časopis Hrvatskoga radioamaterskog saveza CIJENA 30 KN · PDF fileCIJENA 30 KN godište 22. broj 4 (153) 2013. časopis Hrvatskoga radioamaterskog saveza • Pravilnik o dodjeli nagrada

CIJENA 30 KN

godište 22. broj 4 (153) 2013.

časopis Hrvatskoga radioamaterskog saveza

• Pravilnik o dodjeli nagrada HRS-a Nikola Tesla

• Automatski LF/MF ATU (2. dio)

• Magnetic loop antena s „trombon“ kondenzatorom

• Kup Jadrana 2013. – rezultati

• 9A KV Super Kup 2013.

• SSDV s Raspberry PI računalom

• Radioamater u prirodi

• Doživljaji iz Poljske

• 40 godina kontinuiranog rada Radiokluba Pazin

U ovom broju:

IOTA ekspedicije u 2013.

Časopis izlazi svaka tri mjeseca – 4 broja u godini.Rukopisi i ilustracije se ne vraćaju.Sva prava pridržava – copyright by

© Hrvatski radioamaterski savezČasopis je ubilježen u Ministarstvu kulture Republike

Hrvatske 19. ožujka 2004. god, pod brojem 532-03-3/04-02.

Priprema za tisak: Infogr@f, Vela Luka, [email protected]: Printera grupa d.o.o., Dr. F. Tuđmana 14/A,

10 431 Sveta NedeljaNaklada: 700 primjerakaPoštarina plaćena u Pošti 10000 Zagreb.Godišnja pretplata s članarinom HRS-a (za starije od 21. god.): 150 kunaCijena pojedinog primjerka: 30 kunaGodišnja pretplata (bez članarine HRS-a): 120 kunaCijena pojedinog primjerka za inozemstvo: 45 kunaGodišnja pretplata za inozemstvo: 150 kuna

Prosječna naklada – 750 primjerakaPrihod ostvaren prodajom / pretplatom u 2012. godini

– 34 734,00 kunaPrihod ostvaren na tržištu oglašavanja u 2012. godini

– 15 356,00 kunaPretplata u kunama uplaćuje se u korist žiro-računa:Hrvatski radioamaterski savez, Zagreb2360000-1101561569; poziv na broj 12 + JMBG uplatitelja.Devizna pretplata uplaćuje se u korist multivalutnog računa HRS-a kodZAGREBAČKA BANKA d.d., Paromlinska 2, 10 000 Zagreb SWIFT: ZABAHR2X (svrha doznake: Pretplata na Radio-HRS)IBAN: HR4323600001101561569Tijela upravljanja HRS-a (mandat: 2012 – 2016.)Predsjednik HRS-a:Zdenko Blažičević, 9A2HIDopredsjednik HRS-a:Željko Pilat, 9A2R

Tajnica HRS-a:Marina Sirovica, 9A3AYM

Administrativna tajnica:Ljiljana Božak, 9A5BL

Članovi Izvršnog odbora HRS-a:Gordan Ćućić, 9A6AIVStjepan Đurin, 9A8ARolando Milin, 9A3MRMarijan Rečić, 9A2CIvan Vlašić, 9A0W

Nadzorni odbor HRS-a:Boris Vrbanović, 9A2JYFranjo Kokorić, 9A2TNŽeljka Krupka

Nakladnik:HRVATSKI RADIOAMATERSKI SAVEZ

Uredništvo i administracija:

Dalmatinska 12, p. p. 149 HR – 10 002 ZAGREBHrvatska/CroatiaTelefon + 385 (0)1 48 48 759 Telefax + 385 (0)1 48 48 763e-mail [email protected] [email protected]

Glavni urednikZlatko Matičić, 9A2EU,[email protected]

Urednički kolegij:Ivo Novak, 9A1AA,[email protected]

Marko Pernić, 9A8MM,[email protected]

Melanija Struški,[email protected]

Urednici rubrika:KV: Ivo Novak, 9A1AADX, Diplome: Zlatko Matičić, 9A2EUDigital: Marko Pernić, 9A8MMARG: Melanija StruškiIz zemlje i svijeta: Zlatko Matičić, 9A2EU

LektoricaTihana Katinić, [email protected]

Tehnički urednikRomildo Vučetić, [email protected]

UPUTE SURADNICIMAPriloge slati u elektroničkom zapisu (.odt, .doc, .rtf, .txt), iznimno crteže i sheme na papiru. Pisati u Wordu, Arial font 10, lijeva orijentacija. Formule pisati u programu za pisanje formula uz objašnjenje znakova i kratica. Slike, sheme i crteže ne unositi u tekst i slati odvojeno, ali naznačiti gdje spadaju u tekst. Priloge uz tekst obavezno numerirati i napisati popratni tekst (legendu). Tablice kreirati u Wordu, a crteže u CorelDraw. Fotografije slati odvojeno u *.jpg ili *.tif formatu uz cca 300 dpi. Obavezno navesti sve izvore za tekst i priloge. Tiskane pločice slati u elektronskom formatu uz obaveznu naznaku izmjera ili kopirane bez savijanja papira. Ako rad sadrži više od tri dokumenta slati ih u zajedničkoj mapi. Obavezno navesti ime i prezime autora, adresu i sve kontakt telefone i e-adrese te žiro račun. Priloge slati na CD-u ili elektroničkom poštom na adresu HRS-a ([email protected]) s naznakom Za Radio HRS.

NAKNADE SURADNICIMAVrsta priloga Naknada po kartici (kn) brutoAutorski stručni tekstovi, gradnje i radovi 80,00Autorske reporaže 50,00Autorska izvješća o radu HRS-a, tekstovi menadžera i voditelja stručnih tijela 50,00Vijesti s područja primjenjene elektronike i sl. 50,00Analiza natjecanja 45,00Opis strukovnih organizacija, diploma, informacije o radu udruga HRS-a 45,00Predstavljanje rezultata natjecanja 30,00

Sretan Božić i uspješna 2014. godina!

Uredništvo

www.hamradio.hrRADIO HRS - 4 | 2013 2013. 3

14

25

29

31

34

41

11

40 godina kontinuiranog rada Radiokluba Pazin

5 Odluka o visini članarine, doprinosa i naknadaza 2014. godinu

6 Pravilnik o dodjeli nagrada Hrvatskoga radioamaterskog saveza Nikola Tesla

8 Pravilnik o članarini, doprinosima i naknadama

10 Odluka o visini honorara11 Automatski LF/MF ATU (II. dio)14 Magnetic loop antena

s „trombon“ kondenzatorom19 Kup Jadrana 2013.20 CRO CC20 9A KV Super Kup 2013.21 CQ WPX SSB 2013.23 CQ WPX CW 2013.25 SSDV s Raspberry PI računalom29 OZ7IGY – radio-far

platforma nove generacije31 DX vijesti31 Radioamater u prirodi34 9AFF Program – i dalje uspješno38 9A DXCC ARRL rang lista40 Doživljaji iz Poljske41 40 godina kontinuiranog rada

Radiokluba Pazin

Sadržaj

www.hamradio.hr4 2013. RADIO HRS - 4 | 2013

Vijesti iz HRS-a

Na temelju članka 20. Statuta Hrvatskoga radioamaterskog saveza od 13. rujna 2008. godine i članaka 5., 6., 7., 9., 10., 11., 13., 14., 17. i 18. Pravilnika o članarini, doprinosima i drugim naknadama od 10. listopada 2013. godine Izvršni odbor HRS-a donosi

ODLUKU O VISINI ČLANARINE, DOPRINOSA I NAKNADA ZA 2014. GODINU

Prema Pravilniku o članarini, doprinosima i naknadama od 10. listopada 2013. godine, određene su visine članarina, doprinosa i naknada za 2014. godinu prema sljedećem:

I. ČLANARINA

Prema članku 6. Pravilnika o članarini, doprinosima i naknadama određuje se članarina za 2014. godinu:Red. br. Kategorija članstva do 31. 3. 2014. nakon 31. 3. 2014. 1. radioklubovi (udruge) u svojstvu pravne osobe registrirane u Republici Hrvatskoj i radioamaterski savezi (županijski savezi i Zagrebački radioamaterski savez) u svojstvu pravne osobe registrirane u Republici Hrvatskoj ako nisu redoviti članovi Saveza 500,00 kn 600,00 kn 2. pravne osobe (udruge) koje ostvaruju programe tehničke kulture u skladu sa Zakonom o tehničkoj kulturi 500,00 kn 600,00 kn 3. radioklubovi (udruge) slijepih u svojstvu pravne osobe 300,00 kn 400,00 knNapomena: U članarinu su uključena dva primjerka časopisa Radio HRS.

II. ČLANSKI DOPRINOSI

a) Pravnim osobama (radioamaterske udruge i savezi) prema članku 9. Pravilnika o članarini, doprinosima i naknadamaodređuje se članski doprinos za 2014. godinu:

Red. br. Prema Pravilniku o dodjeli pozivnih oznaka do 31. 3. 2014. nakon 31. 3. 2014. 1. jednoslovna oznaka dodijeljena radioamaterskoj udruzi-savezu 500,00 kn 600,00 kn 2. dvoslovna oznaka dodijeljena radioamaterskoj udruzi-savezu 300,00 kn 400,00 kn

b) Članovima radioamaterskih udruga (fizičke osobe) koji su posredno članovi Hrvatskoga radioamaterskog savezaprema članku 10. Pravilnika o članarini, doprinosima i naknadama određuje se članski doprinos za 2014. godinu:

Red. br. Kategorija članstva prema članku 10. Pravilnika o članarini, doprinosu i naknadama do 31. 3. 2014. nakon 31. 3. 2014. 1. članovi radioamaterskih udruga koji žele primati časopis Radio HRS bez obzira na životnu dob 150,00 kn 180,00 kn 2. članovi radioamaterskih udruga stariji od 18. godine života u kalendarskoj godini za koju se plaća članski doprinos 100,00 kn 120,00 kn 3. članovi radioamaterskih udruga koji su: - mlađi od 18. godine života u kalendarskoj godini za koju se plaća članski doprinos, - 100% invalidi (uz predočenje valjane isprave), - obiteljski članovi 50,00 kn 60,00 kn 4. strani državljani bez obzira na životnu dob 200,00 kn 250,00 kn

c) Članovima radioamaterskih udruga (fizičke osobe) koji su posredno članovi Hrvatskoga radioamaterskog saveza premačlanku 10. Pravilnika o članarini, doprinosima i naknadama određuje se jednokratna uplata doživotnog članskog doprinosa u fiksnom iznosu prema sljedećem:

Red. br. Doživotni članski doprinos za članove u dobi Iznos 1. od 31. do 40. godine starosti 5.000,00 kn 2. od 41. do 50. godine starosti 4.000,00 kn 3. od 51. do 60. godine starosti 3.000,00 kn 4. od 61. godine starosti 2.000,00 knNapomena: U cijenu doživotnog članskog doprinosa nije uračunata pretplata za časopis Radio HRS.

III. NAKNADE

a) Naknade za izdavačku djelatnost:

Prema članku 14. i 15. Pravilnika o članarini, doprinosima i naknadama određuje se naknada izdavačke djelatnosti za 2014. godinu:Red. br. Izdavačka djelatnost do 31. 3. 2014. nakon 31. 3. 2014. 1. pretplata za časopis Radio HRS u 2014. godini za pravne osobe koje nisu članovi HRS-a i fizičke osobe koje nisu uplatile članski doprinos za 2014. godinu. 90,00 kn 110,00 kn 2. pojedinačni broj časopisa Radio HRS u 2014. godini 30,00 kn 30,00 kn 3. pretplata časopisa Radio HRS za inozemstvo 150,00 kn 160,00 kn 4. pojedinačni broj časopisa Radio HRS u 2014. godini za inozemstvo 45,00 kn 45,00 knNapomena: U cijenu pretplate za 2014. godinu uračunata su 4 (četiri) broja časopisa Radio HRS.


Vijesti iz HRS-a

b) Jednokratne naknade za dodjelu pozivnih oznaka prema Pravilniku o dodjeli pozivnih oznaka utvrđuju se prema sljedećem:

Red. br. Pozivne oznake Iznos 1. dodjela pozivne oznake s jednoslovnim sufiksom 500,00 kn 2. pozivna oznaka s dvoslovnim sufiksom 300,00 kn 3. pozivna oznaka s troslovnim sufiksom – po izboru za radioamatere A i P razreda 100,00 kn 4. promjena dvoslovne pozivne oznake u dvoslovnu pozivnu oznaku – po zahtjevu 200,00 kn 5. promjena troslovne pozivne oznake u troslovnu pozivnu oznaku – po zahtjevu 100,00 kn 6. strani državljani – pozivna oznaka s dvoslovnim sufiksom 800,00 kn 7. strani državljani – pozivna oznaka s troslovnim sufiksom 400,00 kn 8. prigodna pozivna oznaka – radioklubovi 100,00 kn 9. prigodna pozivna oznaka – pojedinci 150,00 kn

c) Naknade za izdavanje potvrde o dodijeljenoj pozivnoj oznaci prema članku 17. Pravilnika o članarini, doprinosima i naknadama za radioamatere koji nisu uplatili članski doprinos za 2014. godinu utvrđuje se u iznosu od ....................................... 200,00 kn

d) Naknada za izdavanje uvjerenja o tehničkoj sukladnosti za amaterske radijske postaje Naknada za izdavanje uvjerenja o tehničkoj sukladnosti za amaterske radijske postaje u samogradnji te za radijske postaje

izvorno namijenjene za rad u neamaterskim službama, a koje su prilagođene za rad u amaterskoj službi sukladno članku 18. Pravilnika o članarini, doprinosima i naknadama utvrđuje se u iznosu od ....................................................100,00 kn

e) Naknada za dodjelu diploma Naknade za dodjelu diplama koje neposredno izdaje Savez utvrđene su posebnim Pravilnikom o diplomama.

f) Naknade za polaganje ispita A i P razreda Naknade za polaganje ispita A i P razreda utvrđene su posebnim Pravilnikom.

Svi novoosnovani i reaktivirani klubovi (datum registracije u 2013. i 2014. godini) ne moraju plaćati članarinu u prve 2 (dvije) godine od dana registracije.

Ova odluka bit će objavljena u časopisu Radio HRS i web stranicama HRS-a.

U Zagrebu, 10. 10. 2013. godine predsjednik HRS-aUr. broj: 372/013. Zdenko Blažičević, 9A2HI

Temeljem članka 35. i članka 36. Statuta Hrvatskoga radioamaterskog saveza donesenog 13. 9. 2008. godine, Izvršni odbor Hrvatskoga radioamaterskog saveza je na sjednici održanoj 3. 10. 2013. godine donio

PRAVILNIK O DODJELI NAGRADA HRVATSKOGA RADIOAMATERSKOG SAVEZA NIKOLA TESLA

I. OPĆE ODREDBEČlanak 1.

Ovim se Pravilnikom uređuju kriteriji (mjerila) dodjeljivanja, način isticanja, obavezne sastavnice obrazloženja prijedloga, postupak dodjele, sadržaj, izgled i oblik nagrada i način rada povjerenstva za dodjelu nagrada koju dodjeljuje Hrvatski radioamaterski savez (u daljnjem tekstu HRS), za iznimna postignuća ostvarena dragovoljnim ili profesionalnim stvaralačkim, pedagoškim, stručnim, znanstvenim, publicističkim, promidžbenim i organizacijskim sudjelovanjem i radom na području radioamaterske djelatnosti, te doprinos postizanju ciljeva i razvitku djelatnosti HRS-a.

Članak 2.Nagrada se dodjeljuje kao:

1. Nagrada za životno djelo Nikola Tesla2. Godišnja nagrada Nikola Tesla

Nagrada za životno djelo dodjeljuje se pojedincu.Godišnje se može dodijeliti jedna nagrada za životno djelo, do tri godišnje nagrade pojedincima i jedna nagrada radioamaterskoj

udruzi (radioklubu) kao godišnja nagrada.Iznimno, IO može donijeti odluku o dodjeljivanju jedne nagrade nekim drugim pravnim subjektima.

Članak 3.Ovaj Pravilnik primjenjuje se zajedno s odredbama Odluke o osnivanju radnih tijela Izvršnog odbora (u daljnjem tekstu IO)

Hrvatskoga radioamaterskog saveza (članci 44. do 47. Odluke).

II. KRITERIJI ZA DODJELU NAGRADEČlanak 4.

Nagrada za životno djelo Nikola Tesla dodjeljuje se istaknutim pojedincima – radioamaterima za njihov javno razvidan i priznat trajan doprinos te sveukupno djelovanje tijekom duljega vremenskog razdoblja u razvitku i unapređivanju svekolike radioamaterske djelatnosti, za znakovit doprinos i izuzetne uspjehe i stvaralačka postignuća trajne vrijednosti u razvitku radioamaterskog pokreta te u afirmaciji radioamaterizma u društvu.


Vijesti iz HRS-a

Članak 5.Godišnja nagrada Nikola Tesla se dodjeljuje prema članku 2. ovoga Pravilnika za izvanredna postignuća tijekom godine za

koju se nagrada dodjeljuje u jednom ili više tehničkih, tehničko-sportskih ili drugih područja radioamaterske djelatnosti, odnosno u svim radioamaterskim aktivnostima kojima je pružen znakovit, prepoznatljiv i priznat doprinos razvoju radioamaterizma te djelovanju, razvitku i ostvarivanju ciljeva HRS-a, i to za:

1. izniman doprinos u podučavanju i osposobljavanju odraslih te posebice djece i mladeži u radioamaterskim vještinama,2. iznimna postignuća na domaćim i međunarodnim radioamaterskim UKV, KV i HST natjecanjima,3. iznimna postignuća na domaćim i međunarodnim ARG natjecanjima,4. razvitak, unapređenje i korištenje novih tehnologija u radioamaterskim komunikacijama i samogradnji,5. izniman doprinos u promidžbi te podizanju ugleda radioamaterizma i HRS-a u Republici Hrvatskoj i svijetu.

Članak 6.Godišnja nagrada se može dodijeliti i skupini pojedinaca ako je ostvarenje, odnosno doprinos koji se nagrađuje, plod njihovog

zajedničkog rada.Ako se nagrada dodjeljuje skupini pojedinaca, članovi skupine ravnopravno dijele nagradu.

Članak 7.Ako se nagrada dodjeljuje radioamaterskim udrugama (članice HRS-a) ili pravnim osobama iz članka 2. ovoga Pravilnika,

oni je koriste za daljnji rad na područjima razvoja radioamaterske djelatnosti.

Članak 8.Nagrada se dodjeljuje državljanima Republike Hrvatske koji prebivaju i rade na području Republike Hrvatske.Iznimno od prethodnog stavka, IO HRS-a može dodijeliti nagradu ako smatra da je taj pojedinac, udruga ili pravna osoba

dala izuzetan doprinos razvitku radioamaterizma.Članak 9.

Godišnja nagrada se može dobiti više puta.

III. POSTUPAK DODJELE NAGRADEČlanak 10.

Nagradu dodjeljuje Izvršni odbor HRS-a u proširenom sastavu, na osnovu pristiglih prijedloga na javnom natječaju.

Članak 11.Prijedlozi za dodjelu Nagrade podnose se Izvršnom odboru HRS-a.Pismeno obrazloženje prijedloga za Nagradu mora sadržavati temeljne podatke o predlagatelju i predloženiku s dokazima.

Članak 12.Pismeno obrazloženje prijedloga Nagrade za životno djelo mora sadržavati temeljne podatke o predloženiku (ime i prezime, OIB,

adresa prebivališta, mjesto rođenja i datum rođenja, najviša završena stručna sprema i zvanje), kratak životopis i iscrpan opis i prosudbu sveukupnoga profesionalnog ili dragovoljnog djelovanja, postignuća i doprinose iz područja radioamaterske djelatnosti u kojima je predloženik djelovao i djeluje, s glavnim javno razvidnim i poznatim organizacijskim, promidžbenim, publicističkim, pedagoškim, stručnim ili znanstvenim doprinosima, te u sažetku jasno istaknute razloge i okolnosti zbog kojih se predlaže.

Prijedlog se ima i potkrijepiti ovim dokazima o djelovanju i doprinosima:- popis manifestacija iz radioamaterskog područja na kojima je sudjelovao s naznakom uloge i postignuća,- popis izvanškolskih i izvannastavnih odgojno-obrazovnih programa kojih je bio voditelj,- popis inovacija s preslikama isprava o autorstvu, možebitnoj zaštiti i primjeni,- popis stvaralačkih postignuća u tehničko-sportskim aktivnostima i/ili samogradnji,- popis javnih priznanja i nagrada iz tehničke kulture, iz područja radioamaterizma i srodnih područja, s punim nazivom

i godinom dodjele.Članak 13.

Obavezne sastavnice prijedloga za dodjelu Godišnjih nagrada pojedincima jesu osobni podaci predloženika - navedeno u članku 12., stavak 1.

Članak 14.Obavezne sastavnice obrazloženja prijedloga za dodjelu Godišnje nagrade pravnoj osobi jesu: podaci o predloženoj pravnoj osobi

(naziv, registarski broj, OIB, datum utemeljenja, djelatnost, osoba ovlaštena za zastupanje i broj članova, odnosno zaposlenih), sažet prikaz sveukupnog djelovanja i postignuća pravne osobe i ostalo (navedeno u članku 12., stavak 2.).

Članak 15.Nagrada se dodjeljuje svake godine na godišnjoj skupštini HRS-a ili na prigodnoj svečanosti, o čemu odluku donosi IO HRS-a.

Članak 16.Povelja o Nagradi za životno djelo i povelja o Godišnjoj nagradi tiska se s imenom Nikole Tesle.Dobitniku Nagrade za životno djelo Nikola Tesla izdaje se povelja o nagradi za životno djelo HRS-a, za izuzetan i trajan doprinos

razvitku i promicanju radioamaterizma te postizanju ciljeva Hrvatskoga radioamaterskog saveza.Dobitniku Godišnje nagrade Nikola Tesla izdaje se povelja o godišnjoj nagradi HRS-a.

Članak 17.Odluku o dodjeli i iznosu novčane nagrade za životno djelo i novčanih godišnjih nagrada donosi Izvršni odbor HRS-a, a isplaćuje iz

vlastitih prihoda Saveza.

IV. ZAVRŠNE ODREDBEČlanak 18.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom donošenja i objavljuje se u glasilu Hrvatskoga radioamaterskog saveza i na web stranicama HRS-a.

Ur. Broj: 372/013. predsjednik Hrvatskoga radioamaterskog savezaZagreb, 15. 10. 2013. Zdenko Blažičević


Temeljem članka 20. Statuta Hrvatskoga radioamaterskog saveza od 13. rujna 2008. godine, Izvršni odbor je 10. listopada 2013. godine usvojio

PRAVILNIK O ČLANARINI, DOPRINOSIMA I NAKNADAMA

I. OPĆE ODREDBE(Izvadak iz Statuta)

Članak 1.Prema članku 16. Statuta Hrvatskoga radioamaterskog saveza (u daljnjem tekstu Savez) članom Saveza pod jednakim uvjetima

mogu postati:- radioamaterske udruge (radioklubovi) u svojstvu pravne osobe registrirane u Republici Hrvatskoj,- radioamaterski savezi (županijski, odnosno savez grada Zagreba) u svojstvu pravne osobe registrirane u Republici Hrvatskoj.

Članak 2.Prema članku 17. Statuta HRS-a članovi i članice mogu biti:

1. redoviti,2. pridruženi,3. potporni i4. počasni.

Redovitim članom mogu postati:- radioamaterski klubovi (udruge) u svojstvu pravne osobe registrirane u Republici Hrvatskoj,- radioamaterski savezi u svojstvu pravne osobe registrirane u Republici Hrvatskoj, ako njihove članice nisu članovi Saveza.

Pridruženim članom mogu postati:- pravne osobe koje ostvaruju programe tehničke kulture u skladu sa Zakonom o tehničkoj kulturi,- radioamaterski savezi (županijski, odnosno savez grada Zagreba) u svojstvu pravne osobe registrirane u Republici Hrvatskoj,

ako nisu redoviti članovi Saveza.Potpornim članom mogu postati pravne osobe koje redovito, novčano ili drugačije materijalno, podupiru ili značajnom

jednokratnom potporom (donacijom) pomognu razvoju Saveza i izvođenju programa Saveza.Počasnim članom mogu postati pravne osobe i strane radioamaterske udruge ili asocijacije, koje svojim djelovanjem posebno

pridonose ostvarivanju ciljeva Saveza.

Članak 3.Prema članku 18. Statuta članom Saveza postaje se upisom u Matične knjige koje vodi Savez.

II. ČLANARINA

Članak 4.Prema članku 20. Statuta Saveza iznos visine članarine utvrđuje se ovim Pravilnikom i Odlukom o visini članarine, doprinosa

i naknada.

Članak 5.Godišnju članarinu dužni su plaćati redoviti i pridruženi članovi (pravne osobe) u skladu s ovim Pravilnikom i Odlukom

o visini članarine, doprinosa i naknada.Potporni i počasni članovi (pravne osobe) ne plaćaju članarinu.

Članak 6.Redoviti članovi prema članku 2., stavak 1. ovoga Pravilnika plaćaju jednokratni iznos bez obzira na broj njihovih članova.Pridruženi članovi plaćaju jednokratni iznos bez obzira na broj njihovih članova.Redoviti i pridruženi članovi nakon uplate članarine prema ovome članku obavezno trebaju dostaviti dokaz o izvršenoj uplati.Stručna služba Saveza obavezna je izvršiti ažuriranje matične evidencije članstva.

Članak 7.Godišnja članarina plaća se u jednom obroku.Visinu članarine prema članku 5. i 6. ovoga Pravilnika utvrdit će Odlukom Izvršni odbor Saveza, najkasnije do 31. prosinca

za narednu godinu.

III. ČLANSKI DOPRINOSI I NAKNADE

Članak 8.Prema članku 20. Statuta Saveza vrste članskih doprinosa i naknada utvrđuju se ovim Pravilnikom.

Članski doprinos

Članak 9.Radioamaterske udruge (Savezi) kojima je na njihov osobni zahtjev dodijeljena jednoslovna ili dvoslovna pozivna oznaka

plaćaju jednokratni godišnji članski doprinos u fiksnom iznosu.

Vijesti iz HRS-a


Članak 10.Redoviti članovi (radioamaterske udruge – savezi) plaćaju članski doprinos prema prijavljenom broju svojih članova (fizičkih osoba)

koji je podijeljen u sedam kategorija i to za:1. članove radioamaterskih udruga starije od 18. godine života, u kalendarskoj godini za koju se plaća članski doprinos,2. mlade članove radioamaterskih udruga do navršene 18. godine života,

u kalendarskoj godini u visini 50% članskog doprinosa iz točke 1. ovoga članka,3. članove radioamaterskih udruga starije od 31. godine života,

koji po vlastitom izboru mogu uplatiti jednokratni doživotni članski doprinos u fiksnom iznosu,4. članove radioamaterskih udruga – stopostotni invalidi (uz predočenje valjane isprave)

u visini 50% članskog doprinosa iz točke 1. ovoga članka,5. obiteljske članove (uz uvjet da žive u zajedničkom domaćinstvu) u visini 50% članarine iz točke 1. ovoga članka,6. strane državljane (bez obzira na dob) u dvostrukom iznosu članskog doprinosa iz točke 1. ovoga članka.

Članak 11.Prema članku 2., stavak 4. ovoga Pravilnika, potporni član (pravna osoba) dragovoljno plaća članski doprinos, sukladno svojim

interesima i mogućnostima za realizaciju programa Saveza.

Članak 12.Radioamaterska udruga kod izvršenja uplata prema člancima 9. i 10. ovoga Pravilnika obavezna je dostaviti dokaz o uplati

s poimeničnim popisom članstva sa svim potrebnim podacima.

Stručna služba Saveza obavezna je izvršiti ažuriranje matične evidencije članstva.

Članak 13.Visinu članskog doprinosa prema člancima 9. i 10. ovoga Pravilnika utvrdit će Odlukom Izvršni odbor Saveza, najkasnije

do 31. prosinca za narednu kalendarsku godinu.

NaknadeČlanak 14.

Pravne osobe (radioamaterske udruge) koje su, sukladno članku 5. i 6. ovoga Pravilnika uplatile članarinu, i članovi radioamaterskih udruga (fizičke osobe), koji su sukladno članku 10. ovoga Pravilnika, uplatili članski doprinos, a žele primati časopis Saveza, plaćaju jednokratnu jednogodišnju novčanu naknadu.

Pravne osobe koje nisu članovi Saveza i fizičke osobe koje nisu članovi radioamaterskih udruga i nisu uplatile članski doprinos, a žele primati časopis Saveza u odnosu na stavak 1. ovoga članka, plaćaju uvećanu jednokratnu novčanu naknadu.

Radioamaterska je udruga, kod izvršenja uplata prema ovome članku, obavezna dostaviti dokaz o uplati naknade za časopis Saveza s točnim poimeničnim popisom pravnih i fizičkih osoba.

Stručna služba Saveza obavezna je izvršiti ažuriranje evidencije uplata i dostavu časopisa sukladno primljenim podacima.

Članak 15.Visinu naknade, prema članku 14. ovoga Pravilnika, utvrdit će IO Saveza, najkasnije do 31. prosinca za narednu kalendarsku godinu.

Članak 16.Naknade za dodjelu diploma koje izdaje Savez i njezine članice utvrđene su Pravilnikom o diplomama i pravilnicima za dodjelu

pojedinih diploma.

Članak 17.Jednokratne naknade za dodjelu pozivnih oznaka za članove radioamaterskih udruga (fizičke osobe) koji su posredno

članovi Saveza, uz ispunjene uvjete utvrđene Pravilnikom o dodijeli pozivnih oznaka, utvrdit će Izvršni odbor Saveza, najkasnije do 31. prosinca za narednu godinu kalendarsku godinu.

Naknade za izdavanje potvrde o dodijeljenoj pozivnoj oznaci za radioamatere koji nisu članovi Saveza, utvrdit će Izvršni odbor Saveza, najkasnije do 31. prosinca za narednu kalendarsku godinu.

Članak 18.Naknade za izdavanje uvjerenja o tehničkoj sukladnosti za amaterske radijske postaje u samogradnji te za radijske postaje

izvorno namijenjene za rad u neamaterskim službama, a koje su prilagođene za rad u amaterskoj službi, utvrdit će svojom odlukom Izvršni odbor Saveza, najkasnije do 31. prosinca za narednu kalendarsku godinu.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 19.Pravne osobe (radioamaterske udruge) koje ne podmire svoje obaveze iz članka 6. i 7. ovoga Pravilnika najkasnije do 31. 12. tekuće

godine, gube pravo odlučivanja na redovitom i izbornom zasjedanju Skupštine u narednoj kalendarskoj godini.

Članak 20.Pravne osobe (radioamaterske udruge) koje dvije uzastopne godine ne podmire svoje obaveze, sukladno odredbama iz

članka 6., 7. i 9. ovoga Pravilnika, gube pravo na članstvo u Savezu i brišu se iz Matične knjige Saveza, o čemu na prijedlog Izvršnog odbora konačnu odluku donosi Skupština Saveza.

Vijesti iz HRS-a


Članak 21.Pravne osobe (radioamaterske udruge) koje ne podmire članski doprinos sukladno članku 9. ovoga Pravilnika najkasnije

do 31. 12. tekuće godine, gube pravo korištenja dodijeljene jednoslovne ili dvoslovne pozivne oznake.

Članovi radioamaterskih udruga (fizičke osobe) koji ne podmire članski doprinos, sukladno članku 10. ovoga Pravilnika, najkasnije do 31.12. tekuće godine, gube pravo korištenja svih servisa koje Savez pruža članovima radiomaterskih udruga (fizičke osobe).

Članak 22.Pravnoj osobi (radioamaterskoj udruzi) kojoj je prestalo članstvo u Savezu temeljem članka 20. ovoga Pravilnika, članstvo se može

obnoviti temeljem postupka za prijam novoga člana, o čemu na prijedlog Izvršnog odbora konačnu odluku donosi Skupština Saveza.

Članak 23.Za tumačenje ovoga Pravilnika nadležan je Izvršni odbor Saveza i njegova je odluka u slučaju spora konačna, osim odluka prema

članku 19. i 20. ovoga Pravilnika.

Stupanjem na snagu Pravilnika stavlja se van snage Pravilnik od 18. prosinca 2012. godine.

Pravilnik stupa na snagu danom donošenja.

U Zagrebu, 10. 10. 2013. godineUr. broj: 372/013. predsjednik HRS-a Zdenko Blažičević, 9A2HI

Temeljem članka 35. i članka 36. Statuta Hrvatskoga radioamaterskog saveza, donesenog 13. 9. 2008. godine, Izvršni odbor Hrvatskoga radioamaterskog saveza 4. 11. 2013.godine donio je

ODLUKU

o visini honorara za glavnog urednika časopisa Radio HRS, lektora časopisa Radio HRS, web urednika (ujedno i moderatora foruma), web mastera, QSL menadžera i autore tekstova za časopis Radio HRS kako slijedi:

Pregled bruto honorara Bruto iznos Bruto iznos Bruto iznos Red. br. Vrsta honorara mjesečno po broju po kartici

1. Glavni urednik časopisa Radio HRS 1 800,00 kn 2. Lektor časopisa Radio HRS 20,00 kn 3. Autorski stručni tekstovi, gradnje i radovi 80,00 kn 4. Autorske reportaže 50,00 kn 5. Autorska izvješća o radu HRS-a, tekstovi menadžera i voditelja stručnih tijela 50,00 kn 6. Vijesti s područja primijenjene elektronike 50,00 kn 7. Analiza natjecanja 45,00 kn 8. Opis strukovnih organizacija, diploma, informacije o radu udruga HRS-a 45,00 kn 9. Predstavljanje rezultata natjecanja 30,00 kn 10. Web urednik i moderator foruma 800,00 kn 11. Web master 800,00 kn 12. QSL menadžer 1 200,00 kn

Napomena: - Pod jednom karticom teksta podrazumijeva se 1 800 znakova.- Lektoru se ne obračunava naknada kod tabelarnog predstavljanja rezultata.

Ova odluka stupa na snagu 1. 1. 2014. godine i bit će objavljena u časopisu Radio HRS i na web stranicama HRS-a.

U Zagrebu, 4. 11. 2013. godine.Ur. Broj: 389/013. predsjednik HRS-a Zdenko Blažičević, 9A2HI

Vijesti iz HRS-a


Drugi korak ovog projekta je izrada elektronskog sklopa koji kontrolira

variometar. On se sastoji od transformatora T1 (sonda) faznog diskriminatora i servopojačivača koji upravlja motorom variometra.

U originalnoj izvedbi, transformator T1 jenamotan na feritnoj torusnoj jezgri.

Primar je praktično provodnik koji prolazi kroz sredinu i vodi signal na transformator T2

ili kondenzator /LF ATU/. Sekundar je namotan bifilarno i ima 2 × 40 navoja. Induktivnost svakog navoja je oko 240 μH. Treba voditi računa da ova dva navoja budu potpuno simetrična. Osim originala, probali smo još tri različita feritna prstena i svi su dali dobre rezultate. Debljina žice kojom su motani nije kritična, stavite bilo što (ali je lakše raditi s lak žicom promjera barem 0,5 mm). Jedan ferit je imao induktivnost 370 μH po navoju, drugi 2 × 20 navoja i induktivnost 270 μH po navoju, a treći je feritni prsten iz napajanja računala (ima ih u svakom napajanju i obično su žuti) i on je imao 2 × 42 navoja i induktivnost 180 μH po navoju. Stekli smo dojam da je najbolji bio ferit s 2 × 20 navoja i induktivnošću 270 μH. Otpornici 33 oma nalaze se zalemljeni na samom transformatoru. Izvan pločice je još samo kondenzator zalemljen na kontaktima elektromotora. Svi ostali elementi smješteni su na tiskanoj ploči.

Automatski LF/MF ATU (II. dio)Pišu: Goran Dragović, 4O4B, i Goran Sekulović, 4O5A

Kad sve završite i spojite elemente, osovinu motora i variometra ne spajajte tako da variometar možete okrenuti rukom. Predajnik preko MF ATU spojite na umjetno opterećenje. Možete raditi i s antenom, ali je umjetno opterećenje /5 E+560 pF/ praktičnije i bit će opisano u nastavku. Za ove radne uvjete izvod će biti oko petnaestog navoja, a induktivnost variometra 140…170 μH. Izvodima na variometru podesite da imate maksimalnu struju kada je kut kratkospojnog navoja oko 45 stupnjeva u odnosu na navoj „statora“ variometra. Kad ste podesili maksimalnu struju, uključite napajanje elektronskog sklopa kontrole. Motor treba mirovati.

Rukom pomaknute variometar u jednu, a zatim u drugu stranu. Motor se najprije okreće u jednu, a zatim u drugu stranu. Kad dođete do maksimuma struje, opet treba stati. To je znak da sve funkcionira kako treba. Postupak s odspojenim motorom zgodno je napraviti i kod podešavanja na konkretnoj anteni (podešavanje će biti lakše i brže), a kad sve podesite onda spojite motor i sva buduća podešavanja – promjena frekvencije, promjena provodnosti tla, kiša ili suho vrijeme, obavljat će se automatski.

Zbog nesimetrije grana servo pojačivača (različito pojačanje tranzistora, tolerancija otpornika i kondenzatora),

Slika 1. PCB sonda i motor

Slika 2. Tiskana pločica, raspored elemenata Slika 3. Tiskana pločica, strana bakrenih vodova

Elektronika, teorija, gradnje

Nacrte u mjerilu 1:1 možete naći na adresi:

www.hamradio.hr/ radiohrs/RadioHRS_2013_4

HRS


Slika 4. Kompletna shema automatskog LF/MF ATU

M

I ant

AN

TEN

A

4x1

K4xA

A144

68 68

22k 22k

0,10,1

5m

H

5m

H0,1

0,1

5k6

5k6

10n470k

47k

2k2

82

47k

10n

5 w82

5 w

470k

4,7v

R3

3x5

1R 2

w

100uF

Q1

Q2

Q3

Q4

Q5

Q6

Q7

Q8

3X33pF

47n

+24

V

_

INPUT 50E

Q4, Q

5 -

BD

441 /

or

sim

illar/

0,1

1uF

T1

T2

RF g

round

33

33

0,1

M

I antAN

TE

NA

C

Phase

dete

ctor

and S

erv

oam

plif

ier

PCB

MF/LF A

TU

pla

te

LF ATU plate

L1

L2

L1

L2

AN

TEN

A

Q1, Q

2, Q

3, Q

6, Q

7, Q

8 -

2SC1815 /

BC107A, BC238A/

prim. 460 - 630uH30 turns

sec 20 turnstaped

Vijesti iz HRS-aElektronika, teorija, gradnje



može se dogoditi da kad variometar „prilazi“ maksimumu struje s jedne ili druge strane, struja s jedne strane bude veća. Okretanjem provodnika na motoru podesite da variometar maksimumu struje „prilazi“ sa strane na kojoj je struja veća. To je možda jednostavnije rješenje od uparivanja elemenata. Ako imate mogućnost, ipak je bolje upariti elemente.

Motor za pogon variometra morate pronaći u raspoloživim izvorima. Bitno je da znate da motor mora imati redukciju broja obrtaja. Povoljna brzina okretanja variometra je oko 3 sekunde za rotaciju 90…180 stupnjeva. Mi imamo par tvorničkih motora s reduktorom, ali smo potražili još nekoliko pristupačnih rješenja. Jedno od njih je motor iz starih video-rekordera koji traku „navlači“ oko glave. Druga potencijalna varijanta je da upotrijebite redukciju broja obrtaja iz pećnice električnog štednjaka. Uglavnom svi imaju dodatak za pečenje pilića. Originalni motor morate zamijeniti motorom za jednosmjernu struju. Napon koji se javlja na motoru je reda 5…7 V, ovisno o snazi motora. Snaga motora može biti vrlo mala (par vati) s obzirom na to da se kratkospojni navoj variometra lako okreće, a postoji i redukcija broja okretaja koja povećava snagu.

Na fotografiji elektronskog sklopa vidite da tiskana pločica nije malih dimenzija. Otpornici 82 oma i tranzistori disipiraju 6 W po grani kod podešavanja, a u stanju mirovanja struja je reda miliampera. Naš hladnjak je prediomenzioniran, ali takav smo imali, a odgovarao je dimenzijama pločice. Vi možete staviti manji.

Ako su predajnici manje snage od 35 do 40 W, onda otpornike 33 oma na sondi treba skinuti (na pločici već postoje otpornici 68 oma koji su paralelno vezani njima).

MF/LF/ DUMMY LOAD Umjetno opterećenje je prijeko potreban i praktičan dodatak koji lako možete napraviti. Podsjetimo se, u uputama za rad može se naći podatak da je potrebna impedancija antene 2 E+750 pF do 5 E+300 pF. Na jednoj od shema brodskih predajnika pronašli smo da je umjetno opterećenje realizirano tako što je žičani otpornik 5 E (3 x 15 E 150 W paralelno) spojen na red s kondenzatorom 560 pF. Mi smo tako realizirali naše umjetno opterećenje – stavili ga u posebnu kutiju i dodali mjerenje antenske struje prema priloženoj shemi. Izmjereni kapacitet našeg kondenzatora bio je 600 pF (radni napon 8 kV). (Kondenzator treba biti kvalitetan, mora izdržati struje nekoliko ampera, a radni napon neka bude što veći.)

Slika 5. Umjetno opterećenje, unutrašnjost Slika 6. Umjetno opterećenje, vanjski izgled

Slika 7. Shema umjetnog opterećenja

5 R / 150W 560pF / 8kVIN

10n

Dobili smo veoma praktičan uređaj koji često koristimo u praksi. Provjerili smo radi dobro i na LF-u, ali mjerenje struje treba podesiti (ili možete ugraditi dva potenciometra u mjerenju i preklapati po bandovima).

Ovaj princip umjetnog opterećenja smo provjerili i u praksi. Naime, naša MF test antena je ukupne dužine 35 m (10 m + 25 m). Prema poznatoj formuli njezin otpor zračenja je 2,7 oma.

Izmjereni kapacitet antene je 330 pF. Priključili smo predajnik na antenu i podesili. Zatim smo antenu zamijenili na red vezanim otporom 2,7 E i kondenzatorom 330 pF i dobili identičnu antensku struju.

Ako umjetno opterećenje koristite samo na 136 kHz poželjno je da kapacitet podignete na 900…1 200 pF.

Otpornici mogu biti i žičani jer na tako niskim frekvencijama utjecaj njihove vlastite induktivnosti neće previše utjecati na pravilan rad.

Napominjemo da ovo nije precizni mjerni instrument, ali je prijeko potrebna i dobrodošla pomoć kod testiranja predajnika i prilagođenja za MF i LF.

Primjer:

Primjer za 80 metara (3,5 MHz):

Ovaj primjer sam izabrao zato što je radioamaterima najbliži. Ova formula vrijedi za bilo koju frekvenciju i dužinu antene.

= 0,0625 × 789 =

= 49,3125 Ω

R rad =2( ) × 789

L ant (m)lambda (m)

Otpor zračenja =2( ) × 789

dužina antenevalna dužina

Otpor zračenja =2( ) × 789 =

20 m80 m


1. UVODBudući da stanujem na 10 katu nebodera već se godinama borim s problemom postavljanja antena za radioamatersku stanicu. Žičane su antene smetale susjedima pa su koristili sve moguće načine da ih maknu jer im ispred njihovih balkona i lođa smetaju pogledu u „bijeli svijet“, tj. uživanju u urbanim arhitektonskim tvorevinama koje se vide s prozora i balkona nebodera. Zbog toga sam bio primoran na desetogodišnju prisilnu apstinenciju amaterskog zadovoljstva održavanja veza. Ipak, jednog sam se dana slučajno susreo s EH antenom pa onda i s microvert antenom, koje su svojim dimenzijama bile pogodne da se postave na balkon, a po performansama su bile dobro, ali ipak samo kompromisno rješenje. Te dvije vrste antena sam upotrebljavao nekoliko godina, a onda sam se odlučio na nešto ozbiljniji pothvat. Naime, na internetu sam pronašao veliki broj članaka koji su opisivali i hvalili osobine magnetic loop antena. Kada sam se upoznao s njihovom teorijom djelovanja, zaključak je bio da bi bilo vrijedno pokušati napraviti jednu od njih. U ovom se članku neće ulaziti u duboke teorijske analize funkcioniranja magnetic loop antena jer bi to bilo gubljenje vremena (sve što se o njima treba znati je već detaljno razrađeno i elaborirano u mnoštvu teorijskih i eksperimentalnih radova objavljenih u literaturi i na internetu). Ipak, smatram da bi bilo korisno napisati nekoliko riječi o glavnim osobinama tih antena koje su doprinijele donošenju odluke o započinjanju gradnje.

Poznati njemački proizvođač magnetskih antena funkTechnik BEESE - AMA Antennen na svojim je stranicama, po mom mišljenju, dao najpotpuniju sliku općih karakteristika tih antena pa ćemo se poslužiti njihovim opisom:- magnetne antene su simetrični sustavi.

One ne trebaju električnu protutežu i stoga ne proizvode nikakve nekontrolirane konvekcijske struje, koje izazivaju BCI i TVI;

- malene su, a imaju visoki stupanj učinkovitosti;

- imaju optimalan odnos stojnih valova (VSWR);

- uz optimalno prilagođenje nema gubitaka izlazne snage tranzistorskog izlaznog stupnja;

- ako su antene montirane u vertikalnom položaju praktički obuhvaćaju

Magnetic loop antenas „trombon“ kondenzatorom

Piše: Dragan Matić, 9A2NS

sve kutove emisije i dostižu, neovisno o visini reflektirajućih slojeva ionosfere, sve točke na zemlji;

- zbog njihove visoke (Q) kvalitete vrlo su selektivne i stoga osiguravaju dodatnu selektivnost (30 dB i više), tako da se značajno smanjuje mogućnost unakrsne modulacije u ulaznom stupnju prijamnika.Ta kvaliteta daje čist prijam i u večernjim satima, također i na nižim bandovima.Pri odašiljanju će biti znatno potisnuti gornji harmonici;Zaključak:

RX = značajno manji, odnosno nikakav QRM; TX = značajno manje, odnosno nikakve BCI/TVI.- magnetska antena je mala snažna antena.

Iako je značajno manja od l/2 dipola, teorijska razlika u dobiti, prema slobodno postavljenoj idealnoj anteni, iznosi samo -0,4 dBd. Ako se u praksi magnetna antena i horizontalni l/2 dipol koriste u blizini površine zemlje, magnetna antena daje bolje raporte. To je čini idealnomza montažu na prijevozno sredstvo, korištenje u kampu i u vanjskom prostoru (tavanu, balkonu ili terasi);

- ako se antena postavlja uspravno u blizini zemljine površine, u usporedbi s postavljanjem na velikoj visini, uočava se samo neznatan gubitak snage. Pri uspravno (vertikalno) montiranoj petlji, linije magnetskog polja teku paralelno s električki vodljivim tlom i stoga su one zanemarivo pod njegovim utjecajem;

- magnetska komponenta polja elektromagnetnog zračenja prodire u prostorije kuća dublje nego što bi mogla prodrijeti njihova električna komponenta.

Previše metala i provodnika i lako vodljivi zidovi djelomično sprječavaju prodor električke komponente valova. Stoga je magnetska antena od električke antene pogodnija za uporabu u sobi, na balkonu ili tavanu.

Za radioamaterske potrebe ovo bi trebalo biti dovoljno saznanja za donošenje odluke o gradnji takve antene.

2. PRORAČUN I GRADNJANa internetu postoje vrlo jednostavni i korisni računalni programi koji služe za proračun i konstrukciju magnetic loop antene. Predlažem program: KI6GD – Magnetic Loop Antenna Calculator – v 1.6 (c) 2003. (vidi sliku dolje).Program je jednostavan i prilagođen gotovo svakom radioamateru.

Slika 1. Dijagrami zračenja antene montirane pri zemlji montirane u slobodnom prostoru

Slika 2. Sučelje programa (KI6GD) za proračun antene



U prvo bijelo pravokutno polje upiše se dužina cijevi petlje, u drugo promjer cijevi, u treće frekvencija za koju se projektira antena i u četvrto polje maksimalna snaga predajnika kojom će se antena napajati. Potom je potrebno pritisnuti tipku calculate i očitati karakteristične podatke poput: potreban kapacitet, širina banda, promjer petlje, VF napon na kondenzatoru, itd.Odlučio sam se za gradnju antene za tri valna područja: 20 m, 17 m i 15 m.Prema proračunu, dužina cijevi petlje je 3 m, promjer petlje 1 m, kapacitet kondenzatora 41 pF, a VF napon na kondenzatoru 4,7 kV.

To je dovoljno podataka da se pristupi konstrukciji antene, tj. nabavci potrebnog materijala. Gotovo sav materijal za gradnju moguće je naći u domaćim trgovinama.Bakrenu cijev promjera 22 mm treba nabaviti u kolutu jer je onda vrlo jednostavno oblikovati oblik antenske petlje (pola posla je već obavio proizvođač cijevi).

3. IZRADA „TROMBON“ KONDENZATORA

Kondenzatori koji se koriste za magnetske antene su dosta skupi s obzirom da se na njima pojavljuje visoki VF napon. Nije ih teško nabaviti, ali rješenje s „trombon“ kondenzatorom je, po mom mišljenju, znatno prihvatljivije stoga što ne postoje tarni kontakti (koji su kritični kod visokih VF napona) i jer je izvedba znatno jeftinija.

Potreban materijal: - bakrena cijev promjera 22 mm, l = 250 mm

............................................................. 2 kom,- bakrena koljena promjera 22 mm

............................................................. 2 kom,- bakrena cijev promjera 15 mm, l = 250 mm

............................................................. 2 kom,- bakrena koljena promjera 15 mm

............................................................. 2 kom,- bakrena cijev promjera 15 mm, l = 10 cm

............................................................. 1 kom,- polietilenska cijev 16 × 2 mm, l = 60 cm

............................................................. 1 kom.

Spajanje cijevi i koljena statora i rotora, kao i cijevi statora, na petlju vršiti lotanjem sa srebrom.

Ostali materijal:- cijevne pričvrsnice za cijev promjera 22 mm

........................................................... 12 kom,- „demit“ izolacijska ploča za montažu

kondenzatora i petlje ............................................................. 1 kom,

- motor za pogon rotora „trombon“ kondenzatora min. 120 rpm ............................................................. 1 kom,

- antenska priključnica SO 239 ............................................................. 1 kom,

- električna priključnica za četverožilni kabel ............................................................. 1 kom,

- navoj, vreteno iz nehrđajućeg čelika (~ 60 cm) ............................................................. 1 kom.

Vijci kojima se vrši spajanje elemenata antene na ploču trebaju biti iz nehrđajućeg materijala (mesing ili nehrđajući čelik).

4. IZRADA PETLJE ZA SPREGUSprega antene s primopredajnikom se može vršiti na različite načine. Ja sam se odlučio na spregu preko sprežne petlje. Koristio sam antenski koaksijalni kabel RG 213 i izradio petlju promjera d = D/5, tj. 95/5 = 9 cm (prikazano na slici 4.).

D = promjer glavne antenske petlje; d = promjer petlje za spregu

Ova je petlja plastičnim nazupčanim vezicama pričvršćena na donji dio u sredinu glavne petlje, tj. da budu u istoj osi, i spoji se na antensku priključnicu SO 239 (vidi sliku 4.).

Slika 3. Stator i rotor „trombon“ kondenzatora

Slika 4. Petlja iz koaksijalnog kabela RG 213 za spregu



- Nakon što se rotor montira na petlju, montira se i pogonski motor, ali tako da s vretenom bude spojen preko plastične „spojke“ kako bi se motor električki odvojio od kondenzatora. Drugi kraj vretena ima ležaj u jednoj aluminijskoj kvadratnoj cijevi (stupić), kojoj je samo jedna stijena probušena svrdlom 5,5…6 mm. Taj komadić kvadratne cijevi je također na odgovarajući način pričvršćen na nosivu ploču antene kao drugi ležaj vretena (naime, prvi ležaj vretena je plastična „spojka“ na osovini motora).

- Nakon montaže petlje i kondenzatora, odredi se položaj graničnih prekidača

pa se i oni pričvrste na nosivu ploču.- Slijedi izrada i postavljanje petlje

za spregu i antenskog priključka. Pričvršćenje petlje za spregu je već ranije opisano, a antenska priključnica se pričvrsti tako da se dva plastična držača cijevi postave na cijev antenske petlje, u blizini petlje za spregu. Na njih se nehrđajućim vijcima M6 pričvrsti „demit“ izolacijska pločica na kojoj se nalazi antenska priključnica SO 239. Malim samonareznim vijcima plastični se držači cijevi fiksiraju na petlju tako da se „demit“ pločica ne može okretati oko cijevi antenske petlje.

Iako se čini da izrada traži mnogo mehaničkog rada, to je samo privid. Ovoj gradnji može pristupiti gotovo svaki amater s alatom koji već posjeduje, a kod lotanja ili varenja bakrenih cijevi uvijek u pomoć mogu priskočiti iskusniji amateri s potrebnom opremom. Meni je nesebičnu pomoć pružio Vlado, 9A2NV.Naravno, kao i kod svih antena, prilikom postavljanja magnetske antene treba voditi računa o izbjegavanju raznih zapreka u neposrednoj blizini antene i u smjeru emitiranja (kao što su velike armirano-betonske zgrade, čelične konstrukcije i sl.).

5. SASTAVLJANJE ANTENEIz donjih crteža i slika mogu se vidjeti detalji izrade antene kao i način postavljanja.

- Bakrena cijev promjera 22 mm za petlju podesi se na proračunati promjer petlje.

- Odrežu se cijevi statora promjera 22 mm i na se njih zavare odgovarajuća koljena.

- Cijevi statora se zavare na cijev petlje. Time je osnovni oblik petlje izrađen. Budući da su bakrene cijevi podatne, vrlo je lako izraditi pravilan osnovni oblik petlje.

- Na isti način, kao stator, izradi se i rotor, ali od cijevi i koljena promjera 15 mm, s tim da se cijevni uložak odmjeri i spoji u rotor nakon što je stator već montiran i petlja pričvršćena na nosivi izolacijsku ploču. To je potrebno kako bi se mogla uzeti točna mjera dužine cijevnog uloška koji određuje razmak cijevi u rotoru.

- PE-Xc cijevi 16 × 2 mm imaju tzv. memorijski efekt. To znači da se cijev kada se zagrije može proširiti na neku mjeru, ali se nakon hlađenja sama vraća u prvobitni položaj. Ta osobina polietilena je iskorištena da se može izraditi izolacija na cijevima rotora. Konstruktor eksperimentalno treba odrediti koja se dužina cijevi može zagrijati i potom navući na cijev statora. To je obično samo nekoliko centimetara. O spretnosti konstruktora ovisi kako će brzo navući PE izolaciju na cijevi rotora. PE cijevi spomenutih dimenzija se mogu naći u trgovinama vodoinstalacijskim materijalom. Nakon što se PE cijevi navuku na cijevi rotora i ohlade dovoljno se stisnu da se više ne mogu skidati (a da ih se ne razreže). Rotor bez otpora mora ulaziti u stator kako se ne bi opterećivao pogonski motor.

- Vezna cijev rotora promjera 15 mm u sredini se probuši svrdlom 6 mm tako da kroz nju s lakoćom može proći vreteno promjera 5 mm s narezanim navojem. I vreteno i matica trebaju biti iz nehrđajućeg materijala. Sve treba izraditi u skladu s detaljima na crtežu rotora. Pri tome je bitno da taj dio rotora bude labavije izveden, kako prilikom pokretanja ne bi dolazilo do zaglavljivanja i preopterećivanja pogonskog motora. Slika 6. Detalj krajnjeg držača navojnog vretena

Slika 7. Pričvršćenje antenske priključnicei petlje za spregu

Slika 5. Sklopni crtež



6. REGULACIJAPodešavanje antene na frekvenciju se vrši elektromotornim pogonom „trombon“ kondenzatora. Elektromotor s najmanje 120 rpm, koji se inače napaja s naponom 12 ili 24 V, spojen je četverožilnim kabelom na regulacijsku jedinicu gdje se, preko regulacije napona, podešava brzina okretanja motora i na taj način vrši grubo i fino podešavanje kapaciteta za dovođenje petlje u rezonanciju na radnoj frekvenciji. Regulacijska jedinica sastoji se iz ispravljača od 12 ili 24 V (ovisno o raspoloživom elektromotoru) te naponskog regulatora s LM 317.

Napon se od regulatorske jedinice do antene dovodi dovoljno dugačkim četverožilnim kabelom.

7. KARAKTERISTIKE ZRAČENJA MAGNETSKE ANTENE OVISNO O POLOŽAJU

Ako je magnetska antena postavljena uspravno, horizontalni dijagram zračenja ima oblik broja osam. Stoga su ometajući signali koji dolaze plošno (okomito na površinu antene) oslabljeni. Vertikalni dijagram pokazuje kružno zračenje i stoga je ova antena pogodna za održavanje bliskih, ali i dalekih veza. Postižu se svi kutovi čime se (neovisno o visini reflektirajućih slojeva ionosfere) mogu dohvatiti sve točke na zemlji. U ovom slučaju primjene antena pokazuje vertikalnu polarizaciju. Kod uspravnog postavljanja petlje antena se može koristiti sasvim blizu površine zemlje.

Ako je petlja antene postavljena horizontalno, magnetska antena ima kružni dijagram zračenja u horizontalnoj ravnini.

Slika 9. Regulacijska jedinica

Slika 10. Dijagrami zračenja antene Pogled odozgo na dijagram zračenja Pogled sa strane na dijagram zračenja

Slika 11. Dijagram zračenja magnetne antene postavljene uspravno u blizini površine zemlje

Slika 8. Shema spajanja regulatora napona i priključka na antenu



Prema gore i prema dolje magnetska antena ima minimum zračenja. Kut zračenja u vertikalnoj ravnini ovisi o visini položaja antene iznad površine zemlje. Kod visine 1 λ kut zračenja iznosi oko 140,a kod visine λ/2 kut zračenja iznosi oko 250. Stoga je antena, ako je postavljena na visini u horizontalnom položaju, izvrsna za DX rad i pokazuje horizontalnu polarizaciju.

8. PODEŠAVANJE ANTENEPrije uključenja antene na primopredajnik potrebno je provjeriti da li su njezine komponente dobro odmjerene, tj. da li se s njom može pokriti cijelo valno područje od 20 m do 15 m. Antenu treba postaviti na slobodan prostor tako da u blizini nema predmeta niti objekata koji bi mogli utjecati na njezin kapacitet. Potrebno je priključiti antenoskop i izmjeriti rezonantnu frekvenciju antene pri najvećem kapacitetu i pri najmanjem kapacitetu.

Ako je sve dobro proračunato i izrađeno antena treba pokriti frekvencijsko područje od 13,650 kHz do 21,600 kHz. Ovu sam antenu konstruirao tako da se može koristiti na terenu, u kampu, ali i na balkonu zgrade (predviđena je mogućnost da se antena može objesiti). Nisam razmatrao mogućnost postavljanja antene u horizontalan položaj, ali to je

opcija koja ovisi o inventivnosti konstruktora i uvijek se može realizirati. Antena je isprobana u relativno kratkom periodu i dala je vrlo dobre rezultate.

Slika 12. Podešavanje loopa

Slika 13. Loop spreman za emitranje

Podešavanje za vrijeme rada je vrlo jednostavno. Antena se pomoću antenoskopa postavi unutar željenog banda, a svako naknadno fino podešavanje se vrši preko regulacijske jedinice (u pravilu pri maloj snazi predajnika), na minimalni SWR (iznimno, ako je potrebna brza promjena, a frekvencija nije daleko od one na kojoj će se raditi, može se kratkotrajno izvršiti i podešavanje pri punoj snazi). Jedna od mana magnetne antene je da zbog svoje visoke kvalitete ima vrlo malu širinu rezonantne krivulje pa je potrebno češće podešavanje.

9. ZAVRŠNE NAPOMENEDa bi se održala visoka kvaliteta antene sve spojeve bakrenih cijevi je poželjno variti srebrnim elektrodama.Prilikom isprobavanja antene, eksperimentiranja i rada s njom, treba imati na umu slijedeće: „trombon“, kondenzator i gornji dijelovi petlje nalaze se pod vrlo visokim RF naponom (u ovom slučaju, pri snazi od 100 W, napon iznosi 4,7 kV). Stoga treba biti oprezan i ne boraviti u blizini antene, a ako je postavljena na terenu, onemogućiti pristup drugim osobama, osobito djeci!

Literatura s interneta:- FunkTechnik BEESE - AMA Antennen –

o osobinama magnetskih loop antena,- KI6GD – Magnetic Loop Antenna

Calculator – v 1.6 (c) 2003.,- ARRL Antenna Handbook

19th Edition, 2004.



PONOVO ODLIČNA AKTIVNOSTOvogodišnji je Kupa Jadrana bio još uspješnijiod lanjskog što je, zbog zatišja koje je vladalo prije samog Kupa, bilo vrlo ugodno iznenađenje. I ovoga su puta najuspješniji, za 120 minuta rada, prešli 200 veza, a maksimalan broj množitelja opet je bio 71.

Broj primljenih dnevnika rada malo je manji nego lani, 71 (prošle godine 77), što je još uvijek vrlo pristojan odnos prema broju sudionika u natjecanju.

U nekim se kategorijama nije gotovo ništa promijenilo u odnosu na prošlu godinu, ali je u nekima bilo iznenađenja.

U kategoriji A1 – postaje s Jadrana, jedan operator, rezultati su identični prošlogodišnjim. Ponovo je pobjednik Tomislav Kelava, 9A4W, a slijede ga Rolando Milin, 9A3MR, i Alen Desanić, 9A3MA.

U kategoriji A2 – postaje s Jadrana,više operatora, umalo se ponovila ista

Kup Jadrana 2013.

A1 – postaje s Jadrana, jedan operator Mj. Poz. oznaka QSO Bodovi Množ. Rezultat Super Kup 1. 9A4W 186 447 62 27,714 100,00 2. 9A3MR 177 428 58 24,824 89,57 3. 9A3MA 165 385 57 21,945 79,18 4. 9A3ST 147 347 55 19,085 68,86 5. 9A6A 162 378 50 18,900 68,20 6. 9A3IH 136 340 50 17,000 61,34 7. 9A4WY 137 330 43 14,190 51,20 8. 9A5ST/p 116 286 49 14,014 50,57 9. 9A3NC 119 283 49 13,867 50,04 10. 9A2SW 107 258 39 10,062 36,31 11. 9A2CW 96 208 41 8,528 30,77 12. 9A2ZH 89 219 37 8,103 29,24 13. 9A5AMC 96 190 31 5,890 21,25 14. 9A3NI 91 178 25 4,450 16,06 15. 9A2VX/P 59 142 30 4,260 15,37 16. 9A3IM 54 136 28 3,808 13,74 17. 9A7KDT 50 100 25 2,500 9,02 18. 9A5AFC/P 59 114 21 2,394 8,64 19. 9A2FW 39 114 20 2,280 8,23 20. 9A3DZK/P 48 92 20 1,840 6,64 21. 9A3DDC 43 84 21 1,764 6,37 22. 9A5AGO 50 96 17 1,632 5,89 23. 9A3BWW 48 90 18 1,620 5,85 24. 9A6CW 34 78 18 1,404 5,07 25. 9A2WA 39 70 19 1,330 4,80 26. 9A4DC/QRP/P 31 75 15 1,125 4,06 27. 9A7PJT 45 90 12 1,080 3,90 28. 9A3CTK 32 60 14 840 3,03 29. 9A3DBJ 33 60 14 840 3,03 30. 9A2KO 24 47 13 611 2,20 31. 9A2YL 24 48 11 528 1,91 32. 9A3BMR/P 15 30 10 300 1,00

A2 – postaje s Jadrana, više operatora Mj. Poz. oznaka QSO Bodovi Množ. Rezultat Super Kup 1. 9A1D/P 165 387 57 22,059 100,00 2. 9A1AKL 166 383 56 21,448 97,23 3. 9A7B 147 353 52 18,356 83,21 4. 9A0P 141 329 50 16,450 74,57 5. 9A3W 136 331 49 16,219 73,53 6. 9A5G 142 327 46 15,042 68,19 7. 9A1CIG 104 248 47 11,656 52,84 8. 9A1CPB 78 154 26 4,004 18,15 9. 9A1CFN 36 72 16 1,152 5,22 10. 9A1RKV/P 5 10 3 30 0,14

B1 – postaje s kontinenta, jedan operator Mj. Poz. oznaka QSO Bodovi Množ. Rezultat Super Kup 1. 9A8A 199 472 66 31,152 100,00 2. 9A3R 156 373 54 20,142 64,66 3. 9A5CY 152 369 54 19,926 63,96 4. 9A4QV 142 352 55 19,360 62,15 5. 9A2R 132 314 56 17,584 56,45 6. 9A3DF 127 292 48 14,016 44,99 7. 9A2JK 123 300 44 13,200 42,37 8. 9A2AE 120 276 44 12,144 38,98 9. 9A3PF 102 233 30 6,990 22,44 10. 9A5M 83 207 29 6,003 19,27 11. 9A285BVT 77 178 30 5,340 17,14 12. 9A7V 70 173 29 5,017 16,10 13. 9A8RA 66 149 28 4,172 13,39 14. 9A9DA 75 142 23 3,266 10,48 15. 9A2AY/P 64 107 23 2,461 7,90 16. 9A2BD 56 96 24 2,304 7,40 17. 9A284OP 50 92 20 1,840 5,91 18. 9A7DRI 49 98 17 1,666 5,35 19. 9A6KSF 27 50 10 500 1,61 20. 9A6LRY 23 44 10 440 1,41

B2 – postaje s kontinenta, više operatora Mj. Poz. oznaka QSO Bodovi Množ. Rezultat Super Kup 1. 9A0Z 205 493 71 35,003 100,00 2. 9A3B 203 484 69 33,396 95,41 3. 9A2KD 195 465 69 32,085 91,66 4. 9A1RBZ 178 428 64 27,392 78,26 5. 9A2L 158 352 59 20,768 59,33 6. 9A1E 121 268 50 13,400 38,28 7. 9A1CAL 135 311 43 13,373 38,2

REZULTATI PO KATEGORIJAMA

K1 – klubovi s Jadrana Mj. Klub Članovi Ukupno Množ. Rezultat Super Kup 1. 9A1CIG 9A1CIG, 9A3BMR/P, 9A3DBJ, 9A3DDC, 9A3DZK/P, 9A3MR, 9A6CW, 9A8RA 46,800 5 234,000 100,00 2. 9A1CKG 9A2KO, 9A2VX/P, 9A3IM, 9A5AFC/P, 9A5AMC, 9A5G, 9A7KDT 34,505 6 207,030 88,47 3. 9A1CFN 9A1CFN, 9A1CPB, 9A3CTK, 9A4W, 9A7B 52,066 3 156,198 66,75 4. 9A1CKL 9A2ZH, 9A3MA 30,048 2 60,096 25,68 5. 9A1CBM 9A2FW, 9A2WA, 9A2YL, 9A5ST/p, 9A7PJT 19,232 3 57,696 24,66 6. 9A1RKV 9A1RKV/P, 9A3BWW, 9A3W 17,869 2 35,738 15,27 7. 9A1AAX 9A2CW, 9A3NI 12,978 2 25,956 11,09 8. 9A1AKL 9A1AKL 21,448 1 21,448 9,17 9. 9A1ACD 9A0P 16,450 1 16,450 7,03 10. 9A1BST 9A4DC/QRP/P 1,125 1 1,125 0,48

K2 – klubovi s kontinenta Mj. Klub Članovi Ukupno Množ. Rezultat Super Kup 1. 9A1IST 9A2SW, 9A3IH, 9A3NC, 9A3R, 9A3ST, 9A4QV, 9A4WY, 9A5AGO 115,338 7 807,366 100,00 2. 9A1EZA 9A285BVT, 9A2AE, 9A2AY/P, 9A2L, 9A3DF, 9A3PF 61,719 6 370,314 45,87 3. 9A1A 9A1RBZ, 9A6A 46,292 2 92,584 11,47 4. 9A1DFG 9A2BD, 9A2KD 34,389 2 68,778 8,52 5. 9A1CAZ 9A0Z 35,003 1 35,003 4,34 6. 9A1KDE 9A3B 33,396 1 33,396 4,14 7. 9A1CBB 9A8A 31,152 1 31,152 3,86 8. 9A1CEP 9A1D/P, 9A6KSF 22,559 1 22,559 2,79 9. 9A1CCY 9A5CY 19,926 1 19,926 2,47 10. 9A1CEU 9A2R 17,584 1 17,584 2,18 11. 9A1EJK 9A1E 13,400 1 13,400 1,66 12. 9A1CAL 9A1CAL 13,373 1 13,373 1,66 13. 9A1CBK 9A2JK 13,200 1 13,200 1,63 14. 9A1CRJ 9A5M 6,003 1 6,003 0,74 15. 9A1HDE 9A7V 5,017 1 5,017 0,62 16. 9A1CCB 9A9DA 3,266 1 3,266 0,40 17. 9A1HBC 9A284OP 1,840 1 1,840 0,23 18. 9A1ABE 9A7DRI 1,666 1 1,666 0,21 19. 9A1JSB 9A6LRY 440 1 440 0,05

Dnevnici za kontrolu: 9A1AYZ, 9A3ADE.

situacija kao u kategoriji A1. Pobjednik je ponovo Radioklub Duga Resa, 9A1D/p, a drugoplasirani je Radioklub Split, 9A1AKL. Treće je mjesto ovoga puta zauzeo Radioklub Vidova Gora, 9A7B.

U kategoriji B1 – postaje s kontinenta,jedan operator, ponovo bez promjena na prva dva mjesta. Pobjednik je i ovoga puta uvjerljivo Stjepan Đurin, 9A8A, dok je nakon UBN kontrole drugo mjesto pripalo Damiru Rudeli, 9A3R, ispred trećeplasiranog Deana Milde, 9A3CY.

U kategoriji B2 – postaje s kontinenta,više operatora, ponovo bez promjenana prva dva mjesta. Pobjednik je ponovo Radioklub Grada Zaboka , 9A0Z, ispred Radiokluba Belišće, 9A3B. Treće je mjesto ovoga puta pripalo ekipi 9A2KD.

U kategoriji K1 – klubovi s Jadrana pobjedu odnosi Radioklub Kaštilac, 9A1CIG, ispred Radiokluba Kvarner, 9A1CKG, i Radiokluba Vidova Gora, 9A1CFN.

U kategoriji K2 – klubovi s kontinentaponovo je uvjerljivu pobjedu zabilježio Istarski radioamaterski klub, 9A1IST, kojem će u vitrini veliki prijelazni pehar ostati još godinu dana. Drugo mjesto ponovo je zauzeo Radioklub Ludbreg, dok je ovoga puta treće mjesto pripalo Hrvatskom DX klubu.

Po objavi neslužbenih rezultata natjecanja Natjecateljsko je povjerenstvo zaprimilo pet žalbi. Sve žalbe, Odluku Povjerenstva, kao i sve dnevnike rada, rezultate i UBN izvješća možete naći na web stranicama9A HF robota, na web adresi: www.hamradio.hr/hfrobot/.

KVUREĐUJE: Ivo Novak, 9A1AA


Nakon objavljenih službenih rezultata Kupa Jadrana 2013. poznati su i

rezultati trećeg po redu 9A KV Super Kupa, kumulativnog natjecanja Hrvatskoga radioamaterskog saveza za koji se boduju rezultati iz sva tri naša domaća Kup natjecanja.

I ove je godine broj natjecatelja bio na vrlo visokoj razini. U kategoriji jedan operator ukupno je sudjelovalo 97 postaja.U kategoriji više operatora bilo je27 sudionika, dok se u kategoriji kluboviu plasmanu nalazi 47 radioklubova.

U kategoriji A – jedan operator pobjednik je ponovo Stjepan Đurin, 9A8A. Na drugom je mjestu ove godine Rolando Milin, 9A3MR, dok je Tomislav Kelava, 9A4W, zauzeo 3. mjesto.

9A KV Super Kup 2013.Piše: Ivo Novak, 9A1AA

Kategorija A – jedan operator Mj. Poz. oznaka Bodovi

1. 9A8A 295,35 2. 9A3MR 268,27 3. 9A4W 261,49 4. 9A3R 179,35 5. 9A3NI 172,90 6. 9A5AMC 172,22 7. 9A2JK 171,44 8. 9A4QV 162,84 9. 9A4WY 156,52 10. 9A3MA 150,58

Kategorija B – više operatora Mj. Poz. oznaka Bodovi

1. 9A0Z 294,10 2. 9A3B 259,12 3. 9A2KD 191,66 4. 9A0AA 175,66 5. 9A2L 169,17 6. 9A5G 162,23 7. 9A3W 161,66 8. 9A0P 160,95 9. 9A1E 144,08 10. 9A7B 133,23

Kategorija C – klubovi Mj. Poz. oznaka Bodovi

1. 9A1IST 300,00 2. 9A1EZA 176,70 3. 9A1CIG 169,42 4. 9A1CKG 116,60 5. 9A1CFN 86,64 6. 9A1CBM 58,06 7. 9A1CBB 57,00 8. 9A1CKL 28,93 9. 9A1DFG 25,94 10. 9A1RKV 19,36

PLASMAN PRVIH 10 POSTAJA U SVAKOJ KATEGORIJI

U kategoriji B – više operatora Radioklub Grada Zaboka, 9A0Z, ponovo je zauzeo prvo mjesto ispred Radiokluba Belišće, dok je treće mjesto ovoga puta pripalo ekipi Branka Nakomčića, 9A2KD.

U kategoriji C – klubovi ponovo uvjerljiva

pobjeda Istarskoga radioamaterskog kluba, 9A1IST, ispred Radiokluba Ludbreg, 9A1EZA, i Radiokluba Kaštilac, 9A1CIG.

Cjelovite rezultate 9A KV Super Kupa 2013. možete pronaći na web straniciwww.hamradio.hr/hfrobot/.

KV

CRO CC

Popis članova CRO CC-a (abecednim slijedom po pozivnoj oznaci)

9A0AA (9A1DXC), 9A0W, 9A0Z (9A1CAZ)

9A1A, 9A1AA, 9A1ACD, 9A1BM, 9A1CFR, 9A1CIG, 9A1DL, 9A1IW, 9A1JSB, 9A1MM, 9A1O (9A1BOP), 9A1P (9A1AAX), 9A1SZ, 9A1UN, 9A1V

9A2AJ, 9A2AW (K2AAW), 9A2BD, 9A2BW, 9A2D, 9A2DI, 9A2DM, 9A2EU, 9A2EY, 9A2F, 9A2FN, 9A2FW, 9A2GA, 9A2HI, 9A2HK, 9A2JK, 9A2KD, 9A2L (9A1EZA), 9A2LG, 9A2MF, 9A2NA, 9A2NO, 9A2NY, 9A2QP, 9A2SD, 9A2SW, 9A2TN, 9A2VJ, 9A2VR, 9A2VX, 9A2WJ, 9A2X, 9A2YD, 9A2YL, 9A2Z

9A3AG, 9A3AGS, 9A3ANA, 9A3AW, 9A3B (9A1KDE), 9A3BPL, 9A3CNN, 9A3CWW, 9A3DRD, 9A3DU, 9A3GA, 9A3GJ, 9A3GS, 9A3ID, 9A3IH, 9A3IW, 9A3JB, 9A3LN, 9A3MA, 9A3MR, 9A3ND, 9A3NM, 9A3NQ, 9A3R, 9A3SM, 9A3SO, 9A3ST, 9A3TR, 9A3UG, 9A3VM, 9A3XM, 9A3XV, 9A3Y

9A4AA, 9A4AE (E79D), 9A4AS (DO6SR),9A4BA, 9A4BB, 9A4C (9A1CCB), 9A4D (9A1HCD), 9A4DU, 9A4EH, 9A4FM, 9A4FW, 9A4M, 9A4MF, 9A4OP, 9A4PM, 9A4RC, 9A4RV, 9A4U (9A1CTL), 9A4VM, 9A4W, 9A4WW, 9A4WY, 9A4X (E77A)

9A5ADH, 9A5ADM, 9A5ADT, 9A5AHI, 9A5AN, 9A5ANB, 9A5BTP, 9A5CW, 9A5D (9A1BHI), 9A5DU, 9A5K, 9A5KV, 9A5M, 9A5ST, 9A5TO, 9A5TOM, 9A5W, 9A5X, 9A5Y (9A1CCY)

9A6B (9A1CBA), 9A6C, 9A6GWF, 9A6IND, 9A6JOY, 9A6JRZ, 9A6K (9A1CRJ), 9A6M, 9A6NA, 9A6NDD, 9A6PBT, 9A6PSK, 9A6SJZ, 9A6T, 9A6Y.

9A7A (9A1HDE), 9A7AA, 9A7B (9A1CFN), 9A7DCK, 9A7DX, 9A7GAE, 9A7IMR, 9A7IUP, 9A7KDT, 9A7R, 9A7S (9A1DFG), 9A7T (9A1HBC), 9A7V, 9A7W, 9A7WA, 9A7XX (N5CRO), 9A7ZZ

9A8A, 9A8D (9A1CRD), 9A8DX, 9A8M (9A1CCJ), 9A8W

9A9A, 9A9AB, 9A9D (9A1GIJ), 9A9L, 9A9R, 9A9T, 9A9Y

9ARS29

E72A, E72W, E77Y, DK3KD, DK8ZZ (VE3ZIK), YU1KN, Z35X. (9A1AA)

Croatian Contest Club - CRO CC, koji je službeno osnovan 12. travnja 2008. godine u Kraljevici, nakon pet i pol godina djelovanja ima 177 članova što je vrlo respektabilan broj.

Ako volite KV natjecanja a još niste član CRO CC-a, a volite KV natjecanja, možete to postati ispunjavanjem online Pristupnice na klupskom portalu www.cro-cc.net.Predlažemo da prije popunjavanja pristupnice svakako pročitate Pravilnik o radu kluba koji možete naći na klupskom portalu. U koliko imate bilo kakvih pitanja obratite se voditelju CRO CC-a putem “Kontakt obrazca”.


Ovogodišnje CQ WW WPX SSB natjecanje održano je u terminu

uskršnjeg vikenda što je nekima promijenilo natjecateljske planove, ali očigledno nije bitno utjecalo na broj sudionika koji je i ove godine bio rekordan. Organizator je zaprimio 5 461 dnevnik rada što je za 100-ak dnevnika više nego prošle godine. Statistika pokazuje da je broj dnevnika rada u proteklih deset godina gotovo udvostručen što je odličan trend porasta.

Propagacije nisu bile na razini očekivanja za ovaj period 24. Sunčevog ciklusa, no i u ovakvim, osrednjim propagacijama, postavljeno je nekoliko svjetskih i kontinentalnih rekorda. Najvrjedniji je svakako novi rekord u kategoriji Multi-multiekipe D4C koja je ostvarila gotovo 90 milijuna bodova koristeći samo tri postaje i četiri operatora. Postavili su i novi rekord po broju rađenih prefiksa, čak 1 926.

Koliko je prefiksa bilo u natjecanju govori i činjenica da je 140 postaja odradilo više od 1 000 množitelja, a čak 1 363 postaje ispunile su uvjet za osnovnu WPX diplomu za rađenih 300 različitih prefiksa.

Najpopularnija i ovoga puta bila je kategorija jedan operator, mala snaga u kojoj je sudjelovalo 1 500 natjecatelja. Značajan je porast i broja natjecateljima u takozvanim Overlay kategorijama: Rookie i Tribander/single element u kojima je ovoga puta sudjelovao 251, odnosno 849 natjecatelja.

U natjecanju su sudjelovale i 42 postaje iz 9A što je malo manje nego inače, ali ne zaboravimo da je ipak bio Uskrs. I rezultati su ovoga puta znatno skromniji nego inače. Najbolji rezultat postigao je Tomo, 9A2AJ, koji je 1. u svijetu u kategoriji jedan operator, 1,8 MHz, mala snaga. Tomislav, 9A3BWW, osvojio je 1. mjesto u svijetu (2. u Europi) u Rookie potkategoriji na 7 MHz, mala snaga,assisted. Europski viceprvak u vrlo zahtjevnojkategoriji više operatora, jedan predajnik postala je ekipa iz Poreča, koja je koristila prigodnu pozivnu oznaku 9A33P. U istoj kategoriji varaždinska ekipa 9A7A plasirala se na 7. mjesto u Europi. Europski vrijedne rezultate ostvarili su još i 9A5Y (op. 9A7DX) i 9A3B (op. 9A1AA) koji su drugi, odnosno, treći u Europi u svojim kategorijama na 3,7 MHz, kao i Petar, 9A6A, koji je 3. u Europi u kategoriji 21 MHz, mala snaga, assisted.

Postavljena su i četiri nova nacionalna rekorda: 9A5Y (80 m, HP, assisted),9A6A (15 m, LP, assisted),9A3BWW (40 m, LP, assisted) i9A2UZ (160 m, QRP, assisted). Čestitke svima na sudjelovanju i ostvarenim rezultatima! (9A1AA)

CQ WPX SSB 2013.REZULTATI 9A POSTAJA

Kategorija Poz. oznaka Rezultat Veza Množitelji

SOAB 9A8DX 261 900 393 300 9A4W 36 698 134 108 SOAB ASS 9A7R 2 010 084 1 217 764 9A5F 177 472 296 236 9A6OY 39 204 157 132 9A4M 17 802 97 86 SOAB LP 9A1CFR (9A2NO) 437 472 519 434 9A1IW 293 148 452 306 9A4U 283 020 440 318 9A0W 241 110 344 270 9A1SZ 88 530 253 195 9A2BD 55 566 167 147 9A9JZ 22 236 121 109 9A5G (9A2VX) 2 331 39 37 9A7IUP 1 430 29 26 SOAB LP ASS 9A2GA 244 962 368 279 9A1MM 51 684 171 146 9A9DA 43 952 174 134 1,8 MHz LP 9A2AJ 206 150 388 266 3,5 MHz HP 9A3B (9A1AA) 1 377 288 1 066 564 3,5 MHz HP ASS 9A5Y 2 141 570 1 370 662 9A6AIV 348 128 475 344 7 MHz LP 9A2XW 91 776 218 192 9A6SJZ 48 233 152 139 7 MHz LP ASS 9A3BWW 141 264 274 218 9A3MBM 35 332 129 121 14 MHz LP 9A6ARB 115 240 305 268 9A6RMI 32 234 149 142 14 MHz LP ASS 9A6DJX 90 280 290 244 21 MHz LP 9A1DL 37 625 139 125 21 MHz LP ASS 9A6A 699 566 651 467 9A3TU 28 013 119 109 28 MHz HP ASS 9A5M 4 879 41 41 28 MHz LP 9A3DPL 114 7 6 28 MHz LP ASS 9A7ZZ 9 558 59 54 SOAB QRP 9A7JZC 94 739 258 211 1,8 MHz QRP ASS 9A2UZ 15 106 89 83 MS 9A33P 18 507 672 4 855 1 467 9A7A 12 363 239 3 825 1 321 9A8M 2 116 758 1 305 707 9A4P 1 884 314 1 210 706 9A65S 578 011 860 497

Overlay categories

Tribander/Single element Kategorija Poz. oznaka Rezultat Veza Množitelji

SOAB 9A8DX 261 900 393 300 SOAB ASS 9A7R 2 010 084 1 217 764 3,5 MHz HP 9A3B (9A1AA) 1 377 288 1 066 564 7 MHz LP ASS 9A3MBM 35 332 129 121

KV

9A3IH u WPX SSB


Jedan operator, velika snagaSvi opsezi 1. RT4F (RK4FD) 10 608 44428 MHz 1. CR2T (CU2AF) 335 27421 MHz 1. E77XZ (DK6XZ) 5 273 28014 MHz 1. SJ2W (SM2WMV) 6 986 8657 MHz 1. YT8A (YU1EA) 8 645 8583,7 MHz 1. EB3CW 1 681 160 3. 9A3B (9A1AA) 1 377 2881,8 MHz 1. LY7M 501 208

EUROPSKI PLASMAN

Jedan operator, mala snagaSvi opsezi 1. EI1A(ON4EI) 2 984 805

28 MHz 1. CT8/K0RUI 138 866

21 MHz 1. YT8T 1 459 800

14 MHz 1. EF2F (EA2DNR) 795 844

7 MHz 1. EA3GLB 1 132 428

3,7 MHz 1. II3M 587 028

1,8 MHz 1. 9A2AJ 206 150

Jedan operator, assisted, velika snagaSvi opsezi 1. LX7I (DJ8OG) 11 394 656

28 MHz 1. LZ2HM 531 066

21 MHz 1. DQ8N (DL2ARD) 5 390 510

14 MHz 1. II1A (IZ1LBG) 4 062 585

7 MHz 1. IR2R (IZ2EWR) 2 897 076

3,7 MHz 1, DR1D (DL1NX) 2 596 932 2. 9A5Y (9A7DX) 2 141 570

1,8 MHz 1. S56P 422 752

Jedan operator, assisted, mala snagaSvi opsezi 1. EO3Q (UR3QCW) 4 588 653

28 MHz 1. IU9A 186 960

21 MHz 1. HA4XH 1 691 840 3. 9A6A 699 566

14 MHz 1. YT5CT 1 221 528

7 MHz 1. S57DX 1 780 200

3,7 MHz 1. SV5DKL 803 520

Jedan operator, velika snagaSvi opsezi 1. CN2R 30 683 396

28 MHz 1. PX5E (PP5JR) 15 065 172

21 MHz 1. CR3A (CT3DL) 15 458 520

14 MHz 1. P41A(P43A) 10 726 620

7 MHz 1. YT8A (YU1EA) 8 645 858

3,7 MHz 1. 4L5O 3 511 998

1,8 MHz 1. LY7M 501 208

Jedan operator, mala snagaSvi opsezi 1. NH6V 6 679 200

28 MHz 1. ZY2WPX (PU2LEP) 6 029 904

21 MHz 1. YV5KG 2 563 600

14 MHz 1. YW5T (YV5JBI) 2 700 753

7 MHz 1. YY4DNN 4 549 878

3,7 MHz 1. II3M 587 028

1,8 MHz 1. 9A2AJ 206 150

Jedan operator, assisted, velika snagaSvi opsezi 1. P40Z 19 190 829

28 MHz 1. LW6DG 5 246 772

21 MHz 1. DQ8N (DL2ARD) 5 390 510

14 MHz 1. ED8W 7 438 136

7 MHz 1. IR2R (IZ2EWR) 2 897 076

3,7 MHz 1. DR1D (DL1NX) 2 596 932

1,8 MHz 1. S56P 422 752

Jedan operator, assisted, mala snagaSvi opsezi 1. EO3Q (UR3QCW) 4 588 653

28 MHz 1. LO5D (LU8EOT) 4 980 654

21 MHz 1. HA4XH 1 691 840

14 MHz 1. YT5CT 1 221 528

7 MHz 1. S57DX 1 780 200

3,7 MHz 1. SV5DKL 803 520

1,8 MHz 1. E77EZ 85 536

SVJETSKI PLASMAN

Više operatoraJedan predajnik 1. P33W 41 425 689Dva predajnika 1. RF9C 36 911 589Više predajnika 1. D4C 89 969 238

Tribander/jedan element, mala snagaSvi opsezi 1. IB1B (IW1QN) 3 277 290

28 MHz 1. PY1PL 985 072

21 MHz 1. RU4SO 362 752

14 MHz 1. XR1C (CE1KR) 525 096

7 MHz 1. M0C (G3WGN) 981 288

3,7 MHz 1. YL2GUV 407 612

1,8 MHz 1. IK0XBX 76 032

Jedan operator, QRPSvi opsezi 1. YW2LV 3 205 80028 MHz 1. I5KAP 39 44921 MHz 1. JH7RTO 279 67714 MHz 1. HG3M (HA3MY) 281 2507 MHz 1. HG6C (HA6IAM) 89 4663,7 MHz 1. S57SU 220 9221,8 MHz 1. SP2DWG 4 656

Tribander/jedan element, velika snagaSvi opsezi 1. VE3DZ 13 751 535

28 MHz 1. VK6DXI 1 747 440

21 MHz 1. C4Z (5B4AIZ) 3 771 220

14 MHz 1. EA1FDI 3 428 568

7 MHz 1. DD1MAT 980 992

3,7 MHz 1. EB3CW 1 681 160

1,8 MHz 1. S56P 422 752

Više operatoraJedan predajnik 1. EI7M 19 735 254 2. 9A33P 18 507 672 7. 9A7A 12 363 239Dva predajnika 1. TM6M 34 953 422Više predajnika 1. DR1A 38 940 150

KV

9A2GA u WPX SSB


Ovogodišnji CQ WW WPX CW Contest bio je jubilarni – 35. za redom.

Koliki je napredak postignut u 35 godina najbolje govori činjenica da je tada najbolji rezultat ostvario KG6SW (op. K7JA) s 2,8 milijuna bodova i 345 prefiksa, dok je najbolji rezultat u kategoriji jedan operator sada na razini od preko19 milijuna i preko 1 100 prefiksa.

U 2013. godini organizator je primio 4 120 dnevnika rada iz 130 DXCC entiteta što je za oko 5% manje u odnosu na proteklu godinu. Najviše veza, njih 7 617, ostvarila je naša Multi-multi ekipa, 9A1A, koja bila najboljai u sakupljanju prefiksa, sakupivši ih 1 494. Čak 74 postaje radile su više od 1 000 prefiksa, a 1 402 sudionika ispunilo je uvjet za osnovnu WPX diplomu (300 različitih prefiksa).

Prilično loše propagacije ipak nisu spriječile najbolje da postave nove rekorde. Postavljeno je 6 svjetskih rekorda, a jedan od njih pripada Damiru, 9A3R, u kategoriji 160 m, LP, assisted. Postavljeno je i9 europskih rekorda, a zanimljivo je to da su rekordi postavljeni u svih sedam kategorija jedan operator, QRP, assisted.

U natjecanju je sudjelovalo i 35 postaja iz 9A što je postao prosjek po broju sudionika u ovom natjecanju. Izvrsni rezultati ni ovoga puta nisu izostali. Svjetski pobjednici u svojim kategorijama su: 9A2AJ (160 m), 9A5Y (40 m, assisted), 9A3R (160 m, LP, assisted), 9A6C (40 m, TB/S), 9A2UZ (160 m, TB/S) i ekipa 9A1A (M/M).

Odlični rezultati ostvareni su i europskom plasmanu gdje se, pored naših svjetskih pobjednika, nalaze i 9A3VM na 1. mjestu (10 m, LP), 9A3B (op. 9A1AA) na 2. mjestu (80 m, assisted), ekipa 9A7A na 3. mjestu (MS), ekipa 9A33P na 4. mjestu (MS), kao i 9A28EU (op. 9A5K) na 7. mjestu (SOAB, assisted).

Postavljeno je i sedam nacionalnih rekorda, a njihovi „vlasnici“ su : 9A2AJ (160 m), 9A2EY (SOAB, QRP), 9A28EU (SOAB, assisted), 9A5Y (40 m, assisted), 9A3B(80 m, assisted), 9A2UZ (160 m, assisted) i 9A3R (160 m, LP, assisted).

Naš Croatian Contest Club se izgleda pretplatio na 5. mjesto u kategoriji klubova izvan SAD-a i Kanade. Ovo je treća godina za redom na poziciji broj 5, ali veseli činjenica da je svake godine sve više dnevnika rada. Ovoga puta je to rekordnih 67 u oba natjecanja, CW i SSB.

Čestitke svima na sudjelovanju i na ostvarenim rezultatima! (9A1AA)

CQ WPX CW 2013.REZULTATI 9A POSTAJA

Kategorija Poz. oznaka Rezultat Veza Množitelji

SOAB 9A4U (9A4MF) 252 200 448 325 9A4W 22 176 112 99 SOAB LP 9A2HQ 235 759 402 281 9A2NO 40 415 144 137 SOAB QRP 9A2EY 250 325 467 323 9A2JK 222 955 396 305 9A7DCK 6 825 65 65 SOAB ASS 9A28EU (9A5K) 6 633 437 2 583 1 021 9A4WY 2 203 848 1 354 684 9A6OY 32 520 133 120 28 MHz 9A5M 71 688 206 174 28 MHz LP 9A3VM 94 146 259 213 28 MHz LP ASS 9A3TY 7 261 61 53 21 MHz 9A3IH 485 078 589 374 14 MHz LP 9A4R 110 608 266 223 9A1AKL (9A3NU) 4 698 57 54 7 MHz 9A6C 2 506 680 1 386 660 9A2L (9A2VJ) 1 964 700 1 029 555 7 MHz LP 9A2SW 220 592 335 272 9A8A 103 761 253 189 9A5V 86 673 237 173 7 MHz ASS 9A5Y (9A7DX) 4 006 977 1 607 809 9A5D (9A5DU) 2 443 203 1 308 651 3,5 MHz LP 9A3DML 139 722 313 219 3,5 MHz ASS 9A3B (9A1AA) 1 115 000 926 500 3,5 MHz LP ASS 9A2GA 27 830 120 110 1,8 MHz 9A2AJ 260 736 426 291 1,8 MHz ASS 9A2UZ 11 826 83 73 1,8 MHz LP ASS 9A3R 169 400 342 242 MS 9A7A 12 145 652 3 875 1 252 9A33P 12 025 222 3 937 1 258 9A8M 2 573 249 1 509 721 9A65S 210 137 380 263 M2 9A7T 1 962 688 1 177 674 MM 9A1A 27 552 348 7 617 1 494 Overlay categories

Tribander/Single element Kategorija Poz. oznaka Rezultat Veza Množitelji

SOAB ASS 9A4WY 2 203 848 1 354 684 9A6OY 32 520 133 120 7 MHz 9A6C 2 506 680 1 386 660 3,5 MHz ASS 9A3B (9A1AA) 1 115 000 926 500 3,5 MHz LP ASS 9A2GA 27 830 120 110 1,8 MHz ASS 9A2UZ 11 826 83 73

KV

9A7DX@9A5Y u WPX CW


Jedan operator, velika snagaSvi opsezi 1. 4O3A (9A3A) 6 832 680

28 MHz 1. ED3T (EA3AKY) 120 832

21 MHz 1. UU7J (UU0JM) 2 374 060

14 MHz 1. CS2C (OK1RF) 4 334 660

7 MHz 1. YT8A (YU1EA) 5 653 896

3,5 MHz 1. E71A 1 287 230

1,8 MHz 1. 9A2AJ 260 736

EUROPSKI PLASMAN

Jedan operator, mala snagaSvi opsezi 1. MJ5Z (JK3GAD) 3 508 252

28 MHz 1. 9A3VM 94 146

21 MHz 1. S57KW 560 622

14 MHz 1. YT7M (YU7RL) 1 066 000

7 MHz 1. S51F 2 189 484

3,5 MHz 1. OM3ZWA 512 190

1,8 MHz 1. UX5NO 75 336

Jedan operator, assisted, velika snagaSvi opsezi 1. LZ8E (LZ2BE) 9 044 828 7. 9A28EU (9A5K) 6 633 43728 MHz 1. LZ2HM 299 62421 MHz 1. EA6URA (EA3AIR) 2 742 77314 MHz 1. RM5A (RU4W) 2 922 7407 MHz 1. 9A5Y (9A7DX) 4 006 9773,5 MHz 1. DR1D (DL1NX) 1 335 168 2. 9A3B (9A1AA) 1 115 0001,8 MHz 1. US5WE 240 700

Jedan operator, assisted, mala snagaSvi opsezi 1. S50C (S53CC) 4 626 000

28 MHz 1. I0ZUF 133 278

21 MHz 1. HB9EUY 463 250

14 MHz 1. RM5D 1 114 495

7 MHz 1. YU2A 2 137 878

3,5 MHz 1. E74WN 607 338

1,8 MHz 1. 9A3R 169 400

Jedan operator, velika snagaSvi opsezi 1. EF8M (UA5C) 19 532 079

28 MHz 1. ZX5J (IV3NVN) 4 855 437

21 MHz 1. HK1R 8 337 384

14 MHz 1. 4L8A 6 220 292

7 MHz 1. PJ4A (K4BAI) 8 744 862

3,5 MHz 1. E71A 1 287 230

1,8 MHz 1. 9A2AJ 260 736

Jedan operator, mala snagaSvi opsezi 1. HD8A (HC2AO) 10 740 028

28 MHz 1. 7Z1SJ 1 194 788

21 MHz 1. D33A 2 772 456

14 MHz 1. CN8KD 3 509 406

7 MHz 1. S51F 2 189 484

3,5 MHz 1. OM3ZWA 512 190

1,8 MHz 1. UX5NO 75 336

Jedan operator, assisted, velika snagaSvi opsezi 1. EA8RM 11 671 103

28 MHz 1. PY1NX 2 718 225

21 MHz 1. EA6URA (EA3AIR) 2 742 773

14 MHz 1. RM5A (RU4W) 2 922 740

7 MHz 1. 9A5Y (9A7DX) 4 006 977

3,5 MHz 1. DR1D (DL1NX) 1 335 168

1,8 MHz 1. US5WE 240 700

Jedan operator, assisted, mala snagaSvi opsezi 1. P40A (KK9A) 9 449 674

28 MHz 1. LU3EHR 1 555 488

21 MHz 1. PR3A (PY3OZ) 3 047 424

14 MHz 1. CE3AA (XQ4CW) 2 631 200

7 MHz 1. YU2A 2 137 878

3,5 MHz 1. E74WN 607 338

1,8 MHz 1. 9A3R 169 400

SVJETSKI PLASMAN

Više operatora

Jedan predajnik

1. P33W 29 106 540

Dva predajnika

1. CR3L 30 681 288

Više predajnika

1. 9A1A 27 552 348

Tribander/jedan element, mala snagaSvi opsezi 1. VP9FOC (VE3DZ) 10 299 040

28 MHz 1. HI3LFE 58 826

21 MHz 1. PX4X (PY4XX) 909 632

14 MHz 1. CE3AA (XQ4CW) 2 631 200

7 MHz 1. YU2A 2 137 878

3,5 MHz 1. YU0A (YU1RA) 333 270

Jedan operator, QRPSvi opsezi 1. PJ2T (WI9WI) 3 484 383

28 MHz 1. LU7HZ 420 200

21 MHz 1. S54AA 126 218

14 MHz 1. VE6EX 294 588

7 MHz 1. YU0W 861 630

3,5 MHz 1. SP4GL 218 736

1,8 MHz 1. S53AR 34 686

Tribander/jedan element, velika snaga

Svi opsezi 1. KV4FZ (N2TTA) 6 829 767

28 MHz 1. A65BD (G4BWP) 2 292 030

21 MHz 1. C4Z (5B4AIZ) 3 778 800

14 MHz 1. UN2E 2 334 514

7 MHz 1. 9A6C 2 506 680

3,5 MHz 1. E71A 1 287 230

1,8 MHz 1. 9A2UZ 11 826

Jedan operator, QRPSvi opsezi 1. S57DX 1 499 332

21 MHz 1. S54AA 126 218

14 MHz 1. YT5T 278 166

7 MHz 1. YU0W 861 630

3,5 MHz 1. SP4GL 218 736

1,8 MHz 1. S53AR 34 686

Tribander/jedan element, velika snagaSvi opsezi 1. OL5Y 5 049 522

21 MHz 1. EF1A (EA1XT) 534 650

14 MHz 1. RX6AM 2 187 458

7 MHz 1. 9A6C 2 506 680

3,5 MHz 1. E71A 1 287 230 2. 9A3B (9A1AA) 1 115 000

1,8 MHz 1. 9A2UZ 11 826

Više operatoraJedan predajnik 1. CR2X 16 075 794 3. 9A7A 12 145 652 4. 9A33P 12 025 222Dva predajnika 1. TM6M 22 126 482Više predajnika 1. 9A1A 27 552 348

Tribander/jedan element, mala snagaSvi opsezi 1. S50C (S53CC) 4 626 000

28 MHz 1. YO2IS 27 693

21 MHz 1. E77R 476 064

14 MHz 1. S54A 834 548

7 MHz 1. YU2A 2 137 878

3,5 MHz 1. YU0A (YU1RA) 333 270

KV


U posljednje vrijeme sve više slušamoo raznim eksperimentima radioamatera

u kojima u stratosferu šalju balon koji u stvarnom vremenu odašilje slike. Zahtjevi koji se pred radioamatere postavljaju je da oprema koja se šalje bude što lakša i manja, da može preživjeti pad kako bi se opet koristila, te da troši što manje električne energije. Britanci, koji za sada prednjače u tome, posljednjih su nekoliko projekata napravili koristeći Raspberry PI računalo, Radiometrix NTX2 odašiljač i običnu web kameru. Za prijenos slike razvili su posebnu SSDV vrstu emitiranja čiji je glavni „adut“ prikupljanje primljenih paketa od svih radioamatera i spajanje takvih paketa u konačnu sliku. U ovom ćemo tekstu proći sve potrebne korake za takav projekt.

RASPBERRY PIO samom Raspberry PI računalu kao bazi cijelog sustava smo već pisali i detaljno ga obradili. Raspberry Pi je računalo veličine kreditne kartice razvijeno u Velikoj Britaniji s ciljem izrade jednostavnog i jeftinog računala pomoću kojega bi učenici i studenti lakše razvijali vlastite informatičke projekte. Raspberry Pi čine ARM procesor brzine 700 MHz, VideoCore IV grafički procesor, 256 MB RAM memorije, te SD kartica kao pandan tvrdom disku. Operativni sustav je Linux (Debian ili Arch distribucije). Sklopljena pločica na sebi ima HDMI video izlaz, RCA kompozitni video izlaz, 3,5 mm konektor za zvuk, SD/MMC/SDIO utor za karticu, RJ45 mrežni konektor te dva USB porta. Ukupna mu je potrošnja 1,5 W, a težina 45 grama.

Najčešće se na njega postavlja linux operativni sustav te se kao takav lako programira u nekom od poznatih programskih jezika s dobrom podrškom (C, Python, itd.). U našem ćemo slučaju projekt napisati u C programskom jeziku (iako se zbog jednostavnosti samog koda može lako prilagoditi i za neki drugi programski jezik).

SSDV s Raspberry PI računalomPiše: Marko Pernić, 9A8MM

O samoj instalaciji operativnog sustava na Raspberry PI računalo u ovom članku nećemo pisati, već ćemo čitatelja uputiti na članak Nekoliko lica Raspberry PI računala u kome je taj dio detaljno obrađen.

FSWEBCAMKako je slika, uz telemetriju, ono što želimo odašiljati, najprije ćemo se pobrinuti da tu sliku i dobijemo na računalo. Raspberry PI ima ograničenje u struji koju smije „povući“ neki periferni USB uređaj pa je iz toga razloga potrebno ili nabaviti vanjski USB hub (što nećemo razmatrati, imajući u vidu smanjivanje potrošnje električne energije što je više moguće) ili potražiti web kameru koja troši dovoljno malo struje.Popis takvih kamera nalazi se na http://elinux.org/RPi_USB_Webcams. Čak i ako imate web kameru koja nije na popisu, postoji mogućnost da će raditi. Jedna od takvih je i Genius iSlim 1320.

Programa za rad s web kamerama postoji nekoliko, a temeljem kraćeg istraživanja njihovih mogućnosti, odabran je fswebcam. Jednostavan je za korištenje i ima sve što treba: zna uzeti sliku iz web kamere i snimiti je na zadano mjesto pod zadanim imenom. Sam operativni sustav brine se da se slika uzima periodički (ako se tako podesi).

Instaliranje web kamere na Raspberry PIrelativno je jednostavno korištenjem naredbenog retka.

Pod uvjetom da je Raspberry PI povezan na internet, sve što treba upisati je:

sudo apt-get install fswebcam

Program za instalaciju tada će provjeriti sve potrebne vezane module i uključiti ih u preuzimanje da bi napokon pripremio sve što je potrebno za rad s fswebcam programom. Nakon ispisane poruke o dovršenju instalacije, web kameru je potrebno priključiti u USB port i isprobati dohvat i spremanje slike. U naredbenom retku napišemo:

fswebcam –d /dev/video0 –i 0 –r 320x240 slika.jpg

što znači da program uzme sliku s uređaja koji je prijavljen na /dev/video0 priključak te da slika bude rezolucije 320 ×240.

Raspberry PIAutoportret Raspberry PI računala

Genius iSlim 1320 web kamerom

DigitalUREĐUJE: Marko Pernić, 9A8MM


http://elinux.org/RPi_USB_Webcams

SSDVSljedeći je korak dohvaćenu sliku pripremiti za slanje. Kada je spremljena u memoriju računala, slika je zapisana binarno. Da bi se takva mogla emitirati da je većina radioamatera može primiti, treba ju na neki način „zakodirati“. Time će se zapis slike promijeniti, dodat će joj se kodovi za otkrivanje i ispravljanje greške i omogućit će se njezino slanje RTTY načinom rada.

SSDV kodiranje je razvio Phil Karn (KA9Q). To je „paketizirani“ oblik SSTV (eng. Slow Scan TeleVision) protokolakoji se neprestano razvija. Koristi se za slanje malih slika unutar slanja telemetrije tokom leta ili misije. Bilo koji digitalni način rada može prenositi sliku, ali je SSDV za sada ograničen na 8-bitni RTTY prijenos. Slika koja se šalje mora biti u Y’CbCr formatu, širina i visina moraju biti djeljivi s 16, a najveća rezolucija je 4 080 × 4 080. Slika se može poslati u najviše 65 536 paketa, a broj bajtova u paketu može biti najviše 207 (ukupno 13 565 952 bajtova). Korekcija greške se vrši tako da svaki paket završava s 32 bajta dugim Reed-Solomon kodom za korekciju. Ova metoda omogućava korekciju do 16 bajtova (uključujući sam Reed-Solomon kod). Za prijam SSDV-a najčešće se koristi program „dl-fldigi“. Taj program ima ugrađen dekoder, „sluša“ RTTY signale, prepoznaje pakete koji su dio slike te ih dekodira. Također, može sliku „uploadati“ na server i potražiti istu tu sliku od drugih primatelja, kombinirati ih te na taj način formirati cijelu sliku za slučaj da neki njezin dio nije primljen.

Za SSDV kodiranje već postoji gotov program koji je smješten na svjetski poznatom github repozitoriju. Da bi ga se „dohvatilo“, potrebno je u naredbenom retku upisati:

git clone git://github.com/fsphil/ssdv

Time ćemo trenutačne datoteke iz repozitorija preuzeti na Raspberry PI računalo. Ako smo to već napravili, možemo samo provjeriti i preuzeti nove datoteke ili promjene tako da uđemo u mapu s datotekama i u naredbenom retku upišemo:

git pull

Jednom kada su izvorne datoteke na računalu, od njih možemo napraviti program koji se može izvršiti iz naredbenog retka. To ćemo jednostavno napraviti naredbom:

make

U prošlom smo koraku naučili kako uzeti sliku iz priključene web kamere.Tu ćemo sliku sada „zakodirati“ i pripremiti ju za slanje. Naredba je:

ssdv –e –c 9A8MM –i TEST image.jpg ssdv.bin

RADIOMETRIX NTX2NTX2 modul tvrtke Radiometrix je 25 kHz NBFM UHF odašiljač koji radi na 434,650 MHz. Ukupna snaga mu je 10 mW, a podržava brzine podataka do 10 kbps-a. Iako je na dostavu potrebno pričekati, s obzirom da kod nas još uvijek nije popularan, vrlo je prikladan za ovakvu upotrebu. Prilagođen je eksperimentiranju pa mu se ništa neće dogoditi ako na RF out pin ne spojite antenu. Ovaj modul podržava vrlo široki raspon napona napajanja, od 2,9 do 15 V, a zbog vrlo logičke konstrukcije jednostavno je izraditi sklopovlje za povezivanje s Raspberry PI računalom.

RTTYNajprije je potrebno definirati način prijenosa podataka. Možda ne najbrže, ali svakako najjednostavnije i najlakše za ugradnju je prijenos podataka RTTY načinom rada.

Kod RTTY vrste rada nosioc mijenja frekvenciju: na jednoj frekvenciji se odašilje logička nula, a na drugoj logička jedinica. Niža frekvencija naziva se space, a viša mark (koja se uzima i kao frekvencija odašiljanja). Razmak između te dvije frekvencije naziva se shift i standardiziran je na 170 Hz.Za našu upotrebu taj je razmak između 300 i 600 Hz.

Na Raspberry PI računalu možemo iskoristiti pin za UART protokol (serijsku komunikaciju), i to samo pin za slanje. Njega ćemo preko jednostavnog sučelja sačinjenog od nekoliko otpornika povezati s NTX2 modulom.

Radiometrix NTX2 modul

TXDhigh - TXDlow = 0,24 V

shift = 0,24 × 2 000 ≈ 480 Hz

Vcc = 5 V GPIOlow = 0 V GPIOhigh = Vcc

R4 = R5 = 4,7 k R3 = 47 kNTX2 deviation ≈ 2 000 Hz/V

TXDlow = Vcc = 2,38 VR4 || R3

R4 || R3 + R5

TXDhigh = Vcc = 2,62 VR4

R5 || R3 + R4

Raspberry PI pinout Shema spajanja NTX2

Izbor otpornika nije kritičan, ali je preporučljivo držati razmak između dvije frekvencije (između već spomenutih 300 i 600 Hz). Enable pin NTX2 uređaja

Digital


nije preporučljivo ostaviti „u zraku“ i on se najčešće „kratkospaja“ s napajanjem ili ga se posebno programski upravlja.

Raspberry PI ima 26 pinova među kojima su ulazi/izlazi opće namjene, pristupi I2C, SPI i UART komunikacijama. Mi ćemo koristiti pin 1 (3,3 V) za napajanje, pin 6 (GND) za masu te pin 8 (UART TX) za slanje podataka NTX2 modulu.

SERIJSKI PORTSljedeći korak je priprema serijskog porta, koji se na Raspberry PI računalu označava 2 „/dev/ttyAMA0“. Pretpodešeno je da se operativni sustav (linux) brine o serijskom portu Raspberry PI računala, što nama ne odgovara. Mi mu želimo pristupati izravno. Da bismo to izbjegli, najprije treba otvoriti datoteku /etc/inittab, pronaći posljednji redak:

T0:23:respawn:/sbin/getty -L ttyAMA0 115200 vt100

I „zakomentirati ga“, tj. dodati „#“ ispred:

#T0:23:respawn:/sbin/getty -L ttyAMA0 115200 vt100

Druga datoteka koju moramo promijeniti je /boot/cmdline.txt. U njoj ćemo pronaći redak:

dwc_otg.lpm_enable=0 console=ttyAMA0,115200 kgdboc=ttyAMA0,115200 console=tty1 root=/dev/mmcblk0p2 rootfstype=ext4 elevator=deadline rootwait

I zamijeniti ga retkom:

dwc_otg.lpm_enable=0 console=tty1 root=/dev/mmcblk0p2 rootfstype=ext4 elevator=deadline rootwait

Nakon što smo napravili ove promjene da bi one bile aktivne, prijeko je potrebno ponovno pokrenuti sustav. To ćemo napraviti sljedećom naredbom u naredbenom retku:

sudo shutdown –r now

Nakon što se sustav ponovno pokrene, možemo nastaviti podešavati serijski port. Ugrađena naredba stty omogućava postavljanje potrebnih parametara. Za eksperiment, podesit ćemo da je brzina prijenosa podataka 50 bauda i da ćemo koristiti 8-bitni prijenos. Naredba je:

stty –F /dev/ttyAMA0 cs8 50

Ovime smo napravili sve preduvjete za slanje podataka RTTY načinom rada. Da bismo to isprobali, nekim od alata kreiramo tekstualnu datoteku sa sadržajem koji se sastoji od pozivne oznake i proizvoljnog teksta i tu datoteku pošaljemo na serijski port, kroz naredbeni redak:

cat datoteka.txt > /dev/ttyAMA0

dl-fldigiProgram za digitalne komunikacije fldigi stalno se unaprjeđuje i dobiva nove funkcije. Međutim, ni to nije bilo dovoljno entuzijastima koji se aktivno bave SSDV vrstom rada pa su napravili svoju inačicu. U nju su ugradili dekoder kako bi radioamateri na prijamu što jednostavnije vidjeli slike koje netko odašilje.

Program, osim dekodiranja slike, prikazuje i sve što je primio, pa je iz tog razloga dobar izbor za testiranje dosadašnjih koraka. Međutim, za to ga najprije treba preuzeti i instalirati s web stranica

http://ukhas.org.uk/projects:dl-fldigi. Zatim ga je potrebno podesiti.

Iz izbornika Configure odaberemo Sound cardi podesimo ulazne i izlazne uređaje. Ako, kao autor ovog članka, koristite USB DVB-T prijamnik i SDR# ili neki od takvih programa, onda ćete za ulazni uređaj odabrati Virtual cable ili nekuod njegovih izvedenica.Ako ipak koristite neki od radiouređaja, tada njegov izlaz priključite na mikrofonski ulaz računala i u postavkama dl-fldigi programa na navedenom ekranu odaberete mikrofon za ulazni uređaj.

Do sljedećih postavki dolazimo kroz izbornik Op-mode – RTTY – Custom. Ovdje je bitno uskladiti pomak (koji smo definirali izborom otpornika u sučelju između NTX2 modula i Raspberry PI računala). Baud rate treba podesiti na 50, Bits per character na 8,Parity na none, a Stop bits na 1.

dl-fldigi – postavke zvučne kartice

dl-fldigi – postavke RTTY prijama

dl-fldigi prijam RTTY Prijam RTTY signala sa SDRshar programom

SVE ZAJEDNONakon što smo sve podesili i nakon što u komandnom retku Raspberry PI računala napišemo cat datoteka.txt > /dev/ttyAMA0, u dl-fldigi programu ćemo vidjeti vodopad sa signalom i imat ćemo prijam i dekodiranje signala, tj. vidjet ćemo ono što smo upisali u datoteku datoteka.txt.

Digital


http://ukhas.org.uk/projects:dl-fldigi

Kada se uvjerimo da tekst koji odašiljemo s Raspberry PI-ja možemo uspješno primati, možemo napraviti i zadnji korak – odašiljanje i prijam slike SSDV-om. Najprije u dl-fldigi programu odaberemo View – SSDV RX, što će otvoriti poseban prozor s pregledom dekodiranih paketa SSDV slike, a zatim naredbenom retku na Raspberry PI računalu upišemo:

cat ssdv.bin > /dev/ttyAMA0

Sada, kada smo se uvjerili da svi dijelovi ovoga malog eksperimentalnog sustava rade, može mu se naći nekoliko primjena i ovisno o tome presložiti dijelove da čine neku drukčiju cjelinu. Primjerice, ovakav sustav protekle dvije godine Britanci koriste u gotovo svim balonima koji dosežu visine do 30 km i za vrijeme leta pošalju 20-ak slika. Druga primjena je emitiranje slika „iz terena“, prilikom radioamaterskih aktivnostima u raznim vježbama ili natjecanjima. Upotreba je mnogo, a ograničenje je najčešće samo mašta konstruktora.

RTTY KROZ FMZa one koji ipak ne posjeduju NTX2 ili neki drugi predajnik, a htjeli bi eksperimentirati s odašiljanjem RTTY signala, mogu to napraviti na jedan, do nedavno, neočekivani način.

Krajem prošle godine britanski su studenti otkrili da Raspberry PI može emitirati signal od 1 MHz do 250 MHz bez ikakvog dodatnog sklopovlja. Za emitiranje na popularnom 88…108 MHz radijskom opsegu, koji se može primati i običnim radijskim prijamnikom,

potrebno je samo 20-ak centimetara žice spojiti na pin 7 (oznaka GPIO 4).

Program za to može se preuzeti sa stranica Londonskog fakulteta: www.icrobotics.co.uk /wiki/images/c/c3/Pifm.tar.gz. Nakon što raspakiramo datoteku (naredbom „tar xvfj Pifm.tar.gz“) dobit ćemo sve što je potrebno za odašiljanje neke audio-datoteke koristeći Raspberry PI. Pod uvjetom da smo na pin 7 spojili komad žice, u naredbenom retku upišemo:

sudo ./pifm sound.wav 100.0

Ovom ćemo naredbom na frekvenciji od 100 MHz emitirati datoteku sound.wav koja je pripremljena za test. Posljednji parametar je frekvencija koju se može podešavati od 1 do 250 MHz, a da bi program ispravno radio, frekvencija mora biti višekratnik 0,1 MHz.

Međutim, mi ćemo ovdje napraviti korak naprijed i odašiljati RTTY modulaciju na rubu tog opsega. Iako to možda zvuči nešto teže, postupak nije kompliciran.

Programska podrška koja nam treba sadržana je u programu minimodem. Njega je najprije potrebno preuzeti s interneta, a to ćemo napraviti tako da u naredbeni redak upišemo:

sudo apt-get install minimodem

Minimodem je program koji služi za generiranje audio-datoteke (ili audio-signala u stvarnom vremenu) bilo koje brzine (baud rate), a koji podržava nekoliko načina rada, među kojima je i RTTY.

Sada kada smo napravili sve preduvjete, u naredbeni redak upišemo:

echo -e “RTTY TEST DE 9A8MM : `date +%c̀ ” | minimodem –tx -f -8 1200 -f send.wav && sudo ./pifm send.wav 80.0 48000

dl-fldigi – prijam SSDV signala

Raspberry PI s priključenim Radiometrix NTX 2 modulom

Digital


http://www.icrobotics.co.uk/wiki/images/c/c3/Pifm.tar.gz

http://www.icrobotics.co.uk/wiki/images/c/c3/Pifm.tar.gz

U proteklih godinu dana radiofarovi na 28 MHz i 432 MHz koriste novu

tehnologijsku platformu koja, koristeći GPS, osigurava frekvenciju i vrijeme dobiveno iz GPS prijamnika odašilje digitalnom modulacijom i telegrafijom. U pripremi su i novi radio-farovi za 1,2 GHz i 24 GHz. Sve to dolazi iz OZ7IGY radionice.

POČECIPrvi OZ7IGY radio-farovi napravljeni su 1957. godine i radili su na 144 MHz. S godinama se njihov broj i frekvencijska pokrivenost povećavala i naposljetku su bili aktivni na 28 MHz, 50 MHz, 70 MHz, 144 MHz, 432 MHz, 1,2 GHz, 2,4 GHz, 3,4 GHz, 5,7 GHz, 10 GHz i 24 GHz. Većina korištene oprema bila je reciklirana radijska oprema starih mobilnih uređaja, dok su za više bandove uvijek bili projektirani predajnici bez pojačala.

NOVA PLATFORMAPrateći novija dostignuća digitalne tehnologije i komunikacija, nije trebalo dugo da se osmisli nova platforma za novu generaciju radio-farova. Posebno dizajnirano sklopovlje i računalna podrška (programi PI4 i PI-RX) imaju sljedeće karakteristike:- frekvencija i vrijeme odašiljanja

ovise o GPS-u,- raspon korištenja je od kHz do GHz

s preciznošću u µHz,- 10 MHz GPSDO, VCO-PLL i DDS

imaju galvanski odvojene portove zbog što većih EMC performansi,

OZ7IGY – radio-far platforma nove generacije

Autor: Bo Hansen, OZ2M Preveo: Marko Pernić, 9A8MM

- koristi se 1 GHz low phase noise VCO,138 dBc/Hz na 10 kHz,

- trenutačno podržane modulacije su: CW, FSK441, ISCAT, JT4, JT6M, JT65, JT9, Opera, PI4 i WSPR (za promjenu modulacije nije potrebno mijenjati softver),

- USB sučelje za promjenu frekvencije, znaka, lokatora, modulacije, teksta i slično,

- jednostavno dodavanje novih modulacija,- dizajniran za malu potrošnju energije,- princip otvorenog koda

za hardver i softver.

HARDVERPlatformu radio-fara čini 10 MHz GPS referenca, 1 GHz VCO-PLL i DDS jedinica uz dodatne splitere (ako se istovremeno koristi više frekvencija). GPSDO se također može koristiti kao 10 MHz referenca, ali samo za testiranje, jer mu je frekventna stabilnost 5 mHz (ali tek nakon zagrijavanja). USB i optički portovi omogućavaju spajanje zbog podešavanja. GPSDO, VCO-PLL i DDS imaju galvanski odvojene portove zbog što većih EMC performansi.

NGNB DDS NGNB GPSDO

Digital


Predviđena je i podrška za sve popularniji i dostupniji Arduino mikrokontroler, a dosadašnja upotreba takvog proširenja koristila se uglavnom za daljinsko upravljanje putem mreže mobilnih operatera i interneta.

MODULACIJA I PROGRAM ZA DEKODIRANJEViše je razloga za dodavanje digitalne modulacije (uz postojeću telegrafsku). Odnos signal/šum ima puno manji utjecaj na uspješno primanje poruke te sam prijam ne ovisi o vještinama operatora.

Program PI4 naziv je i istoimene modulacije koja je razvijena upravo za potrebe radio-farova.

Počeci modulacije su u JT4 modulaciji koju je osmislio Joe (K1JT), s razlikom da je PI4 brža te se može koristiti ista sekvenca svake minute. Primjerice: 24 sekunde PI4 modulacije, 15 sekundi telegrafije i 20 sekundi nosioca.

PI4 je odabran iz sljedećih razloga:- mora omogućavati analogni prijenos

za identifikaciju (CW pozivna oznaka),- radio-far se mora primiti i u teškim

uvjetima (rain scatter, aurora), s nadomda se možda može otkriti i neke nove oblike propagacija,

- prijam treba biti omogućen i kada frekvencija prijamnika nije stabilna,

- skraćivanje vremena između dvije identifikacije,

- radio-far može služiti i za kalibraciju prijamnika, pa se stoga 20-ak sekundi koristi samo signal vala nosioca,

- analogna identifikacija bi trebala biti laka za „primiti“ pa je odabrana brzina od 12 WPM (60 znakova u minuti)

- radio-far mora „stati“ unutar 1 kHz frekventnog opsega kako ne bi ometao rad ostalih radiofarova.

ISKUSTVA U ETERUVećini su radioamatera radio-farovi s više od jedne modulacije relativna novost pa se na njih moraju priviknuti kako bi mogli iskoristiti njihove prednosti. Prvi takav radio-far emitira od 30. listopada 2012. godine, a njegov je prijam potvrdilo mnoštvo radioamatera u svijetu zanimajući se za njegov digitalni dio. Ideja autora OZ7IGY bila je napraviti vezu između „starih“ i „novih“ radio-farova i približiti tu tehnologiju svima.

Osim navedenog, IW9GDC/B, DB0JG i WA1ZMS radio-farovi emitiraju koristeći istu tehnologiju na 144 MHz i 70 MHz području.

Više informacija o radio-farovima možete pronaći na web stranicama autora:www.rudius.net/oz7igy.

ICOMO

ELEKTRONIKA d.o.o.

HR-52452 FuntanaKamenarija 12, HrvatskaTel/fax: +385 52 445 038E-mail: [email protected]

OVLAŠTENI DISTRIBUTER

www.mar-elektronika.hr

• cjena sa PDV-om

Uz radioamaterske radijske postaje nudimo Vam:

• profesionalne radijsk postaje i pribor• pomorske radijske postaje i pribor• antene raznih vrsta i bandova• razne kablove, konektore, ispravljaèe,

e

SWR- metre i drugo•CB primopredajnke i pripadajuæi pribor

IC-V80E VHF1.007,00 Kn

IC-T70EVHF/UHF1.482,00 Kn IC-2200H VHF

1.675,00 Kn

IC-2820 VHF/UHF4.468,00 Kn

Najstariji radio-far – OZ7IGY @ JO55WM – 28 MHz do 24 GHz

Digital

ICOMO

ELEKTRONIKA d.o.o.

HR-52452 FuntanaKamenarija 12, HrvatskaTel/fax: +385 52 445 038E-mail: [email protected]

OVLAŠTENI DISTRIBUTER

www.mar-elektronika.hr

• cjena sa PDV-om

Uz radioamaterske radijske postaje nudimo Vam:

• profesionalne radijsk postaje i pribor• pomorske radijske postaje i pribor• antene raznih vrsta i bandova• razne kablove, konektore, ispravljaèe,

e

SWR- metre i drugo•CB primopredajnke i pripadajuæi pribor

IC-V80E VHF1.007,00 Kn

IC-T70EVHF/UHF1.482,00 Kn IC-2200H VHF

1.675,00 Kn

IC-2820 VHF/UHF4.468,00 Kn

4S – Šri Lanka – Ekipa od 10 operatora iz SR Njemačke i Poljske predvođena Sigijem, DL7DF, radit će od 10. do 23. ožujka na opsezima od 160 do 6 metara. Radit će s 4 postaje istovremeno i jedna će postaja biti posvećena isključivo RTTY vrsti rada. Pozivna oznaka još nije poznata. QSL preko OQRS ili DL7DF. Više informacija potražite na njihovoj web stranici:www.dl7df.com/4s7/index.php.

5H – Tanzanija – Ekipa operatora iz Italije radit će s otoka Zanzibara, IOTA, AF-032 od 1. do 10. veljače znakom 5I0DX. Radit će SSB/PSK/RTTY vrstama rada. QSL via IK7JWX.

FO/a – otoci Austral – G3BJ, G3SVL, G3TXF, G3WGN, G3XTT, G4JKS i G4TSH „aktivirat“ će ovaj DXCC entitet u Tihom oceanu od 20. ožujka do 1. travnja na KV opsezima CW/SSB/RTTY vrstama rada. Radit će istovremeno s tri postaje K3 i linearnim pojačalima s vertikalnim antenama na plaži uz ocean. Pozivna oznaka ekspedicije bit će TX6G. QSL karte bit će dostupne preko OQRS na Clublog stranici ili preko G3TXF.

DX vijestiPiše: Zlatko Matičić, 9A2EU

FR – Reunion – Članovi radiokluba F6KOP bit će „aktivni“ s ovog francuskog prekomorskog teritorija od 5. do 17. veljače znakom TO7CC na svim opsezima i svim vrstama rada. Posebnu pažnju posvetit će radu na nižim opsezima i RTTY. QSL via F6KOP.

FT5Z – otok Amsterdam –Velika DX ekspedicija najavljena je na ovaj izolirani francuski otok u Indijskom oceanu od 24. siječnja do 12. veljače 2014. godine. Pozivna oznaka ekspedicije bit će FT5ZM. Ekipa je sastavljena od 14 iskusnih DX-era iz sedam država predvođenih Ralphom, K0IR. Radit će na svim opsezima i svim vrstama rada. QSL via OQRS ili preko N2OO.Više informacija potražite na njihovoj web stranici:http://www.amsterdamdx.org/.

H40 – Temotu – Sigi, DK9FN, će od 21. prosinca ove godine do 10. siječnja 2014. biti „aktivan“ znakom H40FN na opsezima 160…6 metara s otoka Nendo, IOTA OC-100, WW loc. RH29ug. Radit će CW/SSB vrstom rada. QSL via DK9FN.

S9 – Sao Tome i Principe –John, IK5BCM, Beppe, IK5CBE, i John, IK5CRH, radit će iz ovog DXCC entiteta od 1. do 12. veljače znakom S9TF. Radit će na opsezima od 80 do 10 metara svim vrstama rada. QSL via IK5CRH.Više informacija potražite na web stranici:http://gmiross.wix.com/principe-is-2014.

VK9M – Mellish Reef –Devet iskusnih DX-era predvođenih Pistom, HA5AO, „aktivirat“ će ovaj DXCC entitet od 28. ožujka do 9. travnja znakom VK9MT na svim opsezima i vrstama rada. QSL preko OQRS ili preko QSL menadžera Tima, M0URX. Njihova web stranica nalazi se na adresi:http://vk9mt.com/.

ZL7 – otok Chatham –Franz, OE2SNL, radit će s ovog otoka znakom ZL7/OE2SNL od 13. do 26. ožujka na opsezima od 80 do 10 metara RTTY i CW vrstama rada. QSL via OE2SNL.Više informacija na: www.oe2snl.at/zl7-oe2snl-2014/.

Da bismo u prirodi mogli uspješno raditi radiouređajima i vratiti se zadovoljni

učinjenim, moramo se dobro pripremiti. Cijelu pripremu i sam rad podijelio sam na nekoliko cjelina: planiranje rada u prirodi, prikupljanje opreme, rad u prirodi, boravak u prirodi, povratak.

PLANIRANJE RADA U PRIRODIAko u prirodi želite „aktivirati“ jedan od mnogih programa diploma, cijeli put i rad mora biti detaljno isplaniran (kako od lijepog izleta ne bi došlo do nečeg što ne biste željeli pamtiti).Na samom početku trebamo odlučiti gdje želimo ići i saznati što više o toj destinaciji, a osobito je potrebno:prikupiti karte u tiskanom obliku (topografske, planinarske, izletničke),prikupiti karte u elektronskom obliku (Garmin AdriaTopo, Ozi explorer),reference IOTA, IOCA, SOTA, COTA, 9AFF, QTH lokator i sl.

Radioamater u prirodiPiše: Oto Predanić, 9A4OP

PRIKUPLJANJE OPREMEZa rad u prirodi potrebno je prikupiti opremu koja će nam pomoći da sigurno odradimo željenu „aktivaciju“ i sretno se vratimo svojim obiteljima.Za rad je potrebno prikupiti radiouređaje, antene, jedinice napajanja, pomoćne uređaje, pribor za preživljavanje, itd.

RADIOUREĐAJIZa rad se koriste kratkovalni ili UKV radiouređaji maksimalne snage 100 W (sve više se razvija QRP rad s uređajima do 5 W). Svi današnji radiouređaji ispunjavaju te uvjete, a oni od 100 W se koriste ako se u prirodu ide vozilom i ne odvaja se od njega (za napajanje se koristi akumulator iz automobila ili dodatni agregat). Oni koji više vole planinariti, orijentirani su na uređaje male snage do 20 W. Za takav rad na kratkom valu su prikladni uređaji Icom IC-703, 706, 7000, Kenwood TS-50, 480, Yaesu FT-817,857,897, Elkraft K1, K2, K3 i sl.

Kod rada u prirodi na kratkom se valu najčešće koriste frekvencije od 7 i 14 MHz jer su „otvorene“ cijeli dan, no mogu se koristiti i sve ostale frekvencije (osobito ako se ide na ekspedicije na otoke na različita natjecanja – IOTA).

Za UKV rad na 144 i 432 MHz najčešće se koriste uređaji snage do 100 W, no nije rijetkost da se za razna natjecanja sa sobom „vuku“ različita linearna pojačala kojima se zauzme frekvencija. No, mnogi radioamateri koji ovo ipak smatraju hobijem rade s malim snagama s različitih planinarskih vrhova i koriste radiouređaje oko 20 W, istih marki kao i na kratkovalnom području (tu je broj različitih uređaja mnogo veći jer postoji veliki broj mobilnih i ručnih radiouređaja). Vrlo su popularni portabilni uređaji svih vrsta rada koji unutar kućišta sadrže baterije tako da nije potrebno nositi posebne baterije (poput Icoma IC-202, 402, Yaesu FT-290, 790, 817, itd.), a snaga je do 5 W.

QSL, DX, DiplomeUREĐUJE: Zlatko Matičić, 9A2EU


http://www.dl7df.com/4s7/index.php

http://gmiross.wix.com/principe-is-2014

Zbog lakšeg prijenosa i čuvanja radiouređaja najbolje ga je ugraditi u prikladnu čvrstu kutiju u koju stane kompletna oprema, koja je time zaštićena od prljanja i uništavanja.

ANTENEOdavno je poznato da je antena najbolje predpojačalo i najbolje pojačalo radiosignala. Za rad u prirodi koriste se lagane prenosive antene koje se brzo postavljaju i skidaju, a imaju zadovoljavajuće performanse. Za rad na kratkom valu najčešće se koriste žičane antene, a za gornje opsege prevladavaju antene poput inverted V i žičane GP antene. Te se antene mogu koristiti samo za jedan opseg ili kao multiband antena koja pokriva dva ili više opsega (s time da je antena građena tako da nisu potrebni posebni uređaji za preklapanje opsega). Najomiljenija antena za rad na kratkom valu vertikalne polarizacije je ribički štap dužine do 7 metara, gdje se s balunom 1:9 može raditi uz podešavanje na svim opsezima. S njom se vrlo lako može složiti i linearno napajanu antenu za 7 MHz, a vrlo dobro radi i na 21 MHz. Za rad na kratkom valu se, osim dugih žičanih antena, koriste i male prijenosne antene koje radioamateri grade sami ili kupuju gotove. Koriste se različite „vojne“ antene, koje se pomoću dodatnih zavojnica prilagođavaju opsegu, ručne ili automatske antenske prilagodne kutije. U portable radu se, osim električnih antena raznih konstrukcija, koriste i različite loop antene koje koriste magnetni dio elektromagnetskog vala. One imaju nešto manju efikasnost, no manje su podložne različitim smetnjama, fizički su mnogo manje i lakše se postavljaju.Na UKV području u portable radu najčešće se koriste višeelementne antene, usmjerene i odgovarajuće dobiti. Kako su to u principu antene s kratkim elementima, oni se slažu u različite Yagi ili quad formacije koje se ručno okreću u željeni smjer. No, ima i vertikalnih kolinearnih oblika koji zrače elektromagnetni val svuda okolo i koji se vješaju na visoko drveće ili na neki pogodni nosač – ribički štap. Tu se mogu naći i quad antene ili oblong antena, napravljene od laganih materijala – tanke mesingane cijevi i pletenice. One se lagano smotaju i stanu u torbu za nošenje, a imaju razmjerno dobru dobit. Kako je na UKV području repetitorima pokriveno cijelo područje Hrvatske, poželjno bi bilo da se kao rezervni ili SOS uređaj ponese FM ručni radiouređaj s punom baterijom koji bi služio samo za pozivanje pomoći.

NAPAJANJE RADIOUREĐAJARadiouređaji se u prirodi napajaju na nekoliko načina, no raširenije je električnom energijom s gel-akumulatorima različitih napona i kapaciteta. Za male primopredajnike snage do 5 W za natjecanje

koje traje 24 sata je dovoljno 3 akumulatora 12 V/7 Ah. Ja za svoj FT-817 za „aktivaciju“ otoka, nacionalnog parka ili nove 9AFF koristim jedan akumulator 12 V/12 Ah uz 10 W sunčanih panela. To mi je dovoljno za rad unutar 24 sata ili u „aktivaciji“ za rad sa stotinjak korespondenata. Oni koji u prirodu odlaze automobilom svoje uređaje napajaju iz automobilskih akumulatora (koji su dovoljno velikog kapaciteta) ili prijenosnih agregata na fosilno gorivo koji daju napon od 220 V AC (uz njih treba ponijeti i neki ispravljač na 13,8 V). Za napajanje malih primopredajnika također se koriste i punjive baterije koje imaju zadovoljavajuću efikasnost. Pretežno su po ćeliji napona od 1,2 V, a kapaciteta od 1 000 do 4 700 mAh, tako da se u malom paketu može ponijeti dovoljno snage. Ako se koriste litij baterije one po članku imaju napon 3,7 V i različite kapacitete, no kod nas su još skupe tako da ih se mora kupiti izvan granica.Također, na otpadima vojnih viškova moguće je naći i mali ručni ili nožni (biciklistički) dinamo koji daje 12 ili 24 volti.

POMOĆNI UREĐAJIZa lakši i komforniji rad u prirodi i kontrolu ispravnog rada, osim navedenih primopredajnika, antena i napajanja, koristimo i nekoliko pomoćnih uređaja. Jedan od njih je prilagodna antenska kutija s kojom podešavamo antenu, tj. prilagođavamo izlaz radiouređaja na izlaznu impedanciju antene. Prilagodne kutije na sebi imaju optički pokazivač prilagođenja s mjernim instrumentima ili led diodama. Isto tako, dobro je imati i mjerni uređaj s kojim možemo uvijek znati napon napajanja i koliko još imamo struje.

Ako se radiouređajem radi telegrafijom, poželjno je imati kvalitetno elektroničko tipkalo. Ako koristimo glas, dobro je imati uređaje koji glas izdiže iznad granica šuma. Ako naš uređaj nema kompresor i procesor signala, dobro bi bilo ugraditi speech compressor s kojim će se govorni signal izdići iznad šuma signala. Ako imamo potrebu stalno govoriti jedno te isto (različite reference ili QTH lokator), dobro bi bilo imati mikrofon s „papigom“, tj. elektroničkim ponavljanjem poruka. To se može postići i upotrebom računala. Računalo, uz vođenje dnevnika rada, ovisno o programu, može dekodirati i slati telegrafiju, služiti kao „papiga“, koristiti za rad digitalnim vrstama rada. U radu s računalom potrebne su obje ruke tako da mikrofon najčešće imamo smješten na glavi, zajedno s slušalicama. Prelazak na predaju radiouređaja treba kontrolirati preko međusklopa, tipkovnice ili posebnog nožnog prekidača.Naravno, za vođenje dnevnika rada računalo nije prijeko potrebno – većinu toga se može pokrenuti na „pametnim“ telefonima ili se može koristiti prijenosni papirnati dnevnik rada.

PRIBOR ZA PREŽIVLJAVANJEIako boravak u prirodi pažljivo planiramo, sam susret s njom je nešto drugo i u njoj vrijede sasvim druge vrijednosti – zakonitosti koje je sama odredila.Iako u prirodi planiramo boraviti dan ili dva, to se može preokrenuti i na više dana.Iz tog nam je razloga potreban osnovni „paket za preživljavanje“. On bi trebao sadržavati: lijekove (ako ih koristite),

Marijo, 9A5MR, i Dino, 9A2NO, postavljaju vertikalku na otoku Trsteniku

QSL, DX, Diplome


tablete protiv bolova, tablete za pročišćavanje vode, zavoje, flastere, mast protiv bolova i žuljeva, baterijsku lampu, signalnu baterijsku lampicu, ogledalce, šibice, fire stick, upaljač, veliki nož,mali nož, space blanket, 10-ak metara čvrstog užeta, ljepljivu traku, navošteni papir, flomaster, vreće za smeće velike i male, aluminijsku foliju, svijeću, 10-ak metara tanke žice, nož za otvaranje konzervi, mobitel s WM ili Android platformom, kompas, zviždaljku, praćku, ceradu ili šatorsko krilo, malu alkoholnu grijalicu i alkohol za nju, itd. Nabrojano je u principu moj prijedlog osnovnog „paketa za preživljavanje“ koji nosim u naprtnjači kad idem u nacionalne parkove. Sličan pribor vozim i u autu („proširen“ s plinskim kuhalom, setom osnovnog posuđa, nekoliko konzervi, par pakovanja juhe, vrećom za spavanje, itd.). U priboru bi bilo dobro na vidljivom mjestu napisati krvnu grupu, bolesti od kojih bolujemo, alergije na lijekove i telefonski broj kućnog liječnika.U prirodu se u principu nikad ne ide samostalno, no ima i onih koji to prakticiraju. Potrebno je obitelj ili prijatelja obavijestiti kojim putem i kamo želimo ići, satnicu kad ćemo se čuti preko telefona ili radiouređaja. Sve to je potrebno jer u prirodi može doći do naglih promjena vremena na koje nismo naučeni i ako nam se što dogodi da se po prilici zna gdje nas treba tražiti. Spomenuti mobitel u sebi, osim osnovne namjene, može sadržavati GPS i njemu pripadajuće karte (Garmin, Ozi Explorer), radioprijamnik za slušanje vremenske prognoze i upozorenja koji nam na topografskim kartama pokazuju gdje se nalazimo (mogu poslužiti i auto GPS uređaji jer pokazuju točan položaj gdje se nalazimo). Ozbiljniji ljubitelji prirode koriste samostalne GPS uređaje s kartama.

RAD U PRIRODIKad krenemo u prirodu trebamo koristiti ceste i putove koje je čovjek napravio.

Ako u prirodu idemo pješice, uz kartu terena trebamo koristiti isključivo markirane planinarske putove. Markacija se sastoji od dvije crvene pruge unutar kojih je bijela pruga (kao austrijska zastava) ili crvenog kruga s bijelom točkom u sredini. Pokraj te oznake (na drveću ili kamenu) mogu biti i druge oznake (planinarski put, transverzala, itd.). Ako se izgubimo, uvijek se vraćamo do posljednje markacije koju smo vidjeli i od tamo potražimo sljedeću markaciju. Ako nismo 100 posto sigurni kako idemo, bolje je vratiti se istim putem odakle smo došli ili raditi s lokacije do koje smo došli, nego skrenuti s puta i izgubiti se. Kad dođemo do mjesta s kojeg mislimo raditi, bilo bi dobro da se poslije postavljanja stanice javimo obitelji, prijateljima ili domaru planinarskog doma iz kojeg smo krenuli da smo stigli na cilj i da ćemo se tu zadržati neko vrijeme.U prirodi, a osobito u visokim planinama vrijeme se može potpuno promijeniti u nekoliko minuta. Stoga je potrebno paziti kako i gdje postaviti antene i šator.Antene ne treba postavljati blizu energetskih vodova (dalekovoda), na osamljeno drvo ili nasred inače golog vrha brijega zbog opasnosti udara groma. Ako ponesemo fotoaparat možemo napraviti nekoliko fotografija za uspomenu i eventualno dokazivanje točnosti lokacije odakle se javljamo.Šator ne treba postavljati na mjesta koja nisu dobra za antenu. Treba izbjegavati razna udubljenja i blizinu potoka i rijeka. Također, treba paziti da vrata šatora nisu okrenuta u smjeru puhanja vjetra.Za prehranu treba koristiti hranu koju smo ponijeli sa sobom (malo nas poznaje jestivo bilje). Također, treba koristiti i vodu koju smo ponijeli (ona u obližnjem potoku je možda naizgled čista, no to ne znači i da je pitka). Ako moramo koristiti vodu iz prirode potrebno ju je dobro prokuhati ili na litru vode staviti jednu tabletu Izosana, promiješati i nakon desetak minuta piti.

U prirodi bi bilo dobro ne paliti vatru. Ako ipak moramo, tlo do zemlje ili kamena trebamo očistiti barem 2 m okolo ložišta i, ako je moguće, ložište ograditi kamenjem. Vatra treba biti što manja da skuhamo ili prigrijemo hranu i nikako je ne smijemo napuštati niti na sekundu. Bilo bi dobro da pokraj vatre uvijek imamo posudu s vodom ili lopaticu s pijeskom ili suhom zemljom kako bismo je u svakom trenutku mogli ugasiti. Ako moramo prespavati, ne smijemo leći dok vatra još gori. Prije spavanja vatru moramo ugasiti vodom ili zemljom tako da na mjestu gdje je gorjela možemo držati otvoren dlan. Kad smo u vreći za spavanje, vatra nas ne grije, niti će nas obraniti od šumskih životinja (one se boje nas koliko i mi njih, iako smo mi ušli u njihov životni prostor). Veličinu plamena vatre možemo ograničiti koristeći male kupovne pećice na drva, alkohol ili plin.Poslije odrađenih veza, kada krenemo kući, sa sobom trebamo ponijeti sve smeće. Priroda od nas nije tražila smeće i poslije našeg boravka mora ostati onakvom kakva je i bila – netaknuta.Također, bilo bi dobro javiti se obitelji ili prijateljima da se vraćamo i planiranu rutu povratka.

POVRATAKNakon što se vratimo, trebamo se odmoriti i raspakirati opremu. Poneseno smeće treba baciti u kantu, pregledati radiouređaj, nadopuniti baterije, pažljivije premotati antenu, pregledati dnevnik rada i prepisati ga u računalo, dnevnik rada s fotografijama poslati organizatorima natjecanja ili diplome. Također, treba ispisati i poslati QSL kartice (vrijede za razne diplome). Tek slanjem kartica završava naš boravak i rad u prirodi i slijedi planiranje novog.

Za više objašnjenja ili uputa slobodno se javite autoru na: [email protected].

Autor članka u portablu na otoku Žutu Nezamjenjivi Yanmar elektroagregat na IOTA kontest ekspediciji

QSL, DX, Diplome


mailto:[email protected]

Točno prije tri godine ovdje smo prvi puta upoznali čitatelje s Programom Hrvatska

Flora Fauna (9AFF Program). Podsjetimo: pridružujući se naporima hrvatskih institucija u očuvanju i promidžbi zaštićenih prirodnih vrijednosti (ovdje poglavito mislimo na područja), hrvatski radioamateri, članovi Radiokluba Hrvatska Flora Fauna, već nekoliko godina uspješno vode Hrvatski Flora Fauna Program(Croatian Flora Fauna – 9AFF Program), s namjerom da kroz promotivne radioamaterske aktivnosti iz zaštićenih područja podižu svijest naših, ali i inozemnih radioamatera o važnosti skrbi o zaštićenim prirodnim vrijednostima, poglavito onim ugroženima. I u Statutu Hrvatskoga radioamaterskog saveza, među ciljevima, zadacima i djelatnostima saveza (čl. 10., st. 8.), kao temeljni ciljevi postojanja i njegova djelovanja, izrijekom navodi i očuvanje i zaštita čovjekova okoliša. Kako se i očekivalo, tijekom proteklih par godina, ovu su ideju uspješno prihvatili brojni naši i inozemni operatori. Jedna od njegovih važnih obilježja je jednostavnost provođenja. Širom naše zemlje nalaze se zaštićena područja obuhvaćena programom, tako da se zainteresirani „aktivatori“ ne moraju izlagati velikim troškovima da bi doživjeli izuzetno zadovoljstvo rada, kako to znamo reći, s „one strane pile-upa“.

9AFF Program – i dalje uspješnoPiše: Emir Mahmutović, 9A6AA

To, i sve što se događalo proteklih par godina, rezultiralo je da je Radioklub Hrvatska Flora Fauna do sada „isporučio“ oko 1 400 diploma i plaketa raznih stupnjeva za „aktivatore“ i „lovce“. Ova višegodišnja aktivnost nije ostala nezapažena: Klub je za prošle godine primio javno priznanje u obliku Povelje Hrvatske zajednice tehničke kulture. Moramo spomenuti i zagrebački Gradski ured za obrazovanje, kulturu i šport, bez čije potpore 9AFF program ne bi bio tako uspješan.

Čelništvo Radiokluba HFF užurbano radi na ostvarenju još jedne ideje: ustrojiti hrvatsku bazu podataka za sve održane radioveze u sklopu 9AFF Programa. Oni koji su uključeni u 9AFF Program uočili su probleme koje ima cijela radioamaterska WFF zajednica s bazom. Ona je do sada funkcionirala besprijekorno na web stranici www.ew4dx.org/WFFsearch.html, a administrator joj je bio Igor, EW4DX. Zahvaljujući Radovanu, 9A2SC, prvi su koraci već napravljeni...

Za dosadašnje aktivnosti, osim brojnih „aktivatora“ i „lovaca“, zaslužni su oni koji o Programu 9AFF najviše brinu, a to su: Anica, 9A7SSY, Franjo, 9A2MF, Daki, 9A2WJ, Kiko, 9A9K, Drago, 9A6NDD, i Emir, 9A6AA. Dobro je znati da je menadžer za 9AFF diplome Franjo, 9A2MF (Franjo Matičić, HR-52474 Brtonigla, Istarska 6), a voditelj cijelog 9AFF projekta, Emir, 9A6AA. Sva pitanja i prijedlozi mogu se uputiti na adresu: [email protected].

USKORO NOVA 9AFF PODRUČJAPrisjećamo se da smo se pri stvaranju 9AFF Programa suočili s dilemom koja zaštićena područja obuhvatiti Programom, a da se pri tome zadovolje kriteriji prihvaćeni i kod drugih nacionalnih WFF programa. Da bi se taj problem bolje shvatio, a potom i riješio, potrebno je upoznati zakonsku regulativu te domene. Zakonom o zaštiti prirode, prirodne vrijednosti u Hrvatskoj štite se kao zaštićena područja, zaštićene svojte, minerali i fosili.

Položaj istarskih 9AFF područja omogućuje „aktivaciju“ nekoliko referenci u jednom danu.

Od prošle godine, uz potporu Hrvatskih voda, i Godišnji 9AFF Program (kojim se posebno valoriziraju vodena područja), čelništvo RK HFF potiče „aktivatore“ da obilaze i ona područja s kojih su već radili, te tako, sebi i „lovcima“, omoguće i dodatne bodove u utrci za najuspješnijeg „aktivatora“ i „lovca“ u tekućoj godini te besplatno osvoje lijepe diplome i plakete. Rezultat toga je da je u prvih 10 mjeseci 2013. godine, bilo 86 9AFF „aktivacija“, tijekom kojih su „aktivirana“ 54 zaštićena područja i održano 16 000 radioveza. Drugim riječima: gotovo dvije „aktivacije“ tjedno!

Zaštitni znak 9AFF programa postao je prepoznatljiv u svijetu.

QSL, DX, Diplome


mailto:[email protected]

Dalje, postoji 9 kategorija zaštićenih područja koja se razlikuju prema kriteriju i strogosti zaštite: nacionalni park, park prirode, posebni rezervat, strogi rezervat, regionalni park, spomenik prirode, značajni krajobraz, park-šuma i spomenik parkovne arhitekture. Za provođenje Zakona o zaštiti prirode i međunarodnih konvencija iz tog područja te za koordinaciju upravnih i stručnih aktivnosti zaštite prirode u Republici Hrvatskoj, u doba stvaranja 9AFF Programa, bilo je nadležno Ministarstvo kulture, tj. njegova Uprava za zaštitu prirode, u sklopu koje je djelovao Odjel za zaštićena područja. Od prošle godine ta je problematika opet u djelokrugu Ministarstva zaštite okoliša i prirode. Stručne poslove (prikupljanje i obrada podataka te održavanje baza, praćenje stanja biološke i krajobrazne raznolikosti, izrada stručnih podloga i sl.) u okviru djelatnosti zaštite prirode obavlja Državni zavod za zaštitu prirode. Zaštićenim područjima upravljaju javne ustanove: nacionalni parkovi i parkovi prirode imaju samostalne javne ustanove, dok ostalim kategorijama zaštićenih područja najčešće upravljaju županijske javne ustanove.

Često naglašavamo da nismo željeli umanjiti značaj pojedinih zaštićenih područja (u širem smislu), te da smo postupili pravilno kada smo u 9AFF Program uključili samo ona zaštićena područja koja proglašava Hrvatski sabor (nacionalni parkovi i parkovi prirode) i Vlada Republike Hrvatske (strogi i posebni rezervati).O našem programu i 9AFF popisu razgovarali smo ove godine s ministrom Zmajlovićem i njegovim suradnicima u Ministarstvu zaštite okoliša i prirode te potvrdili dobre namjere i daljnju suradnju. U tom pravcu, prema gore navedenim kriterijima, na 9AFF listu stavili smo i preostala zaštićena područja, odnosno, posebne rezervate, tako da će od 1. siječnja 2014., na 9AFF popisu

biti 95 (do sada 83) zaštićena područja (web.hamradio.hr/9aff/9A_protected_areas.htm). Tu će se naći i dva područja istog imena, ali drugačijim stupnjem zaštite: Park prirode Vransko jezero (9AFF-019), ali i posebni ornitološki rezervat (9AFF-094) Vransko jezero. Drugo područje je unutar prvoga, na njegovom sjeverozapadnom dijelu. Aktivnosti se računaju prema već postojećim pravilima, tj. kada se „aktivator“ nalazi unutar ornitološkog rezervata daje samo referencu 9AFF-094. Izvan njega, 9AFF-019. Osam od dvanaest novih područja nalaze se u okviru Parka prirode Medvednica. Mada se za priznavanje „aktivacije“ moraju podastrijeti neki od dokaza navedeni u Pravilima, pri radu s novih 8 područja, dokazi će se posebno strogo kontrolirati. „Aktivacija“ se neće se priznati bez foto ili videozapisa iz kojega se nedvosmisleno vidi GPS podatak o lokaciji „aktivatora“ i smještaju njegove postaje (uređaja i antene). Time se želi ukazati na ozbiljnost s kojom pristupamo 9AFF Programu, a to očekujemo i od „aktivatora“.

Donosimo nove 9AFF reference koje će vrijediti nakon 1. siječnja 2014. godine:

FLOROM I FAUNOM KROZ ISTRUSve veći broj zainteresiranih za program Hrvatska Flora Fauna i njegova popularnost, bili su povod da članovi RK HFF, od 3. do 6. listopada 2013. organiziraju ekspediciju, ovoga puta, po istarskim zaštićenim područjima. Naglasak je bio na područjima: 9AFF-030 (posebni rezervat u moru, Limski zaljev), 9AFF-043 i 9AFF-044 (posebni rezervati šumske vegetacije Motovunska šuma i Kontija), posebni paleontološki rezervat, 9AFF-045 (Datule – Barbariga), te 9AFF-046 (posebni ornitološki rezervat Palud – Palu). Preostala dva istarska zaštićena područja, 9AFF-017 (Park prirode Učka) i 9AFF-001 (Nacionalni park Brijuni), ostavljeni su za drugi puta.

U ekipi su bili: Anica, 9A7SSY, Franjo, 9A2MF, Mladen, 9A2NA, Daki, 9A2WJ (+XYL), Emir, 9A6AA (+XYL), a na terenu se priključio i Lučano, 9A7RV, iz Rovinja. Rađeno je pod poznatom klupskom pozivnom oznakom 9A1WFF/p.

Jedna od novih 9AFF referenci je 9AFF-094, posebni ornitološki rezervat u okviru Parka prirode Vransko jezero.

Gospodin pod šeširom uživa u pogledu na more: Daki, 9A2WJ, za postajom iznad posebnog rezervata u moru Limskog zaljeva, 9AFF-030.

WFF referenca Zaštićeno područje Naziv

9AFF-084 Ćorkova uvala posebni rezervat šumske vegetacije

9AFF-085 Babji zub – Ponikve posebni rezervat šumske vegetacije

9AFF-086 Mikulić potok – Vrabečka gora posebni rezervat šumske vegetacije

9AFF-087 Bliznec – Šumarev grob posebni rezervat šumske vegetacije

9AFF-088 Gračec – Lukovića – Rebar posebni rezervat šumske vegetacije

9AFF-089 Markovčak – Bistra posebni rezervat šumske vegetacije

9AFF-090 Tusti vrh – Kremenjak posebni rezervat šumske vegetacije

9AFF-091 Rauchova lugarnica – Desna Trnava posebni rezervat šumske vegetacije

9AFF-092 Pušinjak – Gorščica posebni rezervat šumske vegetacije

9AFF-093 Sekulinačke planine posebni rezervat šumske vegetacije

9AFF-094 Vransko jezero posebni ornitološki rezervat

9AFF-095 Japetić posebni rezervat šumske vegetacije

QSL, DX, Diplome


http://web.hamradio.hr/9aff/9A_protected_areas.htm

http://web.hamradio.hr/9aff/9A_protected_areas.htm

Kao baza za „aktivacije“ poslužila je Franjina i Aničina nova kuća u Brtonigli, a njih dvoje su bili izvrsni domaćini pa im se i ovako još jednom zahvaljujemo na gostoprimstvu. Aničin gulaš od divljači dugo ćemo pamtiti...

Mada nam vrijeme nije bilo naklonjeno, uz solidan pile-up održano je gotovo

14481334

720691

501471

402402

391387

351348342

303295294290288286281275271261256254252

227221214

195193187180179177

163162161

142128125122121120120115112111108106104103103

22

0 200 400 600 800 1000 1200 1400

9AFF-0279AFF-0549AFF-0149AFF-0139AFF-0579AFF-0299AFF-0589AFF-0119AFF-0789AFF-0429AFF-0029AFF-0639AFF-0719AFF-0269AFF-0659AFF-0569AFF-0259AFF-0249AFF-0419AFF-0459AFF-0129AFF-0479AFF-0649AFF-0339AFF-0799AFF-0049AFF-0439AFF-0609AFF-0509AFF-0089AFF-0499AFF-0469AFF-0099AFF-0309AFF-0329AFF-0409AFF-0759AFF-0239AFF-0069AFF-0199AFF-0539AFF-0839AFF-0449AFF-0749AFF-0739AFF-0159AFF-0359AFF-0059AFF-0389AFF-0379AFF-0369AFF-0779AFF-0399AFF-017

1 000 radioveza, na 40 i 20 m, SSB i CW vrstom rada. Uređaji su bili TS-870S i FT-897 (u pričuvi: IC-706MKII), a antene razne, žičane pod raznim kutovima. Napajanje je, ovisno o vrsti zaštićenog područja, bio akumulator 80 Ah (+ pretvarači 600 i 150 W na 220 V), Honda EU10 (1 KW) i Honda 300 W.

Mada se potankosti o svim navedenim područjima nalaze web stranici 9AFF programa(www.9aff.com), navest ćemo nekoliko podataka kako bismo olakšali dolazak i rad drugih „aktivatora“. Za bolje snalaženje i orijentaciju, savjetujemo vam uporabu programa Google Earth (znatno će vam olakšati potragu).

Dan prije nego što se cijela ekipa okupila, Franjo, 9A2MF, i Daki, 9A2WJ, „aktivirali“ su 9AFF-043 (Motovunska šuma). Želite li se i vi iskušati evo podataka koji vas mogu do tamo odvesti, a da puno ne lutate: 45°22’13.27”N i 13°53’4.04”E. Dok tražite ciljanu lokaciju svakako ćete uživati u pogledu na prekrasni Motovun.

Rad iz zaštićenog područja 9AFF-043 (Kontija),moguć je s lokacije čije su koordinate 45°08’29.94”N, 13°40’13.22”E. Nađete li naselje Kloštar – dalje ne bi trebalo biti problema. Čistina uz rub šume, masivni drveni stol i klupe, kao da su samo nas čekali...

Južnije od Kontije nalazi se, oko 10 km dugačak i prosječno širok oko 600 m, Limski zaljev, 9AFF-030. Postoji nekoliko vidikovaca s kojih se pruža predivni pogled na uvalu, a jedno od njihje i 45°08’21.03”N, 13°42’21.86”E.

Do Palud-Palua (9AFF-045) nije lako doći. Prolazeći pored nekoliko stancija put vrluda po terenu na kojem se možete lako izgubiti. Uz malo sreće, prateći povremene skromne oznake na putu, doći ćete točno ispred lijepo obilježenog ulaza: 45°01’56,62”N, 13°41’57,77”E. To je jedna od pozicija s koje se priznaje „aktivacija“ ovog područja. Uvjeti za rad su odlični. Drvene klupe sa stolovima i omanja livada pogodni su za postavljanje radioamaterske opreme. Uprave pojedinih područja jako su osjetljive kada su u pitanju aktivnosti koja odskaču od onih s kojima se oni svakodnevno susreću. Kod Palud Palua smo se obavezali da nećemo rabiti agregat, mada sam uvjeren da njegovih -87dB(A) ptičicama ne bi remetili mir. Pretpostavljam da one nisu upoznate s Pravilnikom o mjerama zaštite od buke izvora na otvorenom prostoru,pa smo upotrijebili akumulator 12 V, s pretvaračem (600 W) na 220 V.

Sljedeće područje, posebni paleontološki rezervat Datule-Barbariga (9AFF-046), prema zemljovidu izgleda kao da se nastavlja na Palud Palu. No, za njegov pronalazak potrebno je vratiti se na glavnu prometnicu te potražiti put za kamp Colone, do kojeg se može doći iz smjera Kanfanar-Bale. Naime, to područje zahvaća obalni dio uvale Kolona, otočić Santin (Kolona) te dio mora u širini od 1 000 metara između rta Datule (na sjeveru) do rta Barbariga (na jugu).

Tijekom 2013. godine je bilo 86 ekspedicija na 54 hrvatska zaštićena područja i održano je oko 16 000 radioveza. Iz dijagrama je vidljivo da su mnoge reference nedovoljno bile u eteru te da uvijek ima razloga da se

„aktivacija“ ponovi, ako je moguće, i nakon tjedan dana.

QSL, DX, Diplome


Ljubazno osoblje u objektu smještenom na ulazu u kamp, dozvolilo je našoj „karavani“ prolazak te smo se, vozeći oko 800 metara kroz prazni kamp, smjestili ispod prostrane nadstrešnice (45°00’10.41”N; 13°43’30.64”E), nedaleko od mora, koja nas je štitila od kiše. U eteru smo bili istovremeno s dvije postaje, na 20 i 40 m. Agregat Honda EU10 (1 kW) radio je besprijekorno.

Bilo je to zadnje u nizu zaštićenih područja koje smo kanili posjetiti. Opušteni i zadovoljni učinjenim krenuli smo k Franjinoj Brtonigli. Nedaleko od Limskog zaljeva svratili smo kod Livia, 9A3KS, na okrjepu. Treba li uopće kazati da od njega nismo otišli praznih ruku?

Uključite se u 9AFF Program. Nikad nije kasno. Nećete požaliti...

Kamp Colone se nalazi u sklopu posebnog paleontološkog rezervata Datule – Barbariga, 9AFF-045. Za uređajem: lijevo Emir, 9A6AA, desno Daki, 9A2WJ,

a krajnje desno Mladen, 9A2NA, „bori se“ sa sendvičem.

Franjo, 9A2MF, radi unutar područja posebnog rezervata šumske vegetacije Motovunska šuma, 9AFF-043. Metalni držač za antenski stup postavljen ispod

automobilskog kotače sve je češće u upotrebi kod ovakvih „aktivacija“.

Iako je padala kiša, raspoloženje je bilo izvrsno. Daki, 9A2WJ, Lučano, 9A7RV, Mladen, 9A2NA, i Franjo, 9A2MF, tijekom „aktivacije“ 9AFF-046.

Daki, 9A2WJ, Mladen, 9A2NA, i Franjo, 9A2MF, ispred oznake zaštićenog područja.

Dio ekipe ispred ulaza u posebni ornitološki rezervat Palud-Palu, 9AFF-046. S lijeva: Daki, 9A2WJ, Franjo, 9A2MF, Emir, 9A6AA, Mladen, 9A2NA, i Lučano, 9A7RV.

QSL, DX, Diplome


Prošlo je već neko vrijeme od zadnje objave službene DXCC ARRL liste na kojoj su bili zbirno vidljivi rezultati naših radioamatera.

ARRL desk marljivo, gotovo na dnevnoj osnovi, objavljuje trenutačno stanje po pojedinim diplomama, no iz tih podataka se nemamo jasnu sliku stanja u pojedinim DXCC entitetima. Ovoga sam puta ja bio taj koji se prihvatio posla i objedinio sve podatke 9A stanica na jednom mjestu.

9A DXCC ARRL rang listaPiše: Boris Lanča, 9A2GA

Mixed

3409A1CCY, 9A1HDE, 9A2EU, 9A2JK, 9A2YM, 9A4A, 9A8A

3399A2NO, 9A2TN, 9A3NM, 9A4W, 9A5CY

338 9A1CAL, 9A3SM

337 9A2F, 9A8W

336 9A2RD, 9A2X

3359A1R, 9A2AA, 9A6R, 9A7V, 9A7W

334 9A2N, 9A2OM

333 9A1HBC, 9A4R, 9A4SS

332 9A2QW, 9A9A

331 9A6W, 9A9L

Phone

340 9A2EU, 9A4A

337 9A5CY, 9A8A

335 9A2AA

334 9A7V

332 9A2OM, 9A4SS

331 9A4W

CW

337 9A4A

335 9A2EU, 9A2JK, 9A5CY, 9A8A

334 9A3SM

332 9A2TN

331 9A1CAL, 9A2F

2 902 9A2EU

2 891 9A5CY

2 750 9A7V

2 737 9A2AA

2 600 9A2F

2 439 9A8A

2 438 9A2NO

2 436 9A1CAL

2 185 9A2TN

2 096 9A1HBC, 9A2JK

2 084 9A3SM

2 026 9A4W

2 011 9A4SS

2 000 9A1CCY

1 950 9A2X

1 933 9A4WY

1 759 9A5F

1 603 9A1R

1 409 9A2YC

1 364 9A3NM

1 338 9A9L

1 248 9A5N

1 103 9A2WJ

Prvu sam listu objavio tijekom svibnja 2012. godine na svojim web stranicama, a potom je Ivo, 9A1AA, napravio link i na službene stranice HRS-a (http://web.hamradio.hr/9a2ga/dxcc/). Ažuriranje liste radim 2 do 3 puta godišnje.

Ovom prilikom listu objavljujemo i u časopisu, s ažuriranim stanjem na dan 29. 11. 2013.

Na Honor Roll listi se nalaze postaje s više od 331 potvrđenim DXCC entitetom.

Na listi Challenge prikazuje se ukupni broj potvrđenih DXCC entiteta zbrojenopo svim KV podučjima (od 160 m do 6 m).

Rang lista po vrstama radaMIXED

331 9A1AKL, 9A1BOP, 9A1CDO

330 9A1DX329 9A1CKH327 9A5F323 9A2GF322 9A1ARS321 9A7KM316 9A2D315 9A2UA, 9A2Y314 9A1CRS313 9A5N, 9A7M312 9A4BL309 9A3IJ308 9A5O307 9A2NW, 9A4WY304 9A5ZP302 9A2JG,

9A2TR, 9A6Z296 9A4K295 9A2LA294 9A6DM286 9A2LX282 9A2JH272 9A3ST

270 9A5K266 9A2HQ, 9A6AA253 9A4KW231 9A4DA228 9A1BST221 9A1CBK219 9A2VJ209 9A9AA183 9A2GA, 9A6ST175 9A3PM, 9A3VV168 9A6OY165 9A3ACZ163 9A1CVW160 9A1ADE159 9A1CPP158 9A2VQ156 9A3SC155 9A2MF151 9A4HP

142 9A2TX132 9A5YY131 9A1UN126 9A7BDJ124 9A7PTZ121 9A1CAH120 9A7SIU119 9A7K118 9A2Z117 9A1CEI116 9A3QK114 9A5WW113 9A4VV109 9A1CRD107 9A2QP, 9A5BS106 9A3FY102 9A2HB101 9A5CW100 9A3BWW, 9A6TKS

376 9A4A367 9A2AA361 9A1HDE, 9A2YM353 9A1CAL349 9A2EU, 9A2RD, 9A8A348 9A2NO, 9A8W347 9A2TN,

9A3SM, 9A4W346 9A2JK345 9A1CCB344 9A1R, 9A2F,

9A2OM, 9A7V, 9A9A343 9A1CCY342 9A3NM, 9A5CY341 9A6R340 9A6W, 9A7AA339 9A2X, 9A5V338 9A1BHI,

9A2QW, 9A7W337 9A1HBC, 9A2N,

9A2YC, 9A3MN, 9A9L336 9A4R, 9A4SS334 9A2WJ333 9A9C, 9A9R332 9A3Y

HONOR ROLL CHALLENGE

QSL, DX, Diplome


http://web.hamradio.hr/9a2ga/dxcc/

PHONE CW

RTTY/DIGITALI na kraju, objavljujemo rang liste po opsezima:

160 m

243 9A5CY

219 9A4A

218 9A2EU

208 9A7V

155 9A8A

152 9A2F

134 9A1CAL

123 9A2JK

80 m

299 9A2EU

252 9A4W

222 9A4A

102 9A3ST

244 9A6R234 9A2Y233 9A2LX219 9A4R200 9A3LD197 9A5K180 9A2TK179 9A4DA157 9A2GA134 9A6ST127 9A4OP120 9A2TT114 9A3GN110 9A2JH, 9A4VM108 9A4RV106 9A4VV105 9A6DM100 9A6TKS

348 9A4A343 9A3SM342 9A8A341 9A2JK340 9A2EU339 9A2TN, 9A5CY338 9A7V335 9A1CAL, 9A2F334 9A2NO328 9A2X, 9A4W318 9A6W317 9A2QW314 9A2UA307 9A2AJ, 9A2NW305 9A4SS

302 9A5F,265 9A1AA, 9A2HF262 9A2HQ244 9A3Y240 9A4R238 9A5K206 9A6R204 9A2SW194 9A2TR193 9A7AA188 9A6DM171 9A3VV165 9A9XX136 9A1CPP124 9A2GA119 9A3GO

375 9A4A349 9A2EU344 9A8A342 9A2OM, 9A7V340 9A5CY339 9A2AA337 9A2NO, 9A4W335 9A4SS331 9A2X311 9A4BL309 9A3SM308 9A6W303 9A5F274 9A2TR266 9A3IJ260 9A1BOP254 9A2TN

315 9A1CCY297 9A2JK276 9A3NM234 9A4SS, 9A5CY233 9A2EU231 9A6R223 9A9L202 9A7V196 9A8A195 9A2JH189 9A3SM159 9A1R149 9A6ST133 9A3ACZ118 9A6ZT106 9A1CVW101 9A6JWF

Pozivam sve 9A radioamatere da u skladu sa svojim mogućnostima ažuriraju svoje stanje pri ARRL-u kako bismo imali što više 9A postaja na ARRL-ovim listama.

Ugodan „lov“ na nove DXCC entitete! 73 & best DX de Boris, 9A2GA

9A1IST – pobjednici u Super Kupu

QSL, DX, Diplome

40 m

330 9A2EU

263 9A4W

235 9A2TN

20 m

307 9A4W

124 9A3VV

116 9A6AJ

109 9A4RV

17 m

169 9A1R

15 m

295 9A4W

120 9A6AJ

10 m

243 9A4W

215 9A6W

176 9A6R

147 9A2GA

110 9A4VM

6 m

227 9A8A

224 9A6R

194 9A1CCY

173 9A4K, 9A7V

155 9A1CAL

154 9A2F

142 9A6Z

139 9A2EU

131 9A2YC, 9A3HZ

130 9A5CY

113 9A1R, 9A3SM

112 9A2TN

110 9A9L

101 9A4DA


ŽIV JE OSTAO TIHOMIR DESPETOVIĆDošao je i taj 11. rujna. Bio je to prvi dan klasičnog natjecanja. Trčalo se na obje frekvencije, 3,5 i 144 MHz. Moja je kategorija (seniori) trčala na 144 MHz. Ujutro smo morali rano ustati kako bismo obavili doručak i izbjegli gužvu. Nakon toga je uslijedilo završno pakiranje i provjeravanje da nismo nešto slučajno zaboravili u sobama. Kada smo konačno bili spremni, spustili smo se pred hotel gdje su nas čekali autobusi. Polazak ispred hotela je bio u 7 sati ujutro. U autobusu se još ponegdje moglo čuti zijevanje, ali kod većine je bila prisutna napetost i iščekivanje natjecanja. Moja je kolegica u autobusu, Željka Krupka, nabacila jedan brzinski „spavanac“ u tih 40 minuta koliko smo se vozili do starta. Dolaskom na start uslijedilo je lagano iznenađenje. Što zbog niske temperature, što zbog nadmorske visine, ali i lokacije. Naime, doveli su nas na vrh skijaške staze. Mogu vam reći da je pogled na dolinu i naselje u daljini bio očaravajući. Znali smo da nas očekuje teška trka, ali nismo mogli ni slutiti što će nas zateći kada se nađemo na terenu. No, o tome više u nastavku. Nakon što smo zauzeli mjesto pod šatorom, uslijedilo je odlaganje goniometara. Zatim je uslijedilo iščekivanje od nekoliko sati do prvog starta u 10 sati. Isprobavali smo razne metode grijanja i održavanja topline, stiskali se jedni uz druge, lagano trčkarali i hodali okolo. No, kako to obično biva, u dobrom društvu vrijeme brzo proleti. Uz pokoji vic, šalu i dogodovštine s prijašnjih natjecanja, koje su nam prepričavali Željko Belaj i Vladimir Vinko, vrijeme je brzo prolazilo i napokon je došao red i na prvi start. Sam startni koridor je bio poprilično strm i trčanje po njemu nije bilo moguće – to je više izgledalo kao tapkanje i biranje mjesta gdje će tko stati pazeći pritom kako se ne bismo ozlijedili već na samom početku. Kako sam startao u sredini svih startnih grupa, imao sam dobre uvjete da u šumi sretnem

Doživljaji iz PoljskePišu: Tihomir Despetović, Karlo Čanadi, Dominik Sopić

dosta ljudi (to se i dogodilo). Nakon što je startni sat oglasio start moje grupe, avantura zvana „pokušaj ostati živ“ mogla je početi. Naime, dan prije prve klasične trke kiša je namočila teren tako da je šuma bila mokra, teren sklizak, a o refleksijama da i ne govorim. Karta je bila A3 i prepuna izohipsa koje su se na nekim mjestima gotovo dodirivale. Na početku trke pokušao sam odrediti smjer svih „lisica“. TX 4 je bila najglasnija i pokazivala je prema cilju pa sam zaključio da ona ostaje za kraj. Ostale „lisice“ sam više-manje čuo i uputio se u smjeru onih najdaljih cilju. Probijajući se kroz nisko raslinje i bujnu vegetaciju uslijedili su brojni padovi koji nisu bili nimalo ugodni. Pri jednom sam padu s majice čak uspio strgnuti i broj i ogrepsti si trbuh do krvi. Nakon što sam popravio broj i nastavio trčati ubrzo je zagrmila TX2. Iako je moj plan bio ići na TX5 odlučio sam pokupiti TX2. Bilo je to u 15-oj minuti od starta. Mislio sam kako je to relativno dobro i nastavio dalje prema TX5. Tu su nastali problemi. Između TX2 i TX5 je bila velika rupa u koju se trebalo spustiti i gdje su refleksije bile užasno jake. Tu sam izgubio poprilično vremena te sam TX5 našao tek u 59-oj minuti. Ne moram vam ni govoriti kakva je to bila demotivacija i kakvo mi se pitanje nametalo u glavi. Da li da idem i po ove ostale 3 „lisice“? No, na moju sreću, situacija se popravila i nastavio sam trčati dalje. U ostalih 40 minuta sam pronašao preostale 3 „lisice“ i uputio se prema cilju. Vidno iscrpljen, sa svakim korakom težim od onog prethodnog, uslijedio je završni uspon prema cilju. Ciljni je koridor ravan i asfaltiran, dužine oko 150 m u kojemu biste trebali dati sve od sebe i istrčati što brže jer vas gledaju natjecatelji koji su došli na cilj. Vrijeme na cilju: 2:03:40 h sa svim pronađenim „lisicama“. Nakon što sam pokupio svoje stvari koje su mi dostavljene sa starta na cilj, bacio sam brzi pogled na rezultate natjecatelja i vidio da sam peti. No, kako još dosta natjecatelja u mojoj kategoriji nije došlo na cilj, zaključio sam kako ću dosta pasti u poretku te sam se otišao presvući. Dominik Sopić, koji je već bio na cilju, donio mi je pivo i tako smo prokomentirali trku i gdje smo sve griješili. Dominik je, nažalost, bio izvan vremena i nije našao sve „lisice“. Kako je vrijeme odmicalo i natjecanje se približavalo kraju pristizali su i ostali natjecatelji. U jednom trenutku Dominik dolazi do mene i viče: „Despa, i dalje si peti!“. Sada sam već bio poprilično sretan i potrčao sam vidjeti rezultate. I stvarno, i dalje sam peti. Dominik i ja smo zbog toga bili poprilično sretni jer je još uvijek postojala mogućnost da budemo treći u ekipnom plasmanu,

a sve je ovisilo o Stipi Predaniću koji je još bio na stazi i koji je uskoro trebao stići na cilj kako bismo bili treći ekipno. Nažalost, Stipe je također bio izvan vremena i bez svih „lisica“. Time smo izgubili mogućnost osvajanja medalje u ekipnom plasmanu. Ipak, moram reći kako sam bio poprilično zadovoljan i sretan s konačnim sedmim mjestom, a pogotovo me veselilo vidjeti Ruse, Ukrajince, Slovake, Poljake, Nijemce i Slovence iza mene. Prije odlaska na ovo europsko prvenstvo, maštao sam o tome kako bih bio najsretniji ako na jednom od natjecanja budem u prvih deset. To mi se i ostvarilo. Veselila me i činjenica kako su se sva treniranja preko ljeta isplatila.

Gledajući na natjecanje kao jednu cjelinu mogu reći da je bilo izuzetno teško, teren je bio jako brdovit, „lisice“ nisu bile sakrivene već su bile postavljene na padinama što je izazivalo dodatne refleksije. Trebalo je do kraja zadržati hladnu glavu i biti koncentriran na trku. Dosta natjecatelja je bilo izvan vremena i nisu našli sve „lisice“ što je pravi pokazatelj težine ovog natjecanja.

SLALOM JE SKIJAO DOMINIK SOPIĆDrugo jutro odlazimo na sprint natjecanje koje se odvija u okolici hotela i veseli nas to što ćemo vjerojatno trčati po parku dovoljno velikom za odrađivanje sprinta. Ali, nakon što smo dobili kartu za sprint, bilo nam je jasno da nećemo trčati po parku (osim startni i ciljni koridor), već po velikom brdu iznad hotela i okolici.

Sprint je počeo dobro i nakon prvog dijela sam bio zadovoljan. Ipak, nakon dolaska na vrh brda sam shvatio da se posljednja „lisica“ koju moram pronaći nalazi na dnu brda i da se moram spustiti niz liticu punu lišća i zemlje koja proklizava pod nogama. Primijetio sam i druge natjecatelje da su napravili istu pogrešku i u trenucima sam uspio vidjeti da se dosta natjecatelja spušta dolje. Prilikom spusta sam se osjećao kao da skijam slalom. Nakon što sam se spustio na dno uslijedio je uspon po istom brdu i to je bila još teža misija. Svaki korak je proklizavao, ali sam uspio doći do vrha i odraditi ostatak natjecanja.Nakon pregleda rezultata smo saznali da su svi natjecatelji iz kategorije M21 napravili istu pogrešku i svi su se morali spuštati po litici kako bi došli do lisice.Na sprint natjecanju sam zauzeo 15. mjesto, što je bilo bolje od ostala dva predstavnika iz Hrvatske koji su zauzeli 18. i 24. mjesto od 28 natjecatelja.

Ovo je bilo moje prvo veliko natjecanje te nisam baš previše zadovoljan sa svojim postignućima. KV mi se najviše svidio jer sam tamo po svom mišljenu trčao najbolje od ostalih trka, nije bilo refleksije pa sam donekle dobro istrčao. Ali sve u svemu bilo je super. Ekipa je bila predobra pa će mi Poljska ostati u vrlo lijepom sjećanju. Tako nešto se ne dešava svaki dan i nadam se da ćemo obnoviti iskustva i iduće godine. I naravno čestitam Despi na vrlo uspješnom rezultatu, svoje je iskustvo opisao Karlo Čanadi.

ARG


Prije točno 40 godina u Pazinu je osnovana prva udruga tehničke kulture –

Radioklub Pazin. Skupina vizionara sličnih interesa pokrenula je lavinu koja se i danas kotrlja.

Radioklub Pazin osnovan je 12. siječnja 1973. godine u Pazinu. Dvanaest osnivača u stručnom dijelu predvođenih Brunom Rogovićem, 9A5BR, svoj rad započinje u prostorima u zgradi Hrvatskog autokluba i Osnovnoj školi Vladimir Nazor. Tih je godina većina aktivnosti rezultat entuzijazma Dubravka Šimića i Franka Bertoše, 9A3DW, uz nadzor profesora Zvonimira Šoštarića, YU2RZV, te logistiku osnovne i srednje škole i Štaba teritorijalne obrane. Tih ranih godina Klub redovito sudjeluje u akcijama Ništa nas ne smije iznenaditi – NNNI, a vrlo je aktivna konstruktorska sekcija u sklopu tehničkog odgoja u osnovnoj i srednjoj školi u kojoj Radioklub otvara drugu primopredajnu sekciju.

1975/76. organiziran je prvi tečaj i polaganje C operatorskog razreda.

40 godina kontinuiranog rada Radiokluba Pazin

Piše: Marko Pernić, 9A8MM

Prvih devet radioamatera proizašlo iz radionice Radiokluba Pazin, tada uglavnom 15-godišnjaci, postali su temelj budućeg razvoja Radiokluba. Slažu se i konstruiraju prve zujalice, detektori, a 1979. je složeno je i prvo računalo u Pazinu oko microprocesora Z80. Aktivnosti Kluba rastu s uključivanjem novih srednjoškolaca u tečajeve koje vodi Franko Bertoša. Kraj 70-ih donosi sedamnaest novih radioamatera među kojima najaktivniji postaju Ranko Anđelini, 9A1RA, Dano Červar, Valter Tomaško, te tada zaposleni u školi – Ivan Čotar i Stanko Družeta, koji u velikoj mjeri potpomažu rad Kluba.

Osamdesete godine počinju s novim intenzivnim tečajevima – od 1980. do 1983. Pazin dobiva 40 novih radioamatera. Klub počinje s prvim UKV aktivnostima s Velanovog brijega, koji od UKV natjecanja Tesla Memorijal 1980. postaje stalno mjesto pazinskih UKV ekspedicija. Iste, 1980. godine, Franko Bertoša odlazi na odsluženje vojnog roka u Trebinje gdje vodi radiooperatorski tečaj i uspostavlja suradnju

Radiokluba Pazin i radioamaterskog kluba u Trebinju kroz četrdeset i dva „novopoložena“ radioamatera, izložbu i KV-UKV ekspediciju. 1980. se obilježava otvaranje tunela Učka posebnom pozivnom oznakom 4N0TU i održavanjem radioveza s lokacije tunela. 1981. nastavljen je UKV rad, a osim s Velanovog radi se i u UKV natjecanju s Planika. Tu generaciju UKV aktivista sačinjavaju Franko Bertoša, Valter Tomaško, Ranko Anđelini, Edo Kuharić, Josip Žunta, Dano Červar, Marino Ravnić (9A5RAM), Davor Sironić te Robert Sinković uz logističku potporu Mirka Ferenčića i Renata Kalca.

Osim UKV aktivnosti, Klub sudjeluje i u raznim društvenim programima – pomoć Festivalu mladih, Solidarnost na djelu, Marš na Učku, 1 000 godina Pazina, Radioštafeta za Tita, i do 1985. neizostavna akcija Ništa nas ne smije iznenaditi.1982. Klub seli u nove prostore na adresi M.B. Rašana 2/4 u kojima ostaje do danas. S članovima Kluba koji studiraju na elektrotehnici u Zagrebu (koji su bili

Iz zemlje i svijetaUREĐUJE: Zlatko Matičić, 9A2EU


vrlo aktivni u fakultetskom radioklubu kroz vođenje tečajeva, konstrukcije, natjecanja), jača i računalna sekcija. Radi se na računalima Galaksija, Orao, Amstrad 464, a sve to povezano je uz osnivanje informatičke sekcije Kluba 1984. godine. Tih se godina grade i prijamnici za ARG – YUG-80, čime počinje veza Kluba uz tu radioamatersku aktivnost sve do danas. 1984. na Otvorenom prvenstvu Zagreba Franko Bertoša osvaja prvo mjesto, a na Šampionatu Saveza radioamatera Hrvatske drugo mjesto.

Odmah potom, 1985. godine, Klub organizira i prvo Otvoreno prvenstvo Istre, koje se nastavlja kroz nekoliko godina. 1986. godinu obilježavaju pripreme i realizacije dviju zahtjevnih ekspedicija na Vaganski vrh – najviši vrh Velebita. U ekspedicije su bili uključeni i speleolozi i planinari što govori podosta o spremnosti i organiziranosti, ali i potrebnom trudu za uspjeh ovakvih aktivnosti. Oba su se puta naši operatori „aktivirali“ sa samog vrha Velebita. Uz pokojeg „položenog“, sredinom 80-ih novi val radioamatera slijedi 1987. i 1988. godine uz tečajeve u organizaciji Dragana Cinkopana, 9A2SX. Dvadeset i sedam novih radioamatera nova su „injekcija“ za daljnji razvoj Kluba. Iz te generacije „iskače“ Ivica Paulišić, 9A4IP, koji s Damirom Rudelom, 9A3R, krajem 80-ih sudjeluje u najviše radioamaterskih natjecanja, osobito na KV području. Isti dvojac sudjeluje i na prvenstvu Saveza radioamatera Hrvatske u brzoj telegrafiji 1989. godine. Iskazuju se i Tomislav Čubrić, 9A4DO, Vedran Močibob, 9A5ABE, Mauricio Martinčić, 9A4DJ, i Ljuban Rajić, koji će u narednim godinama postati nosioci Radiokluba. Pazinski radioamateri oduvijek su bili „široki“ u svojim aktivnostima. 1988. su održane prve veze teleprinterom, stvorena je ideja o lokalnoj amaterskoj televiziji – LATV Pazin i pružena je logistička podrška Prvenstvu Europe u boćanju 1989. godine.

Na čelu s Draganom Cinkopanom i Damirom Rudelom Radioklub Pazin ulazi u 90-e godine.

Nižu se nove UKV aktivnosti s Velanovog brijega 1990. i 1991., a za mikrofonom i tipkalom najčešće možemo sresti Vedrana Močiboba, Ljubana Rajića, Damira Rudelu i Ivicu Paulišića. 1991. Klub odlazi na ARG Zagreb nakon čega počinje era Domovinskog rata u kojemu se kroz aktivnosti u eteru uspostavljaju veze s ratom zahvaćenim područjima. U tim se humanitarnim akcijama najviše iskazuje Ivica Paulišić.

Povratak redovnom širokom djelovanju Radiokluba zbiva se 1993. godine. Počinje se sa školskim prezentacijama, a 1994. Klub dobiva novu generaciju članova i radioamatera. Sedam „novopoloženih“ radioamatera 1994. i 1995. godine i dobar broj onih koji Klubu daju potporu, početak je novog razdoblja, novih ideja i novih aktivnosti. Među najaktivnijima tu su Patrik Hrvatin, 9A5CW, Marko Pernić, 9A8MM, Marko Češić, 9A6NCM, i Hrvoje Horvat, 9A6XX. Održavaju se prve veze preko satelita, počinje se razvijati paketni radio, a kupnjom odašiljača za amatersku radiogoniometriju ponovno je aktivirana ARG sekcija. Slijede tri Prvenstva županije Istarske u ARG-u na 3,5 MHz, a odlazi se i na natjecanja u Bjelovar te na Krk. Najuspješniji su ovoga puta Igor Sirotić, 9A3AXX, i Marko Češić s osvojenim trećim mjestima u juniorskim kategorijama. Nova generacija, staro mjesto – 1995., 1996., 1997., nižu se UKV aktivnosti s Velanovog brijega, radi se i na 432 MHz i na 1,2 GHz (uz tehničku podršku labinskih radioamatera).

1997. na krov Kluba postavljena je 2-elementna quad antena kojom započinje era dominacije KV natjecanja. Radi se i do 40 natjecanja godišnje do ulaska u novi milenij, a postižu se i značajni rezultati. 1998. Damir Rudela i Patrik Hrvatin počinju s radom na 50 MHz, a pokreće se i pazinski gateway koji omogućuje pristup internetu putem radiovalova (jedna od, uz Zagreb i Dubrovnik, tri takve točke u Hrvatskoj).

Milenijski bug zahvatio je i članove Radiokluba, ali samo po pitanju novih ideja i novih aktivnosti. 2000. godinu velikim izazovom započinju Damir Rudela i Patrik Hrvatin odlaskom na Maltu. S Malte rade uglavnom na 50 MHz uz pokoju vezu na 14 MHz. Hrvoje Horvat posjećuje WRTC – radioamatersku olimpijadu koja se 2000. godine održavala na Bledu u Sloveniji i sudjeluje na Prvenstvu Hrvatske u brzoj telegrafiji gdje osvaja prvo mjesto u kategoriji juniora. Počinje i dugogodišnja suradnja na projektu Istrakon. S idejom i projektom Radiokluba Pazin (ipazin.net) pokrenut je nezavisni gradski internet portal. Iste, 2001. godine, organizirana je kratka ekspedicija na otok Sv. Nikola kod Poreča, sa suradnjom dvojice radioamatera iz Litve, a iste godine s istog otoka s porečkim radioamaterima Klub sudjeluje u natjecanju Islands On The Air. 2002. godine nastavljena je suradnja s radioamaterima iz Poreča kroz niz natjecanja s njihove lokacije na Tićanu, a bilježe se i vrhunski europski rezultati. 2003. i 2004. godine organizirana je aktivnost sa savudrijskog Svjetionika uz sudjelovanje stranih radioamatera. 2003. tu je Marijan Miletić, S56A, iz Ljubljane, a 2004. mu se pridružuju i Dietmar Kasper, DL3DXX, i Tobias Wellnitz, DH1TW, iz Njemačke.

2004. Klub započinje s novim stalnim projektima. Prvo je tu Pazin Wireless, bežična gradska informatička mreža, a zatim i susret mladih radioamatera (WWYC meeting), koji se po prvi put organizira u Pazinu. Na njemu, uz brojne prezentacije, natjecanja i zabavu, sudjeluje 50-ak radioamatera iz 15-ak zemalja. Isti se susreti nastavljaju 2005. u Poljskoj, 2006. u Srbiji te 2007. u Njemačkoj (na njima se sa svojim prezentacijama aktivnosti redovno pojavljuju i članovi Radiokluba Pazin). 2005. Klub se sudjelovanjem na Državnom prvenstvu vraća amaterskoj radiogoniometriji, da bi već 2007. kroz Istarsku „lisicu“ na 3,5 MHz ponovno oživio ARG natjecanja u Pazinu. Iste, 2005., razvijen je i svemirski program

Iz zemlje i svijeta


kroz koji Radioklub sudjeluje u projektima SSETI, SuitSat i ARISS. 2005. godine organiziran je i operatorski tečaj, a dva nova operatorska tečaja u 2007. u Radioklubu Pazin položilo je 45 polaznika. 2006. organizirana je KV ekspedicija na Balearsko otočje, a 2007. u Lihtenštajn.

U ljeto 2006. godine Hrvoje Horvat odlazi na Santa Catarinu u Brazilu gdje sudjeluje na WRTC-u te u timu s Fabianom Kurzom osvaja 33. mjesto. Konstruktorska sekcija zaživljava 2006. od kada se radi na projektima radiogoniometra Hrvoje-1, Spiderbeam, Software Defined Radio i Echolink, a održana je i ekspedicija na Balearsko otočje s pozivnom oznakom EA6/9A8MM. 2007. godine pokrenut je tečaj telegrafije, a ponovno se razvija sekcija brze telegrafije u kojoj dominiraju osnovnoškolci Ante Šikić, 9A3BBW, i Lea Šikić, 9A5LEA. Te je godine održana ekspedicija u Lihtenštajn u kojoj je Klub sudjelovalo na RDXC natjecanju s pozivnom oznakom HB0/9A8MM.

2008. godine Radioklub Pazin ostvaruje svoj dvogodišnji projekt: razgovor s astronautom na Međunarodnoj svemirskoj postaji, a organizirano je i drugo zaredom ARG natjecanje Istarska lisica. Članovi Radiokluba organiziraju Državno prvenstvo u brzoj telegrafiji u Kraljevici. Iste godine odlaze i na ekspediciju za Russian DX Contest natjecanje na Korziku (koristeći pozivnu oznaku TK/9A8MM). Sljedeće godine, 2009., Radioklub Pazin ponovno organizira natjecanje u brzoj telegrafiji na radioamaterskom susretu u Kraljevici, te ponovo odlazi na RDXC natjecanje na Korziku (koristeći pozivnu oznaku TK7P). U eteru se „aktivira“ posebna pozivna oznaka, 9A2009PU, povodom svjetskoga rukometnog prvenstva. Za natjecanje Istarska lisica napravljen je sustav digitalnih diploma.

Dvije ekspedicije obilježile su 2010. godinu. U siječnju su članovi Radiokluba organizirali ekspediciju na Vanuatu i održali više od 7 000 veza koristeći pozivnu oznaku YJ0MM.

U srpnju iste godine „aktiviran“ je crnogorski otok Sv. Nikola u IOTA natjecanju koristeći pozivnu oznaku 4O1OTA i radeći zajedno s radioamaterima iz Njemačke. Pokrenut je RKPedu projekt – projekt edukacija u tehničkoj kulturi. 2011. godine održana je peta Istarska lisica, natjecanje u amaterskoj radiogoniometriji u organizaciji Radiokluba Pazin. U suradnji s gradom Pazinom pokrenuta je bežična mreža PazinFree koja omogućava besplatan pristup internetu svim građanima u dometu pristupnih točaka. Nastavljen je RKPedu projekt pojačan novim temama i predavačima. Za izniman doprinos razvitku i unapređivanju tehničke kulture u Republici Hrvatskoj za 2011. godinu Radioklubu Pazin dodijeljena je godišnja nagrada Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, a uslijedila je i Povelja Hrvatske zajednice tehničke kulture za iznimne rezultate u razvitku udruga tehničke kulture u tehničkim, tehničko-kulturnim i tehničko-sportskim područjima tehničke kulture, a posebice na popularizaciji radioamaterizma.

Suradnja s Osnovnom školom Vladimir Nazor Pazin nastavljena je i u 2012. godini, kada je pokrenut tečaj amaterske radioorijentacije za učenike od petog do osmog razreda. RKPedu projekt doživio je svoje treće uzastopno izdanje, a članovi Radiokluba Pazin bili su dio ekipe istarskih radioamatera koji su osvojili 1. mjesto u

Europi u Marconi Memorial VHF natjecanju. Tradicionalno, u ruskom DX natjecanju sudjelovali su iz neke strane zemlje, ovoga puta iz Luksemburga (kao LX7I). Leon Karačić Kresina sudjeluje u Europskom prvenstvu u amaterskoj radiogoniometriji za mlade u Litvi.

Ove su godine članovi Radiokluba sudjelovali u IARU VHF 2 m natjecanju iz austrijskog Muckenkogela u kojem su prešli „magičnih“ 1 000 veza na UKV području. Mladi su radioamateri posjetili međunarodni susret radioamatera YOTA 2013. u Estoniji i sudjelovali na Europskom prvenstvu u radiogoniometriji za mlade, uz organizaciju Istarske lisice. Ponovno sudjeluju u RDXC natjecanju iz Luksemburga i nastavljaju suradnju s Osnovnom školom u području radioorijentacije i postižu odlične rezultate na županijskom natjecanju. RKPedu projekt doživljava svoju treću godinu s najvećom posjećenosti i novim radioamaterima. Neprestano rade na nadogradnji zajedničke natjecateljske lokacije Radiokluba Poreč i Radiokluba Pazin u Tićanu koja je već sada rezultirala kandidaturom Hrvoja Horvata na WRTC 2014. natjecanje.

Za naredne godine Radioklub Pazin, njegovo vodstvo i članovi, imaju pregršt ideja i planiranih aktivnosti među kojima su razne suradnje s drugim radioklubovima i udrugama i nastavak rada s mladima.

Iz zemlje i svijeta


Documents

časopis Hrvatskoga radioamaterskog saveza CIJENA 30 KN · PDF fileCIJENA 30 KN godište 22. broj 4 (153) 2013. časopis Hrvatskoga radioamaterskog saveza • Pravilnik o dodjeli nagrada