je nekoliko servisa na antenskom i

13Radio HRS – 2/2007

vijesti iz HRS-a

www.hamradio.hr

hardverskom sklopu, te je pokrenut pristupni kanal 1k2 na144,85 MHz.

- Na èvoru SLA vršeno je redovito održavanje i servisiranje.- PR èvor na Papuku nije pokrenut zbog problema s

hardverom; izvršena je montaža antenskog sustava.- Gateway na FER-u se kontinuirano održava i po potrebi

se vrše poboljšanja i usklaðivanja hardverskih potreba shardverskim prikljuèkom na FER-u.

- Trenutaèno rade još GW u Vinkovcima, Rijeci i Šibeniku, au pripremi su GW u Zadru, Splitu i Osijeku.

- U prostorijama HRS-a postavljen je lokalni zagrebaèkiPR èvor 9A0XHR.

Organizacija HRS-aStruèna služba efikasno služi kao struèna pomoæ svim

èlanovima HRS-a prema Zakonu, Statutu HRS-a i odlukamaIzvršnog odbora. Ostvarili smo dobru suradnju s Hrvatskomzajednicom tehnièke kulture i drugim nacionalnim savezima uzajednièkim poslovima od interesa za HZTK-u i unapreðenjetehnièke kulture uopæe. Suraðivali smo s HZTK-om na proslavi60. godišnjice osnivanja HZTK-e, te na prezentacijama drugihnacionalnih saveza. Organizirali smo štand HRS-a u tehnièkommuzeju povodom 60. godišnjice HZTK-e, te štand na zagreba-èkom velesajmu u sklopu ARCA-e. U Nacionalnom centrutehnièke kulture u Kraljevici organizirali smo podjelu nagradaza sva KV i UKV natjecanja održana tijekom 2005. godine.

U 2006. godini troje radioamatera dobilo je prestižne nagradeza svoj vrhunski rad u radioamaterizmu. Nagradu Faust Vranèiæ2006. dobio je Branko Vidoviæ, 9A2AT, iz Bjelovara, uèitelj

tehnièke kulture i fizike u Osnovnoj školi Nova Raèa, za dugo-godišnji izniman doprinos razvoju i unapreðivanju tehnièkogodgoja i obrazovanja u osnovnoj školi, kontinuiran i znaèajanpedagoški i struèni rad u tehnièkoj kulturi i poseban i izvanredandoprinos u organizaciji tehnièkih smotri i natjecanja, posebno upodruèju raketnog modelarstva i amaterske radiogoniometrije.

Godišnju nagradu Tehnièke kulture dobili su Boris Dragan izSplita i Hrvoje Horvat, 9A6XX, iz Pazina za izuzetan doprinosradioamaterskom radu i radu u tehnièkoj kulturi i odgoju mladihradioamatera.

Radioklub Karlovac, 9A1CVW, proslavio je 60 godina posto-janja i vrlo uspješnog rada. Tom prilikom održana je sveèanostu prostorijama Kluba.

Državna revizija provjerila je krajem 2006. godine poslovanjeHrvatske zajednice tehnièke kulture, te svih nacionalnih saveza.S obzirom na to da smo savjesno i vrlo racionalno trošili dru-štvena sredstva namijenjena programima, jedina primjedbaDržavne revizije se odnosila na starost našeg èlanstva i napotrebu usklaðenja Statuta iz 1998. s novim zakonskim promje-nama. Stoga je pokrenut projekt pomlaðivanja èlanstva, a usuradnji s Odvjetnièkim uredom Svilar pokrenuli smo usklaðe-nje Statuta HRS-a sa svim Zakonima koji se tièu našeg rada.

Dopunili smo Pravilnike za dodjelu pozivnih oznaka, tereorganizirali naèin plaæanja èlanarine što se pokazalo financi-jski uèinkovito.

U 2006. godini bitno smo smanjili troškove rada Struèneslužbe. Održana je redovita godišnja Skupština HRS-a, te 9.sjednica Izvršnog odbora.

14 Radio HRS – 2/2007

Po struci sam politolog, ali se veæ godinama bavim razlièitimvidovima marketinga. S obzirom na to, ponajprije iz vizure

jednog "marketingaša", pokušavam sagledati nekoliko èinje-nica koje, po meni, bitno utjeèu na položaj radioamaterizmau društvu i na percepciju znaèenja i potrebe, tj. smisla posto-janja takvoga jednog saveza od strane javnosti pa i državnihstruktura.

Vjerojatno æete se svi složiti da je ovo doba medija, reklamai show businessa. Sve što je izvan toga "zaèaranoga" kruga kaoda ne postoji ili je na marginama života – u sferi efemernog.Nažalost, danas nigdje ništa ne postoji ili se ništa nije ni dogo-dilo ako to nije medijski objavljeno, tj. ako nije marketinškiadekvatno popraæeno. Tako je i s radioamaterizmom i svimprojektima vezanim uz njega – bez obzira na to da li se radi oaktivnosti kojom se obraæa samim radioamaterima ili bliskopovezanim strukama s radioamaterizmom (institucije vojske,policije, sigurnosne službe, elektrotehnièari, pojedini tehnièkifakulteti ili instituti, škole, tehnièki muzeji, itd.) ili se obraæa širimslojevima društva, dakle hrvatskoj (ili europskoj) javnosti.Promocija, public relation i reklamiranje postaje ne samosredstvo kapitala (koji ih je u krajnjoj liniji izmislio i instrume-ntalizirao u svoje primarne svrhe), nego i nužno zlo današnjice.Bez njih se više ne organiziraju niti djeèji roðendani. Živimo utakvom vremenu.

Moja temeljna postavka je pitanje na koje HRS treba dati štobolji odgovor društvu, a ono glasi: èemu služi radioamaterizam,zašto postoji i èime se bavi?

Dakle, èemu to i zašto? Vjerojatno je to kod "obiènih" ljudi,tj. laika, ali i naših potencijalnih sponzora ili donatora, vrlo èestopitanje. Kada veæina ljudi u zemlji na ovaj ili onaj naèin budeupoznata s radom HRS-a i radioamatera uopæe, onda æe i

pozicija cijelog sustava biti puno bolja. To znaèi bolju orga-niziranost, više akcija, veæe ukljuèivanje i pomaganje zajednicete više sponzora, odnosno više sredstava za nove projekte (jerjedno nužno "vuèe" drugo). Radioamaterizam nije samo hobi,veæ i društveno korisna djelatnost. I to treba predstaviti prema"van". Pretpostavljam da to i jest jedna od osnovnih intencijapredsjednika, Izvršnog odbora i ostalih tijela koja vode Savez.

Stoga bih za sve buduæe veæe projekte HRS-a (veæi domaæii meðunarodni skupovi i seminari, veæa natjecanja, razni pro-jekti i akcije) stavila naglasak na marketing, odnosno konkre-tnije, na dvije glavne marketinške aktivnosti koje, po mojemmišljenju, HRS-u trebaju. To su:

a. public relation, promocija i event management: poznavanje javnosti putem medija i razlièitih promotivnihaktivnosti s radioamaterizmom kao društveno korisnomdjelatnošæu,

b. sponzorstvo i donacije: pronalaženje sponzora i donatora,pravni, financijski i porezni aspekti sponzorskoga ugovora.

S tim u vezi u nastavku navodim nekoliko aktivnosti u koji-ma bi, po mome mišljenju, tajnik saveza, u funkciji marketingmenadžera, trebao aktivno sudjelovati.

1. Pronalaženje izvora sredstava od vlastitih aktivnosti: odèlanarine (poveæavanje èlanstva Saveza), od prodaje èasopisaèlanovima HRS-a, ali i "neèlanovima" (svi pravni i fizièki subje-kti koji bi se mogli zainteresirati i pretplatiti na èasopis; tehnièkeškole, fakulteti i instituti, tvrtke iz elektrotehnièke i telekomu-nikacijske struke, tehnièki muzeji, neka državna tijela, nekeudruge, veæe biblioteke, itd.), sudjelovanje Saveza i naplaæi-vanje usluga u projektima financiranim od vlade i lokalnih vlasti(razlièite usluge istraživanja ili savjetovanja, struènog obrazo-vanja i treninga, rad na znanstvenim projektima), naplaæivanje

Da li bi posao tajnika HRS-a u velikoj mjeritrebao biti i posao marketing menadžera?

Piše: Marina Sirovica, 9A3AYM

vijesti iz HRS-a


kotizacije kod organiziranja veæih domaæih i posebno meðu-narodnih natjecanja, seminara ili sl., osmišljavanje programakoji mogu pribaviti dodatna sredstva – u novcu ili opremi.

2. Pronalaženje sredstava od sponzora i donatora: donacijedržavnih tijela (od središnjih do razina županije i grada –osobito su poticana podruèja od posebne državne skrbi i otoci)i domaæih zaklada, meðunarodne donacije (npr. iz pristupnihfondova Europske Unije), sponzoriranje od strane gospoda-rskih subjekata (osobito iz lukrativnih sektora), praæenje obja-vljenih natjeèaja za dodjelu sredstava kroz programe sponzo-riranja i donacija. Državne strukture pri ministarstvima, ali i nalokalnoj razini treba upoznavati o projektima HRS-a i tražitiodobravanje sredstava za njih.

3. Mediji HRS-a – suradnja s urednikom èasopisa i web-masterom. Mislim da bi se mogao nuditi medijski prostor unutarèasopisa za sve tvrtke koje bi ga mogle koristiti za svoju pro-midžbu (plaæanjem ili kompenzacijom u robi ili uslugama),interaktivna komunikacija s èitateljima (kako èasopisa tako iweb sitea) kroz rubriku pisma èitatelja (komentari, prijedlozi)i pitanja èitatelja (na koja struènjaci daju odgovor), anketiranjeèlanstva o kvaliteti èasopisa i web sitea, o njihovim željama ipotencijalnim novim temama, animiranje samih radioamaterada sudjeluju u pisanju èlanaka i pomažu urednicima èasopisa iweba, uspostavljanje što bolje suradnje s vanjskim suradni-cima – profesorima tehnièkih škola i fakulteta, inženjerima utelekomunikacijskim i sliènim tvrtkama, itd., ažuriranje websitea novim informacijama i redovito vizualno redizajniranjestranica.

4. Korištenje radija kao medija za obavještavanje javnosti oradu i za promociju HRS-a. S nekom radiostanicom s drža-vnom pokrivenošæu, ali i s lokalnim radijskim postajama, dogo-voriti emisiju koja æe u redovitim terminima emitiranja pratitii promovirati rad Saveza u smislu radioreportaža o svim akcijamaSaveza i zbivanjima na terenu (natjecanja, sajmovi, skupovi),intervjua s radioamaterima koji vode pojedine projekte, emisijao povijesti i razvoju telekomunikacija i radija, itd.

5. Ostali mediji – tiskovine i TV; za obavještavanje javnostio radu i za promociju HRS-a. Kroz razne vidove neplaæenogpromoviranja (public relation), kroz novinarsku reportažu, a naosnovu prethodnih kontakata s uredništvom, doæi do medijskogprostora i javnosti redovito davati informaciju o radu i svimprojektima koji se poduzimaju. Ako se radi o projektima širegznaèenja za cijelu zajednicu, onda su mediji skloni to objavitijer i njima treba stalno novog "štofa" i sadržaja da popune svojmedijski prostor.

6. Izrada promotivnih materijala: opæi promo materijaliSaveza (A4 promo mapa, promo DVD sa snimkama IOCAekspedicija ili npr. natjecanja u ARG-u za slijepe, letak i plakatHRS-a na hrvatskom i engleskom jeziku, razlièite diplome,atraktivne QSL kartice, itd.), materijali vezani za pojedinekonkretne evente i projekte (npr. skup u Cavtatu 2008.).

7. Mladi i rad s mladima. "Na mladima svijet ostaje" i to jeosobito važna ciljna skupina. Možda bi bilo dobro povezati se sprivrednim subjektima koji takoðer imaju u fokusu djecuškolske dobi, npr. izdavaèke kuæe tipa Profil, Školska knjiga,Znanje, Algoritam ili škole stranih jezika ili Internet provideri(Iskon, HT, Vip) i tvrtke koje prodaju multimedije i raèunala iskupa s njima osmisliti neki event, nagradnu igru ili bilo kojidrugi naèin privlaèenja pažnje i zanimanja mladih. Troškovitakvoga sponzoriranog projekta znatno su manji, a i sadržajnomože biti bogatiji i zanimljiviji. Bitna je i suradnja s profesorimatehnièke kulture u osnovnim školama na animaciji djece dobneskupine do 14 godina putem organiziranja ljetnih škola radio-amaterizma. Posebno je zanimljiv ARG koji omoguæava boravaku prirodi, pa se može pokušati suraðivati i s izviðaèkom organi-zacijom u èasopisu i na webu imati dio posveæen mladim radio-amaterima (suraðivati s profesorima tehnièkog odgoja i ðacimau osnovnim školama).

8. Sajmovi i nastup na njima. Na štandu može biti posta-vljena multimedijska prezentacija. Na velikom plazma ekranumoguæe je pustiti vide snimku neke uspješne akcije – npr.

organizacija rada info centra kod elementarnih nepogoda iprirodnih katastrofa kada otkažu svi drugi sustavi veza, preze-ntaciju neke IOCA ekspedicije, snimku s otvaranja važnogaradioamaterskog skupa, snimku s natjecanja u ARG-u, itd.Plazma ekran mogao bi se tražiti u posudbu ili u trajno vlasni-štvo od tvrtki koje bi ili u èasopisu ili na samom sajmu dobilereklamu. Takoðer, na meðunarodnim sajmovima može se tražitislužbena potpora, od npr. Hrvatske turistièke zajednice jer bimogli puštati i njihove fotografije ili filmove koji promovirajuHrvatsku kao privlaènu destinaciju. Bitna je i priprema atrakti-vnoga izložbenog prostora (štanda) i izrada promotivnih materi-jala saveza za pojedine sajmove.

9. Organiziranje redovitih skupova radioamatera Hrvatske.Potrebno je po moguænosti svake godine na drugoj lokacijiorganizirati godišnje druženje radioamatera Hrvatske na kojembi se održala i struèna predavanja, podijelile nagrade osvojenena natjecanjima tokom tekuæe godine i slièno. Takoðer, trebapokušati od lokalnih vlasti na razini županije ili grada dobitiodreðenu pomoæ pri organizaciji skupa buduæi da se radi opromociji regije. O skupu bi bili obaviješteni mediji, a ako bi senašla sredstva mogli bi se pozvati i predstavnici stranih savezas kojima bi se mogla organizirati redovita kontrola i potvrdaQSL kartica za DXCC diplomu.

10. Organizacija ARG-a za slijepe: u suradnji sa Savezomslijepih i drugim državnim tijelima, ali i tvrtkama koje èestosudjeluju u sponzoriranju takvih projekata – njih ima sve višeposebno u sektoru financija (bankarstvo/osiguranje), teleko-munikacija, informatike i farmaceutske industrije.

11. HRS regata Cavtat. Termin skupa u Cavtatu je izvanglavne jedrilièarske i charter sezone pa bi trebalo biti slobodnihjedrilica. Nakon ankete koja treba detektirati interes pojedinihdržavnih saveza, treba napraviti kontakte sa svim sportskimjedrilièarskim klubovima južnije od Zadra. Ideja je da svi sudio-nici skupa koji žele imati svoju posadu, tj. jedrilicu u natjeca-nju, plate odreðenu kotizaciju iz koje se onda donira sportskimjedrilièarskim klubovima koji su ustupili svoj brod. Ako se koti-zacijom ne bi pokrio iznos jednodnevnog najma (a vjerojatnone bi iako klubovi neæe zaraèunati cijenu koju daju charteraši)trebalo bi naæi sponzore – leasing firme (Erste S leasing, Raiff-eisen leasing,…), osiguranja (Generali osiguranje, Allianz,…),mala brodogradilišta ili zastupnike velikih ino brodogradilišta(SAS Zadar, Elan, Bavaria, Janeau) koje žele na jedrima ilitrupu broda reklamirati svoje usluge ili proizvode.

12. HRS jedrilièarski ARG – organizacija natjecanja umorskom ARG-u. Za ovo natjecanje prvo treba napraviti defini-ranje ciljne skupine, a to su radioamateri iz Europe koji suinaèe nautièari i jedrilièari. Ovo je za amatere više platežnemoæi pa treba s tajnicima ostalih saveza detektirati postoji limasa zainteresiranih. Ako ih ima, onda treba organizirati natje-canje negdje na Jadranu. Bilo bi idealno da Jadranski ARGkao natjecanje postane uvriježen u istom terminu jednomgodišnje svake godine – uz novu lokaciju svake godine. HvalaBogu, otoka imamo dosta. Tu se otvara moguænost sponzori-ranja i suradnje s Hrvatskom turistièkom zajednicom, hotelije-rima, charter tvrtkama, malim brodogradilištima ili ugostiteljimas destinacije na kojoj bi se te godine organiziralo natjecanje, akoji bi našli svoj interes u reklamiranju ili punjenju kapaciteta.

Kao što je i u samom uvodu ovoga teksta reèeno, ovo jesamo jedno marketinško viðenje moguæih aktivnosti tajnika, alii cijeloga HRS-a. Ne pretendiram da je sve navedeno realnomoguæe realizirati u kratkom vremenu, a još manje "prekonoæi", ali èini mi se da je znatan dio navedenih ideja i ostvariv.

Možda je, umjesto zakljuèka, najbolje završiti s Voltairom(1694. – 1778.) jer taj je sigurno znao što govori i piše, i to scitatom iz njegovog Candidea: "Raditi, a ne razglabati, reèeMartin, jedino tako æe nam život biti snošljiv" ili "Dobro jeto reèeno, odgovori Candide, ali treba obraðivati svoj vrt.".E pa ljudi, motike u ruke!

Za sve vaše ideje, komentare, pitanja ili slièno, možete mekontaktirati na mail: [email protected].

vijesti iz HRS-a


elektronika za mlade

smetnje iz gradske mreže i iz prijamno-odašiljaèkoga ureðaja. Takvi filtri moguse dobiti i u trgovinama elektromateri-jalom (dobar je i onaj iz rashodovanogaraèunala).

Elektronika za mlade – 19. nastavakElectronics for the Young Ones - Part 19

Piše: mr. sc. Božidar Pasariæ, 9A2HL

9. SmetnjeSmetnjama nazivamo neželjene elektro-

magnetske signale koje nepovoljno utjeèuna prijenos i upotrebu signala kojima seprenose korisne informacije.

U Pravilniku o amaterskim radijskimkomunikacijama (Narodne novine broj198/2003.) u èlanku 24. piše:

(1) Rad amaterske radijske postajene smije stvarati štetne smetnjedrugim javnim telekomunikacijskiminstalacijama.

(2) Ako amaterska radijska postajaprouzroèi smetnju, vlasnik te postajemora u roku od 30 dana poduzetipotrebne mjere u svrhu uklanjanjautvrðene smetnje i omoguæavanja nes-metanog rada drugih radijskih postaja.

(3) Ako se utvrðena smetnja nemože ukloniti poduzimanjem mjera uroku iz stavka 2. ovoga èlanka, vlasnikamaterske radijske postaje morapromijeniti naèin rada, kako bi se spri-jeèilo daljnje ometanje prijama drugihradijskih postaja, i o tome izvijestitiAgenciju.

(4) Ako Agencija utvrdi stalnu sme-tnju u prijamu radijskih postaja, možeodrediti vlasniku amaterske radijskepostaje, koja uzrokuje takvu smetnju,odreðena ogranièenja u pogledu satirada i uporabe odreðenih frekvenci-jskih pojaseva, kao i dodatna ograni-èenja u odnosu na snagu odašiljanja, ito tako dugo dok se smetnja ne ukloni.

Dakako, prethodne mjere protivmoguæih smetnji provode se veæ prilikomizdavanja Dozvole za rad vlasniku ama-terske radijske postaje. Ako je postajaamaterske izrade, mora imati odgova-rajuæi atest o ispravnosti što ga izdajeHrvatski radioamaterski savez nakonprovedenih mjerenja na postaji. Ako jepak postaja tvornièke izrade, Agencijaposjeduje tipski popis poznatih tvorni-èkih ureðaja i rezultate mjerenja u samojtvornici.

Nadalje, u navedenom Pravilniku uèlanku 22. èitamo:

(1) Amaterska radijska postajamora se postaviti u skladu s važeæimpropisima.

(2) Odašiljaèke radijske frekvencijemoraju biti stabilne u mjeri u kojoj toomoguæuje stupanj tehnièkog razvojaamaterskih radijskih postaja. Granice

Nadalje, za sprjeèavanje rasprosti-ranja smetnja ureðaj mora biti oklopljen,tj. mora se nalaziti u limenoj kutiji, i morabiti kvalitetno uzemljen. To su tri osnovnemjere za sprjeèavanje smetnji: posta-vljanje mrežnog filtra, oklapanje iuzemljenje.

Uzemljenje æe biti to bolje što je veæadodirna površina zemljovoda sazemljom. U pravilu, to bi bila bakrenaploèa površine oko 1 m2, zakopana ujamu dubine oko dva metra. Dobro jejamu dopuniti aktivnim ugljenom i indus-trijskom solju, jer poboljšavaju vodljivost.Ako to nije moguæe, zadovoljit æe ivodovodna cijev duljine oko 2,5 m,zabijena u zemlju. Na donjem krajucijevi zabit æemo drveni šiljak, a pre-poruèljivo je u cijevi izbušiti desetakrupica, kako bismo za sušnih dana mogliu cijev naliti vodu i tako vlažiti okolnozemljište. Veæi je problem na kamenitimterenima gdje treba potražiti mjesto sviše zemlje. U pravilu, otpor uzemljenjamorao bi biti manji od 20 Ω. (Taj otpornajèešæe se mjeri tzv. metodom trijutoèaka.)

Ipak, kvalitetno uzemljenje može bitiveæi problem, osobito u gradovima gdjenemamo mjesta za postavljanje pose-bnoga uzemljenja. Zato se èesto služimospojem na vodovodnu instalaciju. Uzadnje vrijeme valja biti oprezan jer semetalne cijevi ponegdje zamjenjujuplastiènima. (Cijevi centralnoga grijanjane dolaze u obzir jer najèešæe nisu dobrouzemljene.) Pritom vod do cijevi mora

frekvencijskih pojaseva ne smiju seprekoraèiti.

(3) Sporedne emisije moraju sesmanjiti na najmanju moguæu mjeru.Za smanjenje sporednih emisija uodnosu na izraèenu snagu radnefrekvencije uzimaju se, kao smjernice,sljedeæe vrijednosti:1. za odašiljaèe s radnom frekvenci-

jom manjom od 30 MHz i srednjomsnagom veæom od 25 W: 40 dB(tj. 10 000 puta); za srednju snagudo 25 W sporedne emisije ne smijubiti veæe od 10-3 W (tj. 1 mW);

2. za odašiljaèe s radnom frekvenci-jom od 30 MHz do 235 MHz isrednjom snagom veæom od 25 W:60 dB (tj. milijun puta); za srednjusnagu do 25 W sporedne emisijene smiju biti veæe od 10-6 W(tj. 1 µW);

3. za odašiljaèe s radnom frekvenci-jom veæom od 235 MHz sporedneemisije moraju se smanjiti nanajmanju moguæu mjeru.

(4) Prijamna oprema amaterskeradijske postaje ne smije stvaratismetnje u frekvencijskim pojasevimakoji su namijenjeni za emitiranje radijai televizije (radiodifuzija) i to u iznosuveæem od 10-9 W (tj. 0,001 µW. To seodnosi na lokalne oscilatore u prijam-nicima.)

(5) Radioamater mora posjedovatishemu elektriène instalacije svojegodašiljaèa i nacrt lokalne izvedbenepokretnog antenskog sustava, kojemora redovito usklaðivati u sluèajunastanka promjena, te bez odgodepredoèiti ili dostaviti u svrhu inspekci-jskog nadzora u skladu sa Zakonom otelekomunikacijama.

(6) Odašiljaèka oprema amaterskeradijske postaje mora biti izgraðena nanaèin da omoguæi smanjenje izlaznesnage u sluèajevima smetnje ili indu-kcije.

9.1. Osnovno poznavanje uklanjanjasmetnji

Smetnja iz naše radijske postaje nemora se širiti bežiènim putem; to možebiti i kroz mrežu za napajanje. Zato jevažno u mrežni dovod svakoga amater-skog odašiljaèa postaviti tzv. mrežni filtarkoji æe sprijeèiti širenje smetnje (sl. 1.).Filtar djeluje u oba smjera, tj. zapor je za

Pri

jam

no-o

daš

ilja

čki

ure

đaj

(RX

/TX

)

CC

CC

Gra

dsk

aopsk

rbna

mre

ža(2

30

V)

L(N)

N(L)VF prigušnica

VF prigušnica

Slika 1. – Shema VF mrežnoga filtra protiv smetnji

biti što kraæi i što deblji, a obujmica štoèvršæa. Moramo još ommetrom provjeritida li je elektrièna vodljivost kod vodo-mjera prekinuta, što je kod nekih vodo-mjera pravilo. U tom sluèaju obujmicamai debelom žicom moramo premostitibrojilo. Zabranjeno je spajanje na gro-mobranske trake kao na uzemljenje. To,takoðer, može biti i vrlo opasno. Isto takoje štetna imitacija uzemljenja spajanjemna nulti vodiè gradske mreže. Ponajprije,taj najèešæe nije na potencijalu uzemlje-nja, a drugo, to može biti paralelni putza širenje smetnji putem mreže (nultivodiè je uzemljen tek kod transforma-torske postaje). I na kraju, naglasimo daopisana uzemljenja nisu pogodna kaodruga strana èetvrtvalne vertikalneantene, veæ je to samo uzemljenje uodnosu na gradsku mrežu.

Postoji i moguænost da smetamosusjedu, iako je naš ureðaj potpunoispravan i u granicama propisa, a njegovtelevizor je takoðer ispravan. To se oso-bito dogaða ako imamo usmjerenuantenu (beam) koja "gleda" u susjedovuantenu u kojoj se onda javlja visokVF napon iz našeg odašiljaèa, pa jesusjedov prijamnik "blokiran". Tada sejavljaju smetnje na televizijskoj slici.Jedini "lijek" je stavljanje visokopro-pusnoga filtra u susjedov antenski vod,a ako ni to ne pomaže, tada pomažesamo smanjenje snage odašiljaèa,prekid rada u vrijeme kada susjed gledateleviziju ili rad na nekoj drugoj frekve-nciji koja ne stvara smetnje, kako topreviðaju propisi. Tvrdoglavost, bilo sjedne ili druge strane, vodi u dugotrajnesukobe koji ne rješavaju problem.Nasreæu, satelitski programi i kablovskatelevizija mnogo su manje osjetljivi nasmetnje nego što je to bilo nekada, kadsu se programi najviše gledali na 1. TVbandu.

U stranoj literaturi èesto æemo naæikraticu EMC (electromagnetic compati-bility, elektromagnetska usklaðenost),kojom se oznaèava rad bez smetnji, ododašiljaèa jer ih ne zraèi, i prijamnika,jer je dobro zaštiæen kvalitetnom kons-trukcijom i filtrima. Druga je kratica EMI(electromagnetic interference, elektro-magnetska interferencija), koja oznaèa-va izravnu smetnju od susjedne radijskepostaje ili od nekoga drugog izvora radio-valova.

Nemojmo zaboraviti da i amateriimaju pravo na èist prijam, ali su èestonemoæni. Evo konkretnog primjera.Radioklub Rijeka nalazi se u prizemljusedmerokatnice s 48 stanova. Antenaje bila inverted V na krovu. U prijamnikuse èuo stalan šum jakosti S-9, kojionemoguæuje bilo kakav ozbiljniji radna kratkome valu. Uzeli smo džepniprijamnik, namjestili ga na 7 MHz i poèelise udaljavati od zgrade. Na udaljenostiod 20 m šum je naglo oslabio na S-2.Oèito se zgrada nalazi u oblaku smetnji

uzrokovanih suvremenim impulsnimispravljaèima u televizorima (tzv. chop-perima, kojih je u zgradi najmanje 50),slabo oklopljenim raèunalima i raznimkuæanskim elektriènim aparatima. Posta-vljanjem antene podalje od zgrade šumje bitno smanjen. Takoðer se dobropokazala i skywire-antena, punovalnakružna antena na samome krovu, kojasvojom simetrijom poništava šum.Slièan uèinak imat æe i kvad-antena,kao i Delta Loop-antena, koje se sma-traju tihim antenama. Inaèe, problemgradskoga šuma u svijetu je veæ takavda su se u amaterskoj literaturi poèelijavljati èlanci o daljinski upravljanimamaterskim postajama postavljenimizvan grada. Pritom je važno da je izvangrada samo prijamnik, èime se izbjega-vaju zakonske zavrzlame oko odašiljaèau nekim zemljama. Gradski šum neutjeèe na odašiljaè, iako nije loše ako jei on izvan grada.

I tada, kada je uzroènik smetnji poznat,ta borba može biti dugotrajna i teška.Odlièan primjer je BPL (Broadband overPower Line, širokopojasni prijenos inter-netskoga signala preko gradske mreže),koji uzima maha u SAD-u i nekim euro-pskim zemljama. Radi se o tome da inte-rnetski poslužitelji (Ethernet provideri)u rjeðe naseljenim podruèjima upotre-bljavaju gradsku opskrbnu elektriènumrežu za prikljuèak pretplatnika, što jeza njih najjeftinije. U tu svrhu se služefrekvencijama 1…80 MHz, pa takvesignale koje puštaju kroz vodove, štoukljuèuje i kratki val i sve amaterskefrekvencije na njemu. Kako dalekovodii gradski vodovi opskrbne elektriènemreže nisu oklopljeni, jasno je da zraèe,što amaterima stvara smetnje. Iako seradi o "nelicenciranim izvorima zraèenja"amerièka Savezna agencija za teleko-munikacije (FCC) ovaj put reagira sporoi neuèinkovito, nasuprot glasu koji jebije kao o brzoj i nepristranoj "britvi".Istodobno je 70-godišnji Jack Gerritsenosuðen na sedam godina zatvora zbog"namjernog i zluradog" zaèepljenjaamaterskih repetitora i ometanja vojneradijske mreže MARS, kao i mrežâObalne straže i Crvenoga križa. Ali, kodBPL-a se radi o interesima mjesnihsamouprava koje neoèekivano dobivajunajamninu za mrežu, o proizvoðaèimahardvera i softvera, kao i o vlasnicimaBPL-sustava koji ubiru pretplatu. Drugimrijeèima, u pitanju su veliki novci i inte-resi. Na radioamaterskoj strani se nalazisamo zakonski èlanak koji zabranjujestvaranje smetnji licenciranim korisni-cima. Vlasnici BPL-a arogantno pitaju:"A koji su sad ovi?", te angažirajupravnike koji su struènjaci za iscrpljiva-nje – otezanje parnica i dovoðenje sluèa-jeva u slijepu ulicu. Osim toga, svakisluèaj rješava se pojedinaèno, što sepretvara u Sizifov posao. SAD se sastojiod pedeset država u kojima ima nekoliko

stotina poslužitelja. ARRL se upustio ubitku koju sami nazivaju "borba s biko-vima". Radioamateri istièu da oni nisuprotiv BPL-a, ali da se može prenositi iputem optièkih vlakana ili putem tzv.wirelessa. Ishod sukoba se za sada nevidi.

Vlasnici odašiljaèa, ne samo radioa-materi, danas se susreæu i s novomdruštvenom pojavom: javnim strahomod zraèenja. Pritom, ni tisak ni javnost,ne razlikuju ionizirajuæe zraèenje odradijskih valova. Dozvola za rad kojuizdaje Hrvatska agencija za telekomu-nikacije dovoljno je jamstvo da suelektromagnetska zraèenja u blizini ljudisvedena na neškodljivu mjeru. Ali to,èini se, nikoga ne zanima. Na sastankuvlasnika stanova u zgradi u kojoj senalazi i Radioklub Rijeka u raspravi onašoj anteni jedan je umirovljeniprofesor filozofije obavijestio stanareda svaka razapeta žica opasno zraèi,bila prikljuèena na odašiljaè ili ne.Savjetovao sam mu da svoje epohalno"otkriæe" objavi u znanstvenoj literaturi,poslije èega mu ne gine Nobelovanagrada, bogatstvo i vjeèna slava.

Danas smo upoznali sljedeæe pojmove:- radijsku štetnu smetnju,- najveæu dopuštenu snagu

sporednih zraèenja,- mrežni filtar,- oklapanje ureðaja,- uzemljenje ureðaja,- smetnje zbog "blokiranja"

prijamnika,- EMC – elektromagnetsku

prilagoðenost,- EMI – elektromagnetsku

interferenciju.

U sljedeæem nastavku govorit æemo omjerama sigurnosti u amaterskojradijskoj postaji.


elektronika za mlade

U prošlim brojevima obradilismo teme:

- Elektrièna,elektromagnetska iradijska teorija

- Komponente- Krugovi- Prijamnici- Odašiljaèi- Antene- Rasprostiranje

radiovalova- Mjerenja


malu elektriènu komponentu E, a velikumagnetsku komponentu H, te kažemoda je to magnetna antena.

9A4ZZ bipol je kratka, rezonantna,elektrièna antena koja je nastala takoda je paralelni rezonantni titrajni krug(Sl. 2a.) otvoren na mjestu kapacitetaC (Sl. 2b.). Na taj se naèin smanjiokapacitet C, a da bi se održala rezona-ntna frekvencija kruga,

mora se poveæati induktivnost L. Zbogtoga se poveæao otpor, što se vidi iz jed-nadžbi za induktivni i kapacitivni otpor:

Iz tog razloga se pojavio visok naponna sastavnicama titrajnoga kruga, amala struja u krugu. Elektrièno polje Eoko antene je veliko, a magnetno polje Hje malo. Poyntingov vektor je S = E × H,gdje je elektrièna komponenta E velika,a magnetna komponenta H mala, tekažemo da je to elektrièna antena. Nakrajevima bipola pojavljuje se visoknapon, dok je struja kroz antenu malai zato su gubici maleni. Pod pretposta-vkom da je titrajnom krugu u oba sluèajaprivedena ista snaga, oko takve antenestvara se polje visoke impedancije te seprilagoðuje naponskom transformacijomimpedancije s velike impedancije, namalu od 50 Ω.

Konstrukcija i opis antene9A4ZZ bipol9A4ZZ bipol je zbog praktiènosti i

manje cijene napravljena na standard-nim PVC cijevima, koje služe kao nosaèi zaštita antene (Sl. 3.). Antena je napra-vljena od zavojnice L od bakrene žice sPVC izolacijom, namotane na PVC cijev.Duljina žice za zavojnicu L je približnopolovica valne duljine (λ/2), a presjekžice je 1,5 mm2 (kako bi imala što manjegubitke). Zavojnica je spojena s dvavaljka od aluminijskoga lima, koji sumontirani na krajevima cijevi. To su dvapola bipola, koji èine kapacitete C i C1, skojima se ugaða na željenu frekvenciju.Antena se napaja preko sprežne zavo-jnice Ls, isto od bakrene žice 1,5 mm2 (dabi imala što manje gubitke), u izolacijikoja je namotana preko antenske zavo-jnice L. Od omjera broja zavoja zavo-jnica L i Ls zavisi omjer transformacije iulazna impedancija antene. U tablici 1.prikazane su dimenzije antene za višeopsega. Broj zavoja dan je za srednjufrekvenciju opsega, a rezonantnufrekvenciju odredite prema vašoj želji.

Piše: Mladen Petroviæ, 9A4ZZ

Antena 9A4ZZ bipol9A4ZZ Bipole Antenna

9A4ZZ bipol je kratkovalna antena,originalno rješenje do kojeg sam došaonakon duljeg rada i eksperimentiranjatijekom 2004. godine. S njom sam, uzsnagu od 100 W, na 20-metarskom i40-metarskom opsegu, održao veze sasvim kontinentima. Namijenjena je zarad u uvjetima skuèenoga prostora,odnosno tamo gdje se ne može posta-viti uobièajena kratkovalna antena, bilozbog dimenzija bilo zbog smetnji (TVI),kao i upotrebu u portablu, na brodui slièno (sl. 1.). Radi bez antenskogatunera, jer je ulazna impedancija antene50 Ω. Nazvao sam je bipol kako bi serazlikovala od uobièajenoga dipola (jerima isto dva pola).

Princip rada antene 9A4ZZ bipolDa biste lakše razumjeli naèin rada

bipol antene usporedit æu je s antenommagnetic loop (magnetska petlja), kojaje poznata veæini radioamatera. Antenamagnetic loop je ustvari paralelni rezo-nantni titrajni krug, kojemu je indukti-vnost zavojnice L zamijenjen malominduktivnosti cijevi smotane u kružnicu(èime se morao poveæati kapacitet C, dabi se održala rezonantna frekvencijakruga). Na taj su naèin otpori XL, XC iR postali mali i kroz krug teèe velika VFstruja. Ona uzrokuje jako VF magnetnopolje, koje opet inducira elektrièno polje.Poyntingov vektor kojim se definirazraèenje S = E × H u ovom sluèaju ima

L

C

C

CCL

Ls Ls

50 50

Slika 2. – Titrajni krug, a) zatvoren i b) otvoren

Slika 1. – Postavljena antena 9A4ZZ bipol za 40-metarski opseg

LCf

2

1,

LfXL 2 ,

CfXC

2

1.

antene


Zavojnice namotajte tako da antenabude rezonantna na najvišoj željenojfrekvenciji opsega pri uvuèenim valjcimaC1 potpuno preko valjka C, tako dakasnije izvlaèenjem valjka C1 ugodimoantenu na nižu, odnosno bilo koju željenufrekvenciju. Na krajevima je antenskazavojnica L, spojena s valjcima C, a nasredini je spojena s hladnim krajemsprežne zavojnice Ls, te je na taj naèinantena simetrièna.

Zavojnice L i Ls moraju se zaštititi odatmosferilija, jer bi u protivnom došlo dopromjene induktivnosti antenske zavo-jnice i do razgaðanja antene. Zaštita seizvodi s PVC cijevima veæeg promjera,koje se navlaèe na zavojnicu i sa stranazabrtve protiv prodora vode. Mehanièkaizvedba vidi se na slikama, gdje se vidii prikljuènica SO 239, na koju se priklju-èuje koaksijalni kabel 50 Ω. Moguæe sui druge kombinacije broja zavoja idimenzija valjaka, kao i antene za drugeopsege, ali sam ove izabrao kaoreprezentativne.

Ugaðanje antene 9A4ZZ bipolUlazna impedancija ugoðene antene

je 50 Ω. Antene se ugaða dovoðenjemu rezonanciju ukupne induktivnosti i uku-pnoga kapaciteta antene, tj. izjednaèa-vanjem vrijednosti ukupnoga induktivnogotpora s ukupnom vrijednosti kapaciti-vnoga otpora. Antena se fino ugaða naimpedanciju 50 Ω promjenom kapacitetaC antene, i to jednakim produženjemili skraæenjem obaju krakova bipola, tj.valjaka C1. Skraæivanjem krakova bipolamijenja se rezonantna frekvencija naviše, odnosno produženjem na niže.Fino se ugaða promjenom induktivnostizavojnice L. To se obavlja kratkospojnimprstenom širine 5…10 cm od alumini-jskoga lima, koji se omota oko zaštitnecijevi vruæega kraja zavojnice L, i pomièeuzduž cijevi. 9A4ZZ bipol je rezonantnamonobandna antena s visokom konce-ntracijom elektromagnetskoga polja uneposrednoj blizini antene, pa se zbogsigurnosti operatora treba ugaðati dokodašiljaè nije u odašiljanju. Ugoðenostantene kontrolira se SWR metrompostavljenim što bliže anteni, kao imaksimalnim svjetlom fluorescentnecijevi primaknutoj uz antenu. Uz obakraka bipola fluorescentna cijev morasvijetliti jednakom jakošæu, s tim da je usredini bipola svijetli minimalno. Nakonugaðanja antene napajane s kratkimkabelom, antena se poslije postavljanjadodatno ugodi s napojnim kabelom upunoj radnoj duljini. Ova antena imaširoki opseg, a podaci su dani u nas-tavku. Antena 9A4ZZ bipol maksimalnozraèi uzduž bipola na obje strane, aminimalno pod pravim kutom na središteantene (Sl. 4.). Napaja se preko koaksi-jalnoga kabela impedancije 50 Ω(RG 58/U). Duljina kabela nije kritièna,

odnosno impedancija se bitno ne mije-nja promjenom duljine koaksijalnogakabela. Kako se ne bi inducirale VFstruje u opletu koaksijalnog kabela, onse vodi pod kutom od 90° u odnosu nabipol, jer je jakost elektromagnetskogapolja (EM) najmanja uz središte bipola.Da bi se to potpuno uklonilo, može senamotati VF èok ili staviti feritne perle,ali 2 m od prikljuènice, jer se VF napon ukabelu ne javlja od povratnih struja, veæse inducira u opletu kabela zbog jakogpolja u blizini antene. Takoðer je potre-bno uzemljiti odašiljaè.

postaviti horizontalno ili vertikalno,upotrebljavajuæi odgovarajuæe uobièa-jene PVC cijevi. Kad se postavlja verti-kalno dobije se kružni dijagram, apostavljanjem horizontalno usmjerenidijagram zraèenja. To treba uzeti u obzirkod postavljanja antene. Dijagramzraèenja prikazan je na slici 4. Za bliževeze preporuèa se horizontalno posta-vljanje, a za DX rad vertikalno. Antena9A4ZZ bipol vrlo je uèinkovita i jak izvorVF zraèenja, te nije preporuèljivo biti unjezinoj blizini kada se radi snagomveæom od 100 W.

Antena 9A4ZZ bipol ima prednost uodnosu na EH antenu jer je simetriènai nema problema s VF strujama pokoaksijalnome kabelu, te se lakšeugaða. U odnosu na antenu magneticloop ima deset puta veæu širinu opsegarada ugoðene antene, nema skupih ikritiènih sastavnica.

d2d1 d3

C1C1

Ls

D

CC L

50

Slika 3. – Nacrt antene 9A4ZZ bipol

Tablica 1.

f/MHz d1/cm d2/cm d3/cm D/cm Broj zavoja L Broj zavoja Ls1,8 70 70 35 11 230 703,5 80 70 35 5 260 507 45 35 12 5 130 25

14 20 14 12 3 133* 12

*Bakrena žica 1 mm (lakom izolirana)

Slika 4. – Dijagram zraèenja antene 9A4ZZ bipol

Slika 5. – Izgled izraðene antene za160-metarski opseg

Postavljanje antene 9A4ZZ bipolBuduæi da je elektrièno polje u blizini

antene vrlo jako, antenu je potrebnoodmaknuti od metalnih objekata kakobi se sprijeèili gubici. Preporuèa sepostaviti antenu na visini od najmanjedesetine valne duljine. Antena se može

antene

www.hamradio.hr

Tehnièke karakteristike antene 9A4ZZ bipol za 160-metarski opsegElektrièni podaci- VSWR 1:1 na 50 Ω.- Ulazna impedancija prilagodiva po cijelom opsegu na 50 Ω.- Maksimalno dopuštena privedena VF snaga 500 W (PEP za SSB/CW).- Širina opsega antene pri VSWR 2:1 je 50 kHz.- Polarizacija H/V zavisno od postavljanja.- Dimenzije: duljina/promjer: 240 cm/11cm.

Tehnièke karakteristike antene 9A4ZZ bipol za 80-metarski opsegElektrièni podaci- VSWR 1:1 na 50 Ω.- Ulazna impedancija prilagodiva po cijelom opsegu na 50 Ω.- Maksimalno dopuštena privedena VF snaga 500 W (PEP za SSB/CW).- Širina opsega antene pri VSWR 2:1 je 150 kHz.- Polarizacija H/V zavisno od postavljanja.- Dimenzije: duljina/promjer: 240 cm/5 cm.

Tehnièke karakteristike antene 9A4ZZ bipol za 40-metarski opsegElektrièni podaci- VSWR 1:1 na 50 Ω.- Ulazna impedancija prilagodiva po cijelom opsegu 50 Ω.- Maksimalno dopuštena privedena VF snaga 500 W (PEP za SSB/CW).- Širina opsega antene pri VSWR 2:1 je 300 kHz- Polarizacija H/V zavisno od postavljanja.- Dimenzije: duljina/promjer: 120 cm/5 cm.

Tehnièke karakteristike antene 9A4ZZ bipol za 20-metarski opsegElektrièni podaci- VSWR 1:1 na 50 Ω.- Ulazna impedancija prilagodiva po cijelom opsegu 50 Ω.- Maksimalno dopuštena privedena VF snaga 500 W (PEP za SSB/CW).- Širina opsega antene pri VSWR 2:1 je 600 kHz.- Polarizacija H/V zavisno od postavljanja.- Dimenzije: duljina/promjer: 40 cm/3 cm.

(Konstruktor antene 9A4ZZ bipol je Mladen Petroviæ, 9A4ZZ,www.hamradio.hr/9A4ZZ.)

20 Radio HRS – 2/2007

Slika 6. – Izgled izraðene antene za 80-metarski opseg



antene

Poziv na suradnju za izvješæivanje o radioamaterskim web stranicamaU rubrici o zanimljivostima na radioamaterskim web stranicama objavljivali bismo linkove na te stranice s kratkim

opisom sadržaja tih stranica. Pozivaju se svi koji imaju dovoljno vremena za "surfanje" po Internetu i ADSL prikljuèak dase jave u uredništvo èasopisa Radio HRS na e-mail: [email protected]. Svi objavljeni prilozi se honoriraju.


Upravljanje antenskim sustavima je uvijek zanimljiva tema operatorima,

natjecateljima i radioamaterima kojiuživaju u satelitskom radu. Danas, kadanam raèunala omoguæuju mnoge stvari,sustav za upravljanje antenama gotovose nameæe kao potreba. Predstavljenisklop æe vam omoguæiti upravljanjeantenskim sustavom koji æe zadovoljitii najzahtjevnije korisnike. Prilikom kons-trukcije voðeno je raèuna o sljedeæem:planirana je modularna gradnja i višenaèina upravljanja sustavom (ruènoupravljanje, upravljanje putem raèunala,poluautomatsko i automatsko upravlja-nje). Modularna gradnja omoguæavaprilagoðavanje ureðaja na više vrstakonstruktivno razlièito koncipiranihtvornièkih rotatora, odnosno prilagoðen-ja su moguæa na gotovo sve tvornièkeantenske rotatore koje nalazimo natržištu, a koji za indikaciju vraæajuistosmjerni napon (u praksi najèešæapojava – potenciometar u "zvonu" rota-tora ili elevatora). Vještiji graditelji moguplanirati samogradnju rotatora i elevato-ra, gdje pri konstrukciji moraju udovoljitisamo jedan uvjet, a to je: indikacijskiistosmjerni napon za pokazivanje smjerapo azimutu može biti u rasponu od 0 do5 V, bez obzira o kojoj vrsti rotatora jerijeè (otklon rotatora za puni krug motoraod 360° ili 450°), te da istosmjerni naponza pokazivanje smjera po elevaciji možeimati raspon od 0 do 2,5 V (otklon ele-vatora za puni pomak motora od 90° ili180°). Rasponi tih vrijednosti su oda-brane baš zato jer su to najèešæetvornièke postavke kod gotovo svihYeasu i Kempro rotatora. Moram napo-menuti da se najmanji indikacijski naponpri upotrebi ovog kontrolera ne morasvesti na nulu. Program pohranjen umikrokontroleru æe najmanju vrijednostpreraèunati i obraditi ga kao najmanji kutotklona, odnosno zaustavit æe okretanjemotora na definiranoj vrijednosti. Najveæiindikacijski napon ne smije znatnije preæinapon od 5 V. Rotatori koji nemaju takodefinirane kontrolne indikacijske naponezahtijevaju preradu. Npr. rotator Hy-Gain,model CD-45, ima raspon azimuta od 0do 12,8 V, i zahtjeva preradu koja jeupravo i opisana u ovom èlanku, a kadase radi o bilo kojoj vrsti pregradnje kojaobuhvaæa izmjene napona, uvijek jejednostavnije naponske razine spuštati.

Opis ureðajaPrincip rada

ureðaja se svodina to da se uupravljaèku kutijudovode spome-nuti indikacijski(kontrolni) naponikoje digitalizira,mjeri i obraðujemikrokontroler,te ovisno o nare-dbama korisnika,pokreæe se okre-tanje (rotacija) ilinagibanje (elevi-

(pin 3 PIC-a). Dok smo govorili o kon-trolnim indikacijskim naponima, radilo seo naponima koji dolaze iz motora rotato-ra (iz "zvona" rotatora) i koji se u najvišesluèajeva pri originalnim izvedbamarotatora mjere i prikazuju na nekomanalognom instrumentu, gdje je skalaumjerena u stupnjevima kuta azimuta ilielevacije. Taj sklop upravo te naponeprihvaæa na svojim analogno-digitalnimkonverterima (AD konverteri) mjeri ih iovisno o izmjerenoj vrijednosti usmjerujetijek one radnje koja je programski pre-dviðena i zadana u programu mikroko-ntrolera. Dakle, možemo reæi da supinovi PIC-a 2 i 3 ulazi, kao i pinovi od4 do 7 preko kojih se ruèno upravlja, doksu pinovi od 11 do 14 izlazi na kojimaæe se mijenjati stanje kako je programi-bilno zadano u programu koji se izvrša-va u registrima mikrokontrolera. Pinovi9 i 10 su prikljuèci za kontrolu oscilatorau mikrokontroleru, a dvosmjerna komu-nikacija s mikrokontrolerom je osiguranapreko pinova 17, 18 i 28 (pin 27 se koristisamo pri izravnom programiranju mikro-kontrolera). Ugraðen je LCD 16 × 2(16 znakova u dva reda), na kojem semože oèitati položaj antena. Iz sheme jevidljivo kako je spojen na mikrokontroler.Znaèi da se LCD može izostaviti ili ugra-diti. Taj je pokaznik obavezan ako seantenskim sustavom predviða ruènoupravljanje putem tipkala s tog ureðajakao zasebne antenske kutije. Ako seLCD izostavlja, tada nisu potrebna nititipkala koja su na shemi oznaèena lijevo,desno, gore i dolje. Ako se LCD ugra-ðuje, trimerski potenciometar P1 (10 Ω)

Piše: Krunoslav Horvatiæ, 9A4KH

Upravljanje antenskim sustavimaputem raèunala – 1. dio

Izgled sagraðenog ureðaja

praktièna elektronika

ranje) antena. U odreðenim vremenskimrazmacima mikrokontroler provjeravapoložaj antena (azimuta i, odnosno ilielevatora) èitajuæi vrijednost indikacij-skoga napona (èetiri puta u sekundi),te o tome preko raèunalnog porta šaljeinformaciju u raèunalo. Istodobno info-rmaciju šalje korisniku na LCD-u, te popotrebi zaustavlja rotaciju ako je posti-gnut odgovarajuæi položaj antena iliantenskog sustava. Kada je upravljanraèunalom, sklop radi potpuno automa-tski.

Uobièajeni postupak za gradnju ovogureðaja bi bio: izrada tiskanih ploèica,lemljenje komponenti, programiranjemikrokontrolera, kontrola komunikacijeizmeðu mikrokontrolera i PC-a, te nakraju kalibracija (ugaðanje) gotovogaureðaja.

Ovaj antenski kontroler, kako možetevidjeti iz sheme i iz slika tiskanih ploèa,sastoji se od procesorskog modula smikrokontrolerom, modula terminala zakomunikaciju s PC-em i modula relejnogsklopa za upravljanje motorom rotatora,odnosno elevatora. Moduli se ovisnoo tipu rotatora meðusobno spajaju iliizostavljaju.

"Mozak" ureðaja je mikrokontrolerPIC16F876 Microchip, koji je trenutaènojedan od najmoænijih mikrokontrolerajeftinije generacije, i vrlo je popularankod raznih amaterskih gradnji. U samojkonstrukciji su iskorišteni analogno-digi-talni pretvaraèi integrirani u mikrokontro-leru. Jedan pretvaraè je iskorišten zakontrolu sustava azimuta (pin 2 PIC-a),a drugi za kontrolu sustava elevacije

Computer Control Antenna-Systems – Part One



Slika 1. – Shema ureðaja za raèunalno upravljanje antenama (izvorni crtež)


može takoðer biti izostavljen, ali tadapin 3 LCD-a treba spojiti na 5 V. Ulogatoga trimerskoga potenciometra jenamještanje kontrasta na LCD-u. On sesvakako izostavlja prilikom gradnje vari-jante bez LCD-a. Važno je znati da sekod toga sklopa mikrokontroler možeprogramirati na dva naèina: izravno iliputem EPROM-programatora. Na shemise može uoèiti tipka reset, koja služiza resetiranje softvera pohranjenog umikrokontroleru, a koristi se samo akose mikrokontroler programira izravno izPC-a. Ako se PIC programira putemEPROM-programatora, reset tipka nijepotrebna. Prekid napona napajanja uvi-jek uzrokuje resetiranje mikrokontrolera,što pri izravnom programiranju nije dopu-šteno, jer se reset tipkom resetira samodio registara u PIC-u. Reset tipka nijeizvedena kao korisnièka opcija, jerto nije nužno. Kada je ureðaj završen ipostavljen u odgovarajuæu kutiju, isto sepostiže iskljuèivanjem i ponovnim uklju-èivanjem ureðaja. Preporuèam da onikoji vole eksperimentirati, obaveznougrade tu tipku. Na shemi takoðer može-te uoèiti naponski stabilizator 5 V, kojiosigurava stabilno napajanje sklopa.Ureðaj se napaja naponom 12 V (izupravljaèke kutije). Tu je važno napo-menuti da u sluèaju izbora izravnogaprogramiranja mikrokontrolera, taj naponnapajanje ne smije biti niži. Ako graditeljizabire programiranje mikrokontroleraputem EPROM programatora, naponnapajanja sklopa može biti i niži (od 7 do12 V), a reset tipka i popratni elementi(jumper1, elko i Zenerova dioda) mogubiti izostavljeni, gdje se pri tom R1 spajatako da se toèka potencijala 5 V preko R1

spaja na pin1 mikrokontrolera.Opisani i sagraðeni ureðaj omogu-

æava upravljanje ruènim komandama, iliraèunalom, a istodobno se antenommože upravljati pomoæu tipki na origina-lnoj upravljaèkoj kutiji rotatora. Mogu-ænosti toga mikrokontrolera ogranièavajedino mašta konstruktora, a detaljanopis samog procesora možete pronaæina webu ZARS-a, u datoteci16F876_data.zip. Dokument jepisan na engleskom jeziku(PDF datoteka) i ima 216 stra-nica, na kojima su pojašnjenasva moguæa konstruktorskarješenja, te su iskazani sviparametri toga moænog proce-sora. Za detaljan opis ovogsklopa bi bilo potrebno prepisativiše od polovine teksta koji jeobjavio Microchip, pa se stogasada neæemo baviti najsitnijimdetaljima mikrokontrolera.

Predstavljeni ureðaj je potpu-no kompatibilan nekim tvorni-èkim modelima Yeasu odnosnoKempro rotatora, a u sluèajupotpune kompatibilnosti gradnjaureðaja je isplativija i jednos-

tavnija, te se relejni modul izostavlja.Relejni modul je potreban samo kodpregradnje nekompatibilnih rotatora ilikod samogradnje. Kompatibilni Yeasu idrugi (potpuno kompatibilni rotatori) sespajaju izravno na konektor, koji je nashemi oznaèen kao moguænost. Ako bise ureðaju dodao transformator zapogon motora rotatora i ispravljaè 13 V,on bi tvorio samostalnu kompletnuupravljaèku kutiju antenskog rotatora.

Modul komunikatora je zadužen zadvosmjernu komunikaciju prema raèu-nalu. Gradnja toga modula predviðamoguænost izbora porta na PC-u. Akokorisnik želi ureðaj prikljuèiti na RS232-port, gradi varijantu gdje je upotrijebljenveæini konstruktora od ranije dobro po-znati MAX232, a kojeg u ovom spoju netreba posebno opisivati, a koja varijantaje prikazana na shemi. Ureðaj radi sasljedeæim komunikacijskim parametrima:9600 bps, 1 stop bit, no parity i no hand-shake. U drugoj inaèici, ureðaj se možeprikljuèiti na USB-port, koji se udomaæiona raèunalima novije generacije i gotovopotpuno istisnuo ostale stare norme izupotrebe. Gradnja USB-komunikatorapredviða ugradnju FTDI-ovog integrira-nog sklopa DLP-USB232M, za kojegmožete pronaæi podatke na web strani-cama proizvoðaèa http://www.ftdichip.com ili na webu ZARS-a pod nazivomFtd232.zip. S predstavljene inaèiceRS232, prikljuèak prema USB-u možebiti ostvaren RS232/USB-konverteromkojih na tržištu ima sve više i kojimacijene u posljednje vrijeme padaju.Upravo DLP-USB232M ima istu ulogu.Bez obzira na to, ako graditelj odluèisagraditi obje inaèice komunikatora,upravo mu modularna koncepcijaomoguæava da se ta dva modula mogumijenjati jer konstrukcija predviða spa-janje mikrokontrolerske ploèe s komu-nikatorom preko DIL8 kuplera, koji služikao konektor, a opet to graditeljuomoguæava upotrebu oba komunikatora,ovisno o željama ili potrebama korisnika.Jednostavno se izvadi jedan i stavi drugi

modul, uz napomenu da æe svaka pro-mjena modula iznova zahtijevati ipromjenu komunikacijskih postavki uaplikaciji koja s raèunala upravlja kontro-lerom.

Ureðaj je potpuno kompatibilanYeasu-ovim rotatorima, a u sluèajuupotrebe modela G5400, G5500, G5600(i nekih drugih), može se izostaviti relejnimodul, te se rotator prikljuèuje pin to pinna odabrani konektor u shemi nazvanYeasu. Ako se pak koristi i gradi relejnimodul, releji upotrijebljeni u ovoj gradnjimogu se zamijeniti poluvodièkim eleme-ntima, ali tada bi bilo upitno prilagoðenjena sve vrste rotatora. Dakle, moguænosts relejima je izabrana iskljuèivo zbogmoguænosti prilagoðavanja bilo kojegnekompatibilnog rotatora, te radi zaobi-laženja nužnog dimenzioniranja poluvo-dièkih komponenti za svaki tip rotatoraposebno. Relejni modul se sastoji odnekoliko tranzistora i grupe releja, koji sejednako kao i komunikator spaja putemDIL16 kuplera s modulom procesora. U

oba sluèaja spajanja, radilose o modulu komunikatora ilio relejnom modulu. Nakonumetanja, oba se modulavijcima 3 mm prièvršæuju zaploèicu procesora, tako da sevijci provlaèe kroz razma-knice duge 8,5 mm, a koji suu mom primjeru tokareni izaluminija. Detalj o tomemožete vidjeti na priloženimfotografijama. Po cijenimaterijala potrebnog zagradnju, taj je kontroler bitnoisplativiji od nekog tvorni-èkog. Tim se sklopom možeupravljati azimutom i eleva-cijom, a upotrebom odgo-varajuæeg softvera radit æekao slijedilo nestacionarnih

Slika 2. – Detalj kuplera DIL16

Slika 3. – Detalj kuplera DIL8

Slika 4. – Detalj



satelita, što znaèi da æe neki odabranisatelit biti praæen od horizonta do hori-zonta kako naredbe dolaze iz raèunala.Kompatibilnost softvera nije upitna, jernaredbe koje taj kontroler prima (i vraæa)su uobièajene, odnosno, ovdje možebiti upotrijebljena veæina radioamater-skih programa za tu namjenu, ali o tomekasnije.

Releji upotrijebljeni u gradnji su 12 V,tvrtke NAIS, a spajaju se tako da separalelno ruènim komandama u rotatoru

spoje kao NO (normal open), te simuli-raju pritiskanje komandne tipke kadasoftver proslijedi naredbu za pokretanjerotora ili elevatora. Upotrijebljene relejeje moguæe nabaviti u zagrebaèkojChipoteci. Svaki konstruktor može isko-ristiti i druge naèine upravljanja, premavlastitoj želji. Važno je reæi da se uz torješenje automatski upravlja koènicamasustava, preko tranzistora T9 i T14. Akovaš sustav nema koènice, možete zane-mariti taj dio relejnog sklopa.

Tiskane ploèice su dizajnirane pro-gramom Eagle 4.13, a izraðene suobostrano. Fotografije gotovog ureðaja,kao i važnije pojedinosti snimljene tije-kom gradnje, te nacrte tiskanih ploèicamožete pronaæi u prilogu. Veæina upo-trijebljenih komponenti (RC) su tipaSMD 1206, MAX je takoðer SMD, dok suostale komponente klasiène. Na shemije dioda D13 oznaèena dosta nisko, panapominjem da se to odnosi na dioduspojenu paralelno namotaju releja RL4.

U poèetku svoje radioamaterskedjelatnosti lako smo gradili oscila-

tore i sa njima bili zadovoljni. Kako smoovladavali teoretskim znanjima, osobitomjernim instrumentima, tek tada smoshvatili kako je to "tvrd orah". S proble-mom stabilnoga oscilatora sam se sus-reo kod gradnje svoga primoodašiljaèa.Provjerio sam mnoštvo shema s kojimanisam bio zadovoljan. U RA 1987, nastranici 87 bio je opisan oscilator sMOSFET-om kao Colpittsov osilator.U teoriji je poznat problem Colpittsovaoscilatora s MOSFET-om, a to je pro-blem sa zapoèinjanjem oscilacija.Bipolarni tranzistori lako osciliraju ismanjuju dobrotu (Q-faktor) titrajnogakruga, što prouzrokuje klizanje frekve-ncije (sl. 1.) Pokusi su pokazali da

oscilator lako zapoèinje s oscilacijama.MOSFET ne optereæuje ulazni krug.Tranzistor T2 doprinosi lakom osciliranjui on nije buferski odvajaèki stupanj, veæje sastavni dio oscilatora. Kako je pro-mjenjivi kondenzator C1 bio manjegkapaciteta od potrebnoga, pojavio seproblem što se nije mogao obuhvatiticijeli opseg od 5 do 5,5 MHz. Kakodrugoga prikladnog kondenzatora nisamimao (jer je ovaj na sebi imao prijenos)na pamet mi je pala ideja da oscilatorspojim kao Clappov oscilator (sl. 2.).Time je i problem promjenjivoga konde-nzatora bio riješen jer se u Clapovuoscilatoru mogao obuhvatiti opseg5…5,5 MHz. Drift je odmah pokazaomanju vrijednost. To je bio jasan signalda treba nastaviti s pokusima.

Slijedeæi je korak bilo postavljanjepromjenjivih split-statora. U nedostatkunjih možemo staviti trimerske kondeza-tore, a svakome od njih spojiti serijskikondenzator, jedan s pozitivnim, a drugi

Piše: Dušan Malobabiæ, 9A2MD

Stabilni oscilatorStable Oscillator

C1

C10

D16,8 V

R1

100 k

C2

2,2 nF

C3

2,2 nF

R2

100 kC4

10 nF

C7

10 nF

C8

10 nF

C11

10 nF

L1

R4

270

R5

270

R9

470

R8

220

R10

220

R7

22 k

VFPr

R3

1 kC9

10 nF

R6

56 k

g1

g2 d

s

100 pFs. m.

0 V

IzlazVFO-a

VFO B

0 V

0 V

C5

5,6 F

C6

10 nF

T2

T3

T1

T1

VFOUeT 3N200 ili 3N140

T BFR991

2

10 pF

10 pF

1000 pF

1000 pF

g1

s

C1

Slika 1. – Shema stabilnoga oscilatora

Sl. 2. – Shema titrajnoga kruga



Prije nekoliko godina naèinio sam odašiljaè za telegrafiju s elektron-

skom cijevi PL84. Frekvencija odašiljaèabila je upravljana kristalom za 3,57 MHz.Taj je kristal vrlo jeftin jer se upotrebljavau NTSC televizorima.

Odašiljaè sam iskušao u radu sÐurom, 9A1DX, jer je on bio na DX loka-ciji u Daruvaru (u Kuruzima), a ja 20 kmdalje. Za antenu sam upotrijebio 25 mžice, razvuèene po krovu.

Sa Ðurom sam razgovarao preko R0,tj. on je prislonio mikrofon na zvuènikod KV ureðaja, a ja sam na vokcu slušaosignal s CW TX-a, tj. namještao samizlazni titrajni krug na najjaèi signal.Signal je bio malo slabiji, jer antenanije bila ugoðena za 3,5 MHz, a ninapon odašiljaèa nije bio visok (svegaoko 250 V).

Ali ipak je radio, a s pravom antenomi višim naponom radio bi odlièno (PL84može dati 10 W izlazne snage). No,takav projekt nije za poèetnike jer se radis visokim naponom.

Shema vrlo jednostavnoga primo-odašiljaèa za telegrafiju, koji može bitivrlo zanimljiv projekt za radioamaterapoèetnika, prikazana je na slici 1.

Do sheme ovoga ureðaja došao samzahvaljujuæi Davoru, 9A6PKT. Razgova-rali smo o mome CW odašiljaèu s ele-ktronskom cijevi, te mi je Davor rekao da

je on naèinio ureðaj s dvama tranzistori-ma, kojemu prijamnu i odašiljaèkufrekvenciju odreðuje kristal za 3,57 MHz.Odluèio sam naèiniti ureðaj i provjeritikako radi.

Veæinu elemenata (osim LM386)našao sam iz starih elektronièkih ure-ðaja. Mali problem su predstavljalezavojnice, ali sam pomoæu raèunalnogprograma brzo došao do podataka zazavojnice. Ali za zavojnicu L1 od 100 µHbi trebalo dosta zavoja, pa sam upotri-jebio feritnu jezgru. Pojavilo se pitanjekoliko feritna jezgra poveæava indukti-vnost zavojnice.

Uporabom λ-oscilatora koji se priklju-èuje na frekvenciometar, dobio samrezonantnu frekvenciju nepoznate zavo-jnice i poznatoga kapaciteta kondenza-tora koji je bio paralelno spojen sa zavo-jnicom, i tako tvorio titrajni krug.Uporabom formule

lako sam došao do induktivnosti zavo-jnice. Za to je potrebno 80 zavoja naferitnoj jezgri promjera 5mm, CuL žicom0,33 mm, èime se dobije induktivnost170 µH. Odmotao sam 24 zavoja i dobiotoèno 100 µH, a time rezonantnu frekve-

nciju na frekvenciometru, koja je iznosila772 Hz. To odgovara titrajnom krugu skondenzatorom kapaciteta 425 pF izavojnicom od 100 µH.

Zavojnicu L2 sam namotao na tijelu odplastike, promjera 5 mm. Zavojnica ima70 zavoja CuL žice, promjera 0,15 mm.Toènu induktivnost namjestio sam pomi-canjem feritne jezgre.

Rezonantna frekvencija λ-oscilatoraiznosila je 1,646 MHz. Za to su potrebnizavojnica induktivnosti 22 µH i konde-nzator kapaciteta od 425 pF. Indukti-vnost je izraèunana prema veæ navede-noj formuli.

Zavojnica L3 od 2,2 µH ima 15 zavojana tijelu od plastike promjera 5 mm.Toènu induktivnost zavojnice dobio samnamještanjem feritne jezgre.

Rezonantna frekvencija λ-oscilatoraiznosila je 5,2 MHz, što odgovara zavo-jnici od 2,2 µH i kondenzatoru kapacite-tu od 425 pF. Induktivnost je izraèunanaprema veæ navedenoj formuli.

Uporabom λ-oscilatora i frekvenci-ometra dobio sam toène vrijednostinaèinjenih zavojnica. Najbolje bi bilokupiti gotove zavojnice. Nisu skupe, aimaju potrebnu induktivnost.

Sastavne dijelove za ovaj ureðajpostavio sam na izbušeni pertinaks, alisam svaku vezu izmeðu pojedinihizvoda morao spojiti žicom i zalemiti.

Piše: Alen Zahornicki, 9A5AZA

Mali primoodašiljaè – QRP CW RX/TXSmall Transceiver - QRP CW RX/TX

s negativnim koeficijentom. Njima æemokompenzirati temperaturne promjene iizravno uticati na drift (poveæavati ga ilismanjivati). Pri tome budite strpljivi jero tome ovisi stabilni rad oscilatora. Kadanam oscilator ide u plus tada poveæava-mo leptir s negativnim kondezatorom(u drugome sluèaju obratno).

Potrebno je koristiti i mjere kao što su"starenje" zavojnice. Drugim rijeèima,zavojnicu je potrebno termièki obraditii poduzeti mjere da oscilator budeoklopljen i mehanièki stabilan. Zavojnicaje motana na staklenoj cijevi, promjera10 mm (staklene cijevi su iz opremelijekova, npr. inzulina, i njihova nabavkaneæe stvarati probleme). Zavojnica ima16,74 µH, namotana je žicom 0,45 mmi ima 45 zavoja. Kada završimo svaugaðanja premažemo je izolatorskimlakom. Poslije sušenja je nekoliko putaobradimo toplinski; stavljamo je u kipuæuvodu i hladimo na sobnoj temperaturi.Induktivnost zavojnice izraèunavamoprilagoðenom jednadžbom:

gdje je L induktivnost u mikrohenrijima,C kapacitet u pikofaradima, a f frekve-ncija u megahercima.

Mjerenja su pokazala da je za 1 satfrekvencijski pomak bio manji od 60 Hz,a strpljivim se ugaðanjem leptir-kodeza-tora frekvencijski pomak može smanji namanje od 50 Hz.

Tako konstruiran oscilator predstavljanajstabilniji oscilator s kojim sam sesusretao u svojoj pedesetosmogodišnjojradioamaterskoj karijeri. Odlika oscila-tora je što je njegov poèetni drift dalekomanji nego kod ostalih oscilatora.

Tranzistor T2 je PNP-tipa, a poželjnoje da ima što višu frekvenciju osciliranja.Ostali materijal je standardni. Konde-zatori u djelitelju napona su silver-micaili stirofleksni kondezatori. Oni koji ne-maju takve kondezatore, mogu pokušati

s keramièkim kondezatorima na kojimapiše NPO ili imaju crnu toèku. Pokusisu pokazali da su s njima rezultati bilineznatno lošiji.

Slijedeæi korak je odreðivanje struje inapona. Oscilator treba napajati stabi-lnim naponom od oko 6 V, te strujommanjom od 1,5 mA. Struju možemosmanjiti ispod 1,5 mA, pod uvjetom danam oscilator svaki put kada ga ukljuèi-mo sigurno proradi. Pri tome trebapaziti da nam izlazni napon oscilatorane padne ispod 1 V. Ako se to dogodi,na izlazu treba dodati još jedan tranzi-stor ili poveæati napon i struju samoizlaznome tranzistoru. Kod nekih MOS-FET-ova ta struja æe biti veæa i zato setreba pridržavati struja koje predlažeproizvoðaè.

Oscilator je izgraðen na vitroplast-ploèici. Titrajni krug L2 ugodit æemo na5 250 kHz, a omjer primara i sekundaraje 1: 2.

2

MHzpF

33025

mH fC

L,

2

MHzpF

33025

mH fC

L,



C4

C5C3

C6

C7

C8 C9

C2C1

C13

C11

C10

C12

R2

R1 R3

R4

R5

L3

L2

L1

X1

9 V

S1

S2

Ant

NFIC1

2

3,4

8

1

6

5

D1

9A5AZA

T2T1

Treba dobro paziti da se nešto krivo nespoji, tj. više puta provjeriti spojeveizmeðu pojedinih komponenata.

Izgled gotovog ureðaja je na slici 2.,a strana s povezanim komponentamana slici 3.

Tiskana ploèica je pokazana na slici4., a raspored komponenata na slici 5.(ako ploèicu radimo fotopostupkom).Dimenzije ploèice su 89 mm × 40 mm.

Komponente oko tranzistora T1 èineColpittsov oscilator, a frekvenciju oscila-tora odreðuje kristal Q1. Kondenzatori C1

i C2 spajaju se u seriju s kristalom, dase dobije mali pomak frekvencije, tzv.offset, koji iznosi oko 600 Hz. Ako to neželimo, možemo izostavit te kondenza-tore i izvod kristala spojiti izravno namasu. Kondenzator C3 velikim kapacite-tom premošæuje mali parazitni kapacitetizmeðu baze i emitera tranzistora T1, tedoprinosi stabilnosti oscilatora.

Na emiteru tranzistora T1 je izlaznisignal frekvencije 3,57 MHz, koji sepreko kondenzatora C5 vodi na bazutranzistora T2, koji ga pojaèava i daljeje vodi preko Pi-filtra na antenu (kad jeureðaj u odašiljanju). Za tranzistoremožemo upotrijebiti BC547, jer on imajako veliko pojaèanje, a graniènafrekvencija mu je 300 MHz.

Pri odašiljanju struja iznosi 58 mA, uznapon napajanja 9,5 V. Mogu se upotri-jebiti i drugi tranzistori, npr. 2N2222 i2N3866, a s njima je snaga odašiljaèaje malo veæa. Kad je ureðaj na prijamu,potrošnja struje iznosi 5 mA te se moženapajati iz male baterije od 9 V. Ta jestruja izmjerena bez integriranogasklopa IC1 (LM386).

Tranzistor T2 radi i u prijamu i u oda-šiljanju (izbjegnuta je uporaba releja).

Slika 1. – Shema maloga primoodašiljaèa

Slika 2. – Izgled izraðenoga primoodašiljaèa s gornje strane

Slika 3. – Izgled izraðenoga primoodašiljaèa s donje strane


Tvrtka Špiel osnovana je 1992. god. Prošle godineobilježila je petnaestogodišnjicu svog poslovanja ijedna je od vodeæih tvrtki na hrvatskom tržištu u prodajielektromaterijala. Tvrtka Špiel uspješno suraðuje sasvjetski poznatim brandovima iz Europe, a od nedavnoje postala ovlašteni distributer jednog od vodeæihproizvoðaèa niskonaponske opreme u Kini, tvrtkeCHINT.

Špiel d.o.o. nalazi se u Ilici 419 u Zagrebu sa svojomveleprodajom te posebno odjeljenjim maloprodajnimdijelom za fizièke osobe. Organizirana dostavaomoguæuje redovitu isporuku naših proizvoda u svedijelove Hrvatske. Obratite nam se s povjerenjem, jernudimo širok spektar elektromaterijala na jednommjestu uz struènu uslugu, tehnièku podršku,prezentaciju samih proizvoda te uvijek smiješak nalicu.

TradicijaOsnivaè tvrtke Špiel g. Antun Špiljak je voðen iskustvima struke odluèio

krenuti u stvaranje tvrtke koja bi svojim kupcima i partnerima, osimkvalitetnog proizvoda, pružila i maksimum kvalitete usluge i poslovnogodnosa. Uvidjevši da æe uspješne poslovne cjeline u modernom vremenuagilnog i otvorenog tržišta definirati upravo konstantno poboljšanjekvalitete ukupne usluge, tvrtka Špiel je kroz svoje petnaestogodišnjeiskustvo izgradila temelje zdrave i pouzdane jedinke na Hrvatskom tržištukoja uvijek stremi novitetima osluškujuæi potrebe kupca.

Možda najvažnija spoznaja i temelj u poslovanju tvrtke je upravosteèeno povjerenje partnera i kupaca koje se gradi od samih zaèetakatvrtke. Uvijek se poèevši od tih temelja kretalo u nove poslovne pothvate iupravo æe na tim temeljima tvrtka Špiel definirati svoje mjesto u modernom dobunovog milenija.

Bez obzira na novitete koje nosi svako novo doba i koji postavljaju novapravila na globalnom tržištu, tvrtka Špiel kao skup ljudi razlièitih struka, vjerujeda postoji jedna konstanta koja æe i u nadolazeæem vremenu karakteriziratiuspješne tvrtke, a to je razina i kvaliteta usluge i odnosa sa svakim pojedinimkupcem ili partnerom!

Vodeæi se tim zakljuèkom, tvrtka Špiel prihvaæa i investira u nove trendove,tehnološke napretke i posebno informatizaciju poslovanja, ali uvijek sa istimciljem: poboljšanje kvalitete usluge i stjecanje povjerenja.

Naši zaposlenici kao i vodeæa struktura stoje Vam na raspolaganju kakobi maksimalno poboljšali komunikaciju izmeðu nas, kao davatelja usluge iproizvoda, i Vas kao predstavnika tržišta.


Prilagodba impedancije u krugu kolekto-ra tranzistora T2 je izvedena pomoæukondenzatora C7 i Pi-filtra. Taj filtar pro-pušta signal frekvencije 3,57 MHz, kojigenerira oscilator, pa u odašiljaèkomsignalu nemamo viših harmonika i nesmetamo radiodifuzijskim prijamnicima.Na izlaz Pi-filtra prikljuèujemo antenuimpedancije 50 Ω rezonantnu na 3,5 MHz.

Na prijamu i na odašiljanju Pi-filtarpropušta signal frekvencije 3,57 MHz,dok signale viših frekvencija prigušuje.Prijamnik prima samo frekvenciju od3,57 MHz jer je ona odreðena kristalomQ1. Oscilator je aktivan za vrijeme prija-ma i za vrijeme odašiljanja. Zato je vrlovažno da imamo toènu induktivnostzavojnice L3 i toèan kapacitet kondenza-tora C8 i C9 u Pi-filtru, inaèe æe Pi-filtarpropuštati signal neke druge frekvencije,a gušiti signal frekvencije 3,57 MHz.

Na izlaz kondenzatora C10, umjestoLM386 prikljuèio sam niskofrekventnopojaèalo sa zvuènikom. Na prijamu seèuje lagani šum, daleke postaje se neèuju, jer prijamnik radi s dvama tranzis-torima, te ne možemo oèekivati prijamkao kod prijamnika suvremenih tvorni-èkih ureðaja. Ali na nekoliko kilometaraèut æemo CW signal, a s dobrom ante-nom èut æemo i dalje postaje.

Ako imamo LM386, na izlaz C13

možemo prikljuèiti slušalice ili malizvuènik, jer IC1 radi kao malo NF poja-èalo. Pri odašiljanju dioda D1 spaja ulazIC1 na masu.

Provjera rada odašiljaèaNa izlaz spojimo otpornik od 47 Ω, te

njemu paralelno, prikljuèimo frekve-nciometar. Frekvencija treba iznositi3,57 MHz. Ako ne možemo izmjeritifrekvenciju izlaznoga signala, znaèi datranzistor T2 ne radi (nema 700 mV nabazi ili je krivo zalemljen).

Frekvenciometar treba spojiti na emi-ter T1, pa ako tranzistor radi, pravilno jezalemljen i na frekvenciometru moramoimati isto 3,57 MHz. Ako nemamofrekvenciometar, možemo serijski spojitiampermetar s ureðajem, pa kad jeureðaj na odašiljanju, potrošnja iznosioko 50 mA (uz napon od 9 V).

Potrebno je i prijamnik nekog drugogureðaja namjestiti na 3,57 MHz. Kadaukljuèimo odašiljanje na našem ureðaju,moramo èuti CW signal.

Izgraðeni ureðaj namijenjen je za rads malom snagom, tzv. QRP rad, pri èemuse radi malom izlaznom snagom (200 do300 mW).

Pri izradi ureðaja preporuèam naba-viti nove sastavne dijelove i izraditi gana tiskanoj ploèici. Ako vam izradatiskane ploèice predstavlja poteškoæu,ureðaj možete naèiniti i na pertinaksu.

Ovaj mali ureðaj vrlo je zanimljiv zaradioamatera poèetnika jer sastavnidijelovi nisu skupi. Jedino treba obratitipažnju da se pravilno zaleme tranzistoriT1 i T2 i integrirani sklop IC1. Treba pazitii na polaritet elektrolitskih kondenzatora.Ako je sve ispravno zalemljeno ureðajbi trebao odmah raditi.

Otpornici (1/4W; tol. 5%)R1 47 kΩR2 1,5 kΩR3 33 kΩR4 10 kΩR5 1 kΩ

Kondenzatori(keramièki)

C1 40 pFC2 1000 pFC3 100 pFC4 100 pFC5 82 pFC6 33 nFC7 100 nFC8 820 pFC9 820 pFC10 100 nF

(elektrolitièki)C11 10 µFC12 10 µFC13 10 µFKristalQ1 3,57 MHz

Poluvodièke komponenteT1 BC547T2 BC547IC1 LM386

ZavojniceL1 100 µH

(56 zavoja na feritupromjera 5 mm,

CuL žica 0,33 mm)L2 22 µH

(70 zavoja na tijelu od plastike,promjera 5 mm,

CuL žica 0,15 mm;feritnom jezgrom

namjestiti induktivnost)L3 2,2 µH

(15 zavoja na tijelu od plastikepromjera 5 mm,

CuL žica 0,33 mm;feritnom jezgrom

namjestiti induktivnost)

OstaloS1 preklopnik 2 × 1S2 tipkalo za telegrafiju

Slika 4. – Tiskana ploèica maloga primoodašiljaèa

Slika 5. – Raspored elemenata maloga primoodašiljaèa na tiskanoj ploèici

Tekst sam napisao dosta detaljno,tako da ne bi trebalo biti problema kodizrade. Ako imate pitanja ili problemaslobodno se javite na: [email protected].



Nakon nekoliko godina boravka uRadioklubu slijepih "Louis Braille"

u Zagrebu, gdje sam trenirao i sudioslijepim natjecateljima, slièan sam radnastavio u treniranju i provedbi natjeca-nja mladih tehnièara. Oni, slièno našimslijepim kolegama, traže nekoliko odaši-ljaèa s povezom preko oèiju (kako bi imse onemoguæio vid na koji su navikli),prolazeæi zadanim putem koristeæi sesignal koji iz ugoðenoga goniometra èujuu slušalicama. Iako su pritom slušalicejedini dio opreme koji natjecatelje dovodedo cilja, mnogi mladi natjecatelji neho-tice mijenjaju onih nekoliko komandina goniometru. Tako znaju goniometarpomaknuti s frekvencije i time gubiti dra-gocjeno vrijeme ponovo ga ugaðajuæi.

U namjeri da pomognem našim mladimbuduæim radioamaterima da postignu štobolje rezultate na svojim natjecanjima,pregledao sam Internet, no nisam našaoništa što bi bilo podobno za taj naèinnatjecanja. No, u njemaèkom èasopisuCQ DL naišao sam na direktni CW prija-mnik za 7 MHz s malo sastavnica, kojisam uspio preraditi na potrebnu frekve-nciju. Sam prijamnik sadržava pet dije-lova: antenu, prijamni dio, NF-pojaèalo,kuæište i slušalice.

Antena je uobièajeno motana na feri-tnom štapiæu dugom 14 do 20 cm. Nanjemu je namotano 20 zavoja, bakrenom

žicom u PVC-u, promjera 0,75 mm.Titrajni krug kojega èini ta zavojnica, testalni i trimerski kondenzatoror, ugoðenje na frekvenciju 3,580 MHz (lako seugaða dipmetrom). Preko zavojnice senamata još 2 zavojka za uzimanje uzorkasignala s titrajnoga kruga antene.Antena se može postaviti u sveprisutni"T" položaj, a isto tako se feritni štapiæs namotanom zavojnicom može staviti umetalnu cijev, koja je na jednom dijeluuzduž razdvojena i koja anteni služi kaostatièki oklop.

Može se namotati i 8 zavojaka tankimkoaksijalnim kablom RG-174, kojem jena donjem kraju srednji vod i oklopspojen na masu. Buduæi da je antenaodvojena od sklopa prijamnika bakrenimdijelom tiskane ploèice, takav spoj nemautjecaj na prijamnik.

Postoji još i antena u obliku petlje(engl. loop). To je metalni ili plastièniprsten promjera 30 cm kroz koji jeprovuèeno 6 zavoja bakrene žice s PVCoblogom, promjera 0,75 mm, što sa sta-lnim i promjenjivim kondenzatorom ugo-dimo dipmetrom na 3,5 MHz. Doda sejoš jedan zavoj za povezivanje antenes sklopom prijamnika. Za odreðivanjesmjera odašiljaèa (ispred ili iza nas) služivertikalna antena duljine 50 cm.

Tako ugoðenom antenom vrlo lakoodredimo smjer iz kojeg dolazi signal

odašiljaèa male snage, od kojeg smoudaljeni najviše 100 m. No, da bismosaznali nalazi li se odašiljaè ispred iliiza nas potrebno je anteni dovesti ivertikalnu komponentu signala, kojudovodimo preko kondenzatora od 2 nF.Taj kondenzator je na jednom kraju spo-jen na titrajni krug antene, a drugi krajna vijak kojim uèvršæujemo ploèicu prija-mnika na kuæište. Dodirom naše tijelopostaje vertikalna antena. Pokusomtreba odrediti pri kojem položaju prijam-nik pokazuje smjer kardioide anteneprema naprijed.

Prijamni se dio sastoji od SA612, kojiu sebi sadrži oscilator i dvostruko bala-nsno miješalo. Kako svi ARG odašiljaèikoje koriste slijepi radioamateri, mladitehnièari, koriste kristal za 3,579 MHz,taj je kristal upotrijebljen i u ovom prijam-niku. Naime, to je direktni prijamnik ukojem se signal iz antene miješa sasignalom iz lokalnoga oscilatora. Signaliz antene do mješala dovodimo preko2 zavoja žice sa zavojnice na feritnomštapiæu antene i kondenzatora od 22 pF.Na izlazu iz mješala ostaje signalfrekvencija od nekoliko stotina hercado nekoliko kilohertza, što ugaðamopomoæu trimerskoga kondenzatorom,spojenoga u seriju s kristalom. Buduæida induktivitet od 47 mH spušta u oscila-toru frekvenciju kristala za oko 30 kHz,

Piše: Oto Predaniæ, 9A4OP

ARG prijamnik "KMT 80"ARG Receiver "KMT 80"

220 pF 220 pF

6

4

73

3

4 5

2 1

8

47 H100 nF

22 pF

1 5

47 nF

47 nF

10 nF

60 pF

2

470 F

10 k

10

47 nF

3,579 MHz

10 F

10 F 100 F10 nF 10 nF

1,5 k

10 nF

6

100

7085 9 V

2 nF

60 pF

220 pF

SA 612 LM 386

Sl.

8

Slika 1. – Shema maloga ARG prijamnika



s trimerskim kondenzatorom ugaðamoprema prikljuèenim slušalicama na ugo-dan zvuk demodulacije od 800 Hz do1,2 kHz. Sam SA612 napaja se prekonožice 8 naponom od 5 V, koja se dobivaiz monolitnog stabilizatora naponaLM78L05.

Da bi se demodulirani signal mogaoèuti upotrebljava se NF-pojaèalo LM386,koje je ovoj shemi spojeno tako dadaje najjaèe pojaèanje, a bez vanjskogutjecaja na regulaciju pojaèanja. Na topojaèalo prikljuèuju se slušalice kojemogu biti niskoomske ili visokoomske(s kojima se istodobno i ukljuèuje prijam-nik).

Iako se natjecatelji dosta neopreznoodnose prema slušalicama, one su jedi-no pomagalo koje ih dovodi do cilja. No,koliko god ja to njima objašnjavao, još

uvijek na natjecanjima se pronalazeslušalice ostavljene na podu, u opasno-sti da ih netko zgazi, ili su obješene prekovrata natjecatelja, a utikaè slobodno visido poda gdje se može zgaziti i uništitiutikaè slušalica.

Prikazan prijamnik izraðen je na unive-rzalnoj ploèici koja je postavljena u"kanalice" koje upotrebljavaju elektrièariza postavljanje nadžbukne instalacije,izmjera 20 mm × 40 mm × 120 mm, dokje antena prièvršæena u cijevi promjera16 mm, duljine 160 mm, sa 2 držaèacijevi nadžbukne instalacije. Sve zajednoje slijepljeno ciakrinim ljepilom (još jebolje ako sve slijepite zagrijavanjem).

Godinama sam promatrao slijepe natje-catelje (a i mlade tehnièare) kako držerazlièite oblike kuæišta goniometra. Kaoalternativa "T" obliku goniometra nameæe

se oblik cijevi u kojoj je smještengoniometar. Primjer za to je stari dobriYug-801. Za jedan od prototipova uzeosam okruglu cijev promjera 50 mm ukojoj je inaèe pakiran silikonski kit,duljine do 20 cm (što ovisi o duljini feritneantene). Na zadnjoj strani, kao i veæ spo-menuti YUG 801, nalazi se utiènica zaslušalice. Na samom kuæištu oko sredineje vijak s kojim je prièvršæen vitroplast nakojem je napravljen prijamnik, a koji služiza odreðivanje smjera.

Sam prijamnik nema nikakve komande,pošto je napravljen tako da se odmah poukljuèenju èuju odašiljaèi koji rade naistoj frekvenciji (kao i oscilator u prija-mniku koji je kontroliran kristalom, paotpada ugaðanje frekvencije). Prijamnikse ukljuèuje stavljanjem utikaèa slušaliceu utiènicu na prijamniku. Takoðer, nemani regulaciju niskofrekventnog pojaèanjapošto su odašiljaèi male snage udaljeninajviše 100 metara od prijamnika. Buduæida se prijamnikom traže odašiljaèi premanajtišem signalu, svako skretanje s pra-vilne putanje prema odašiljaèu u slušali-cama se oèituje kao dosta glasan ton kojiupozorava da smo skrenuli s pravilnogputa. Prijamnik se napaja s baterijom od9 V.

Prvi prijamnik naèinjen je na ploèicikaširanog vitroplasta, tako da je vezica-ma s izolirane strane prièvršæena feritnaantena. S druge strane sustavom"PIGGY BACK" naèinjen je prijamnikgdje je cjelokupna površina ploèice masana koju se spajaju sve mase, dok seostali elementi spajaju lemljenjem nanožice SA612 i LM386 (koje u tom sluèa-ju strše u zrak). Na prednjem dijelu jekuæište za bateriju od 9 V, kako ne bilupala o stjenke prilikom trèanja. Kako jeovo prvi pokusni prijamnik koji se poka-zao kao solidan, za sljedeæi bi trebaloizraditi tiskanu ploèicu. No, zbog malogbroja sastavnica, sve se može naèiniti ina univerzalnoj ploèici

Kako je sam prijamnik još u fazi ispiti-vanja, sljedeæi prijamnik sam naèinio nauniverzalnoj tiskanoj ploèici, kao što sevidi na slikama. Pokazalo se da radi vrlokvalitetno i pouzdano.

Samo ugaðanje prijamnika je vrlo je-dnostavno. Gotov ureðaj stavite pokrajodašiljaèa male snage i u slušalicamaæete èuti signale toga odašiljaèa. Trime-rskim kondenzatorom u seriji s kristalomnamjestite na ugodan zvuk za slušanje,te se odmaknite desetak metara od oda-šiljaèa i trimerom u krugu antene ugoditena najjaèi zvuk. Udaljavajuæi se tako ododašiljaèa namjestite antenski feritništapiæ da prima signale sa što veæe uda-ljenosti. Sad još samo prekontrolirajte spritiskom na vijak položaj antene, kadapokazuje je li odašiljaè ispred ili iza nas, ito je sve. Na sljedeæem natjecanju natje-catelj samo ukljuèi slušalice i poènetrèati, nema više nikakvoga ugaðanja.

Slika 3. – Sastavljen ARG prijamnik

Slika 2. – Dijelovi ARG prijamnika



KV

Rezultati KV natjecanja

Kalendar KV natjecanjaTRAVANJ 2007.

7 – 8. 4. 1500-1500 SP DX Contest CW/SSB7 – 8. 4. 1600-1600 EA RTTY Contest RTTY

14 – 15. 4. 0700-1300 JA Int. DX Contest CW14. 4. 1200-1700 DIG QSO Party (10…20 m) CW15. 4. 0700-0900 DIG QSO Party (80 m) CW15. 4. 0900-1100 DIG QSO Party (40 m) CW21. 4. 0000-2359 Holyland DX Contest CW/SSB21. 4. 1500-1900 EU Sprint SSB

21 – 22. 4. 1200-1200 GACW CW DX Contest CW28 – 29. 4. 1300-1300 Helvetia Contest CW/SSB28 – 29. 4. 1200-1200 SP DX RTTY Contest RTTY

29. 4. 1400-1600 Hrvatski RA kup CW/SSB

SVIBANJ 2007.5 – 6. 5. 0000-2359 MARAC County Hunters Contest CW5 – 6. 5. 2000-1959 ARI DX International Contest CW/SSB/RTTY

12 – 13. 5. 1200-1200 Volta RTTY DX Contest RTTY12 – 13. 5. 2100-2100 CQ-M Contest CW/SSB19 – 20. 5. 1800-1800 His Majesty the King of Spain Contest CW19 – 20. 5. 2100-0200 Baltic Contest CW/SSB26 – 27. 5. 0000-2359 CQ WW WPX Contest CW

LIPANJ 2007.2 – 3. 6. 1500-1459 IARU Region 1 Fieldday CW

9 – 10. 6. 0000-2359 ANARTS WW RTTY Contest RTTY9 – 10. 6. 0000-1600 WW SA CW Contest CW

16 – 17. 6. 0000-2400 All Asian DX Contest CW17. 6. 0600-1200 DIE Contest CW/SSB

23 – 24. 6. 1400-1400 Marconi Memorial Contest CW23 – 24. 6. 1800-1800 His Majesty the King of Spain Contest SSB

CQ-M natjecanja 2006. His Majesty King of Spain 2006.

Ovo natjecanje je ponovo vrlo popularno. Organizator jeprimio 961 natjecateljski dnevnik. Ivo, 9A1AA, radio je

kao 9A3B i osvojio prvo mjesto u kategoriji jedan operator,14 MHz, miješano. Pravila ovog natjecanja možete pronaæina web stranici: http://www.cq-m.andys.ru/2006_ENG.htm.

Rezultati 9A postajaPoz. oznaka Kategorija Broj veza QSO bod. Množitelji Bodovi

9A3B SO20-MIX 858 2 006 77 154 4629A3ST SOAB-CW 422 935 113 105 6559A3GI SOAB-MIX 380 813 94 76 4229A5D MS 771 1678 138 231 564

U dva dijela (CW u svibnju i SSB u lipnju) ovog natjecanja samo su 3 hrvatske postaje poslale svoje natjecateljske

dnevnike. Fredi, 9A5KV, osvojio je drugo mjesto u kategorijijedan operator na 40-metarskom opsegu. Pravila ovog natje-canja možete pronaæi na web stranici: http://www.ure.es/hf/concursos/smelrey/basessmreyingles.pdf.

Rezultati 9A postajaPoz. oznaka Kategorija Broj veza QSO bod. Množitelji Bodovi

CW9A5KV SO40 117 449 50 22 4509A1DL SOAB 44 91 34 3 094

SSB9A2VN SOAB 7 35 7 245


KV

ARI DX natjecanje 2006.

Organizator je primio 13 natjecateljskih dnevnika iz Hrva-tske, što je poveæanje od 5 dnevnika u odnosu na 2005.

godinu. U top tablicama samo je 9A7T koji je u kategoriji višeoperatora osvojio deveto mjesto u svijetu. Ovo natjecanje seodržava prvi puni vikend u svibnju. Pravila i rezultate od pro-šlih godina možete naæi na web stranici: http://www.qsl.net/contest_ari/.

Rezultati 9A postajaPoz. oznaka Kategorija Broj veza Množitelji Bodovi

9A1AA SO-CW 452 176 262 6089A5V SO-CW 333 139 137 9969A2VN SO-CW 115 80 37 4539A3RE SO-CW 53 27 3 7759A1DL SO-SSB 50 37 8 880

9A2W SO-SSB 47 18 1 188(op. 9A5BS)

9A2KO SO-RTTY 189 105 71 7109A2DI SO-RTTY 91 49 16 2179A2TE SO-RTTY 87 54 14 4519A3GI SO-MIX 542 191 321 8359A6PJZ SO-MIX 121 64 19 1929A7T MS 949 353 1 340 9099A5D MS 830 222 508 406

Operatori na postajama s više operatora:9A5D: 9A3ID, 9A3VN, 9A3GA, 9A4NC, 9A5ADM,

9A5BTP, 9A5KV, Davor,9A7T: 9A2EU, 9A5MR.


Radioamaterske aktivnostina hrvatskim otocima

Jedna od rijetkih zasebnih QSL kartica kojom je potvrðena radioveza snajudaljenijom èvrstom toèkom lijepe naše. Tijekom ekspedicije na

otoke palagruške skupine, s kojih je radila postaja 9A0CI, dio ekipe"skoknuo" je i na Galijulu, s koje je tom prigodom radio i Daki, 9A2WJ.

Kao što na kartici i piše: first time on the air.

Svake godine nakon odraðene ekspedicije, ekipa 9A0CI tiska posebneprigodne kartice. Ovo je QSL-ka tiskana nakon rada u IOTA natjecanju s

istarskog otoka Sveti Nikola, CI-118.

Izgleda da su vremenske (ne)pogode tijekom veljaèe i ožujkaiznenadile mnoge, a ne samo one koji su kanili kao "aktiva-

tori" posjetiti neki od naših otoka. Izuzetno toplo vrijemetijekom veljaèe, ali i orkanska bura sredinom ožujka, mnogimasu pomrsili raèune, tako da nekih posebnih aktivnosti nije bilo(ili vijesti o njima nisu došle do nas). Tim prije nas je iznenadioMilan, 9A2Y (ex 9A4KF) sa svojom otoènom "aktivnošæu" kojusmo tek ovlaš spomenuli (prilog je žurio u tisak) u prošlombroju, i to samo u opisu jedne od objavljenih fotografija.S radom je zapoèeo 14. sijeènja u kasnim prijepodnevnimsatima i to prvo s jednog od dva Borovca smještena uPaklenim otocima (onog, na krajnjem zapadu, CI-624), da bikasnije nastavio 600 metara sjeverozapadno s hridi Lengve(CI-625). Mnogi su primijetili da je imao problema s predajom,tako da ga nisu mogli "odraditi". Odmah po povratku Milanje najavio da æe slijedeæi puta ponijeti drugi ureðaj i boljuantenu…

Da bi se naši otoci ipak redovito našli u eteru, pobrinuli suse oni koji na njima obitavaju tijekom cijele godine, a èijuaktivnost nerijetko neopravdano zanemarujemo. Uz Milanov(9A2Y) rad s Hvara (CI-028), tu je i Tomo, 9A4W, s Braèa(CI-010) koji je èest gost na 20 i 30 metara. S prvim toplimsunèevim zrakama, vjeèiti mladiæ, Zlat(ko), 9A4A, veæ jekoncem sijeènja "skoknuo" na Pag (CI-082), te užurbanorazvlaèio svoje žice… Poèetkom veljaèe, Mirko, 9A2HQ,radio je kratko s jednoga od sjevernojadranskih otoka, no,nisam uspio otkriti s kojega.

Oèekujem da æe tijekom nadolazeæega blagdana (Uskrsa)mnogi odvažiti te poæi na neki od otoka. Takvu "aktivatorsku"sedmodnevnu aktivnost obeæao sam i sam sebi. Samo davrijeme posluži…


QSL-ke, QSL-ke…A sada malo o IOCA

QSL-karticama. Èesto nanašem internetskomForumu možemo naiæi nadugaèke rasprave o QSL-kama i o njihovoj svrsi-shodnosti. Onima koji tone prate recimo da sediskutanti uvjetno mogupodijeliti na tri skupine:one koji skupljaju kartice,one koji ih ne skupljaju,te na one koji smatraju dasu pojavom novih tehnolo-gija one izgubile smisao.Podržavam one prve. KaoIOCA menadžer u prilicisam vidjeti na stotinekartica koje, kao dokaz oodržanim vezama s posta-jama s naših otoka, kolajusvijetom. Ne trebam (aliipak hoæu) ponoviti onupoznatu izreku da su razmi-jenjene QSL-ke "toèka na i" jedne radioveze. Za nas su i neštoviše. Uvjeren sam da, i pored svih novotarija koje su u našedomove došle kroz otvorena vrata koja je iza sebe ostavioInternet, ipak lijepa QSL-ka koju držite u ruci, nenadoknadivoprenosi važnu poruku o održanoj vezi, samome pošiljatelju, ali injegovoj zemlji. A kada su otoène ljepote u pitanju, mi imamo štopokazati. Jer, ne zaboravite – nemaju svi Internet. I iz gornjihrazloga IOCA-QSL-ke pregledavam s posebnom pažnjom. Zato,posvetimo im barem ovdje malo više vremena i prostora:

Pretpostavljate da je nemoguæe nabrojati sve "aktivatore" kojisvoju aktivnost na kraju zaslade lijepom QSL-kom. Tu još pripa-daju i Gita, 9A/OM5MF, Aniko, 9A/HA5TAA, deèki iz RadioklubaECRA, 9A1V, Bill, 9A/ON5JE, Feco, 9A/HA8KW, Neno, 9A5AN,Milan, 9A2Y, i brojni drugi. S poleðine njihovih kartica možemosaznati puno toga, kao iz prave male enciklopedije: "Glavat jemali nenaseljeni otok smješten 1,5 sat južno od otokaKorèule…", "Otok Lošinj pripada cresko-lošinjskom arhipelagu,smještenom na sjevernom dijelu hrvatskoga Jarana, u Kvarner-skom zaljevu…", "Lanterna Zaglav nalazi se na dražesnomotoku na sjeveru Jadranskoga mora, blizu otoka Cresa, promje-ra oko 60 metara…", "Otok Hvar uvršten je meðu 10 najljepšihotoka na svijetu…", samo su neke od brojnih poruka otisnutih naQSL karticama, kojima nam "aktivatori" i tekstualno pokušavajudoèarati i približiti ljepotu njihovih otoka… Svaki od otoka je prièaza sebe. A na IOCA listi takvih je prièa više od šest stotina...

Na toj IOCA listi došlo je do malih promjena. ZahvaljujemBranku, 9A7YY, na podsjeæanju da "otok" Rogoznica (CI-509)ne udovoljava uvjetima, koja su odreðena IOCA pravilima gledestavljanja nekoga otoka na IOCA listu. Naime, nakon promjenepravila taj (polu)otok je ostao na listi, iako tu ne bi trebao biti.Ponukana Brankovom primjedbom, IOCA komisija donijela jeodluku o brisanju otoka Rogoznice s popisa, koji æe biti jošjedanput pažljivo "proèešljan", kako bi se takvi i slièni nedostaciotklonili. Tnx Branko. Dosadašnje veze i aktivnosti s CI-509 pri-znaju se.

Jedan otok je obrisan, ali IOCA lista obogaæena je s 5 novihotoka:

IOCA diplomaRadioklub "Milna" s Braèa, preko menadžera Kokija, 9A2JG,

bio je najvrjedniji u sreðivanju dokumentacije glede osvojenihotoka.

Lovcia) Temeljna (Basic) IOCA diploma (10 otoka)

Br. Pozivna oznaka Ime (naziv)

124. 9A1CDO Radioklub "Milna"125. LY2PCN Dalius Prapiestis

b) Bronèana (Bronze) IOCA naljepnica (25 otoka)Br. Pozivna oznaka Ime (naziv)

43. 9A1CDO Radioklub "Milna"

c) Srebrena (Silver) IOCA naljepnica (50 otoka)Br. Pozivna oznaka Ime (naziv)


d) Zlatna (Gold) IOCA naljepnica (75 otoka)Br. Pozivna oznaka Ime (naziv)


e) Dijamantna (Diamond) IOCA naljepnica (100 otoka)Br. Pozivna oznaka Ime (naziv)


Dok je IOCA diploma jedna, u standardnom (papirnatom)obliku (ali razlièita za "lovce" i "aktivatore") s naljepnicama zasvaki pojedini (5) stupanj, IOCA plaketa je posebno priznanjenaèinjeno od metalne ploèe (s podacima o osvajaèu), posta-vljene na drvenu podlogu.

f) IOCA plaketa (IOCA Plaque) (150 otoka)Br. Pozivna oznaka Ime (naziv)


Dodajmo na kraju da su naljepnice za pojedine stupnjeveIOCA diplome, kao "aktivatori", osvojili: Milan, 9A2Y (temeljna,bronèana i srebrena IOCA naljepnica), Aniko, 9A/HA5TAA (sre-brena, zlatna i dijamantna IOCA naljepnica), te Feri,9A/HA5AZZ (srebrena, zlatna i dijamantna IOCA naljepnica).

Tablièni prikaz objavit æemo u sljedeæem broju.

Boki, 9A3KB, najèešæe nasvoje lijepe kartice stavi

pokoju fotografiju, ali izemljovid s oznakom

položaja "aktiviranoga"otoka. Zahtjevan posao:

za svaki otok po jednavrsta QSL-ki. Bravo Boki!

IOCA otok smještaj koordinateCI-624 Borovac Pakleni otoci (zapadno od Sv. Klementa) 43°10,4N 16°20.3ECI-625 Lengva Pakleni otoci (pored Vodnjaka V.) 43°10,5N 16°19.8ECI-626 Karbun Pakleni otoci (pored Vodnjaka V.) 43°10,6N 16°19.2ECI-627 Vodnjak Mali Pakleni otoci (pored Vodnjaka V.) 43°10,5N 16°19,0ECI-628 Travna Pakleni otoci (pored Vodnjaka V.) 43°10,5N 16°19,4E

Jednostavna QSL-kartica koja tako punogovori… Romildo, 9A4RV, iskoristio je vjeèiti

motiv bez kojega more i otoci jednostavnone mogu. Pa kako bi onda mogao otok

Korèula (CI-041)?Brodovi su isti ka' i ljudi…leute moj…

IOCA


FT-8900 FT DX - 9000

KV in multiband postaje:

FTDX9000, KV+50 MHz postaja, najvišjega ranga, izlaz-na snaga predajnika je 400 W sa vanjskim ispravlja-čem, dva odlična prijemnika, multifunkcijski displej imnogo drugih funkcija;FT-857, 100 W, ultra-kompaktna HF/VHF/UHF all mode,fiksna ili mobilna radijska postaja; načini rada: AM, FM,SSB, CW, packet načini rada RTTY, PSK31, AFSK.FT-897, multiband, all mode, frekvencijska područja:KV+6m (100W), 2 m (50W), 70 cm (20 W); prijenosnaradiostanica;FT-817, all mode, multiband, prijenosna QRP postaja. TXpodručja: 160m/6m/70 cm, izlazna snaga predajnikaje 5 W na SSB/CW/FM (1,5 W AM), načini rada: AM,FM, SSB, CW, packet načini rada RTTY, PSK31, AFSK;pravi ”biser” među QRP radiostanicama.

VHF-UHF POSTAJEMobilne postaje

FT-8900, 4-band, full duplex FM postaja; frekvencijskapodručja: 29,50,144,430 MHz;FT-8800, duoband, full duplex; frekvencijska područja:2m/70 cm;FT-7800, duoband, 2m/ 70 cm;FT-2800, 2 m, TX - 65 W;FT-1500, 2 m, TX - 50 W.

Ručne postaje

VX-120/VX-170, frekvencijsko područje: 2 m;VX 6R, duoband, frekvencijska područja: 2 m i 70 cm;VX-7R, triband, frekvencijska područja: 6m, 2m, 70cm.

Dodatna oprema:ispravljači, rotatori, SWR-metri, antene i drugo.

Servis zagarantiran u garancijskom i po isteku garancijskog roka.

Neka se čuje daleko! KRON TELEKOM nudi cjelovita komunikacijskarješenja. Uz ponudu komunikacijskih uređaja zapoduzeća gdje u najvećoj mjeri nudimo programERICSSON poslovnih komunikacija, nudimo i širokiizbor radijskih komunikacija za amatersku i profe-sionalnu upotrebu. Mi smo ovlašteni zastupnik idistributer priznatoga japanskog proizvođačaradiokomunikacija YAESU VERTEX STANDARD.

Nudimo vam: profesionalne radijske postaje i pribor, radioamaterske radijske postaje i pribor, stabilizirane ispravljače, antene, antenske

kabele, konektore, SWR-metre i drugo, savjetujemo kod kupnje opreme, pro-

dano blago servisiramo s originalnim rezervnim dijelovima.

KRON TELEKOM d.o.o., Koroška 20, 4000 Kranj tel.: +386 (0)4 28 00 450fax: +386 (0)4/28 00 455tel. - Yaesu prodaja: +386 (0)4/2800 422tel. - Yaesu servis: +386 (0)4/2800 417www.kron-telekom.si, [email protected]

KT

rad-

cro

0106

9A top band lista (raðeni DXCC entiteti, bez “ugašenih” entiteta)

Poz. oznaka 160 80 40 30 20 17 15 12 10 Ukupno9A7W 179 273 311 293 329 315 330 296 312 26389A1CCY 206 255 314 286 327 305 324 297 297 26119A2EU 167 269 305 286 324 305 320 283 304 25639A5CY 191 247 306 281 326 306 321 296 288 25629A2F 125 210 260 226 319 296 306 244 297 22839A2NO 117 184 273 271 313 290 306 216 275 22459A3JB 106 187 254 268 311 291 305 238 268 22289A3SM 100 215 281 233 313 252 307 207 274 21829A1CAL 112 205 245 207 320 271 310 212 292 21749A2TN 114 153 230 221 306 234 292 223 261 20349A2JK 85 162 220 207 314 265 304 242 286 20859A4W 72 249 277 140 301 125 304 53 271 17929A5T 55 135 258 85 265 186 263 182 216 16459A1HBC 109 181 232 132 237 165 237 102 188 15839A1R 73 222 216 83 257 162 214 137 217 15819A2QP 18 94 179 127 262 212 247 211 211 15619A2YC 5 161 205 4 301 129 291 144 275 15159A2OM 6 43 73 0 335 171 327 47 292 12949A3IJ 32 111 156 93 233 88 241 16 223 11939A3MN 0 21 67 45 247 155 262 114 235 11469A1CKH 0 134 163 0 262 0 223 0 225 10079A5MT 53 70 196 1 181 24 213 25 209 9729A2RD 0 123 204 0 215 0 208 0 221 9719A2GA 0 48 51 0 75 0 57 0 147 378

Ova lista bit æe povremeno objavljivana u èasopisu. Sve dopune šaljite na e-mail: [email protected].


I ova radioamaterska ekspedicija èla-nova Kluba aktivatora hrvatskih otoka

(IOCA Grupa) odvijala se u skladu snaèelima na kojima se temelji njihov rad:meðu hrvatskim i inozemnim radioama-terima štititi, poticati i promicati IOCAprogram, popularizirati radioamaterskeaktivnosti na hrvatskim otocima, razvijatiekološku svijest i potrebu za zaštitomokoliša na hrvatskim otocima, osposo-bljavati èlanove Kluba za rad u humani-tarnim i ekološkim akcijama te izvanre-dnim uvjetima na hrvatskim otocima ina kraju, a ne manje važno, promoviratihrvatski turizam.

Ovoga puta smo za otoènu radioa-matersku aktivnost odabrali podruèjeNacionalnoga parka Kornati, pa je zbogtoga pripremama trebalo posvetiti naj-veæu moguæu pažnju. Igrom sluèaja,ekspedicija se nadovezala na pokaznuvježbu Hrvatskoga radioamaterskogsaveza (7. listopada), pa je i naš radprotekao u tome duhu. Naime, èlanoviIOCA grupe, kanili su odmah nakonpokazne vježbe provesti 7 dana pootocima ne pristajuæi niti u jednu luku ilimarinu. To je znaèilo lišiti se bilo kakvo-ga sigurnog izvora elektriène energije,veæ svoj rad temeljiti na autonomnimizvorima napajanja i vodi i hrani koju suprvi dan ponijeli sa sobom. Zbog toganisam mogao ne posjetiti središnje mje-sto odvijanja vježbe na Jarunu, a potomprodužiti k matiènoj luci u Sukošanu,noseæi sa sobom duh vježbe kojoj samnazoèio par sati prije.

Iako je grupi dodijeljena pozivnaoznaka 9A0CI, dogovorili smo se da æesvatko koristiti svoj znak, kako bi se teretQSL poslova proporcionalno rasporedioprema našem boravku u eteru. U ekipisu bili: Wolf, DG0DE, Heli, DH1ABC,Georg, DL1GEO, Wolfgang, DJ3MWB,Chris, DL9CHR, i moja malenkost, Emir,9A6AA. Upoznali smo se još prošle godi-ne, tijekom zajednièke radioamaterskeaktivnosti po srednjem Jadranu (novi jejedino Wolf, DG0DE). Kao i prošli puta,podjela poslova sama se nametnula, atemeljila se na znanju i sklonostima.Heli, DH1ABC, odluèni sedamdesetogo-dišnjak (72 godine!), preuzeo je dvijenajvažnije stvari (ako izuzmemo rad napostaji): upravljanje brodom te pripremuobroka. Vjerujte mi, oboje je obavioprofesionalno. Kako i ne bi, kada boljepoznaje Jadran nego veæina naših oper-atora-kontinentalaca koji na more dolazepreko ljeta. Iskustvo je sakupio jedreæipo Jadranu, Mediteranu i Karibima, teoko turskih i grèkih otoka. S Chrisom,DL9CHR, i Wolfom, DG0DE, trebao sam

vljao s medom iz svojih košnica. Iako jerazlika izmeðu najstarijeg i najmlaðegpunih 36 godina (!), kao ekipa djelovalismo složno i bez problema.

Oprema je bila uobièajena: ponijelismo dva KV ureðaja IC 706MKII, trižièane i jednu vertikalnu antenu, èetiriteleskopska antenska stupa, akumulator(75 Ah), agregat Hondu (300 W),...Imali smo i tri prijenosna raèunala,hardware i software za digitalne komu-nikacije (RTTY, PSK31 i Pactor), tenekoliko digitalnih fotoaparata. Moj,netom nabavljeni pretvaraè s 12 V na220 V, pokazao se jako korisnim. Da ine spominjem sve one potrebne i nepo-trebne sitnice koje radioamateri uvijekimaju uz sebe. Za koordinaciju izmeðuoperatora na otoku i posade na brodu,poslužit æe nam nekoliko ruènih UKVpostaja.

Da bismo što uspješnije ostvarili svojuideju, kao menadžer IOCA grupe obra-tio sam se Upravi Nacionalnog parkaKornati, zamolivši ih za razumijevanje ipotporu pri ovoj akciji. Kada sam veæizgubio svaku nadu o bilo kakvoj povra-

tnoj informaciji, ohrabrujuæi odgovor ododgovornih iz Parka stigao je dan uoèipolaska na put. U njemu podržavaju izne-senu ideju te nam odobravaju sedmo-dnevni besplatan boravak na spomenu-tom podruèju. Odmah sam nazvao Helijate ga obavijestio o prispjeloj radosnojvijesti, koja nam je ulila dodatnu nadui optimizam da æe sve proteæi uspješno.Naravno, primljenu poruku odmah samispisao i ponio sa sobom, iako je u njojpisalo da æe svi djelatnici Parka (nadzo-rnici i recepcionari) biti obaviješteni o na-šem boravku u Parku. Gospoði Biserki izNP Kornati neizmjerno hvala!

Podsjetimo da NP Kornati zauzimapovršinu od oko 220 èetvornih kilo-metara i ukljuèuje ukupno 89 otoka,otoèiæa i hridi s približno 238 km obalnecrte. I pored ovog, relativno velikog brojaotoka, kopneni dio parka èini tek manjeod 1/4 ukupne površine. Sve ostalo jezaštiæeni morski ekosustav s posebnirežimom ponašanja posjetitelja. Svjesniovih èinjenica, trudili smo se da našimboravkom u Parku ni najmanje ne naru-šimo zateèeni sklad, a to smo i postigli.

preuzeti operatorski dio ekspedicije, dokje Georg, DL1GEO, bio prièuvni skiper izadužen za prijevoz ljudi i opreme sbroda (jedrilice) do kopna (otoka).Wolfgang, DJ3MWB, zbog problema snogom, bio je mali od kužine i pomagaoHeliju te nas na brodu doèekivao spripremljenim žesticama koje je spra-


IOCA ekspedicija Kornati 2006.

Natpis HamSailing veæ je postavljen. Još samo skupna snimka u sukošanskoj marini i ekspedicija može poèeti.

IOCA


To se poglavito odnosi na zagaðivanjeokoline, pa smo se krajnje obazrivo odno-sili prema svakom djeliæu otpada kojegasmo proizveli boraveæi 168 sati u Parku.Moje prijatelje iz Njemaèke nisam moraona to upozoravati, jer su s takvim uvjere-njem i došli u Hrvatsku. Na otocima kojesmo posjeæivali nismo ostavili ništa što bikasnije svjedoèilo o našoj nazoènosti.

Iz Sukošana smo isplovili po obla-ènom vremenu, 8. listopada u jutarnjimsatima, te prošavši kroz prolaz Ždrilac(izmeðu Ugljana i Pašmana) uputili seprema lanterni Balabra Mala (CI-389),koju prošli puta nismo "aktivirali". Buranas je omela u naumu pa skreæemoprema jugu, kako bismo se što prijedohvatili kornatske zavjetrine. Ubrzooprezno prolazimo kroz prolaz MalaProversa (izmeðu Dugog Otoka i Katine),te nakon Abe Vele, poznatu lanternuSestrica Vela obilazimo sa zapadnestrane. Upravo smo prošli kroz podruèjekoje pripada Parku prirode Telašèica, teuplovljavamo u željno oèekivani Nacio-nalni park Kornati. Georg, DL1GEO,preuzima brod te spuštenim jedrima, smotorom, traži put k sigurnoj uvali. Buraje i dalje jaka. Ubrzo, da bi izbjegao plu-taèu (kojom se obilježavaju ribarskemreže) izmeðu Tovarnjaka iŠila Malog, èini nagli manevari naša Bavaria 36 staje. Ninaprijed ni nazad, barem kadaje motor u pitanju, a oko naspodvodne hridi koje vidimo ibez pomagala. Vjetar je svejaèi i nekontrolirano nas poti-skuje. Negdje sam proèitao daje za ovakva vremena najsigu-rnije biti na otvorenome morute se ne približavati otocimaizloženima valovima. Dono-simo odluku da netko trebazaroniti te pogledati kakvo jestanje s propelerom. Dragovo-ljac je Wolfom, DG0DE. Ubrzose vraæa promrzao, ali s dobrimvijestima: dolje je sve u redu.No, te dobre vijesti ne pokreæu

brodski motor... Heliponovo preuzimakomandu te se skratkim jedrimaokreæemo i vraæamoputem kojim smodošli. Bježimo u sigu-rno. Prije SestriceVele, dižemo jedrate se vozimo cik-caki pokušavamo sedomoæi zavjetrineuvale kod Suhog rtana samome vrhuotoka Kornata. Mjereæi po zemljoviduudaljenost, do tetoèke je oko 3,5 milje,no jedrenjem u vjetar(malo na istok, malo

na zapad), do cilja smo, nakon prijeðenih8 milja stigli za 120 minuta teške plo-vidbe. "To vam se kaže burtižati", obja-snio nam je kasnije gosp. Ježina, vlasnikkonobe na otoku Levrnaka. Samo onajtko je jedrio po ovakvom vremenu i naovakav naèin, zna što smo proživljavali.I za oèekivati je da su sve stvari kojenisu u brodu dobro prièvršæene letjelena sve strane. Nismo jedrilièari, pa jepravo èudo što smo se uspjeli zadržatina brodu tijekom njegovog naginjanja,s vjetrom u pramcu. Potpuno mokri iiscrpljeni stižemo do cilja, te nakon tele-fonskog razgovora s vlasnikom broda(nemojte me pitati zbog èega to nismoprije napravili), otklanjamo kvar za 5minuta (!). Nakon deblokiranja motora,samopouzdanje opet raste te s buromu jedrima jurimo prema Kornatima…Dobro smo poèeli…

Dok Heli drži brod pod kontrolom,polako dolazimo k sebi i prikupljamoporazbacane stvari. I vrijeme se smiruje.Konaèno, evo nas na zadatku zbog ko-jega smo i pošli. Iskrcavamo se naprvom od kornatskih otoka, ObruèanuVelom (CI-349). Ovo je prvi puta da suradioamateri (s radiopostajom) na njemu.Fiberglasnim teleskopskim štapom (koji

sam koristio na prošlogodišnjoj ekspe-diciji, a nekada je bio dugaèak 9 metara)podižemo sredinu dvostrukoga dipola(za 20 i 40 metara), na najviših, 5 metaraod tla. Nema stabala. Tek neko niskosamoniklo raslinje koje odolijeva svimvremenskim (ne)uvjetima. Krajeve ante-ne podupiremo suhim naplavinama dabismo bili što udaljeniji od zemlje. Sradom poèinjem u 1245Z. Slijede vezes postajama: 9A6R, 9A2JG, 9A2GF,IZ0FVH, 9A5CY, IQ8BI, itd. Daleko odgradske vreve i zagaðenosti zraka ietera, rad u ovakvim uvjetima melem jeza dušu. Dok s Chrisom radim na otoku,primjeæujem da smo dobili goste. Brzigumenjak NP Kornati stao je uz "Kai",a Heli pokazuje elektronièku poštu dobi-venu od njihove uprave. Udaljavaju seuz pozdrav. Podižemo IOTA stijeg kaoznak raspoznavanja za sljedeæi puta.

Umorni, napuštamo Obruèan Veli tepored Sušice (CI-478) uplovljavamo usjevernu uvalu otoka Levrnake (CI-054).Za danas je dosta. Ipak, mi smo kontine-ntalci i bez obzira na našu ljubav premamoru i otocima, ovo nije naš ambijent.Pronalazimo prikladnu bovu (nije pro-blem, ipak nije sezona), a na njoj pišeKonoba "Levrnaka". Ne mirujemo, panakon objeda, s Chrisom, DL9CHR,iskrcavam dio opreme. Nigdje ni živeduše, samo jedan usamljeni objekt.Javljamo se vlasniku te lijepe konobe,Mladenu Ježini. Ovo mu je zadnji radnidan, sutra zatvara konobu i napušta otokdo sljedeæe godine. Èasti nas s vezomo njegovu bovu. Ubrzo pada mrak. DokChris radi na postaji, uvukao sam senedaleko od njega u vreæu za spavanje.Kada se svjetlo u konobi ugasilo u 22:00sata, nastupila je prava idila. Uz zvje-zdano nebo, najjaèe svjetlo bilo je onona vrhu jarbola naše jedrilice i Chrisovasvjetiljka na glavi. Dosta mi je bilo valja-nja, te sam uz monotoni zvuk njegoveHonde, pod vedrim nebom odmah zas-pao … Kopno je kopno.

Ujutro – predivan dan. Ni traga onomvremenu od juèer. Moral je iznenada

porastao. Dok Heli pripremadoruèak, Georg dolazi po mene.Dogovaramo sljedeæu akciju teodluèujemo prvo "aktivirati" otokSušicu (CI-478), koji je tu odmahispred uvale.

Svaki kornatski otok lijep je nasvoj naèin. Na Sušici ima dosta pri-kladnih mjesta za rad, a za to sunajzgodnije ravne ploèaste stijenena kojima se može postaviti i mališator. Taj dan smo, po prvi puta,"aktivirali" još i otoke Borovnik(CI-009) i Balun (CI-479), a noæproveli "na bovi" uvale Vrulje najužnoj strani otoka Kornata. I tadasu nas posjetili nadzornici Parka.Primijetivši IOTA stijeg, nisu namni prilazili veæ nas mahanjempozdravili s poveæe udaljenosti.

Ugoðaj koji se ne doživljava baš svakog kolovoza: dok se more spaja snebom, deèki rade s Gustca (CI-267) a otok Koritnjak (CI-345) zrcali se u vodi.

Pogodite da je Chris (DL9CHR) nakon ovog pokušaja napuštanjaBabuljaša Malog (CI-618) završio u moru? Desno, Georg, DL1GEO,

strpljivo èeka. Brod je u pozadini.

IOCA

U utorak, 10. listopada, po mirnomemoru rano smo isplovili. Taj dan "pali su"po prvi puta otoci Bisaga (CI-616), Bisa-gica (CI-617), i Babuljaš Mali (CI-618), aspokoj smo trebali naæi u uvali Lopaticana Kornatu. No, na naše razoèarenje,iako su na peljaru ucrtane, bova nije bilo,te smo noæ proveli samo "na sidru". Helije preuzeo odgovornost, te se nekolikoputa po noæi ustajao da provjeri gdje senalazimo!

Pretpostavljam da vam opis aktivno-sti sa sljedeæih otoka ne bi bio zanimljiv.Kako smo veæ drugoga dana uhvatili ruti-nu, te su sve radnje obavljane kao imnogo puta prije toga, problema nijebilo. Ipak, do sada je 100 otoka "pod"nekima od nas!

Najjužniji otok do kojega smo došlibio je Lavsa (CI-053), i to 12. listopada

u veèernjim satima.Nažalost, iako smose iskrcali na zapa-dnu stranu uvale, tepostavili antenu, otoknismo "aktivirali".Akumulator je bio toli-ko prazan da je biobeskoristan. Odmorje bio važniji. Ujutro,zadnjeg dana našihotoènih aktivnosti ivrijeme se pogoršalo.Po oblaènome vre-menu, pošli smo istimputem kojim smodoplovili. Tijekomplovidbe punili smoakumulator s Chris-ovom Hondom, jer seon pokazao pouzda-

nijim i praktiènijim nego agregat. Takoosvježen akumulator, omoguæio nam jeda u povratku radimo sa Sestrica Velih(CI-103) i Malih (CI-621) te lanterneBalabre Male (CI-389), koju smo propu-stili na poèetku.

Boraveæi na spomenutom podruèju od7. do 14. listopada, jedrilicom Bavaria36, pod imenom "Kai", posjetili smo 21otok, a s radijskom postajom radili s njih20, ukljuèujuæi i otoke Sestrica Vela iMala, koji pripadaju Parku prirodeTelašèica. Naša radioamaterska ekipa"aktivirala" je sljedeæe otoke: BabuljašMali i Veli, Balabra Mala, Balun, Bisaga,Bisagica, Borovnik, Gustac, Koritnjak,Kornat, Levrnaka, Obruèan Veli, PanitulaMala i Vela, Rašip Mali i Veli, Rašipiæ,Sestrica Mala i Vela te otok Sušicu.Na njih 17 po prvi puta stupila je radio-

amaterska noga, što su s radošæudoèekali brojni "lovci" na naše otoke.

Ovom prigodom održano je više od3 000 radioveza s postajama iz cijelogasvijeta, koristeæi pri tome ureðaje malesnage (100 W), jednostavne žièaneantene, a kao izvore napajanja akumu-latore i mali agregat (300 W). Ne trebazaboraviti da smo se sami skrbili oprehrani, pripremajuæi obroke na plovilu.

Gosti iz Njemaèke izuzetno su zado-voljni s viðenim i postignutim. Bilo jevremena i za kupanje po predivnomvremenu u izuzetno èistome moru. Uvje-ren sam da to nikada neæe zaboraviti.Obeæali su da æe sa svojim iskustvimaupoznati svoje prijatelje, a u jednom odnajuglednijih njemaèkih radioamaterskihèasopisa objaviti prigodni èlanak. A kadaje rijeè o ljepotama naših otoka, naposeKornata, ponovimo još jednom izrekukojom je veliki George Bernard Shawopisao ove bisere našega Jadrana:"Posljednjeg dana Stvaranja Bog jepoželio okruniti svoje djelo i stvorio jeKornate od suza, zvijezda i daha".

Ove godine nas "èekaju" ostali korna-tski otoci. Od Lavse do Kurbe Vele imaih pregršt… Dovoljno za nekoliko ekspe-dicija.

Èlanovi IOCA Grupe zahvalni suNacionalnom parku Kornati na pomoæii ukazanom povjerenju. Takoðer, velikohvala i Parku prirode Telašèica i tvrtkiPlovput (plovno podruèje Zadar), narazumijevanju i potpori u ostvarenjuove izuzetno uspješne radioamaterskeakcije.

Ljepota Kornata i jeste u njihovoj divljini. Ovdje mogu ostati samo ovce iradioamateri… Emir, 9A6AA, tijekom rada s veæeg od dva

Babuljaša (CI-619).

IOCA


Nakon Balearskog otoèja u 2006. skojeg smo ostvarili nešto preko

2 000 veza u 29 sati aktivnosti (od èega1 600 u Russian DX Contestu) i osvojilitrofej za najbolju od 20-ak ekspedicija utom natjecanju i jednog nezaboravnogiskustva, logièno je bilo da se u Radio-klubu Pazin odluèimo za novu ekspedi-ciju. Odabir lokacije je ovog puta najvišeovisio o pregledu DXCC zemalja koje sudosada bile aktivne u navedenom natje-canju. Iz Lihtenštajna, male kneževinelocirane izmeðu Švicarske i Austrijeokružene Alpama sa svih strana, nitkootkako postoji to natjecanje nije bioaktivan. S obzirom na blizinu lokacijezakljuèak se sam istog trena nametnuo –idemo! Termin, jednako kao i lani, treæivikend u ožujku. Ove godine od 15. do19. ožujka (od èetvrtka do ponedjeljka).

Lihtenštajn

vikendice za iznajmlji-vanje, tzv. Chalet.Tu prednjaèi ChaletBarsula te ChaletWanni, u kojoj smo mibili smješteni. Iako jestandard u toj zemljijedan od najviših usvijetu, najam kuæiceje bio èak i za našeuvjete smiješno malen.Potpuno namještenakuæica, s gotovo svimšto netko može zami-sliti i u svom domu,naravno u alpskomstilu, koštala nas jesvega 35 eura podanu, a u kuæici bezproblema može bora-viti 6 osoba. Ipak, da ne bismo samotako prošli na lišo kupovali smo nami-rnice po izuzetno visokim cijenama:3 štruce kruha – 50 kn, kila govedine –200 kn. No, kvaliteta je takoðer visoka.Za tu cijenu pojest æete vjerojatnonajbolji komad kruha, a o mesu da neprièamo. Uz dobar apetit na svježemzraku, pravo mjesto za vrhunski odmor,a državica je potpuno u tom duhu – streskod njih kao da ne postoji, samo mir,tišina, radioamateri i divljina.

PripremeEkipa je ove godine mrvicu izmije-

njena. Zahvaljujemo Damiru (9A3R) zasve što je uèinio, a odluka je njegovada ove godine neæe iæi. Zamjena se ipakvrlo brzo našla u liku i djelu Dragana(9A2SX). Ostatak ekipe, Igor (9A3AXX),Marko (9A8MM) i moja malenkost(9A6XX) su bili više nego od akcije zanovu avanturu. Smislila se i nova strate-gija s kojom smo "pucali" na više vezanego prethodne godine. Htjeli smo maloojaèati naš signal, posebice na foniji, ai na višim bandovima, te dipole zaniže bandove dignuti što više od zemlje(s obzirom na to da ovog puta nismo bilina vrhu apartmanske zgrade). Odluèilismo se na kompletan Spiderbeamkomplet – Spiderbeam za 20, 15 i 10 m,stup od 9,5 metara i 12-metarski fiber-glass štap za postavljanje dipola za 40 i80 m. Ove godine smo htjeli i jedno malopojaèalo, što laganije i što manje kojebi nam omoguæilo i nešto veza na foniji,što se pokazalo kao neophodno radeæiiz Alpa. Hvala Mati, 9A4M, za tu velikuuslugu. Tijekom planiranja (na samom

poèetku godine) saznali smo i da æe uistom terminu, tek kilometar dalje od nas,raditi i jedna njemaèka ekipa. To nas nebi toliko iznenadilo da se nije radilo onašim dragim mladim kolegama s kojimase družimo svake godine na WWYCsusretima. Za smetnje se nismo previšezabrinjavali, što se pokazalo apsolutnotoèno, a od silne aktivnosti trebalo sepotruditi pronaæi Nijemce na bandu, aobje ekipe bile su oduševljene što æeimati dobre susjede. Planiranje se nasta-vilo. Kupili smo Spiderbeam komplet, azbog obveza uspjeli smo ga sastaviti tekpar dana prije polaska. Sreæom, Spider-beam je vrlo lagan za sastavljanje i unaèelu namijenjen radu iz portabla. Svielementi su do dužine 1,20 metara,odlièno za zrakoplovni i prijevoz u prtlja-žniku, od antene do stupova i štapa. Odostale opreme koristili smo TS440S,FT857D i TR2600E za vezu s DL timom.Sve to, naša osobna prtljaga spremnaza zimske uvjete, podosta hrana i piæa,stalo je u prtljažnik Audia A4.

Putovanje i postavljanje opremeNa putovanje u 750 km udaljeni Lihten-

štajn krenuli smo 15. ožujka u 6 ujutro.Ruta je bila Pazin – Venecija – Milano –Vaduz, uglavnom autocesta, a sreæa jebila da nismo zapeli u inaèe opakimgužvama Venecije i Milana. Trebalo jepo putu još nekoliko stvari obaviti pa suprognoze odliènog online servisa za pla-niranje putovanja www.viamichelin.co.uko 9 satnom putovanju premašene za 3sata. U povratku je pak procjena bilaapsolutno toèna. U 18 sati dolazimo donašeg domaæina i nekako se uspijevamo

KV

Radioklub PazinEkspedicija u Lihtenštajn 2007.

Piše: Hrvoje Horvat, 9A6XX

Furstentum Liechtenstein – kneževinaLihtenštajn. Iako zasebna država, naj-više ovisi o državi s kojom dijeli najvišegranice, Švicarskom. Površine tek 160km2, 20-ak km u dužinu i 10-ak u širinu,s nešto više od 34 000 stanovnika, jednaje od najmanjih državica u Europi.Službeni jezik je njemaèki, a iako smooèekivali da nitko ne zna engleski,zapravo svi njime vrlo dobro barataju,osim našeg domaæina. Uvjeti za aktiva-ciju iz Lihtenštajna su vrhunski, a domaæiradioamateri su više nego otvoreniprema svim stranicama koji dolaze.Radioamateri koji dolaze u ovu državuuglavnom koriste male, nekad pastirskekolibe, danas vrlo lijepo ureðene kuæice/

Chalet Wanni – antenski sustav ispred kuæe


sporazumjeti. Oduševljenju nije bilo krajakada smo vidjeli kakvu kuæicu i lokacijusmo dobili. Slijedi posjeta susjednomtimu, zdravica za dobrodošlicu i uživanjeu planinskom ambijentu, te èekanjepetka za veliku akciju postavljanja.

Petak – jutro za pamæenje, sunce, idilau planinama, lagano pijemo kavicu ulokalnoj gostionici i bez stresa kreæemona posao. U podne je Spiderbeam nasvome mjestu, još nekoliko dizanja ispuštanja i on radi. Radimo i mi prveveze, sami Amerikanci na 20 m. Ostatkasvijeta kao da nema – ipak je u SADsmjeru dolina i to radiodlièno. Ipak, imamo sitnihproblema s upadanjemRF-a u naš CW kabel, ališto se može, ferita nigdje niza kruh, a smetnje i nisutako strašne. Bitno da može-mo normalno sve logirati.Slijedi ruèak na terasi skaminom i dizanje dipola.Tu smo oèekivali najmanjeproblema, a na kraju smoproveli sate do mraka da bisve bilo baš kao što smoželjeli. Uspjeli smo slomitifiberglass štap, pa smo nakraju umjesto 12 metaraimali 10-metarski, ali nauèilismo i neke nama novetehnike dizanja istih – verti-kalno izvlaèenje. Htjeli smostaviti dipole na sam vrh, apokazalo se da su dipoli iRG-8 bili jednostavno pre-više za njega. Ipak, na kraju smo biliuporniji i pobijedili s vrhom (iako je istibio 2 metra niže). Treba ga puno uvjera-vati s obzirom da se dvaput izvlaèenjemsrušio nazad kao kula od karata.

Zagrijavanje za natjecanjeSjedamo za ureðaje i poèinjemo rad

na donjim bandovima. Pile-up koji sebrzo stvorio na trenutke je bio tako jak(uz hrpu jakih signala) da je usporavaoQSO rate umjesto obrnuto. Bili smooduševljeni. Par sati rada uveèer, brzosmo došli do 600 veza i u miru otišli na

spavanje. Slijedi maloranije buðenje i još2-3 sata pile-upovana 7 MHz sa 172QSO satom na tele-grafiji. Èovjek sezapita što ima tolikoatraktivno u tomLihtenštajnu, ali oèitosvaka malo èudnijaaktivacija nosi takvureakciju. U malo višeod 6 sati eto nas na1 000 veza i odluèi-mo prièekati poèetaknatjecanja uz odliènujutarnju kavu u našojveæ tradicionalnojgostionici.

Oèekivanja pred natjecanje velika – pavaljda æemo doæi do 2 000 veza. Kadsmo na Balearima uspjeli sa 100 W, idoduše 2 ureðaja, do 1 600 ovo bi tre-balo biti maèji kašalj.

Ruski DX ContestAkcija poèinje – 14 MHz, prva veza

VE2XAA, zatim slijedi još nekoliko Ameri-kanaca, Rusa nigdje. Pola sata, 25 veza,redom Amerikanci, slabi rate. TražimoNijemce, oni u prvih pola sata imaju 8veza na 14 MHz s dosta veæom snagom.Muèimo se još neko vrijeme na 14 MHz,

ipak, to je i pitanje množitelja. Rate sedrži na nevjerojatno niskih 40 veza posatu i tako sat, dva, kreæemo na 7 MHz.Ide puno bolje, ali ništa spektakularno.Nikako da krene, pa valjda æe kad padnemrak. I stvarno, krenulo na bolje, no prvih12 sati završavamo s malo više od 500veza. Ni sami ne možemo vjerovati.Onda poèinje "program" Amerikanci.Na 40 i 80 m grme. Radimo ih koliko iRusa, a lakše je bilo odraditi zapadnuobalu SAD-a nego ponekog UA9.Najbolji trenutak natjecanja dolazi u 4ujutro kad nas na 3,5 MHz SSB prona-

laze naše novopeèene snage, koje suprovele 23 sata u natjecanju i ostvarili,možda nekima malih veza, ali za njih 260oduševljavajuæih veza. Do jutra zahva-ljujuæi DXevima sa zapada dolazimona 950 veza. Opet slijede "muke po20 metara". Rusi grme, a mi nikako doveze – 500 W i Spiderbeam, nemoguæe,ali tako je. Muèimo se i na 15 m s parveza, a uspijevamo odraditi i DL na28 MHz. 2 sata prije kraja prešli smo1 000 veza, a onda novi šok. Pojaèaloostavlja "dušu" i ostajemo na 100 W.Nakon silne euforije, pomalo smo poti-šteni – 22 sata – 1 000 veza. Odluèujemose na spremanje opreme i provoðenjepopodneva u planinama. Ukupno 160-akRusa u ruskom natjecanju, jednako tolikoi Amerikanaca, a skoro još toliko Nije-maca. Ni njemaèki tim nije prošao bolje.2 000 veza u 24 sata na svim bandovimai sa dva ureðaja i puno veæom snagom.

Završetak i impresijeNa kraju ponovno 2 000 veza za otpri-

like 29 sati aktivnosti. Predivna priroda,opušteni ljudi, prelijepo vrijeme i za krajodlièno druženje s ekipom iz Njemaèke.Naši susjedi su, iako kompletne opreme,bili èak i više razoèarani. Kombi i autoopreme, a rezultat izvan oèekivanja. To jetaj Lihtenštajn u ruskom natjecanju – nijeloše, ali veæ se raspravlja da iduæi put

idemo južno i opet premamoru, ali sigurno æe biti iplanina u igri. Lihtenštajn nastoliko šarmira i daje dovoljnorazloga da ostanemo jošjedan dan i obavimo jednorazgledavanje okolice. Ipak,dolazi snijeg i odluèujemo sena planirani povratak u pone-djeljak. To je bila pametnaodluka, jer je veæ u utoraknaša lokacija bila zatrpanasnijegom. U ponedjeljak uju-tro slijedi razgledavanje gla-vnog grada Vaduza, a samonjima poznati kršæanski pra-znik uvjerava nas koliko jeovo opuštena zona. Nemazabrane rada praznicima,nema zabrane pušenja uobjektima… Izgleda da nekestvari ovise o kulturi, ali i ofinancijskoj stabilnosti. VidjetiŠkodu ili neki daleko istoèni

auto predstavlja èudo.Trošak ekspedicije je na kraju ipak do-

bro ispod oèekivanja. Manje od 1 500 knpo osobi za 5 oduševljavajuæih dana, anismo ni previše štedjeli. U cijenu je osimputovanja, smještaja i hrane uraèunato inešto tehnièke potrošne robe.

Cijela ekipa se nada da æe i iduæegodine na još jedno nezaboravno puto-vanje, te da æe ovakve aktivnosti postatitradicija.

KV

Igor, 9A3AXX, i Dragan, 9A2SX, u RDXC 2007.

Marko, 9A8MM, Igor, 9A3AXX, Dragan, 9A2SX, Hrle, 9A6XX

- p r o v j e r i t i -


Pretpostavljam davam nije promakla

aktivnost postaje koja jepod oznakom 1A4Aradila od 2. do 8. sijeènja2007. godine. KorisniciInterneta brzo su otkrilišto se krije iza zanimlji-vog sricanja (spelanja)toga znaka, tj., "1 Aid 4Africa" ("Prva pomoæ zaAfriku"). Rijeè je o uklju-èivanju radioamaterskezajednice u projekt kojije pokrenuo MalteškiRed (Sovereign MilitaryOrder Of Malta) kako biprikupio sredstava zaizgradnju srednje školeza uèenice u južnosuda-nskome gradu Rumbeku(Rumbek Project). Podržavajuæi tu akci-ju, talijanski radioamateri su zatražiliposebnu pozivnu oznaku, dajuæi nammoguænost da odradimo taj rijetki entitet,ali i da pomognemo u ostvarenju gla-vnoga cilja. Svi oni koji æe pri izravnomtraženju QSL kartice za održanu vezu,priložiti malo više nego što je dostatnoza povrat pisma s tom karticom, ukljuèitæe se u spomenuti projekt kao diopomoæi za oživljavanje siromašnih kra-jeva Južnog Sudana. Kako smo saznali,akcija se veæ ostvaruje i to u suradnjiMalteškog Reda i talijanske vlade.Rijeè je o krajevima prema kojimanajsiromašniji europski dijelovi izgledajukao raj na Zemlji i gdje je smrt tek jedan

od svakodnevnih dogaðaja. Dugoroènogledajuæi, tu se napredak može temeljitisamo na obrazovanju domaæeg puèa-nstva pa se na izgradnju škole gleda kaona jedan od uzvišenih i teško ostvarivihciljeva. Kao i uvijek, radioamateri su dalisvoj obol i pokazali da se na njih uvijekmože raèunati. Ukljuèili su se u aktuali-ziranje još jedna potresne prièe, koja æe

nas bar na trenutak zaustaviti te pri-morati da razmislimo o suprotnostimanašega života, o bijedi i ljepoti našestvarnosti.

Radioamateri u akcijiU akciju je izravno bilo ukljuèeno

nekoliko talijanskih operatora: Giorgio,IZ4AKS, Massimo, IZ4DPV, Fabio,I4UFH, Gabriele, IK4UPB i Luca,IW0DJB (HV5PUL). Za ovu prigoduispred jednog od objekata gdje je Redsmješten, postavljena su tri kombija ukojem se nalazila najsuvremenija radio-amaterska oprema. Vertikalne, žièane iusmjerene antene pokrile su okolnopodruèje, što je bio temelj njihove poja-èana aktivnosti. Iako na prvi pogled sveizgleda idealno, samo onaj tko je radio utakvim uvjetima svjestan je upitnosti"komfora" koji je bio na raspolaganju.Ne samo zbog karaktera same institu-cije, veæ i zbog ogranièenog prostorakojim Red na tome mjestu raspolaže,možemo pretpostaviti da je i to jedan odrazloga što je cijela "ekspedicija" trajalasamo tjedan dana.

S radioamaterskog motrišta ovaaktivnost bila je posebno zanimljiva jersu deèki radili na svim opsezima i svimvrstama rada. Mnogi od nas imaju tajentitet odraðen i prije, i to preko dosa-dašnjih sporadiènih aktivnosti postaje1A0KM. Ipak, nama je na ruku išla ièinjenica da se radilo iz jednog drugogod dva objekta s kojima Red raspolažeu Rimu, s kojega je postaja 1A4A moglaraditi i na svim opsezima, a posebno sutrebali bili zanimljivi oni gornji, 6 m i 2 m.Prema podacima iz prošlih godina, tazemlja (1A) nalazi se na samome vrhunajtraženijih europskih entiteta (most

wanted European entities).Prema istraživanjima 425DXNews-a, po traženosti u radioa-materskim krugovima SovereignMilitary Order Of Malta odmahje iza Mounth Athos-a (SY), tj.,oni su na prvom i drugom mje-stu. Vezu s tim entitetom podje-dnako su priželjkivali ne samoeuropski, nego i radioamateris ostalih kontinenata. Premaglasovanju objavljenome uradioamaterskom èasopisu DXMagazine, ovaj entitet nalazio seu prošloj godini po traženosti navisokom 28 mjestu u konkure-nciji sveukupnih radioamater-skih zemalja.

Rekli smo da je to bila dobraprilika da se predmetak 1Aodradi na više opsega. Iako to

nije presudno, jer nije rijeè o natjecanju,evo primjera koji zorno prikazujeaktivnosti postaje 1A4A ali i uspješnograda i potrage za tom postajom na neko-liko frekvencijskih podruèja, raznimvrstama rada, od strane jednog od našihoperatora (rezultati dobiveni pretraži-vanjem na www.centuplo.it/logonline/inputlog.asp):

call band mode9A6R 10 CW9A6R 160 SSB9A6R 2 SSB9A6R 30 CW9A6R 40 SSB9A6R 80 CW9A6R 80 RTTY9A6R 80 SSB

Hrvatske postaje (njih 128) održale suukupno 312 radioveza, što èini 1% svihveza koji se nalaze u logu 1A4A. Odnaših prednjaèe Mark, 9A8A, Zlatko,9A4A i Renny, 9A6R. Frekvencijskiopseg na kojemu su naši održali najviševeza uvjetovan je malom udaljenošæuizmeðu 1A i 9A, pa su najbrojnije vezeodržane upravo na 40 i 80 metara. No,nisu izostale veze na 144 MHz!

Tijekom pripremanja ovoga prilogastupili smo u kontakt s voðom ekipe:Giorgiom, IZ4AKS. Njegovom ljubazno-šæu dobili smo pregršt fotografija s oveekspedicije i gore navedene statistièkepreglede (s dopuštenjem za objavljiva-nje). Bilo mu je drago da i hrvatskiradioamaterski èasopis objavi kratkuprièu o njihovoj humanitarnoj akciji, sagle-davajuæi je sa svih kutova. Obradovaose kada je saznao da æe naši èitateljidobiti i temeljne podatke o postojanju iradu Malteškog reda. Na kraju je rekao

1A4A – humanost kroz radiovalovePiše: Emir Mahmutoviæ, 9A6AA

Prije akcije One Aid Fo(u)r Africa, operatori suboravili u Sudanu te snimili ovu predivnu fotografiju:

djevojèica iz Rumbeka

Jedan od tri radioamaterska kombija iz kojih se radilo, smještenneposredno ispred objekta Suverenoga malteškog reda u Rimu

KV


da bi rado posjetio Hrvatsku i to tijekomnekog od naših okupljanja. ZagrebaèkiRadioFest na Jarunu nameæe se sampo sebi…

Ako veæ niste zatražili QSL-ku, možeteto uèiniti preko Massima, IZ4DPV(Massimo Cortesi, P.O.Box 24, 47100FORLI' CENTRO (FC), ITALY).

Zavirite li na ARLL-ovu DXCC listu,primijetit æete da je kod predmetka1A (SMOM) dodana opaska unofficialprefix. Zamoljen da prokomentira statusovog entiteta i njegovoga neslužbenogpredmetka, Bill Moore, NC1L, DXCCBranch Manager odgovorio mi je: ITUdodjeljuje predmetke stvarnim drža-vama, ali su u DXCC tijekom godinadodavani na listu drugi entiteti koji raznevrste statusa. Tako da ITU ne možedodijeliti predmetak SMOM, Spratly isliènim entitetima.

Što znamo o Malteškom redu?Izgleda, vrlo malo. Ipak, uvjeren sam

da su naši operatori bolje obaviješteniod onih koji su tijekom veza s postajom1A4A pitali: da li stvarno radite s Malte?Nemalo su se iznenadili kada im je nije-èno odgovoreno, te pojašnjeno da jepostaja aktivna iz Rima. Naime, Malteškired uživa pravo eksteritorijalnosti, a zasvoje aktivnosti koristi dvije lokacije uglavnome talijanskom gradu, a one suizvan jurisdikcije Republike Italije(Palazzo di Malta u Via dei Condotti(br. 68) i Villa Malta sull'Aventino), alinema pravni autonomni autoritet nad

nekim teritorijem. Tko suzapravo njegovi pripa-dnici?

Malteški red ili punimimenom Suverenimalteški viteški redhospitalaca sv. Ivanaod Jeruzalema, Rodosai Malte (The SovereignMilitary HospitallerOrder of St. John ofJerusalem of Rhodesand Malta – SMOM),vrhovni je vojni redutemeljen oko 1050.godine, kao najstarijireligiozni katolièki red.Red je dobio papinsko

odobrenje 1113., a ubrzo se ukljuèio uvojne aktivnosti, pomažuæi u obranikršæanskih hodoèasnika u Svetu Zemljuod islamskih napadaèa. Red je brzorastao, dobivao zemlju i poprimaoviteško obilježje postavljajuæi vitezovei naoružane narednike u svojoj orga-nizaciji. Svi njegovi èlanovi bili suredovnici, a polagali su tri tradicionalnaredovnièka zavjeta: siromaštvo, poslu-šnost, èistoæu. Ne ulazeæi u dubljupovijesnu rašèlambu vezanu uz njegovodjelovanje, recimo da je nakon križarskihratova, Red dobio u posjedgrèki otok Rodos, gdje jeosnovao neovisnu državu.Pod turskim pritiskommorali su ga napustiti, tesu 1530. godine prešli naMaltu, koju su i obraniliod Turaka. Znate li koji jeglavni grad Malte? Nara-vno, Valletta. Utemeljio gaje Jean Parisot de laValette, Veliki majstorReda, 1566. godine, aVitezovi su tu ostali još230 godina! Ono što nijeuspjelo Turcima, uspjelo jeNapoleonu: u pohodu naEgipat, osvojio je Maltu(1798. godine), a pripa-dnici Malteškog Reda prelaze u Rim.

Nakon niza spletki kojima im se oduzi-mala moæ, Vitezovi su 1834. uspostavilisvoj stožer u Rimu. Prije par godinaobilježili su 900 godina postojanja, a

njegovi èlanovi i danasdjeluju pod motomObrana vjere i pomoænapaæenima (TuitioFidei et ObsequiumPauperum).

Malteški Red imamnoge atribute kojiodreðuju meðunaro-dnopravni subjektivitetsvakog entiteta, patemeljem toga imajudiplomatske odnoseèak s 96 zemalja, testalne promatraèe u

mnogim meðunarodnim tijelima i institu-cijama, pa tako i u Ujedinjenim narodi-ma. Važno je spomenuti da pripadniciMalteškog reda imaju svoju putovnicu,poštanske marke, novac, javne institu-cije i njihovo je djelovanje potkrijepljenoneovisnim pravnicima... Vidite li u Rimuautomobil s registarskim ploèicama nakojima piše SMOM (npr., 11), sjetite seovoga priloga… Èlanovi Malteškog redadanas su nazoèni u više od 120 zemalja

i ukljuèeni u humanitarnu pomoæ, aosobito skrbe za bolesne i to kroz djelo-vanje 12 tisuæa èlanova, 80 tisuæadragovoljaca te 11 tisuæa lijeènika imedicinskog osoblja. Diplomatsko pred-stavništvo Suverenoga viteškog malte-škog reda u Hrvatskoj, nalazi se uZagrebu, Becièeve stube 1.

I dok neki tvrde da je SMOM najma-nja zemlja na svijetu, èak manja i odVatikana, on je, kao neovisan entitetsamosvjestan vlastite suverenosti (prijenekoliko stoljeæa kao država, a sadaviše ne), religijska i politièka organiza-cija bez državnog teritorija, ali sposobnada izvršava meðunarodne pravne akte uodnosima s drugim subjektima meðu-narodnog prava. Sve ovo navedeno èiniovaj Red neobiènim i zanimljivim. Zarne?

KV

Prigodna QSL-ka

Voða ekipe 1A4A, Giorgio, IZ4AKS.Hvala mu na ustupljenim materijalima.

Pošta Malteškog reda (Poste magistrali) izdala jeovu marku povodom sporazuma (priznanja) s poš-tom Republike Hrvatske, 6. srpnja 1994. Vrijednost

marke iznosi 5 škuda. Izdavanje vlastitih poštan-skih maraka, koje na filatelistièkom tržištu imajuzavidno mjesto, samo je jedan od obilježja suv-

erenosti Reda.


(i meðunarodni plasaman u natjecanjuMarconi Memorial)

Jedan operatorMMC 9A % Ispr. Oduz. ODX ODX Snagamj. mj. Pozivna oznaka QTH loc. Rezultat - bod. veza veza poz. oznaka lokator (W)

28. 1. 9A2VR JN95FQ 62 916 4,78 157 -6 DK0BN JO39VX 600127. 2. 9A4QV JN75BB 26 009 9,12 74 -5 DK0BN JN39VX 350385. 3. 9A5YY JN75WT 1 358 0 12 -0 IK5ZWU/6 JN63GN 50

U plasmanu Marconi memoriala u ovoj kategoriji nalazi se ukupno 416 postaja.

Više operatoraMMC 9A % Ispr. Oduz. ODX ODX Snagamj. mj. Pozivna oznaka QTH loc. Rezultat - bod. veza veza poz. oznaka lokator (W)

5. 1. 9A5Y JN85PO 152 458 1,67 346 -6 DK3EE JO41GU 1 00011. 2. 9A2L JN86HF 128 528 9,24 320 -27 DL0KM JO31BC 1 00031. 3. 9A1W JN75ST 90 059 3,54 252 -10 IT9VDQ JM68QC 75048. 4. 9A1O JN95IT 67 952 8,32 175 -13 DR2X JO40QL 300

110. 5. 9A6V JN74OC 9 968 17,81 31 -5 DL0STO JO40XL 300U plasmanu Marconi memoriala u ovoj kategoriji nalazi se ukupno 125 postaja.

Operatori na postajama sa više operatora:9A1O: N. D.,9A1W: 9A2HM, 9A2MI, 9A5ASZ,9A2L: 9A2AE, 9A2AY, 9A2VJ, 9A3AG, Tom,9A5Y: 9A3LG, 9A3NM, 9A5CM,9A6V: 9A6CM, 9A4BO.

Rezultate izradioŽeljko Dražiæ-Karaliæ, 9A4FW

HRS-ov UKV menadžer

9A CW VHF natjecanje 2006.

Rezultati UKV natjecanja

Kategorija: 144 MHz, A – jedan operator, sve vrsta radaMj. Poz. oznaka Bodovi QSO Lokator ASL ODX QRB Snaga Antena1. 9A2KK 39 923 161 JN85OV 260 IQ1VM/1 704 300 W 4 × 17-el. F9FT2. 9A4VM 28 122 113 JN85FS 124 IQ1VM/1 646 200 W 8 × 13-el. DL7KM3. 9A5AB 19 796 118 JN75TT 640 OM3VSZ 519 100 W 14-el. Long Yagi4. 9A2EA 10 529 93 JN76WA 240 I0UGB 483 50 W 16-el. F9FT5. 9A2GB 8 992 67 JN75UT 142 OM3VSZ 514 50 W 13-el. Yagi6. 9A7PJT 7 454 27 JN83EN 450 IN3TLJ/3 475 80 W 4-el. DL6WU7. 9A4TT 6 873 74 JN85KV 130 OK2OAS 414 100 W CT 2 MAX8. 9A3UJ 4 553 55 JN85JL 126 S57SIR 181 10 W DL6WU9. 9A6NIK 3 620 50 JN85KV 130 S50L 194 50 W 12-el. Yagi

10. 9A7KWS 2 616 33 JN95CN 1 268 9A5AC 215 10 W 7-el. Yagi11. 9A3CY 2 543 36 JN85BT 128 OK2GTI 355 25 W 13-el. Tonna12. 9A2OM 2 200 22 JN95IN ? OK1OPT 644 ? W ?13. 9A2EY 1 476 30 JN85AT 150 9A1DL 181 5 W 2 × 9-el. F9FT14. 9A2MF 997 16 JN65SL 15 IQ0RI/6 227 25 W 5-el. Yagi

Kategorija: 144 MHz, B – više operatoraMj. Poz. oznaka Bodovi QSO Lokator ASL ODX QRB Snaga Antena1. 9A1C 19 876 99 JN75RM 318 DB6NT 606 700 W 4 × Yagi2. 9A6K 17 714 75 JN95IM 95 OK1OPT 647 200 W 15-el. DJ9BV3. 9A1W 15 933 94 JN75ST 804 OM3VSZ 524 80 W 4 × 10-el. DK7ZB + 154. 9A3B 15 301 76 JN95FQ 94 OK7ST 631 60 W 22-el. YU0B5. 9A6V 14 691 51 JN74OC 15 OK2KJT 626 750 W 4 × 11-el. FlexaY6. 9A6B 14 479 107 JN75VU 300 OK2TSV 489 100 W 9-el. Tonna7. 9A0C 12 540 97 JN75VS 260 OK1NOR 478 100 W Cuschraft 17B2 17.8. 9A1FBC 12 314 118 JN85OJ 654 OM3TZQ 366 100 W 7-el. Yagi9. 9A1CEQ 11 501 86 JN85ER 102 OK1OPT 531 70 W 9-el. DL6WU

10. 9A1K 8 128 84 JN85JL 213 OK2ULQ 476 25 W 2 × 15-el. DL6WU

POŽEGA 2007.Službeni rezultati UKV natjecanja Požega 2007.

UKV


11. 9A4U 5 479 64 JN85NK ? S57DC 151 50 W 9-el. DL6WU12. 9A1CFR 5 083 51 JN85BQ 102 OM3VSZ 500 25 W Fracaro Yagi 9-el.13. 9A1DAB 2 596 35 JN95BL 140 9A5AC 210 45 W GP14. 9A1CBK 1 765 22 JN86MB 125 9A1C 137 50 W 12-el. Yagi15. 9A1CBT 1 728 24 JN75XT 150 9A6K 216 15 W 16-el. F9FT

Kategorija: 144 MHz, C – jedan operator, samo FMMj. Poz. oznaka Bodovi QSO Lokator ASL ODX QRB Snaga Antena1. 9A5AC 13 119 119 JN75RS 860 YU7HI 348 50 W 4 × F9FT Tonna2. 9A1DL 11 945 105 JN95CF 265 S57SIR 295 50 W 2 × 11-el.3. 9A7GJV 11 354 122 JN85FV 120 YU1IO 358 50 W 22-el. YU0B4. 9A2UI 9 348 87 JN95FQ 94 S51DSW 286 45 W 2 × 7 ely5. 9A6KET 9 255 105 JN86BE ? 9A1DL 194 25 W 10-el. Yagi6. 9A1RC 7 194 93 JN85GQ 130 S59C 210 45 W 2 × 9-el. Delta loop7. 9A6NCC 6 885 83 JN85CT 170 YU1IO 374 50 W 13-el. Yagi8. 9A7KM 6 328 68 JN85NK 100 S56WZD 301 65 W 2 × 7-el. Yagi9. 9A5TJ 6 297 65 JN95JG 82 9A5AC 265 45 W 15-el. DL6WU

10. 9A1TZ 5 822 74 JN85LO 100 S56WZD 283 25 W 12-el. Yagi11. 9A7KJI 5 629 65 JN85OO 207 S57MP 181 ? W ?12. 9A3GJ 4 206 47 JN85QG 100 9A5AC 159 10 W Slim Jim13. 9A3AIA 3 891 48 JN85UH 150 9A5AC 182 25 W Slim Jim14. 9A7BWJ 3 071 39 JN95HN 95 9A1C 247 50 W 4 × 7-el. Yagi15. 9A1CPP 2 779 36 JN95HN 95 9A1C 247 50 W 2 × 9-el. Yagi16. 9A6DJX 2 398 41 JN95AE 92 9A5AC 211 15 W 2 × 6-el. Yagi17. 9A6LRY 2 266 29 JN95AD 92 9A5AC 213 15 W 2 × 6-el. Yagi18. 9A6KKD 2 111 29 JN85NK ? 9A5AC 135 10 W DIAMOND X 51019. 9A3BSP 2 097 29 JN95BL 140 9A5AC 210 45 W GP20. 9A3BBB 2 061 27 JN95BL 140 9A5AC 210 45 W GP21. 9A4PT 1 559 20 JN85UH 21 9A5AC 182 5 W Yagi22. 9A1AP 1 548 25 JN95CD 88 9A5AC 225 50 W GP23. 9A5ALC 1 007 18 JN95AD 92 9A5AC 213 30 W 6-el. Yagi24. 9A3QB 857 22 JN95HN ? 9A1CCU 125 ? W ?25. 9A6IV 370 14 JN95AD 94 HG3X 107 5 W GP

Kategorija: 144 MHz, D – YLMj. Poz. oznaka Bodovi QSO Lokator ASL ODX QRB Snaga Antena1. 9A4DI 6 564 88 JN75XS 105 9A2UI 194 15 W Ringo R2. 9A3BKL 5 388 55 JN95CF 265 9A5AC 222 10 W 8-el. DL6WU3. 9A6IBU 4 726 60 JN85CU ? 9A7BWJ 190 50 W 11-el. Yagi4. 9A3BGN 3 004 41 JN85NK ? S59DPG 145 25 W Yagi5. 9A3ND 2 649 41 JN95FQ 94 9A5AC 233 50 W J-ot6. 9A7IMV 1 116 23 JN95HN 95 9A7GJV 172 50 W DL6WU 9-el. Yagi7. 9A7BRD 682 16 JN95HN ? 9A1FBC 112 ? W ?

Kategorija: 144 MHz, E – izvan 9A, sve vrsta radaMj. Poz. oznaka Bodovi QSO Lokator ASL ODX QRB Snaga Antena1. HG3X 20 395 112 JN96CC 620 OK1GZ 549 100 W DL6WU

Kategorija: 144 MHz, F – izvan 9A, samo FMMj. Poz. oznaka Bodovi QSO Lokator ASL ODX QRB Snaga Antena1. S57RWW 5 035 55 JN75DS 1 268 HG3X 305 10 W GP2. T92SNV 2 762 27 JN85AA 428 9A2UI 203 10 W Sigma 15003. T92RGV 2 559 26 JN85AA 428 9A1DL 171 10 W Sigma 15004. T92RDH 2 379 28 JN74VX 228 9A4P 154 10 W 9-el. DL6WU5. S57MP 2 300 31 JN76NI 480 9A1FBC 193 ? W ?6. T91BIH 1 582 20 JN74VX 228 9A6KET 137 10 W 9-el. DL6WU7. S53LL 593 7 JN86AO ? 9A1FBC 162 ? W ?

Kategorija: 144 MHz, G – organizatoriMj. Poz. oznaka Bodovi QSO Lokator ASL ODX QRB Snaga Antena1. 9A4P 25 304 134 JN85UG 400 OK7ST 649 200 W 4 × 17F9FT, 2 × 9 Delta loop

U UKV dijelu pristiglo je 70 natjecateljskih dnevnika u EDI formatu. Ako netko od klubova za Activity želi promijeniti kategoriju (iz "B" u"C"), uz uvjet da je radio samo FM vrstu rada, neka to dostavi u pismenoj formi na mail [email protected] do 10. travnja 2007. godine.

Rok za žalbe je 8 dana, odnosno do 10. travnja 2007., nakon èega æe rezultati biti proglašeni službenim.Informacije o mjestu i vremenu održavanja hamfesta bit æe naknadno objavljene na ovim stranicama. Nadamo se da æemo podjelu nagra-

da i hamfest moæi organizirati na istom mjestu kao i prošle godine.

Natjecateljska komisija 9A1BTU/9A4P

UKV


UKV

Kategorija: 144 MHz, A – jedan operator, sve vrste radaBodovi

Mj. Poz. oznaka +bonus Bodovi QSO Lokator ODX QRB Snaga Antena1. 9A2KK 39 189 34 689 143 JN85OV DO1MGN 741 ? W 4 × 17-el. F9FT2. 9A4VM 31 790 27 290 110 JN85FS DO1MGN 713 200 W 8 × 13-el. DL7KM3. 9A6JNJ 17 786 13 286 78 JN85HK OK7ST 604 35 W 9-el. DL6WU4. 9A5AB 13 889 9 389 73 JN75VV OK7ST 539 45 W 2 × 14-el.5. 9A2UB 11 860 7 360 50 JN86OB OK1KOK 446 25 W 16-el. Tonna6. 9A2GA 10 696 6 196 82 JN75WR OK1KJP 354 50 W 5+5 Yagi7. 9A2GB 10 681 7 681 52 JN75UT OK7ST 547 50 W 13-el. Yagi8. 9A2EA 10 093 5 593 69 JN76WA OK1KKI 361 ? W ?9. 9A3AMQ 8 095 3 595 50 JN75VW 9A3BKL 204 50 W Diamond

10. 9A9CC 7 309 2 809 42 JN85JL S57MP 159 25 W 2 × 15-el. DL6WU11. 9A6NIK 7 252 2 752 48 JN85KV 9A3BKL 127 50 W 12-el. Yagi12. 9A2EY 6 930 2 430 36 JN85AT 9A2UI 188 5 W 2 × 9-el. F9FT13. 9A5AZA 6 845 2 345 44 JN85MQ S51I 120 ? W ?14. 9A3CY 2 415 915 17 JN85BT 9A3GJ 108 10 W 13-el. Tonna

Kategorija: 144 MHz, B – više operatora, sve vrste rada (radioklubovi)Bodovi

Mj. Poz. oznaka +bonus Bodovi QSO Lokator ODX QRB Snaga Antena1. 9A1W 27 268 22 768 110 JN75ST DO1MGN 666 750 W 4 × 10-el. DK7ZB + 152. 9A4P 26 150 21 650 112 JN85UG OK7ST 649 200 W 4 × 17 F9FT, 2 × 9 Delta Loop3. 9A1C 21 350 16 850 71 JN75RM OK1KWF 562 700 W 4 × Yagi4. 9A3B 19 756 16 756 70 JN95FQ OK1MCS 633 60 W 22-el.YU0B5. 9A0C 18 750 14 250 97 JN75VS OK7ST 553 100 W Cuschraft 17B2 17.6. 9A1K 16 723 12 223 100 JN85JL DK2EA 649 25 W 2 × 15-el. DL6WU7. 9A1CCU 15 230 10 730 117 JN85LI T95NIL 209 50 W 8-el. Yagi8. 9A1CEQ 14 226 11 226 89 JN85ER OK7ST 568 25 W 9-el- DL6WU9. 9A1CFR 7 405 2 905 53 JN85BQ 9A3BKL 170 25 W 9-el. Francaro Yagi

11. 9A6B 6 964 2 464 41 JN75VU 9A6PAA 199 100 W 2 × 9-el. Delta Loop12. 9A1CSB 5 661 2 661 41 JN95AD 9A4DI 177 30 W 9-el. Yagi 9a4cw13. 9A1CTL 6 579 2 079 27 JN85NK S57MP 182 50 W 17-el. F9FT14. 9A1CBK 6 107 1 607 24 JN86MB 9A3BKL 130 50 W 12-el. Yagi

Kategorija: 144 MHz, C - jedan operator, samo FMBodovi

Mj. Poz. oznaka +bonus Bodovi QSO Lokator ODX QRB Snaga Antena1. 9A6PAA 17 114 12 614 102 JN95CG S57MP 264 50 W 2 × 11-el. DL6WU2. 9A3GJ 15 896 11 396 126 JN85QJ S57MP 201 45 W Ringo Renger + 12 el.3. 9A2UI 14 166 9 666 83 JN95FQ 9A1W 227 45 W 2 × 7 Ely4. 9A7KJI 10 785 6 285 80 JN85OO S57MP 178 50 W 2 × 10-el. Yagi5. 9A1TZ 10 146 5 646 79 JN85LO S56WGD 211 50 W 12-el. Yagi6. 9A1RC 10 588 6 088 94 JN85GQ 9A2UI 149 45 W 2 x 9-el. Delta Loop7. 9A6NCC 9 678 5 178 77 JN85CT YU7HI 292 50 W 13-el. Yagi8. 9A7KM 9 232 4 732 55 JN85NK S56WGD 228 65 W 2 × 7-el. Yagi9. 9A5TJ 9 200 4 700 49 JN95JG S51I 254 45 W 15-el. DL6WU

11. 9A4PT 8 179 3 679 43 JN85UH 9A1C 177 100 W 2 × 15-el.QD12. 9A6KKD 8 158 3 658 48 JN85NK S59DPG 145 10 W DIAMOND X 51013. 9A7IDC 8 144 3 644 62 JN85GT 9A2UI 149 50 W IC20114. 9A5AC 7 108 2 608 41 JN75UT 9A6PAA 204 50 W 2 × 9-el. F9FT15. 9A6IBT 7 066 2 566 36 JN85CU 9A2UI 175 50 W 9-el. Yagi16. 9A2QF 6 773 2 273 43 JN85BQ 9A6PAA 169 25 W 9-el. Fracaro Yagi17. 9A3AOP 6 667 2 167 41 JN85IV 9A3BKL 138 25 W GP18. 9A3PV 6 562 2 062 34 JN85FV 9A3BKL 155 50 W Ringo Renger19. 9A4MF 6 317 1 817 24 JN85NK S57MP 182 100 W 2 × 11-el. Yagi20. 9A6NGP 5 854 1 354 15 JN75UR 9A6PAA 201 50 W 3-el. Yagi22. 9A7KWS 5 839 2 839 38 JN95CN 9A1W 209 50 W 7-el. Yagi23. 9A3UJ 4 691 191 9 JN85JL 9A3GJ 46 10 W ?24. 9A6DJX 3 846 846 17 JN95AE 9A0C 187 15 W 2 × 6-el. Yagi25. 9A6NHS 2 099 599 10 JN85NK 9A5AB 115 25 W 9-el. DL6WU26. 9A1AP 553 553 15 JN95CD HG3X 106 ? W GP

Kategorija: 144 MHz, D (X)YL-ke, sve vrste radaBodovi

Mj. Poz. oznaka +bonus Bodovi QSO Lokator ODX QRB Snaga Antena1. 9A3BKL 14 224 9 724 84 JN95CF S57LP 236 ? W 2 × 11-el.2. 9A4DI 11 369 6 869 95 JN75XS 9A3B 194 10 W DIAMOND X510N3. 9A3BGN 9 928 5 428 67 JN85NK S59DPG 145 50 W DIAMOND X5104. 9A7GVA 9 781 5 281 66 JN85NK S57MP 182 100 W 2 × 11-el. Yagi5. 9A3AOS 6 753 2 253 43 JN85IV 9A3BKL 138 25 W GP6. 9A6IBU 9 548 5 048 72 JN85CU 9A2UI 175 50 W 11-el. Yagi7. 9A3ND 5 840 2 840 38 JN95FQ 9A1W 227 50 W J-ot

Službeni rezultati natjecanja Bljesak 2007.


Kategorija: 144 MHz, E1 – postaje izvan 9A, sve vrste radaBodovi

Mj. Poz. oznaka +bonus Bodovi QSO Lokator ODX QRB Snaga Antena1. HG3X 23 865 19 365 93 JN96CC DK2EA 664 100 W DL6WU2. S51I 11 376 6 876 57 JN86AM OM3TZ 294 90 W 2 × 15 ECO3. S52ST 5 199 2 199 24 JN75OV 9A3GJ 177 50 W GP X-200

Kategorija: 144 MHz, E2 – postaje izvan 9A, samo FMBodovi

Mj. Poz. oznaka +bonus Bodovi QSO Lokator ODX QRB Snaga Antena1. T92RKR 9 380 4880 43 JN74WT HG3X 232 100 W 7-el. Yagi2. S57MP 7 952 3452 24 JN76OJ 9A6PAA 264 25 W Diamond X510M3. T92RDH 3 859 859 10 JN74VX 9A1FBC 120 ? W ?4. T94XF 3 452 452 5 JN84VV 9A1RC 131 10 W Sigma 20005. S57RWW 19 19 3 JN75CP S51LD 9 15 W GP

Kategorija: Za sudjelovanje (više od 10 % grešaka)Bodovi

Mj. Poz. oznaka +bonus Bodovi QSO Lokator ODX QRB Snaga AntenaS T92RGV 8 693 4 193 40 JN85AA 9A5TJ 217 ? W ?S T92SNV 8 596 4 096 39 JN85AA 9A5TJ 217 ? W ?S T92RSR 8 292 3 792 34 JN74WT 9A2UI 224 50 W ?S T92RAU 8 183 3 683 34 JN74WT 9A2UI 224 50 W ?S T92ROP 6 710 2 210 21 JN74WT 9A2JI 214 ? W ?S T92OHA 6 710 2 210 21 JN74WT 9A2JI 214 ? W ?S T92RQU 6 599 2 099 21 JN74WT 9A6PAA 190 ? W ?S 9A7IMV 3 495 495 11 JN95HN 9A1FBC 112 50 W Slim JimS 9A6NEB 6 924 3 924 58 JN85KV T92RAU 143 100 W CT 2 MAXS 9A7JVB 3 280 280 7 JN95AD HG3X 107 5 W UV 200- COLLINEARES 9A3BSM 4 479 1 479 25 JN95AM 9A1W 197 50 W 4-el. YagiS 9A7PVM 6 583 2 083 38 JN85AU 9A6PAA 181 45 W Slim JimS 9A4TT 8 465 3 965 59 JN85KV T92RAU 143 100 W CT 2 MAXS 9A1CPP 3 696 696 17 JN95HN 9A1FBC 112 50 W 2 × 9-el. YagiS 9A1COE 4 108 1 108 23 JN95AD HG3X 107 50 W UV 200- COLLINEARES 9A4C 7 261 2 761 43 JN85LO S57LP 134 25 W 12-el. YagiS 9A3AL 6 604 2 104 38 JN75XT 9A3BKL 187 50 W 5/8 lam.S 9A3ACK 5 468 968 25 JN74WT T92RAU 120 25 W 9-el. DL6WU

Dodjelu diploma i pehara (hamfest) planiramo poèetkom svibnja 2007. u planinarskom domu Omanovac. O toènom datumu bit æeteobaviješteni na vrijeme.

UKV

Kategorija: 144 MHz, A – jedan operator, sve vrste radaMj. Poz. oznaka Bodovi+B Bodovi QSO Lokator ASL ODX QRB Snaga Antena1. 9A4VM 26 265 24 265 105 JN85FS 124 DK2EA 608 200 W 8 × 13-el. DL7KM2. 9A2YC 18 590 16 590 87 JN75XX 155 OK1MCS 499 100 W 2 × 7-el. Loop3. 9A4QV 14 421 12 421 38 JN75BB 254 OK1KKL 622 350 W 4-el. DK7ZB4. 9A5AB 11 344 9 344 80 JN75VV 100 OK1KKL 524 45 W 2 × 14-el.5. 9A6JNJ 9 626 7 626 52 JN85HK 98 OK1DIX 625 35 W 9-el. DL6WU6. 9A2GB 7 221 5 221 51 JN75UT 142 OK1NOR 474 25 W 1 × 13-el. Yagi7. 9A2GA 6 801 4 801 58 JN75WR 135 OK1NOR 482 50 W 5+5-el. Yagi8. 9A2EA 5 713 3 713 52 JN76WA 230 OE3GWC 204 50 W 16-el. F9FT9. 9A2UB 4 654 2 654 31 JN86OB 85 9A1C 148 25 W 16-el. Tonna

10. 9A8A 4 595 2 595 32 JN86EH ? 9A1DL 186 100 W 11-el. Yagi11. 9A3AL 3 174 1 174 33 JN75XT 120 9A3GJ 119 50 W 5/8 lam.+40 m coax 212. 9A7PJT 258 258 1 JN83EN 452 9A1W 258 5 W HB9CV

Kategorija: 144 MHz, B – više operatora, sve vrste radaMj. Poz. oznaka Bodovi+B Bodovi QSO Lokator ASL ODX QRB Snaga Antena1. 9A1W 24 013 22 013 112 JN75ST 804 DK2EA 567 750 W 15-el. Yagi2. 9A3B 17 525 15 525 60 JN95FQ 94 OK1MCS 633 60 W 22-el. YU0B3. 9A1CEQ 14 740 12 740 82 JN85ER 103 OK7ST 568 25 W 9-el. Yagi4. 9A1C 11 556 9 556 51 JN75RM 318 OK1MCS 530 700 W 4 × Yagi5. 9A1CFR 5 138 3 138 42 JN85BQ 1 OK7KDM 579 25 W FRACARO Yagi 11-el.

Službeni rezultati UKV natjecanja Vidovo 2007.


Kategorija: 144 MHz, C – samo FM, bez podjele na jednog ili više operatoraMj. Poz. oznaka Bodovi+B Bodovi QSO Lokator ASL ODX QRB Snaga Antena1. 9A3GJ 12 198 10 198 102 JN85QJ 900 S57RWW 243 45 W 12-el. Yagi2. 9A1DL 10 893 8 793 65 JN95CF 265 S50AL 245 ? W 2 × 11 DL6WU3. 9A7KM 8 730 6 730 61 JN85NK 100 S56WZD 301 65 W 2 × 7-el. Yagi4. 9A6LRY 8 308 6 308 44 JN95CF 265 S50AL 245 50 W 2 × 11-el. DL6WU5. 9A1TZ 8 290 6 290 68 JN85LO 100 S56WZD 326 25 W ?6. 9A4U 7 339 5 339 57 JN85NK 21 S57RWW 223 50 W 17-el. F9FT7. 9A6KKD 7 092 5 092 58 JN85NK 21 S50AL 158 10 W 9-el. DL6WU8. 9A1FBC 6 703 6 703 71 JN85OJ 654 S57RWW 231 100 W 7-el. Yagi9. 9A1RC 6 667 4 667 70 JN85GQ 130 S57RWW 175 45 W Delta loop 2 × 9-el.

10. 9A4MF 5 890 3 890 41 JN85NK 21 S50AL 158 100 W 11-el. Yagi11. 9A7KJI 5 798 3 798 45 JN85OO 207 S57RWW 227 ? W ?12. 9A6NCC 5 679 3 679 59 JN85CT 180 YU7HI 292 50 W 13-el. Yagi13. 9A2W 5 576 3 576 59 JN85AU 200 9A1DL 182 50 W 2 × 15-el. DL6WU14. 9A4C 5 254 3 254 41 JN85LO 135 S57RWW 208 100 W 9-el. Yagi15. 9A5ZA 4 891 2 891 51 JN75WT ? 9A6LRY 193 ? W 10-el. Yagi16. 9A6IQK 4 751 2 751 48 JN85ER 103 S57RWW 162 10 W 2 × 5-el. Delta loop17. 9A6APT 4 558 2 558 42 JN75WX 50 9A1DL 200 10 W 13-el. Tonna18. 9A2EY 4 550 2 550 42 JN85AT 150 9A1DL 181 5 W 2 × 9-el. F9FT19. 9A5TJ 4 308 2 308 28 JN95JG 82 9A6B 231 45 W 15-el. DL6WU20. 9A1CTZ 4 230 2 230 40 JN75WT ? 9A3GJ 125 ? W štap21. 9A5JA 4 230 2 230 40 JN75WT ? 9A3GJ 125 ? W HB9CW22. 9A7IDC 4 203 2 203 39 JN85GT 110 9A1DL 145 10 W Jot23. 9A5AC 4 098 2 098 41 JN75UT 860 9A3GJ 138 50 W 2 × 9-el. F9FT24. 9A3ACK 4 068 2 068 25 JN85NK 21 S51I 147 25 W 9-el. DL6WU25. 9A6KET 4 045 2 045 26 JN86BH ? 9A1DL 201 50 W 9-el. Yagi26. 9A2UJ 3 819 1 819 39 JN85AT 200 S57RWW 136 10 W Slim Jim27. 9A3CY 3 767 1 767 41 JN85BT 128 9A3GJ 108 10 W 13-el. Tonna28. 9A3ZM 3 698 1 698 22 JN85UH 135 9A2EA 163 5 W 2 × 9-el. Delta loop29. 9A1CSB 3 663 1 663 20 JN95AD 92 9A1W 208 30 W 9-el. Yagi 9A4CW30. 9A7PVM 3 221 1 221 30 JN85AU ? 9A3GJ 115 ? W ?31. 9A6NHS 3 210 1 210 14 JN85NK 21 S51I 147 25 W 9-el. DL6WU32. 9A1COE 3 089 1 089 16 JN85VD 125 9A6B 165 10 W 7-el. Yagi33. 9A3AIA 2 927 927 17 JN85UH 150 9A6B 151 20 W Slim Jim34. 9A7JVB 2 720 720 14 JN95AD 90 9A6B 182 20 W Yagi35. 9A6IBT 2 711 711 13 JN85CU 21 9A3BGN 85 50 W 9-el. Yagi36. 9A1CBT 2 549 549 17 JN75XT 150 T92RKR 111 15 W DIAMOND X-50037. 9A6NGP 2 202 202 5 JN75XV 930 9A1TZ 84 100 W 3-el. Yagi38. 9A5ABB 2050 50 4 JN75VV 135 9A1W 21 100 W 3-el. Yagi39. 9A3BSM 856 856 16 JN95AM 130 9A1W 197 50 W GP

Kategorija: 144 MHz, D – YLMj. Poz. oznaka Bodovi+B Bodovi QSO Lokator ASL ODX QRB Snaga Antena1. 9A3BGN 7 293 5 293 60 JN85NK 21 S50AL 158 50 W DIAMOND X-510N2. 9A7GVA 6 870 4 870 53 JN85NK 21 S50AL 158 10 W DIAMOND X-510N3. 9A4DI 6 745 4 745 72 JN75XS 105 9A1DL 185 15 W Ringo R4. 9A6IBU 5 424 3 424 59 JN85CU 21 9A1DL 170 50 W 9-el. Yagi5. 9A3ND 3 389 1 389 21 JN95FQ 94 9A6B 195 50 W J-ot

Kategorija: 144 MHz, E – postaje izvan 9A, sve vrste radaMj. Poz. oznaka Bodovi+B Bodovi QSO Lokator ASL ODX QRB Snaga Antena1. S51I 6 750 4 750 44 JN86AM 345 9A3BKL 221 90 W 2 × 16 ECO2. OK1NYD 4 837 4 837 25 JN69KL 566 9A6JNJ 530 50 W 16-el. f9ft

Kategorija: 144 MHz, F – postaje izvan 9A, samo FMMj. Poz. oznaka Bodovi+B Bodovi QSO Lokator ASL ODX QRB Snaga Antena1. S57RWW 6 453 4 453 35 JN75DS 1 268 9A3GJ 243 15 W GP2. T94XF 2 202 2 202 21 JN85AA 468 9A1DL 171 10 W Sigma 20003. T92RGV 2 188 2 188 21 JN85AA 468 9A1DL 171 ? W ?4. T92RGF 2 095 2 095 20 JN85AA 468 9A1DL 171 ? W ?5. T92RUJ 2 017 2 017 20 JN85AA 468 9A1DL 171 ? W ?6. YT7RYJ 593 593 9 JN95NS 100 9A1FBC 155 30 W 2 × 7-el. Yagi

Dnevnici za kontrolu: 9A6B, 9A3BKL, 9A4WT.

Predsjednik natjecateljske komisije: Davor Hulina, 9A5ADH.Èlanovi: Milan Šuput, 9A3AMQ, Stanko Kljuèariæ, 9A5AB.

UKV


ARG

Rezultati PARGH 2006.Kukavica, 10. 6. 2006.

Slijepi pojedinaènoRang Ime i prezime Kategorija Klub Pojedinaèni rezultat Broj TX Bodovi

1. Sanja Stefanoviæ ŽENE RKS Galeb Rijeka 8:35:00 5 52. Antonija Ivankoviæ ŽENE RKS "Louis Braille", 9A1CBT 7:55:00 2 3

1. Milan Bunèiæ VETERANI RKS "Louis Braille", 9A1CBT 8:56:00 5 62. Savo Goliæ VETERANI RKS "Louis Braille", 9A1CBT 9:58:00 3 43. Ivan Rebselj VETERANI RKS "Louis Braille", 9A1CBT 6:42:00 1 2

Ðuro Karažinec VETERANI RKS "Louis Braille", 9A1CBT DNS

1. Mato Bošnjak SENIORI RKS Galeb Rijeka 4:15:00 5 132. Tomislav Liliæ SENIORI RKS Galeb Rijeka 4:36:00 5 123. Emil Punoš SENIORI RKS Galeb Rijeka 5:15:00 5 114. Petar Vrdoljak SENIORI RKS "Louis Braille", 9A1CBT 5:31:00 5 75. Novica Dražetiæ SENIORI RKS "Louis Braille", 9A1CBT 5:42:00 5 66. Mihael Ðurašin SENIORI RKS "Louis Braille", 9A1CBT 6:38:00 5 57. Žarko Dadasoviæ SENIORI RKS Galeb Rijeka 7:33:00 5 48. Mladen Justinèiæ SENIORI RKS Galeb Rijeka 8:46:00 2 39. Damir Hajdina SENIORI RKS "Louis Braille", 9A1CBT 4:32:00 1 2

Damir Ugrin SENIORI RKS "Louis Braille", 9A1CBT 10:00:00 0 1Saša Božiæ SENIORI RKS "Louis Braille", 9A1CBT DNS

1. Jasmin Bajza JUNIORI RKS "Louis Braille", 9A1CBT 9:07:00 5 62. Davor Buniæ JUNIORI RKS "Louis Braille", 9A1CBT 8:16:00 4 43. Igor Stojèiæ JUNIORI RKS "Louis Braille", 9A1CBT 9:09:00 4 2

Generalni plasman slijepihRang Ime i prezime Kategorija Klub Rezultat Broj TX Bodovi

1. Mato Bošnjak SENIORI RKS Galeb Rijeka 4:15:00 5 242. Tomislav Liliæ SENIORI RKS Galeb Rijeka 4:36:00 5 213. Emil Punoš SENIORI RKS Galeb Rijeka 5:15:00 5 184. Petar Vrdoljak SENIORI RKS "Louis Braille", 9A1CBT 5:31:00 5 155. Novica Dražetiæ SENIORI RKS "Louis Braille", 9A1CBT 5:42:00 5 146. Mihael Ðurašin SENIORI RKS "Louis Braille", 9A1CBT 6:38:00 5 137. Žarko Dadasoviæ SENIORI RKS Galeb Rijeka 7:33:00 5 128. Sanja Stefanoviæ ŽENE RKS Galeb Rijeka 8:35:00 5 119. Milan Bunèiæ VETERANI RKS "Louis Braille", 9A1CBT 8:56:00 5 10

10. Jasmin Bajza JUNIORI RKS "Louis Braille", 9A1CBT 9:07:00 5 911. Davor Buniæ JUNIORI RKS "Louis Braille", 9A1CBT 8:16:00 4 812. Igor Stojèiæ JUNIORI RKS "Louis Braille", 9A1CBT 9:09:00 4 713. Savo Goliæ VETERANI RKS "Louis Braille", 9A1CBT 9:58:00 3 614. Antonija Ivankoviæ ŽENE RKS "Louis Braille", 9A1CBT 7:55:00 2 515. Mladen Justinèiæ SENIORI RKS Galeb Rijeka 8:46:00 2 416. Damir Hajdina SENIORI RKS "Louis Braille", 9A1CBT 4:32:00 1 317. Ivan Rebselj VETERANI RKS "Louis Braille", 9A1CBT 6:42:00 1 218. Damir Ugrin SENIORI RKS "Louis Braille", 9A1CBT 10:00:00 0 1

Saša Božiæ SENIORI RKS "Louis Braille", 9A1CBT DNSÐuro Karažinec VETERANI RKS "Louis Braille", 9A1CBT DNS

Slijepi ekipnoPojedinaèni rezultat Ekipni rezultat

Rang Ime i prezime Kategorija Klub - ekipa mm:ss Broj TX mm:ss Broj TX

1. Emil Punoš SENIORI RKS Galeb Rijeka 1 5:15:00 51. Mato Bošnjak SENIORI RKS Galeb Rijeka 1 4:15:00 5 9:30:00 102. Novica Dražetiæ** SENIORI RKS "Louis Braille", 9A1CBT 1 SEN 5:42:00 52. Petar Vrdoljak* SENIORI RKS "Louis Braille", 9A1CBT 1 SEN 5:31:00 5 11:13:00 103. Žarko Dadasoviæ SENIORI RKS Galeb Rijeka 2 7:33:00 53. Tomislav Liliæ SENIORI RKS Galeb Rijeka 2 4:36:00 5 12:09:00 104. Mihael Ðurašin SENIORI RKS "Louis Braille", 9A1CBT 2SEN 6:38:00 54. Damir Ugrin SENIORI RKS "Louis Braille", 9A1CBT 2SEN 10:00:00 0 16:38:00 55. Sanja Stefanoviæ SENIORI RKS Galeb Rijeka 3 8:35:00 55. Mladen Justinèiæ SENIORI RKS Galeb Rijeka 3 8:46:00 2 17:21:00 7* Saša Božiæ* SENIORI RKS "Louis Braille", 9A1CBT 3SEN dns 0* Damir Hajdina** SENIORI RKS "Louis Braille", 9A1CBT 3SEN 4:32:00 1 – 1

1. Jasmin Bajza** JUNIORI RKS "Louis Braille", 9A1CBT 2 JUN 9:07:00 51. Davor Buniæ** JUNIORI RKS "Louis Braille", 9A1CBT 2 JUN 8:16:00 4 17:23:00 92. Antonija Ivankoviæ** JUNIORI RKS "Louis Braille", 9A1CBT 1JUN 7:55:00 22. Igor Stojèiæ** JUNIORI RKS "Louis Braille", 9A1CBT 1JUN 9:09:00 4 17:04:00 61. Milan Bunèiæ VETERANI RKS "Louis Braille", 9A1CBT 1VET 8:56:00 51. Savo Goliæ* VETERANI RKS "Louis Braille", 9A1CBT 1VET 9:58:00 3 18:54:00 82. Ðuro Karažinec** VETERANI RKS "Louis Braille", 9A1CBT 2VET 0:00:00 02. Ivan Rebselj VETERANI RKS "Louis Braille", 9A1CBT 2VET 6:42:00 1 6:42:00 1

ARG

Isprièavamo se slijepim natjecateljima što su zbog tehnièkih problema rezultati PARGH-a 2006objavljeni sa zakašnjenjem.

Èestitamo svim pobjednicima, ali i svim sudionicima ovog natjecanja.


DX vijesti

BS7 – Scarborough Reef – Meðunarodnitim sastavljen od operatora iz Azije, Europei SAD-a, treba krajem travnja 2007. ostvaritiekspediciju na najtraženiji DXCC-entitet uradioamaterskom svijetu. Otok se nalazi nazemljopisnim koordinatama 15'07 N 117'45 E,tj. zapadno od Filipina. Greben je na DXCClistu uvršten 1995. godine te su s njega do1997. održane ukupno tri ekspedicije (samo jejedna stanica uspjela odraditi sve tri ekspedici-je). Zadnja je bila na otoku aktivna 1997.godine nepuna 74 sata. Održano je 13 154veza te su 3. svibnja u 06:46z morali preki-nuti rad. Od tada do današnjih dana nije višebila održana niti jedna nova ekspedicija.QSL za sve veze s BS7 šaljite na KU9C;

STEVEN M WHEATLEY,PO BOX 31 MORRISTOWN

NJ 07963-0031 USAUvjeti za rad s grebena su vrlo teški jer se

sastoji od samo nekoliko stijena koje vire izmora, a nijedna nije viša od 1,5 m. Bit æe zani-mljivo Internetom pratiti kako se ova ekipasnašla i fiksirala svoju opremu na tako malimi nepristupaènim mjestima. Želimo im mirnomore, dobro prostiranje (posebno prema 9Astanicama) te sretan povratak kuæi. Ostaleinformacije možete potražiti na službenimstranicama ekspedicije: http://www.bs7h.com/.

A52VE – Butan – Operator JA8VE æe sodavde raditi od travnja slijedeæe dvijegodine. Najavljuje rad na svim KV opsezimaSSB i digitalnom modu. QSL šaljite naJF1OCQ.

DX vijestiPiše: Dean Milde, 9A5CY

Prodajem ili mijenjam komercijalniprijamnik "Collins" 51-S-1 u odliènomstanju s frekvencijskim opsegom od 0,2do 30 MHz, podijeljen u 30 podruèja po1 MHz. Upitati na telefon: 01/ 65 23 709,Fabiani.

Prodajem pojaèalo za 2 m snage 15 W(150,00 kuna) i SWR metar (100,00 kuna).Informacije na telefon: 01/364-5366,Josipa Spiegl.

Povoljno prodajem:1. primopredajnik TS 530SP s ante-

nskom kutijom i MC50 mikrofonom,2. mini beam za 14, 21, 28 MHz,

3-elementni,3. prijenosni agregat 230 V/650…

800 W,4. KV pojaèalo, 400 W.Informacije na telefon: 01/2002-330 ili

098/181-0087, Valent, 9A3FY.

Prodajem ili mijenjam:- novi koaksijalni kabel Belden

H-1000 i RG-213 i Pirelli RG-58,- High Gain rotatore T2X, HAM-4,

HAM-3 i CD-44,- novi quad 2-el., 6 bandova; 14, 18,

21, 24, 28, 50 MHz,- novu FD-4/FD-3 antenu, 1,5 kW,- KV dipol,- vertikalke: ECO HF-8 (7…30 MHz),

GP Fritzel GPA-404 (7, 14, 21,28 MHz) i HM (14, 18, 21, 24, 28,50 MHz),

- primopredajnike: Drake TR-7,Kenwood TS-870sat, TS-570d/g,

TS-50s, TR-751e, TM-221e,TH-215e i TH-45e, Yaesu FT-290r,FT-277e i FT-277b,

- lineare za 144 MHz: 600, 150 i100 W,

- stolne mikrofone: Kenwood MC-85,MC-60a, MC-50, Yaesu YD-844a,Turner Expander 500,

- filtre za Kenwood ureðaje,- slušalice Kenwood HS-5 i HS-4,- antenu tuner internu AT-930 i

zvuènik SP-930 s filtrima zaTS-930s,

- VFO-277b i SP-277b zaFT-101/277,

- SWR/watt-metre Diamond i Daiwa,- izlazne cijevi Eimac 3-500Z i

Philips QB4/1100,- CW ruèice: Becher, Hi-Mound,

Nye Viking, MFJ i "elektronce" smemorijom,

- više ispravljaèa 2, 5, 10, 20, 30,50 A, low pass filtara, mobilnihantena i drugo.

Informacije na: 098/416-156.

Mali HAM oglasi

U ovoj rubrici možete objaviti svojoglas i to posve besplatno. Jediniuvjet je da je sadržaj oglasa HAMnaravi. Oglase šaljite e-mailomna [email protected] ili seosobno javite Ljiljani, 9A5BL, idogovorite naèin dostave.

U slijedeæem brojuZnate li tko je Don Miller, AE6IY (ex W9WNV)? Objavit æemo zanimljiv razgovor s njim,operatorom koji je 60-ih godina postao legenda u radioamaterskom svijetu, a svojim eks-pedicijama po rijetkim entitetima i otocima izazvao brojne polemike. Sada, nakon 21 godineizbivanja iz hobija, Don planira nove ekspedicije. Adventuresome, original and inspiring…,kaže nam on.

4A3IH – Meksiko – S ovom posebnomoznakom nekoliko æe XE operatora raditina svim KV opsezima CW, SSB i digitalnimmodovima s dva otoka, Roqueta i Ixtapa,IOTA-183, u razdoblju od 14. do 26. svibnja.Više o toj ekspediciji èitajte na www.mdxc.org/4a3ih/teame.htm.

JT1Y – Mongolija – Grupa talijanskihoperatora tradicionalno odlazi raditi izMongolije. Osim iz JT1, u razdoblju od 14.travnja do 3. svibnja planiraju "aktivirati" ipodruèja JT8, JT9 i JT0. Radit æe na svimKV opsezima i to CW, SSB, RTTY i PSKmodovima. QSL za ove aktivnosti treba slatina I0SNY.

3B8MM – Mauricius – Operator DL6UAAponovo radi s 3B8, uglavnom CW naèinomrada, ali ima i opremu za SSTV gdje æe raditina 14,230 MHz, bude li ga netko zatražio zavezu takvim naèinom rada. Na otoku ostajenekoliko tjedana.

OX60AD – Grenland – Povodom 60-egodišnjice postojanja zraène vojne baze uThuleu na Grenlandu, koristit æe se ova speci-jalna pozivna oznaka od 1. do 30. travnja na80, 40, 20, 15 i 10 m na CW, SSB i RTTYmodovima. QSl se šalje direktno na OX3UR.

3D2 – Fidži – S ovog otoka (IOTA OC-016)od 27. travnja do 3. svibnja oèekujemo javlja-nje ukrajinskih operatora sa znakovima3D2AP (QSL na UX0LL), 3D2TZ (QSL naUR7HTZ) i 3D2UY (QSL na UT5UY). Planiranje rad na svim KV opsezima CW, SSB i digi-talnim modovima. Nakon toga, od3. do 7. svibnja radit æe kao 3D2RI s rijetkeIOTA OC-189, koja nije "aktivirana" još od1993. godine. O tome više èitajte na:http://www.3d2.dxer.com.ua.

FO/FO5RK – Tahiti – Radi na 40 i 20 mCW u (nama) jutarnjim satima. Ovdje ostajesve do 30. 4. nakon èega odlazi na Rotumu iod tamo æe tokom svibnja i lipnja raditi kao3D2AG/p.

TU2/F5LDY – Obala Bjelokosti – Jeanje veæ duže vrijeme aktivan na svim KVopsezima CW, SSB i RTTY vrstama rada.Njegov je rad najavljen do 30. kolovoza(ukljuèujuæi i 30. kolovoza). QSL slati naF1CGN.

3B6 – Agalega – Grupa poljskih radio-amatera prvotno je planirala "aktivirati" ovajDXCC entitet i IOTA AF-001 u ožujku.Meðutim, promijenili su planirani termin radana novi (od 6. do 18. lipnja). U planu im je radna svim opsezima 160..6 m, CW, SSB, RTTYi PSK vrstama rada. Cilj im je odraditi barem40 000 veza. Radili bi znakovima 3B6/SP9PT(QSL na SP9PT) i 3B6/SP9MRO (QSL naSP9SX). Pripreme oko ekspedicije možetepratiti na: http://www.3B6.godx.eu/.

Documents

ÈASOPIS HRVATSKOGA RADIOAMATERSKOG …...idu pisma, ali i QSL-karte s markom HRS - IARU Cavtat 2008. Nadam se da æete kao i do sada pružati podršku i pomagati vodstvu HRS-a na