ÈASOPIS HRVATSKOGA RADIOAMATERSKOG SAVEZAÈASOPIS HRVATSKOGA RADIOAMATERSKOG SAVEZA ISSN 1330-0407 godište 14. Broj 2 (109) ožujak 2005. cijena 15 kuna TEME BROJA: 650 godina Radiokluba

ÈASOPIS HRVATSKOGA RADIOAMATERSKOG SAVEZA

ISSN 1330-0407

godište 14. Broj 2 (109) ožujak 2005. cijena 15 kuna

TEME BROJA:50 godina Radiokluba LudbregElektronika za mlade - 7. nastavakUčilo za električna i elektronička mjerenjaOrijentacija antenskih sistemaNagradni natječaj HRS 2005.

Nakon udruženja tvrtke Teleset d.o.o. iz Ljubljane s tvrtkom Kron Telekom iz Kranjapreuzeli smo kompletnu prodaju i servisiranje proizvoda YAESU-VERTEX STANDARD.

Nudimo vam radiostanice i pribor za profesionalnu i radioamatersku upotrebu.

KV i multiband program:FT-1000 MP MARK V Field, KV postaja najvišeg ranga i kvalitete,

RX = 100 kHz do 30 MHz, TX = 160 m do 10mFT-847, multiband, all mode, frekvencijska područja: KV + 6 m - 100 W, 2 m - 50 W output,

70 cm - 20 W outputFT-857, multiband, all mode, frekvencijska područja: KV + 6 m - 100 W, 2 m - 50 W output,

70 cm - 20 W outputFT-817, multiband, all mode prijenosna postaja, frekvencijska područja: KV, 6 m, 2 m, 70 cm,

5 W output

Mobilne i ručne radiopostaje

Dodatna oprema: ispravljači, SWR metri, antene i drugo.

Garancija i servis u sjedištu firme. FT-1000 MP MARK-V

Kron Telekom, d.o.o.Koroška cesta 204000 Kranj, SlovenijaTel. centrala: 00 386 4 2800 450Fax: 00 386 4 2800 455Yeasu prodaja: 00 386 4 2800 422Yeasu servis: 00 386 4 2800 417e-mail: [email protected]: www.kron-telekom.si

www.hamradio.hr 3Radio HRS - 2/2005

UvodnikPoštovani prijatelji radioamateri,Skorim dolaskom proljeća polako se budimo iz zimskog sna. Uskoro počinje sezona

odlazaka u razna natjecanja na atraktivne lokacije, otoke i brda, sezona aktiviranjaotoka prema IOTA i IOCA programu, kao i sezona ARG natjecanja. Nadamo se da ćese ove godine nastaviti porast sudjelovanja u svim segmentima radioamaterskog rada.Prošlogodišnje sudjelovanje u raznim radioamaterskim aktivnostima bilo je više negozadovoljavajuće. Za vrijeme ovog zimskog sna mnogi od naših vrijednih suradnika isko-ristili su duge zimske mjesece za pripremu velikih akcija koje dolaze.

Voditelj IOCA programa organizirao je u suradnji s turističkom agencijom izuzetnoatraktivne kompletne programe za naše i strane radioamatere koji bi željeli organizi-rano aktivirati što više hrvatskih otoka prema IOCA, IOTA i WLOTA programu, a ujednose ugodno provesti i jedriti na jednom od najljepših mora na svijetu.

Pripremni regionalni sastanak IARU 1. regije koji će se održati od 15. do 17. travnja2005. u Hrvatskoj organizirali su OEVSV i HRS. Sve pripreme su napravljene, a od sas-tanka se očekuje dogovor o zajedničkoj platformi u vezi svih problema koji se javljaju uregiji te dogovor oko zajedničkih kandidata za razna tijela Generalne skupštine, kao i zaIzvršni odbor IARU regije 1.

Na moj poziv, Mario, I2MQP (DXCC checkpoint) je obećao dolazak na pripremni sas-tanak IARU R1. HRS je organizirao sastanak s hrvatskim radioamaterima 17. travnja.2005. oko 18.00 sati u Radioklubu Zagreb. Na tom sastanku Mario će službeno pro-vjeravati vaše QSL kartice za DXCC diplomu. Zbog očekivanog velikog interesa svizainteresirani za provjeru QSL karata mogu se obratiti Emiru, 9A6AA, koji će napravitilistu.

Nakon vrlo povoljne cijene koju smo postigli natječajem za tiskanje svih šest brojevačasopisa, otvara nam se i mogućnost suradnje s tiskarom u organiziranom tiskanju QSLkarata po vrlo povoljnoj cijeni.

WEB je sredinom veljače proslavio prvu godišnjicu rada u novom ruhu, a već nakon10 mjeseci je zaokružena impozantna brojka od 1.000.000 prelista i preko 650 registri-ranih članova.

Ekipa koja se bavi magistralnim digitalnim vezama HRS-a pripremila je obnovunekoliko čvorova i ubrzanje pojedinih linkova. Konačno se počinje raditi na sustavnomrješavanju povezivanja Istre i juga Hrvatske s kontinentalnim dijelovima. Čim snijegdopusti, sredit će se najvažniji čvorovi.

Ovo je samo dio najvažnijih akcija koje ćemo realizirati u proljeće. Nadam se daćete i dalje pružati podršku i pomagati vodstvu HRS-a na dobrobit i zadovoljstvo svihčlanova HRS-a.

Pozivam sve čitatelje na suradnju u časopisu Radio HRS.

Hrvatski radioamaterski savezpredsjednik

mr.sc. Petar Miličić, 9A6A

nakladnikHRVATSKI RADIOAMATERSKI SAVEZ

Dalmatinska 12, p.p. 149HR - 10002 ZAGREB

Hrvatska / Croatia

E-mail: [email protected]: www.hamradio.hr

Uredništvo i administracija:HRVATSKI RADIOAMATERSKI SAVEZ

Dalmatinska 12p.p. 149

HR - 10002 ZAGREBHrvatska / Croatia

Telefon: + 385 (0)1 48 48 759Telefaks: + 385 (0)1 48 48 763

E-mail: [email protected]

Glavni urednikZlatko Matičić, 9A2EU,

[email protected]

Urednički kolegijVijesti iz HRS-a

mr.sc. Petar Miličić, dipl.ing., [email protected]

Mate Botica, ing., [email protected]

Povijest radioamaterizmamr.sc. Zvonimir Jakobović, 9A2RQ

[email protected] za mlade

mr.sc. Božidar Pasarić, [email protected]

IARUmr.sc. Željko Ulip, dipl.ing., 9A2EY

[email protected]

Antun Dretvić, [email protected]

KV aktivnostiZlatko Matičić, 9A2EU

[email protected]

Vladimir Pavlica, ing., [email protected]

IOCA programEmir Mahmutović, prof., 9A6AA

[email protected] aktivnost

Željko Dražić-Karalić, [email protected]

Digitalne komunikacijeBranko Plazanić, dipl.ing., 9A3PM

[email protected] aktivnost

Milan Drlić, [email protected]

DX i QSL infoKrešimir Kovarik, 9A5K

[email protected] i mali oglasi

Ljiljana Božak, [email protected]

LektoricaTihana Nakomčić, 9A6PBT

[email protected]čki urednik

Romildo Vučetić, [email protected]

Časopis izlazi svaka dva mjeseca - 6 brojeva u godini.Rukopisi i ilustracije se ne vraćaju.Časopis je ubilježen u Ministarstvu kulture RepublikeHrvatske 19. ožujka 2004. god., pod brojem532-03-3/04-02.Priprema za tisak: Romildo Vučetić, 9A4RVTisak: Printel, Nova Ves 45, ZagrebPoštarina plaćena u Pošti 10000 Zagreb.

Godišnja pretplata sa članarinom HRS-a: .......... 150 knCijena pojedinog primjerka: .................................. 15 knGodišnja pretplata: ............................................ 100 knCijena pojedinog primjerka za inozemstvo: ........ 3,5 euraGodišnja pretplata za inozemstvo: ...................... 20 eura

Pretplata u kunama uplaćuje se u korist žiro-računa:Hrvatski Radioamaterski Savez, Zagreb2360000-1101561569poziv na broj 12 + JMBG uplatitelja.Devizna pretplata uplaćuje se u korist računa HRS-a kodZagrebačke banke: 30101-601-16-2500-3222756(svrha doznake: Pretplata na Radio-HRS)

Tijela upravljanja HRS-a (mandat: 2003 - 2007.)Predsjednik HRS-a:mr.sc. Petar Miličić, dipl.ing., 9A6A, [email protected] HRS-a:Mate Botica, ing., 9A4M, [email protected] HRS-a:Vladimir Severinac, 9A6ISVAdministrativni tajnik:Ljiljana Božak, 9A5BL, [email protected]

Članovi Izvršnog odbora HRS-a:Željko Dražić-Karalić, 9A4FW, [email protected] Karnik, 9A3LG, [email protected] Matičić, 9A2EU, [email protected] Morović, ing., 9A4ML, [email protected] Pavlaković, 9A3LD, [email protected] Pavlica, ing., 9A9R, [email protected] Španić, 9A4SS, [email protected] odbor HRS-a:Zdenko Blažičević, ing.el. 9A2HI, [email protected] Diankov, 9A2CD, [email protected] Spudić, dipl.ing., 9A3FR, [email protected] časti HRS-a:Stojan Cerovac, ing.el., 9A3OL, [email protected] Jelčić, 9A5JA, [email protected] Jugović, ing. 9A2EI, [email protected]

www.hamradio.hr4 Radio HRS - 2/2005

SADRŽAJ

Uvodnik .............................................................................................................. 350 godina Radiokluba Ludbreg............................................................................ 5Osnovano Povjerenstvo za slijepe ...................................................................... 6Još 30 novih mladih radioamatera ...................................................................... 7Pripremna IARU konferencija srednjoeuropskih država .................................... 8Elektronika za mlade - 7. nastavak...................................................................... 9Orijentacija antenskih sistema - 2. dio .............................................................. 11Petobander iz “furde” ........................................................................................ 13Omni antena za 2.4 GHz.................................................................................... 16Učilo za električna i elektronička mjerenja ...................................................... 17Radioamaterski međusklopovi .......................................................................... 20Nagradni natječaj HRS 2005. ............................................................................ 21Pravila KV natjecanja ........................................................................................ 22Rezultati KV natjecanja .................................................................................... 249A DXCC lista .................................................................................................. 27Radioamaterske aktivnosti na hrvatskim otocima ............................................ 28Promjene IOCA pravila .................................................................................... 29Croatian Telegraphy Club .................................................................................. 30Pravila UKV natjecanja .................................................................................... 31Rezultati UKV natjecanja .................................................................................. 33Podijeljena priznanja za natjecanje Zagreb FM Contest .................................. 35“Muke po paket radiju” u 9A ............................................................................ 36Na žarkom suncu ljeta 2004. ............................................................................ 37Oprema za natjecanja u amaterskoj radiogoniometriji ...................................... 39ZAPISNIK - 2. sastanak Radne grupe ARG-a ................................................ 41DX i QSL informacije........................................................................................ 42Mali HAM oglasi .............................................................................................. 42

Lokacija 9A2AE

str. 5

str. 7

str. 13

str. 35

str. 37


vijesti iz HRS-a

50 godina Radiokluba LudbregPiše: Dražen Nofta, 9A3PF

ULudbregu je 26. 12. 2004. godineobilježena 50. obljetnica osnivanjaRadiokluba Ludbreg. Okupilo sesedamdesetak članova Kluba i gostiju.Svečanosti su nazočili predsjednikHRS-a, Petar Miličić, potpredsjednikHRS-a, Mate Botica, predsjednik HZ-TK-e Varaždinske županije i RadioklubaVaraždin, Josip Levatić, radioamateri izČakovca, Murskog Središča iKoprivnice. Na svečanosti je promovi-rana monografija Radiokluba Ludbregnaslova “Ludbreški radioamateri 1954-2004”. Bogato ilustrirana publikacijadaje prikaz događaja vezanih uz nasta-nak i razvoj radioamaterstva u Ludbreguod prvih pokušaja, 1924. godine, donaših dana. Sažeci monografije iz 1994.i 2004. daju kratki prikaz povijesti Klubau proteklih 50 godina:

Sažetak 1994.Prvu radioamatersku vezu u ludbre-

škom kraju uspostavili su na srednjemvalu Stjepan Sabljak i Dragutin Jany1924. god.

Radioklub Ludbreg, 9A1EZA, osno-van je 29. srpnja 1954. godine. Osnovalisu ga Zvonimir Jany, Krunoslav Perin iMilan Molnar. Uz manje poteškoće zbogstalnog seljenja Klub je radio sve do1962. godine, kada su članovi zbognedostatka odgovarajućeg prostoramorali prekinuti sve organizirane akti-vnosti.

Rad Kluba obnovljen je 1966. godinezahvaljujući Antunu Matijašecu koji jekasnije bio i njegov dugogodišnji tajnik.Klub je od tada organizacijski i kadro-vski ojačan nekolicinom vrsnih radioa-matera od kojih su još uvijek aktivni IvanMarcijan i Nevenko Brcković. Poredtoga, Antun Matijašec je uspio osiguratiredovitu materijalnu potporu OpćineLudbreg.

Dvije godine nakonobnavljanja rada, naba-vkom suvremenijih ure-đaja, Klub postiže zapa-žene rezultate u svimoblicima radioamateri-zma, a mlađi operatoripredvođeni IvanomMarcijanom i NevenkomBrckovićem iz godine ugodinu afirmiraju nanajbolji mogući načinradioamaterizam i svojKlub u Hrvatskoj, bivšojJugoslaviji, a kasnije i uEuropi.

Klub postaje poznatpo amaterskoj radiogo-niometriji (“lov na lisicu”).Ova tehničko-sportskadisciplina počinje serazvijati u Ludbregu1972. godine i od tadase redovito postižu vrhu-nski rezultati. Sve do sre-dine osamdesetih godinaRadioklub Ludbreg jediniu Hrvatskoj njeguje ovu disciplinu.Svakako najbolji rezultat ludbreškihradiogoniometrista postigao je ZvonkoMagić 1981. godine osvojivši prvo mje-sto na međunarodnom prvenstvu Mađa-rske u juniorskoj konkurenciji.

Pored uspjeha u amaterskoj radiogo-niometriji, održavanju radioveza nakratkovalnom području, značajno jeosvajanje nekoliko svjetski najcjenjenijihradioamaterskih diploma od kojih sunajvažnije: 5BDXCC, WAJA 21 MHz,JCC-300, WPX, 5BWAC, 5BWAZ.

Ne zapostavljajući rad na kratkova-lnim opsezima, operatori početkomosamdesetih godina sve se više orijenti-raju, u skladu s ukupnim tendencijamau radioamaterizmu, prema radu na 144

MHz. To je posta-lo izraženije na-bavkom kvalite-tnijih uređaja iizradom antens-kog sustava kojije omogućavaoodržavanje radio-veza refleksijomod meteoritskihtragova, refleksi-jom od Mjeseca,s p o r a d i č n o gE-sloja i polarnesvjetlosti. U radurefleksijom odm e t e o r i t s k i htragova Radio-

klub Ludbreg je s preko 600 komple-tiranih radioveza iz različitih lokacija usamom vrhu ovog oblika rada uHrvatskoj i Europi.

19. prosinca 1980. godine operatorVelimir Jež, Piki, uspostavio je prvuradiovezu u povijesti radioamaterizmarefleksijom od polarne svjetlosti napodručju južne Europe, a 1989. godineIvan Marcijan je nakon dugotrajnihpriprema i kompletiranja tehničkeopreme u prosincu uspostavio i prvu spozivnim znakom 9A1EZA radiovezurefleksijom od mjeseca na 144 MHz sameričkim radioamaterom KB8RQ.

Od 1990. godine ludbreški radioama-teri, osim zapaženih uspjeha u “osno-vnoj djelatnosti”, postaju organizacijskinajsposobniji Radioklub u RepubliciHrvatskoj i tri puta za redom organizi-raju Državno prvenstvo Hrvatske uamaterskoj radiogoniometriji.

Zahvaljujući prije svega golemomtrudu i osobnom radu mnogobrojnihčlanova, ali i razumijevanju predstavnikavlasti, Klub danas ima lijepo uređene isuvremeno opremljene prostorije uku-pne površine 84 m2 kvadratna smješte-ne na prvom katu "stare škole" u komple-ksu dvorca Bathany. Tu se nalazi učio-nica za izvođenje teorijske i praktičnenastave, radionica za izradu elektroni-čke opreme i uređaja, prostorija za kra-tkovalnu i prostorija za ultrakratkovalnuradiostanicu te skladište. Prema poslje-

Postavljanje 4 el. quada za 14, 21, 28 MHz

12. ARG prvenstvo I. Regiona IARU 1999., organizatori.


dnjoj evidenciji Klub okuplja 67 članova.Sekcija za ARG ima 22 člana, dok sekonstruktorskim radom aktivno bavi 7članova Kluba.

Zahvaljujući kontinuiranom radu od1966. godine u Klubu je dosegnutadanašnja kvaliteta razvoja, a nije frazaako se kaže da je sve ovo vrijeme uKlubu bila vladavina rada, reda i odgo-vornosti kojima još treba dodati nei-zmjernu ljubav prema radioamaterizmu.Sve aktivnosti brižno su planirane iprovođene dogovorom Izvršnog odboraKluba u sastavu: Nevenko Brcković,predsjednik, Zvonko Magić, dopreds-jednik, Ivan Marcijan, tajnik, članoviŽeljko Biškup, Ivan Potočki, ŽeljkoRoščić i Damir Špikić te Dražen Nofta,šef amaterske radiostanice 9A1EZA iDražen Brzaj, šef amaterske radiosta-nice 9A1CMT, kao i ostalih vrijednih čla-nova Radiokluba Ludbreg.

Sažetak 2004.Monografija Radiokluba Ludbreg

nažalost nije izdana 1994. godine. Ili nasreću. Ovo izdanje monografije povodom50. obljetnice osnivanja kluba obogaće-no je svim bitnim događajima u proteklih10-ak godina.

Na području operatorskog rada na-glasak je bio na natjecanjima na višimfrekvencijama, dakle 144, 432 i 1296MHz. Tu je osvojeno više desetakanajviših mjesta u Hrvatskoj. Dobar diotih uspjeha postignut je zahvaljujućivrhunskoj opremi koju je Klubu naraspolaganje stavio Zvonko Magić,9A2AE. Na vrhu Sigečak iznad Ludbre-ga postavljeni su na zajedničkom stupuantena 8x2M8WL (16 m duljine!) za 144MHz te 8x432-9WL za 432 Mhz. Vrhu-nski prijamnici i predajnici omogućili suda Zvonko i u pojedinačnoj konkurencijibude gotovo nepobjediv i da postavinekoliko hrvatskih rekorda.

Na klupskoj zgradi u Ludbregu je

2000. god. postavljen quad 4 elementaza 14, 21 i 28 MHz čime je i standardopreme na kratkom valu vidno pobo-ljšan. Klupski operatori sudjelovali su navažnijim svjetskim natjecanjima i postiglinekoliko europski vrijednih rezultata ukonkurenciji “low power” (mala snaga)s nekoliko različitih lokacija u okoliciLudbrega.

Tehničko obrazovanje i odgoj mladihi dalje je konstantna aktivnost u Klubu.Kroz tečajeve za konstruktore i tečajeveza radiogoniometriju prošle su novegeneracije mladih. Statistika kaže dasu u dosadašnjoj povijesti RadioklubaLudbreg kroz različite vrste tečajeva,a bilo ih je 42, prošle 32 generacije spreko 500 mještana Ludbrega i okolice.Održano je više od 3500 sati teorijske ipraktične nastave.

Klub se i dalje intenzivno baviamaterskom radiogoniometrijom. Krunadugogodišnjeg rada i možda najvažnijidogađaj u povijesti Kluba bila je orga-nizacija 12. prvenstva I. regiona IARU-au amaterskoj radiogoniometriji od 7. do12. rujna 1999. godine u Ludbregu. Na

prvenstvu je sudjelovalo ukupno 339sudionika iz 23 zemlje Europe, Afrike iAzije. Na pripreme i provedbu prvenstvautrošeno je ukupno 887 radnih dana ili7088 radnih sati, a u organizaciji je su-djelovalo 75 volontera. Sudionici prve-nstva su se složili da je to bilo najboljeorganizirano prvenstvo do tada i da ćenovopostavljene standarde biti teškodostići. 2004. god. obilježili smo i 30.obljetnicu Otvorenog prvenstva Ludbre-ga u amaterskoj radiogoniometriji.

Za potrebe 12. prvenstva I. regionaIARU-a razvijeno je nekoliko vlastitihrješenja opreme za natjecanje u radio-goniometrijii i software za obradu poda-taka. Konstruktorska sekcija i dalje brineo održavanju antena i ostalih klupskihuređaja.

Od 2002. godine uvriježilo se i redo-vno izdavanje klupskog godišnjaka kojidonosi pregled svih važnijih aktivnostiKluba u protekloj kalendarskoj godini.

2002. god. Radioklubu Ludbreg jedodijeljena državna nagrada “FaustVrančić” za doprinos razvoju tehničkekulture.

Radom Kluba rukovodi Izvršni odboru sastavu: Zvonko Magić, predsjednik,Saša Vincetić, potpredsjednik, IvanMarcijan, tajnik te članovi Željko Biškup,Nevenko Brcković, Ivan Potočki, ŽeljkoRoščić i Tomislav Varga.

vijesti iz HRS-a

Piše: Savo Golić, 9A2GS

Osnovano Povjerenstvo za slijepeNa inicijativu slijepih radioamatera, Izvršni odbor Hrvatskoga radioa-materskog saveza na sjednici održanoj19. studenoga 2004. godine, donio jeodluku o osnivanju Povjerenstva za sli-jepe. Ovo je veoma značajna odluka jerse njome slijepim radioamaterima našezemlje omogućava djelovanje u okviruradioamaterske organizacije u skladu snjihovim željama, mogućnostima i potre-bama. Povjerenstvo će zastupati inte-rese slijepih radioamatera i nastojati nanajbolji način izražavati njihove želje uanimiranju novih članova, vođenja teča-jeva, pripremi priručnika za polaganje

ispita na brajevom pismu i u zvučnojtehnici, pripremi i izdavanju knjiga nabrajevom pismu i u zvučnoj tehnici izpodručja radioamaterizma, tehničkekulture i popularne literature zanimljiveslijepim radioamaterima, izradi modela imaketa radiouređaja i opreme prikladneza rad slijepih, nadopuni i promjeniPravilnika za natjecanje slijepih u ama-terskoj radiogoniometriji, izradi opreme iuređaja za natjecanje u radiogoniometrijiza slijepe, izdavanju zvučnog časopisaza slijepe radioamatere, informiranju širejavnosti o djelovanju slijepih radioama-tera, itd.

Slijepi radioamateri su u Hrvatskojorganizirano počeli djelovati još davne1958. godine, a kontinuirano se radioa-materizmom bave punih dvadeset petgodina. Izvršni odbor HRS-a je svojomodlukom odao veliko priznanje slijepimradioamaterima za njihov dugogodišnji iuspješan rad. Slijepima je radioamateri-zam, kao što oni često naglašavaju,doslovno “prozor u svijet” zato što imomogućava druženje na radioamate-rskim frekvencijama s velikim brojemprijatelja iz zemlje i svijeta, što inače,zbog svog hendikepa ne bi mogli. Zaljude koji su vezani za kuću i ovisni su o

Lokacija 9A2AE

Lička Plješivica 2002.


vijesti iz HRS-a

tuđoj pomoći to jenajbolja psihoterapija.“videći” imaju naraspolaganju velikibroj hobija, a slijepimaje radioamaterizamjako pogodan i zani-mljiv jer na radiostanicimogu biti ravnopravnis “videćim” radioama-terima, a u natjeca-njima su dokazali damogu biti i bolji odsvojih “videćih” prijatelja. Radioamate-rizam je za slijepe vrlo značajan i zbogtoga što svakom svojom radioamater-skom vezom rade na rušenju barijera osposobnostima i mogućnostima slijepihi integriraju se u radioamatersku i dru-štvenu sredinu.

Nakon što je 1995. godine RKS“Louis Braille” prvi u svijetu pokrenuonatjecanje u amaterskoj radiogoniome-triji za slijepe, slijepi su dobili još jednu

atraktivnu disciplinuu kojoj prilikomtraženja odašiljačamogu koordiniratikorištenje sluha,brzog kretanja i ori-jentacije u prirodi.

Slijepi radioama-teri su u svomdosadašnjem raduuglavnom nailazilina podršku čelnihljudi Saveza, ali

osjećala se potreba za formiranjemRadne grupe ili povjerenstva kako bislijepi mogli službeno iznositi svojestavove Izvršnom odboru HRS-a zatošto se u praksi znalo događati da poje-dini “videći” radioamateri uzimaju zapravo da govore u ime slijepih i daodređuju što slijepi mogu i znaju, a štone mogu. I zato je dolazilo do nezgodnihi neugodnih situacija.

Na sastanku predstavnika slijepih s

predsjednikom HRS-a,Petrom Miličićem, vrlobrzo smo našli zaje-dnički jezik i dobili smonjegovu punu podrškukoju nam je pružio iIzvršni odbor HRS-asvojom jednoglasnomodlukom o osnivanjuPovjerenstva za slije-pe. U Povjerenstvo suizabrani Savo Golić izZagreba, Tomislav Lilić

iz Rijeke i Janko Popovski iz Osijeka. Zapovjerenika slijepih izabran je SavoGolić, a za predstavnika slijepih uRadnoj grupi za ARG Tomislav Lilić.

Slijepi radioamateri su veoma zado-voljni odlukom o osnivanju Povjerenstvai nadaju se dobroj suradnji s Izvršnimodborom HRS-a što bi pogodovalo jošvećoj popularizaciji i širenju radioa-materskog pokreta među slijepimaHrvatske.

Još 30 novih mladih radioamateraPiše: Vlado Felc, 9A2FO

U nedjelju, 13. veljače u prostorijama Radiokluba Kutina održan je ispitza radioamatere operatore P razreda.Ispitno povjerenstvo imenovano odstrane Hrvatskoga radioamaterskogsaveza u sastavu Mate Botica, 9A4M(dopredsjednik HRS-a), Zvonimir Gre-diček, 9A3XM, i Zdenko Bogadi, 9A3UJ(predsjednik Radiokluba Kutina), ispitaloje i pozitivno ocijenilo tehničko znanjeispitanika te im dodijelilo zvanje radioa-matera operatora P razreda.

Početkom prošle školske godinepoveća grupa učenika kutinskihosnovnih i srednjih škola prihvatila jepoziv Radiokluba Kutina i tijekom četirimjeseca pohađala teoretsku i praktičnuobuke iz elektronike, radioamaterskogkodeksa rada, rada na amaterskimfrekvencijama propisanim međunaro-dnim i domaćim zakonima, propisima ipravilima. Obuku kandidata iz područjaelektronike obavio je Antun Pezić, a

rad ioamaterskeuređaje i rukovanjes njima, radio-promet, pravila izakonske propiseobradili su ZdenkoBogadi i VladoFelc. Tim ispitomRadioklub Kutinadobio je još 20novih mladih čla-nova s dozvolomza rad na klupskimradioamaterskimuređajima podklupskim znakom9A1FAB. Četveronovih operatora suujedno i članoviIzviđačkog odreda Betlehem s kojimakutinski radioamateri već tradicionalnosurađuju, posebno iz razloga što je nalokaciji Betlehem postavljen antenski

sistem za radioamaterski rad nanatjecanjima i dalekim vezama.

Ispitu u Kutini pristupilo je ipoložilo ispit P razreda sedamčlanova Radiokluba Sisak i tričlana Radiokluba Novska.

Na kraju je dopredsjednikHrvatskoga radioamaterskogasaveza Mate Botica svečanoobjavio rezultate ispita, čestitaopristupnicima i poželio im uspjeh uškolovanju, Klubu i privatnomživotu. Mate Botica priključio se ičestitkama Velimiru Eldiću za nje-

gov 14. rođendan kojeg će pamtiti jer jeupravo toga dana postao radioamater.

Mladi radioamateri za uređajima

Skupni snimak

Velimir Eldić i rođendanska torta

Tomislav Lilić, povjerenik zaARG za slijepe

Savo Golić, 9A2GS,povjerenik za slijepe


U spomenMarko Pavlić, 9A7C

16. siječnja napustio nas je Marko Pavlić, 9A7C, u 72. godini života. Radioamaterizmom sepočeo baviti u SAD-u, gdje je položio sve operatorske ispite. Već nekoliko godina njegovo imenalazi se na vrhu svjetske Honour Roll liste broj 1. Bio je i zaljubljenik u IOTA program u kojem jepotvrdio 600 otoka. Bio je ugledan među DX operatorima pa je svojim poznatim korektnim pon-ašanjem i visokim rezultatima stekao mnoge prijatelje i postigao velik ugled u radioamaterskomsvijetu, podižući tako i ugled hrvatskog radioamaterizma. Marka ćemo zadržati u trajnoj uspomeni.

Članovi Radiokluba Rijeka

Piše: Petar Miličić, 9A6A

Pripremna IARU konferencijasrednjoeuropskih državaRadioamaterski savezi srednje Europe imaju mnogo zaje-dničkih problema, ali i zajedničkih interesa. Velika većinačlanova IARU regije 1. ne zna niti razumije naše probleme.Osim toga, nacionalni savezi iz srednje Europe nemaju pre-dstavnika u izvršnim tijelima IARU regije 1.

Nekoliko radioamaterskih saveza država srednje Europečlanice su IARU organizacije manje od 15 godina te imajuvrlo mali ili nikakav utjecaj. Zbog ograničenih sredstava većinadržava na IARU R1 konferencije šalju jednog ili najviše dvapredstavnika (a neke članice niti jednog). To ne zadovoljavasudjelovanje i prisustvo u raznim odborima i ad hoc komisijamai radnim grupama tijekom konferencije.

Da bismo imali koristi od sljedeće konferencije IARU R1 kojaće se održati u Davosu u Švicarskoj u rujnu 2005., predsje-dnici Austrijskoga radioamaterskog saveza (OESVS) MichaelZwingl, OE3MZC, i Hrvatskoga radioamaterskog saveza (HRS)Petar Miličić, 9A6A, odlučili su organizirati Pripremnu konfe-renciju radioamaterskih organizacija srednjoeuropskih državačlanica IARU regije 1.

Na Pripremnu konferenciju pozvani su sljedeći nacionalnisavezi:

- Austrija, OEVSV, - Albanija, AARA,- Bosna i Hercegovina, ARA BiH (Srpska - SRRS, Herceg-

Bosna - ZRHB),- Bugarska, BFRA,- Hrvatska, HRS,- Češka Republika, CRK,- Makedonija, RSM,- Mađarska, MRASZ,- Italija, ARI,- San Marino, ARRSM,- Slovačka, SZR,- Slovenija, ZRS,- Srbija i Crna Gora, SRSCG (Srbija SRS, Crna Gora

SRCG).

Dnevni red sastanka:Chairman (moderator): Michael Zwingl, OE3MZC

1. Donijeti zajedničke zaključke o svim pristiglim dokumenti-ma za IARU konferenciju u Davosu. Ideja je da se donesuzajedničke preporuke u vezi svih dokumenata koji će biti nadnevnom redu na IARU konferenciji u Davosu.

2. Zaštita frekventnih područja koje koriste radioamateri.

Chairman (moderator): Ronald Eisenwagner, OE3REB3. Nova CEPT licenca za početnike?

Postoji ideja da se organizira uz osnovnu CEPT licencu,koja će vjerojatno biti prihvaćena u cijelom svijetu, i doda-tna unificirana CEPT licenca u obliku Newcomer- Licence.

4. Nacionalne i regionalne mreže za zaštitu i spašavanjeorganizirane od radioamaterskih saveza. Želimo razmije-niti iskustva o:- statusu mreža za zaštitu i spašavanje u svim državama,- suradnji s neamaterskim mrežama, državnim institucija-

ma i sustavima kao što su vatrogasci, Crveni križ, itd., - provjeri veza za zaštitu i spašavanje.

Chairman (moderator): Petar Miličić, 9A6A5. Radioamaterizam u BiH - šansa za zajedničku budućnost?

Trenutni status radioamaterizma u Bosni i Hercegovini nijeu skladu s ITU/IARU propisima zbog zloupotrebe pozivnihznakova, a samo jedna nacionalna organizacija možepredstavljati radioamatere te države u IARU-u. Trebazajednički pomoći u traženju operativnog rješenje tog pro-blema prije konferencije u Davosu.

6. Dogovoriti zajedničke predstavnike u IARU R1, u CEPT-u,EU i drugim međunarodnim radioamaterskim institucijamai radnim grupama

Hrvatski radioamaterski savez je uz pomoć sponzora orga-nizirao smještaj za delegate, kongresnu dvoranu i sve što jepotrebno za kvalitetno održavanje konferencije. Pripremnaregionalna konferencija IARU regije 1. održat će se 15., 16. i17. 4. 2005. godine.

predsjednik HRS-amr. sc. Petar Miličić, 9A6A

vijesti iz HRS-a


elektronika za mlade

Elektronika za mlade - 7. nastavakPiše: Božidar Pasarić, 9A2HL

2.4. Transformator(fizikalna svojstvatransformatora, odnos brojaprimarnog i sekundarnog dijelatransformatora)

Transformator je nastao u drugojpolovici 19. stoljeća iz pokušaja da seelektrična energija prenese na većuudaljenost nego što to omogućuje isto-smjerna struja. Naime, prijenos snageuz visok napon traži manju struju, štoznači manje gubitke i manje troškove zažicu koja može biti tanja. Taj sukob za-stupnika istosmjerne i izmjenične strujekulminirao je pravim ratom izmeđuThomasa A. Edisona i Nikole Tesle, uzkonačnu pobjedu Teslina trofaznog sus-tava. Teorijsku osnovu transformatoradao je Michael Faraday, o čemu smoveć govorili: ako se induktivna zavojnicanalazi u promjenljivom magnetskompolju u njoj će se inducirati izmjeničninapon. Prvi upotrebljivi transformatornačinili su Francuz Lucien Gaulard iEnglez John Gibbs, a usavršila su ga triMađara: Mikša Deri i njegova dva surad-nika u budimpeštanskoj tvrtki Ganz. Onisu 1885. godine prikazali javnosti svojtransformator koji je teorijski bio bespri-jekorno zamišljen, ali mehanički priličnonepouzdan. Naime, u to vrijeme još nijepostojao transformatorski lim pa su pri-marnu i sekundarnu zavojnicu umjestotoga omotali željeznom žicom. Taj trans-formator je izmjenični napon od 100 V~pretvarao u 2000 V~ i tako omogućio pri-jenos električne energije na veću udalje-nost uz malene gubitke. Prvi transforma-tor u današnjem obliku načinio je 1886.Amerikanac William Stanley (1858-1916.) zaposlen kod Westinghousa. Kaoizvor koristio je Siemensov generatorizmjenične struje dopremljen iz Engle-ske u Pittsburg. Zahvaljujući StanleyuWestinghouse je izgradio prvu gradskumrežu izmjenične struje u mjestu GreatBarrington, Massachusetts. Manja hidro-centrala pokretala je generator izmje-nične struje napona 500 V, koji se zatimtransformatorom podizao na 3000 V.Njega su dalekovodom vodili do gradagdje se drugim transformatorom spuštaona 100 V za žarulje u kućama. Nedo-statak jednofazne izmjenične struje bioje taj što ona tada nije mogla pokretatielektromotore, dok je istosmjerna mogla,a to je bio i glavni argument zastupnikaistosmjerne struje. Trebalo je pričekatijoš nekoliko godina da Nikola Teslaizumi trofazni sustav i okretno magnet-sko polje.

U osnovi transformator se sastoji odželjezne jezgre u obliku okvira koji sjedne strane ima primarni, a s drugestrane sekundarni namotaj (slika 1.).

Primarni namotaj je zapravo induktivnazavojnica priključena na izvor izmjeni-čnog napona, tako da ona u jezgri stvarapromjenljivo magnetsko polje. To pro-mjenljivo magnetsko polje prolazi i krozsekundarnu zavojnicu u kojoj nastajeinducirani izmjenični napon. Za transfo-rmator je bitno sljedeće pravilo: omjertransformacije izmjeničnog napona ovisio omjeru broja zavoja između primara isekundara; npr. ako u primaru imamo200 zavoja, a u sekundaru 1000, omjertransformacije bit će 1:5. Dakle, ako naprimar dovedemo 100 V~, na sekundaruće se pojaviti 500 V~. Prema tome, to jetransformacija naviše. Transformatormožemo i okrenuti. U tom slučaju, akona primar od 1000 zavoja dovedemo100 V~, na sekundaru od 200 zavojapojavit će se 20 V~. To je transformacija5:1, dakle naniže.

Transformator mora imati željeznujezgru kako bi se povećala gustoćamagnetskog toka i kako bi gotovo svemagnetske silnice iz primara prošle krozsekundar i tako se postigao najvećimogući faktor sprege između njih (k=1).Danas se te jezgre izrađuju od transfo-rmatorskog lima raznih oblika (slika 2.).Na slici 3. vidimo i “paketić” načinjen odpertinaksa ili tvrdog kartona. On služi zasmještaj primara i sekundara. Danas sei primar i sekundar najčešće motaju naistome “paketiću”, ali se između njihnalazi deblji sloj izolacije. Transformato-rski limovi prikazani su na slikama 2.a-d.Kada je “paketić” namotan u njega sestavljaju limovi i to izmjenično, najprije sjedne, a zatim s druge strane - sve doksredina “paketića” ne bude tijesno popu-njena. Transformatorski limovi na svojojpovršini imaju sloj izolacije, najčešćeoksida, kako bi se spriječile inducirane

vrtložne struje, koje predstavljajugubitak. Danas se najčešće rabe limoviE-I profila ili M profila (s “dva prozora2).Limovi M profila umeću se tako da sesredišnji jezik potisne prema dolje,ugura u sredinu “paketića” i složi naprethodni lim. Složeni paket E-I limovabez namotaja vidimo na slici 4. Za mota-nje najčešće služi bakrena žica izoliranalakom (CuL) određene debljine (kojutreba izračunati prema jakosti struje).Obično se uzima da 1 mm2 presjeka žicemože izdržati 3A.

Drugo pravilo koje treba zapamtitiodnosi se na prijenos snage iz primara usekundar. Ako zanemarimo gubitke uželjezu i bakru (1-5%), snage u primarui u sekundaru su jednake. To znači akoje sekundar opterećen sa 100 W, i u pri-maru će biti angažirana snaga od 100 W.(Pretpostavimo da je sekundar namotanza 20 V i struja koju iz njega uzimamoima jakost 5 A.) Prema tome, ako je pri-mar priključen na 100 V, kroz njega ćeteći struja od 1 A, što je također 100 W.U ovome slučaju primar će biti namotans više zavoja tanje žice, a sekundar s

Slika 1.

Slika 2.

Slika 3.


manje zavoja deblje žice. Ako sekundarnije opterećen nikakvim trošilom, krozprimar će teći samo minimalna strujauzrokovana gubicima u transformatoru.Drugim riječima, struja u primaru auto-matski se, posredstvom magnetskogpolja, prilagođava potrošnji u sekundaru.

U elektronici i radiotehnici transfo-rmatori s transformatorskim limom dijelese na mrežne i niskofrekventne. Mrežni transformatori priključuju se nagradsku mrežu i služe za napajanjeraznih elektroničkih i radijskih uređajakoji za svoj rad trebaju drukčije naponeod napona gradske mreže. (Osim togate napone treba još pretvoriti u istosmje-rne.) Mrežni transformatori se rade zafrekvenciju od 50 Hz (u Americi 60 Hz).Niskofrekventni transformatori trebajubez izobličenja prenijeti cijeli opsegzvučnih, tj. niskih frekvencija (16-16000Hz). Oni danas najčešće služe za prila-godbu zvučnika na pojačalo; to su tzv.izlazni ili prilagodni transformatori.

Broj zavoja u primaru ili sekundaru nemože biti proizvoljan, već se moraizračunati prema veličini željezne jezgrei njenim svojstvima. Kod mrežnog trans-formatora treba najprije pronaći brojnavoja po voltu, a onda se on množi snaponom. Kada ne možemo doći doizvornih tvorničkih podataka, za mrežnetransformatore postoji približna formula:

“S” je presjek jezgre u cm2 i može seizračunati iz slike 4. tako da širinu sred-njeg jezika, “a”, pomnožimo s debljinompaketa limova, “b”. Npr. za presjek jez-gre od 10 cm2 dolaze 4,5 zavoja povoltu, pa za primar od 220 V treba namo-tati 990 zavoja. Takav način računanjavrijedi i za sekundar, s time da izračunatibroj zavoja treba povećati za 10% kakobi se nadoknadio pad napona pri optere-ćenju.

Transformator može imati i nekolikosekundara, ovisno o raznim naponimakoji nam trebaju. Na slici 5. vidimo slikumrežnog transformatora. Postoje i auto-transformatori (ili štedni transformatori)koji radi uštede imaju samo jedan namo-taj (slika 6.). Na tom namotaju postojiizvod gdje možemo uzeti neki nižinapon.

Po vanjskom izgledu transformatoruje vrlo slična prigušnica, iako ona imadrugu namjenu. Naime, ona ima samojedan namotaj, a zbog svoga indukti-vnog otpora XL, pruža velik otpor izmje-ničnoj, a malen otpor istosmjernoj struji.Kao i transformatori, postoje mrežne iNF prigušnice (slika 7.). Induktivnost NFprigušnice iznosi nekoliko henrija, amrežne još i više.

Danas smo upoznali sljedeće pojmove:- mrežni transformator,- niskofrekventni transformator,- primarni namotaj,- sekundarni namotaj,- omjer transformacije,- broj zavoja po voltu,- transformatorski lim,- autotransformator,- prigušnica.

Sljedeći put govorit ćemo o diodama.

Slika 4.

Slika 6.

Slika 7.

Slika 5.

elektronika za mlade

45

SBroj zavoja po 1 V =


antene

Ubroju 4 (106) časopisa Radio HRS-aopisano je usmjerenje antena poazimutu pomoću amplituda izlaza izalaza Sunca. Ono čime se još nismobavili je usmjerenje antene po visini (ele-vaciji). Najprikladnije je iskoristiti zvijezduSjevernjaču (Polaris) zato što ćemo jekoristiti za usmjerenje po azimutu i povisini, elevaciji.

Promatrajući zvjezdano nebo primje-ćujemo da se nebeska tijela kreću i daimaju svoj izlaz i zalaz (ovdje se govori oprividnom kretanju nebeskih tijela). Iz togmnoštva zvijezda mali ih broj stoji namjestu (tj. malo ih se kreće) i njih naziva-mo stajaćice. Jedna od tih zvijezda jeSjevernjača. Ona se nalazi na sjevernomdjelu neba blizu Nebeskog pola (N). To jenajsjajnija zvijezda oko Nebeskog pola.Udaljena je od Zemlje 46.55 svjetlosnihgodina. Polaris se koristi u astronomskojnavigaciji za određivanje geografskeširine (ϕ) na moru. O čemu je riječ?Najkraće rečeno, izmjeri se visinaSjevernjače i dodaju se tri “popravke”zavisno od njihova predznaka i to jetražena geografska širina na moru.Matematički izraženo: Vs+K1+K2+K3 = ϕ (1), gdje je Vs visina Sjevernjače,K1, prva “popravka” (zavisi od mjesnogsatnog kuta Proljetne točke i polarneudaljenosti), K2, druga “popravka” (zavisiod mjesnog satnog kuta Proljetne točke igeografske širine), K3, treća “popravka”(zavisi od mjesnog satnog kuta Proljetnetočke i mjeseca kada se vrši promatra-nje), ϕ, tražena geografska širina.

Takav postupak radioamateri ne mogukoristiti. Prije svega mjerenje visineSjevernjače ne možemo vršiti budući danemamo instrumente (sekstant), a ne-mamo ni morski horizont (kao ni umjetnihorizont).

Drugo, nas ne zanima geografska širi-na (ϕ), budući da znamo geografskuširinu svoga QTH. Autorova ideja je bilada se iz geografske širine svoga QTHračunski dođe do visine Sjevernjače,

a time i do elevacije. Jednostavno izrelacije 1 imamo: Vs = ϕ - (± P), (2)P = (±K1) + K2 + (±K3), (3) s ovim je irješenje na vidiku. Nekoliko amatera kojisu koristili Sjevernjaču za usmjerenjeantena pošli su od pogrešnog mišljenjada je visina Sjevernjače jednaka geo-grafskoj širini njihova QTH. Takvo mi-šljenje je zastupljeno i u ponekim našimi stranim literaturama. Takva tvrdnja nijetočna, kao ni mišljenje da je azimut Sje-vernjače 0°. Ova teza može se održatiako smo na samom početku spremni pri-hvatiti greške reda dva stupnja. Priznatćete da je to ipak puno. Ako 2° pretvo-rimo u kilometre to iznosi 222.24 km.Ovo sam iznio radi mladih radioamaterakoji će u bliskoj budućnosti primati slike sMarsa. Napredak i tehnologija omogućitće im nabavku uređaja i antena, a dotada im ostaje da ovladaju metodamapreciznog usmjeravanja svojih antena,inače će biti lišeni toga zadovoljstva.

Teoretske osnove korištenja Sjeve-rnjače i njene visine vidljive su na slici 1.

Zamijenimo:H Pn = ϕ ,

A = V = visina SjevernjačeA Pn = Pn P x cos (180 - S ) =

- p cos Sϕ = V - p cos S

formula za dobivanje ϕ uϕ = V + p cos,

S donja kulminacija

Točniji rezultati se dobivaju kadaizvršimo zamjenu satnog kuta s mjesnimsatnim kutom Proljetne točke i rektasce-nzije Sjevernjače tako da konačna for-mula dobiva izgled:

ϕ = V - p cos ( Sϒ - a ) +1/2 p2 sin2 ( Sϒ - a ) tg V sin 1″.

Nakon analize relacije (1) dolazimo doVs + K1 + K2 + K3 = ϕ; visina Sjevernjačeima tri “popravke”.

Prva “popravka” rađena je na osnovupolarne udaljenosti i mjesnog satnogkuta Proljetne točke i glasi: ϕ = V-p cos(Sϒ - a). Maksimalna vrijednost K2popravke je 0.8 lučkih minuta i kada ihpretvorimo u stupnjeve to iznosi0.8 = 0.8/60 = 0.013°. “Popravka” K3iznosi 1.4 lučke minute; izraženo u stu-pnjevima iznosi: 1.4 = 1.4/60 = 0.023°.Budući da su ove dvije “popravke” malete kako bi još za njih morali raditi dvijenove tablice koje bi komplicirale cijeliproračun, autor ih je zbog jednostavnos-ti proračuna i tolerantnih greški izostavio.Ostaje nam samo jedna “popravka”, K1,koja može biti pozitivna i negativna. Takoautorova ideja dobiva krajnju praktičnui nadasve jednostavnu formulu V = ϕ -(±K1):(4). Visinu Sjevernjače dobivamokada geografskoj širini svoga QTHdodamo ili oduzmemo (zavisi od predz-

Piše: Dušan Malobabić, 9A2MD

Orijentacija antenskih sistema - 2. dio

Z = zenit,Pn = pol N,s = satni kut

Pn P = p = polarna udaljenostP = Polaris - Sjevernjača

BA = visinska paralela Dk = donja kulminacija Gk = gornja kulminacijaDH = nebeski horizont

H Pn = HA+A Pn

Tablica 1.

Slika 1.

vrijeme m j e s e c

UT 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 00 128 159 187 220 248 278 308 338 9 38 69 9802 158 189 218 248 278 308 338 8 39 68 99 12904 188 219 249 278 308 338 8 38 69 99 129 15906 219 246 278 308 338 68 38 68 99 129 159 189

18 39 70 98 131 158 189 218 249 281 309 340 920 69 100 128 161 188 219 249 279 311 339 10 3922 99 130 158 191 219 249 279 309 341 9 40 6924 129 160 188 221 249 279 309 339 11 39 70 99

vrijeme mjesni satni kut proljetne točke izražen u stupnjevima


antene

naka) “popravku” K1 (tablica 2.). S ovimiznijetim završavamo teoretske postavkei uviđamo kako je sada sve jednostavno.Sve proračune izvršio sam da biholakšao radioamaterima rad. Kao prvoimamo dobivanje satnih kutova Proljetnetočke iz tablice 1. Oni su odmah izraču-nati i prikazani kao mjesni satni kutoviProljetne točke. Njima je za Hrvatskudodana srednja geografska dužina (λ).Tablica je računata za UT (UniversalTime) od 00.00 do 06.00 h iod 18.00 do 24.00 h (to znači praktičnoza cijelu noć).

Upotreba tablice 1.Počinjemo s vremenom (UT) u kome

predviđamo izvršiti promatranje i horizo-ntalno za mjesec očitamo satni kut.Naprimjer: koliki je mjesni satni kut

Proljetne točke za lipanj za Zagreb u04.00 h? Iznosi 338°. Tablice vrijede zacijelu Hrvatsku. Radi jednostavnosti,tablica je rađena kompromisno i greškesu tolerantne. Maksimalna greška je 11lučkih minuta, a to je 0.18°. S dobivenimmjesnim satnim kutom Proljetne točkeprelazimo u tablicu 2. i dobivamo popra-vak visine K1, koji sada dodajemo ilioduzimamo (ovisi o predznaku), od geo-grafske širina svoga QTH. Time smodobili visinu Sjevernjače, a njezina visinaje tražena elevacija.

Upotreba tablice 2.Tablica 2. rađena je iz polarne udalje-

nosti i cos mjesnoga satnog kutaProljetne točke. Pogledajmo sada prakti-čnu primjenu tablice 2.

Primjer 1.: U Koprivnici za mjeseckolovoz računat ćemo visinu Sjevernjačeza 22.00 h. ϕ = 46° 08′ N. Iz tablice 1. zavrijeme 22.00 h i kolovoz mjesni satni kutProljetne točke iznosi 309°. S 310° (dane vršimo interpolaciju) odlazimo utablicu 2. i očitamo “popravak” K1=-5.3′.Iz relacije (4) V = ϕ - (±K1), pa imamoV = 46 08 + 5.3 = 46° 13.3′.

Primjer 2.: Za travanj ϕ = 43° 00′ N zalipanj u 20.00 h. Lipnja u 20.00 h mjesnisatni kut Proljetne točke iznosi 219°. Utablici 2. pod mjesnim satnim kutom od220 čitamo popravak 48.9′. Iz relacije (4)V = ϕ - (±K1) = 43°-48.9′ = 42°60′ - 48.9′= 42° 11.1′ Time smo završili djelomičanprikaz teoretskih osnova i praktične pos-tupke rješavanja visine Sjevernjače.

Sada ćemo pogledati kako Sjever-njaču možemo koristiti za određivanjeazimuta (Wp). Tablice su računate na os-novu formule: Wp = -p sin (Sϒ - a)/cos ϕgdje je: Wp, azimut Sjevernjače, Sϒ,satni kut Proljetne točke, a rektascenzija,p, polarna udaljenost Sjevernjače. Argu-menti za upotrebu tablice su mjesni satnikut Proljetne točke i geografska širina(ϕ). Analizom formule za azimut vidljivoje da Wp više zavisi od polarne udalje-nosti i satnog kuta Proljetne točke kojaima vrijednosti (O°- 360°) nego od cos ϕ.Za naše prilike geografska širina je 42° -46° N. Da bismo dokazali tu tvrdnju,pogledajmo veličinu azimuta u zavisno-sti od geografske širine. Za geografskuširinu 5° N i satni kut proljetne točke 25°Wp = 0.2°, a za geografsku širinu 68° N isatnog kuta Proljetne točke od 25°Wp = 0.5°. Znači da je za promjenugeografske širine od 63° N razlika azimu-ta samo 0.3°. To je za mene bio putokazkako napraviti jednostavnu i preglednu

tablicu. Zbog toga je eliminirana geogra-fska širina kao ulazni element, a tablicaje napravljena za srednju geo grafskuširinu Hrvatske, 45° N. Tako je nastalatablice za azimut Sjevernjače (tablica 3.).

Upotreba tablice 3.U tablici očitamo mjesni satni kut Pro-

ljetne točke i ispod njega očitamo azimutSjevernjače (Wp).

Npr.: u 22.00 h vršit ćemo promatra-nje Sjevernjače u svibnju za Križevce. Iztablice 1. za 22.00 h pod 5 mjesecomočitat ćemo 219° mjesni satni kut Pro-ljetne točke. Znači, zaokružimo satni kutProljetne točke na 220° i kada izvršimointerpolaciju vidimo da je Wp = 360 = 0°.Kada bi precizno izvršili interpolaciju zanavedeni primjer dobili bi azimutWp = 359.96°.

Primjer 2.: za Pulu, mjesec srpanj u24.00 h vršit će se određivanje azimutaSjevernjače. U tablici 1. pod 24.00 zasrpanj imamo mjesni satni kut 309 stu-pnjeva, odlazimo u tablicu 3. i pod 300°očitamo Wp = 1.0°. S ovim primjerom jepokazano da se ne trebaju vršiti interpo-lacije jer je razlika u azimutima zane-marivo mala. Sada možemo reći da smosa Sjevernjačom dobili jednostavan, pre-cizan, za svačiju razinu prihvatljiv načindobivanja azimuta (Wp) i visine (V) Sje-vernjače. Naknadni proračuni su poka-zali da, pored kompromisnih rješenjagreške i po visini i azimutu, ne prelaze niu kom slučaju veličine reda 0.3°. To jedaleko više i preciznije nego što namtreba i što smo u mogućnosti usmjeravatisvoje antene. Sada većina radioamateraovim postupcima mogu provjeriti svojekompase na željeznim stubovima i odre-diti njihovu devijaciju i sagledati svojezablude. Raditi preko satelita, Mjeseca,meteorskih rojeva i održavati mikrovalneveze, a da antene nisu orijentirane jepraksa u svijetu pa i kod nas. S amplitu-dama izlaza i zalaza Sunca i sada saSjevernjačom, njenim azimutom i visi-nom, dobili smo sigurnu i jednostavnu, usvim prilikama primjenljivu metodu zausmjeravanje antena, posebno u portablradu.

Nažalost, Sjevernjača se može koris-titi za usmjerenje antena samo naSjevernoj hemisferi. Već na Ekvatoru nijemoguće koristiti Sjevernjaču jer je njenavisina na horizontu oko 0 stupnjeva.Njena praktična primjena počinje od 10stupnjeva N. Na Polu je njena visina oko90 stupnjeva. Vidio sam samo jedančlanak u kojem se opisuje ova proble-

mjesni satni kut “popravak”Proljetne točke visine K1

u stupnjevima minutama0 - 40.7

10 - 44.920 - 47.630 - 47.640 - 48.750 - 47.060 - 43.970 - 39.580 - 33.990 -27.2100 - 19.7110 - 11.6120 - 3.2125 1.1 130 5.3 140 13.7150 21.7160 29.0170 35.4180 40.7190 44.9200 47.6210 48.9220 48.9230 47.0240 43.9250 39.5260 33.9270 27.2280 19.2290 11.6300 3.2305 - 1.1310 - 5.3

Tablica 2.

Tablica 3.

mjesni satni kut proljetne točke u stupnjevima

0 30 60 90 120 150 180 210 240 270 300 330 3600.5 0.1 359.6 359.2 359.0 359.0 359.4 359.8 0.3 0.8 1.0 0.9 0.5

Azimut sjevernjače u stupnjevima


antene

matika i to uz korištenje Sunca u gornjojkulminaciji u Greenwichu gdje je njegovazimut u momentu gornje kulminacijeWp = 180 stupnjeva. Svi koji su se baviliovom problematikom i o njoj pisali su tajčlanak prevodili. Nalazi se u časopisimaHam Radio, Radio Handbook, Rivisti,RA, itd. Većini je zajedničko da ne ističuda je kulminacija Sunca dana za 12 hpravog GMT-a (Greenwich ApparentTime). Ukoliko neki radioamateri dođudo nekih Nautičkih godišnjaka u kojimaje za svaki dan dano vrijeme kulminacijeSunca i se ono razlikuje od 12 h (možebiti veće i manje od 12 h) znači da jevrijeme kulminacije dano u UT vremenuili srednjem vremenu GMT-a (GreenwichMean Time). Naš Nautički godišnjakdaje vrijeme kulminacije u srednjem vre-menu GMT-a. Najkraće rečeno, pravomvremenu je dodano e=Tp -Ts jednadžbavremena. Vrijednosti jednadžbe vreme-na mogu biti od -14.4 minute do +16.4minute. Samo četiri puta u godini ta vrije-dnost je nula, znači 12 h i to: 15. travnja,14. lipnja, 2. rujna i 25. prosinca. Velikinedostatak toga pristupa je što samojednom dnevno imamo gornju kulminaci-

ju i jednom dnevno možemo usmjeravatisvoje antene i to oko podneva, ako namdopuste meteorološki uvjeti! Drugo,važno je istaknuti da je moment kulmi-nacije teško odrediti bez instrumenata ipreciznog vremena. Promjene visine subrže. Tako na našim geografskim širina-ma za 60 sekundi promjena visine jereda 11.7 lučkih minuta, pri azimutu 90stupnjeva. Ovo je iznijeto na osnovuračuna V = 15˘ sin w cos ϕ. Moram pos-taviti pitanje što može amater napravitiza 60 sekundi? Ovime želim pokazatikako je najviše opisivani i najviše pre-vođen članak dosta neprihvatljiv u ama-terskim uvjetima (jasno za preciznausmjerenja). Veličina 11.7 lučkih minutaiznosi 0.2 stupnja. Ako kažemo da sugreške koje će nastati nišanjenjemSunca kod njegovog polumjera reda 16lučkih minuta, sigurno će biti dostavelike. Nije isto smjerati Sunce (zbogsjaja) na izlazu ili zalazu i nišaniti ga upodne, kada ima i najveću visinu i sjaj.Ovim greškama treba dodati koliko smou stanju izraziti točno svoju geografskudužinu jer ona isto utiče na vrijeme kadaće biti kulminacija jer sada se ne radi o

Greenwichu već o mjesnom Meridijanu imjesnom srednjem vremenu (Lokal Me-an Time). Naprednijim amaterima dajemideju da koriste Sunce u prvom vertikalugdje je tada njegova visina sin V = sin ϕcosec δ, a to je odmah elevacija, aazimut u prvom vertikalu (svakog nebe-skog tijela) je 90°. Bitno je da su visineu prvom vertikalu mnogo niže (manje), ato je pogodnije kod smjeranja.

Na ovu temu može se izvesti velikibroj rješenja koristeći i druga nebeskatijela. Prilikom pisanja članka trudio samse da materiju učinim dostupnom svimradioamaterima. Izabrao sam, po momemišljenju, najprikladnija nebeska tijela iomogućio radioamaterima da imajudosta mogućnosti vremenskog izbora(dan, noć), kao i vremena za usmjerenjesvojih antena. Nisam objašnjavao astro-nomske izraze smatrajući da je o njimabilo dosta riječi u autorovom članku “Štosu keplerijani?”.

Literatura: Nautički Godišnjak

Piše: Andra Todorović, YU1QT

Petobander iz “furde”Da bismo došli do ove antene, uz moju dobru volju, trebala je i ideja.Prije nekog vremena prozvao me je naHRS forumu, moj drugar iz Splita, Gogo,9A6C, u vezi triband Spider quada,poznatijeg kod nas kao “jež”. Imao samsimulaciju već napravljene i od Joce,YT7KJ, uspješno isprobane verzije, zabakrenu žicu u PVC-u od 2.5 kvadrata.Poslao sam to na HRS i javili su mi seidejni tvorci ove 5-band antene, Vlatko,9A9R, iz Rijeke i Joke, 9A4KL, iz Splita.Vlatko je upitao može li se od toganapraviti petobander s WARC-ovima zagornje bandove? Tome se pridružio iJoke, s idejom da tu antenu projektiramza gradnju s PTK žicom iz vojnih viškova,koju je imao u “furdi” i pitao: “Može li senapraviti s ribičkim štapovima umjesto'Donita'?”

Dobro opskrbljen programima za sim-ulacije antena (hvala Mati, 4N1AW),počeo sam grubu simulaciju u AOP-u,zamijenivši bakrenu čeličnom žicom uPVC-u, nadajući se da će na kraju to bitiblisko realnom.

Na ovom mjestu objasnit ću kakodolazim do simulacije realnih rezultata santenom montiranom na stup. Svakamoja objavljena antena je prvo simuli-rana (s mojim faktorima skraćenja zaPVC žicu; o njima kasnije), provjerena utri programa (AOP, EZNEC i 4NEC2),napravljena, montirana, isprobana (SWR

metrom; dok ovih dana nisam nabavioMFJ 259 koji je naknadnim mjerenjimapokazao da su rezonantne frekvencijeupravo tamo gdje sam htio), korigirananovom optimizacijom po potrebi, ponovomontirana, izmjerena i ono najbitnije:višestruko provjerena dobivenim raporti-ma iz raznih QTH sa 100 W uređajem.Tako dobivene podatke sam unosio u sli-

jedeće simulacije i došao do provjerenihfaktora skraćenja nama dostupnih izoli-ranih žica. U najgrubljem prosjeku to jeoko 3%, no faktor je različit u zavisnostiod projektirane rezonantne frekvencije.Za one koji se bave simulacijama ovdjeih objavljujem i navodim da nema nekeveće razlike u VF skraćenju za korište-

4NEC2 3D gain dijagram sa strujama


nje uobičajenih promjera žice od 1-4 mm. Kada projektiram za frekve-nciju 1.83 MHz, u simulaciji zadamfrekvenciju 1.92 MHz; 3.55 MHz =3.69 MHz; 3.73 MHz = 3.5 MHz;7.05 MHz = 7.25 MHz; 10.1 MHz =10.45 MHz; 14.0 MHz = 14.5 MHz;18.13 MHz = 18.75 MHz; 21.0 MHz= 21.6 MHz; 24.93 MHz = 25.8MHz; 28.0 MHz = 28.85 MHz; 50.1MHz = 50.6 MHz.

Da se vratimo našoj čeličnojPTK žici i petobanderu. Početak jebio vrlo traljav. Interakcija susjednihbandova je bila velika. MeđutimAOP je postavio jedan zanimljivparametar: udaljenost driver - refle-ktor je na svih 5 bandova bila oko 2m umjesto tražene “jež” konfigu-racije. Pokušao sam to iskoristiti ipostavio sam jednaku udaljenostizmeđu svih elemenata. Krenulo je iinterakcija se lagano smanjivala, akompromisna udaljenost se usta-novila na 1.88 m. Dalji postupak jebio rutina koja dugo traje.

Optimizacija u AOP-u, provjerasimulacije u EZNEC-u i tako višeputa od najnižeg prema najvišemopsegu i obrnuto pa ponovo nazadu EZNEC. Kad se iskristaliziralapotencijalna varijanta, došlo je vri-jeme za pregled cijele širine svakogopsega u svim varijantama: SWR,pojačanje antene, odnos naprijed -nazad i impedancija / reaktancija(ovo posljednje je najčešća greškamodelara antena koja nastaje upo-rnim traženjem najnižeg SWR-a).Pamtim Matin savjet: “Mani SWR!To se uvijek može dotjerati, važnesu struje (raspored) i da tvoj signalode tamo gdje si namjerio kutzračenja.”

Tu je Arijev, 4NEC2, idealan pro-gram. Prikazuje istovjetne rezultates vrlo pouzdanim EZNEC-om, aliima i mogućnost prikaza svih para-metara antene kroz frekvencijezaključno s trodimenzionalnim dija-gramima pojačanja i naknadnomoptimizacijom po svim zadanimparametrima. Uz izvanredno prikla-dnu simulaciju utjecaja tla s tzv.Sommerfeld groundom. Za njegovokorištenje u optimizaciji će vam tre-bati malo brže računalo ili to pono-vo prepustite AOP-u koji radi uDOS-u. Geometrijska konfiguracijaove antene je zamišljena kao tzv.Square quad (stranice paralelne iokomite u odnosu na zemlju), a uDiamond konfiguraciji, manje-višesvi parametri su isti. Simuliranavisina montaže od 10 m i prosječnozemljište (0.005/13) pastorala izvangrada. U gradskim uvjetima provo-dljivosti tla (0.001/5) je razlika oko -1 dB. Pojačanje antene prikazano u

dijagramima je u dBi s groundom. Uslobodnom prostoru dBd je oko 5.5dB manji. Sad ću iznijeti izračunatopa ćemo krenuti na konstrukciju imjere.

Rezonantne frekvencije (gain/FB)odnos ove antene su: 14.100 MHz(10.71 dBi /18.3 dB); 18.130 MHz(11.64 dBi/27 dB); 21.150 MHz(12.0 dBi/29.0 dB); 24.930 MHz(12.15 dBi/19,4 dB); 28.300 MHz(12.8 dBi/13.2 dB). Razmak izmeđusvih drivera i reflektora je isti, 1.88m. Žica je PTK promjera 1 mm sizolacijom. Napajanje je direktnobez baluna na luster-klemu. Boomje aluminijska kutija dimenzija 45mm x 45 mm x 2000 mm. “G” “vin-klovi”, 4 komada za križ, su odželjeza 20 x 2 x 600 mm pričvršćenivijcima s maticama, po 2 komadaM8 x 70 mm za boom, a po 1komad M8 x 30 mm, međusobno(vidi slike 1., 2. i 3.). Vezivanještapova za križ napravljeno je s podva komada tzv. “auspuh-šelni”promjera 50 mm, po štapu (slike 1.,2. i 3.). Štapovi su 7 m dužine ikoriste se prva četiri članka. Vezi-vanje žica za štapove napravljenoje s rebrastim PVC remenima(cable tie).Ovako izveden petobandquad spada u lake antene jer mu jeukupna težina ispod 10 kg.

Detaljnije opisano izgradnja jetekla ovako: prvo sam dobro iste-gao žicu skinutu s koluta i odmjerio5 dužina žice za reflektore: (21.176m/ 16.164 m/ 14.264 m/ 11.992 m/10.824 m), isjekao ih i zalemio kra-jeve istih petlji pa namotao izolirtraku preko toga. Moguća greška umjerenju od par milimetara nijekritična, ali budite što precizniji.Zatim sam odmjerio drivere: 20.616m/ 16.088 m/ 13.816 m/ 11.672 m/10.328 m (+ 4 cm za kontakt u lus-ter-klemi) blankirao im krajeve po 2cm i zalemio ih. Slijedeće je biloobilježavanje štapova izolir trakomu boji (mjesta spajanja sa žicomtzv. “dijagonale”). Kupio sam gotovaluminijski boom dimenzija 45 x 45mm, dužine 2 m i na njemu obilježioudaljenost od 1.88 m. Na tim mjes-tima sam probušio 2 rupe promjera8 mm. Odmah sam s vijcimaM8 x 70 mm pričvrstio prvi par, nasredini već probušenih “G” “vinklo-va”. Uz njih sam prislonio drugi pari probušio slijedeće rupe 90 stu-pnjeva na boomu u odnosu naprve. I njih sam pričvrstio vijcimaM8 x 70 mm. Tek tada sam bušionaslonjene “vinklove” bušilicom 8mm za međusobno spajanje vijkomM8 x 30 mm. Kad sam ih i među-sobno učvrstio, postavio sam boomna dva stolca da se ne moram puno

Slika 1.

Slika 2.

Slika 3.

Slika 4.

antene


antene

saginjati. Na prvi štap sam vezaorebrastim remenima (cable tie) žice svihreflektora na obilježena mjesta, a sre-dine svih drivera na drugi štapisto tako. Ta dva štapa sam “proglasio”za gornje, (ja sam pravio DIAMONDverziju) i njih sam prvo postavio ukriževe, a učvrstio ih “auspuh-šelnama”.Ne stežite šelne do maksimuma, pucajuštapovi.

Slijedeće je bilo pričvršćivanje šelna-ma bočnih štapova za križ i vezivanježica na obilježena mjesta bočnih šta-pova. Slijedeća faza izrade je bila smije-šna, ali vrlo praktična. Postavio samquad tako da je ležao driverima nazemlji, a boom je s reflektorima stršao unebo. Prvo sam povezao preostale žicereflektora na njihova mjesta, a onda samspojio krajeve drivera u luster-kleme.Sada dolazi na red najnegativnija oso-bina ove antene. Naime, svaki driver senapaja zasebnim kabelom preciznoodređene dužine (λ/2xvf), ali o tomekasnije. Kome se ovo ne sviđa, naraspolaganju mu je relejno napajanje je-dnim kabelom. To je jako dobro opisanona EI7BA siteu, gdje se nalazi slična, aliznačajno ozbiljnija antena od ove.Adresa je: http://www.iol.ie/~bravo/Cubical%20Quad.htm

Kabele (RG-58) sam rebrastim reme-nima vezao za donji štap drivera i doveoih na sredinu booma, gdje sam ihtakođer pričvrstio PVC remenčićima. Sobzirom da je antena laka poslije ovefaze možete je sami odnijeti na stup iučvrstiti je na oko 5 m visine od tla iisprobati SWR, jer kad je podignete na10 m moguća korekcija će biti teža.Možda nemamo istu žicu? Rezonantnefrekvencije na 5 m visine će biti neštoniže oko 70 kHz na 14 MHz do 50 kHzna 28 MHz što je sitnica.

Što još da vam kažem osim da samluster-kleme još na zemlji zalio toplomplastikom zbog korozije i vode (ne volimsilikon - kiseo je i mijenja kapacitet vre-menom) i ako želite da ova antena ima50 oma na svakom opsegu morateispoštovati pravilo dužine napojnihkabela. To nije teško jer se koristiumnožak lambda polovine za zadanufrekvenciju, korigiran za brzinu prosti-ranja valova kroz njega (v.f. = 0.66 zaRG-213 i RG-58). Ja sam čak isprobaokako to radi s TV kabelom (BeldenRG-6; 75 oma, s v.f. 0.75). Značajno jejeftiniji od oba prethodna, signal jepodjednako dobar ako ne radite QROjer je ograničenje 400 W. Budući da janisam SWR fanatik, meni nije smetalo1.5:1 na 14 MHz i 1.7:1 na 28 MHz.Dobiveni raporti su bili isti kao i na 50omskoj verziji.

Slijede dimenzije petlji, zatim “dijago-nala” mjesta za pričvršćivanje žica zaštapove i dužina (lambda polovinaxV.F.)kabela za pojedinačne bandove.

I prije samog kraja evo i sheme napa-janja elemenata:

Ovo je dodatak za kolege koji ovuantenu montiraju na mjestu s izrazito kli-matski nepovoljnim uvjetima (vjetarpreko 25 m/sek, veliki snijeg s niskimtemperaturama i ledom, vrlo jako sunce).Preporučujem im da ove jeftine štapoveispune Pur pjenom segmentalno prijesklapanja (pažnja: povećava svoju zapr-eminu i do 16 puta), od najtanjeg premanajdebljem segmentu i da spojeve seg-menata zalijepe ciyano-akrilnim ljepilom.Taj postupak otežava antenu za svega800-900 grama, a osigurava joj veću vje-rojatnost preživljavanja klimatskih uvjetai duži vijek. Za daljnje informacije moj jee-mail: [email protected].

Reflektori21.176 m/ 16.164 m/ 14.264 m/ 11.992 m/ 10.824 m

Driveri20.616 m/ 16.088 m/ 13.816 m/ 11.672 m/ 10.328 m

“Dijagonale” - zadnje3.74 m/ 2.91 m/ 2.52 m/ 2.12 m/ 1.914 m

“Dijagonale” - prednje3.65 m/ 2.85 m/ 2.44 m/ 2.07 m/ 1.83 m

Stranice reflektora5.294 m/ 4.116 m/ 3.566 m/ 2.998 m/ 2.706 m

Stranice drivera5.154 m/ 4.022 m/ 3.454 m/ 2.918 m/ 2.582 m

Dužine dionica λ/2 napojnog kabela za umnožavanje14 MHz = 6.8 m18 MHz = 5.28 m21 MHz = 4.55 m24 MHz = 3.84 m28 MHz = 3.4 m


antene

Piše: Darko Grubić, 9A6ARP

Omni antena za 2.4 GHzOve upute pomoći će vam pri izradiomni antene za djelić cijene kome-rcijalnih antena. Pri izradi antene koristese sredstva koja se mogu nabaviti usvakoj trgovini električnih komponenata,a za izradu nisu potrebni posebni alati.Stručni naziv ove antene je omnidire-ctional colinear dipole koju mogu koristitiuređaji na 2.4 GHz koji imaju vanjskipriključak za antenu.

UvodVećina nacrta za 2.4 GHz antenu koji

se mogu naći na Internetu koristebakrene cijevi i lmr-kabel, koji nisu lakodostupni. Međutim, ovu antenu mogućeje napraviti korištenjem koaksijalnogkabela RG-213 (bez bakrenog oklopa).

Kako bi antena imala dobitak (gain)od oko 6 dB potrebno je 8 dijelova, sdijelom od 1/4 valne duljine na početku iprodužetkom s N-konektorom na kraju.Za izradu antene potrebno je 2-3 sata.

Svaki dio antene treba biti dug 1/2valne duljine pomnožene s faktoromskraćenja kabela (velocity factor). Faktorskraćenja za RG-213 je 0.66. Ako sekoristi drugačiji kabel (npr. lmr-400) ilineka druga radna frekvencija, potrebnoje izračunati dužinu dijela antene pomo-ću slijedeće formule:

1/2λ = (V*C)/(2*F) = (0.66*299792458)/(2*2441000000) = 0.0405 m=40.5 mm

V - faktor skraćenja za RG-213 = 0.66C - brzina svjetlosti - 299792458 m/sF - radna frekvencija u Hz -

2441000000 Hz = 2.4 GHz

Početni dio je dugačak 1/4 valneduljine (31 mm) i računa se bez faktoraskraćenja. Početni dio se sastoji samood središnjeg dijela RG-213. Samaantena je dugačka 355 mm + duljinaprodužetka s N-konektorom.

Sastavni dijeloviDijelovi antene su jeftini i mogu se

nabaviti u bilo kojoj trgovini elektroničkihkomponenti.

- 1 m RG-213U kabela. Ova dužina jedovoljna za 2 antene.

- N-konektor muški ili ženski ovisno ouređaju na koji se spaja. Konektormora biti prilagođen za spajanje naRG-213U.

- PVC plastična cijev unutarnjeg pro-mjera 20 mm, a vanjskog 22 mm iliviše. Koristi se kao zaštita antene.

- Plastični čep za cijev (22 mm) koji sestavlja na vrh antene i štiti antenu odatmosferskih utjecaja.

Nije potreban nikakav poseban alat;ravnalo za mjerenje (s milimetarskomskalom), ručna pila, skalpel, kliješta,lemilica, komadi drva za šablonu za le-mljenje, radni stol.

Rezanje dijelovaZa rezanje kabela najbolje je koristiti

ručnu pilu koja daje bolji rez od raznihrezača žice. Svaki dio antene sastoji seod komada RG-213 kabela kojem je ssvake strane ogoljen dio jezgre.

Za ispravnu izradu antene nije bitnaduljina svakog komada RG-213, već jebitna duljina svakog dijela antene (vidisliku). Kako bi se komadi kabela RG-213preklapali tako da ih se može zalemiti,oklopljeno treba ostati središnjih 37 mmkabela, a sa svake strane treba ostati po6 mm ogoljene jezgre (vidi sliku). Zasvaki komad potrebno je 50 mm RG-213kabela, 37 mm oklopljeno + 2*6 mmogoljene jezgre + 1 mm koji će sepotrošiti prilikom rezanja kabela pilom.

Kabel RG-213 je potrebno rezati takoda se prije odvajanja svakog komadanaprave rezovi na mjestima koja određu-ju oklopljene dijelove svakog komada.Slijedeća slika prikazuje prva tri komadaantene i prikazuje redoslijed rezova nakabelu. Najprije je potrebno označitimjesta na kabelu gdje će se načinitirezovi. Prilikom rezanja pilom, kabel sesavija i deformira pa je poželjno da se

prije rezanja vanjski oklop kabela laganozareže kako bi se olakšala izradaantene.

Prva oznaka nalazi se 31 mm od krajakabela (početna 1/4 valne dužine). Morase rezati kroz vanjsku izolaciju, oplet iunutrašnju izolaciju, ali se ne smijuzarezati bakrene žice u jezgri. Prilikomrezanja kabela bitno je da se ostavi va-njska izolacija kako bi se urednije izrezaooplet RG-213.

Sada izrežite i nježno zakreniteodsječenih 31 mm opleta.

Nakon rezanja vanjske izolacije i ople-ta potrebno ih je kliještima odstraniti skabela. Potom je potrebno skalpelomoprezno prerezati izolaciju jezgre tako dase ne ošteti sama jezgra. Kada se izo-lacija jezgre prereže, potrebno ju jeodstraniti i to tako da se prerezana izola-cija vrti u smjeru namatanja jezgre.

Slijedeća oznaka udaljena je 37 mmod prve (odnosno 68 mm od početkakabela) i obilježava kraj zaštite prvogdijela antene. Slijedeća oznaka nalazi sejoš 13 mm niz kabel (sastoji se od po 6mm za svaki dio antene i 1 mm koji će seodstraniti rezanjem). Ova oznaka obilje-žava početak zaštite drugog dijelaantene. Slijedeća oznaka udaljena je37 mm, slijedeća 13 mm, itd. dok se neobilježe svi dijelovi antene.


Kada su svi dijelovi antene obilježeniobavlja se rezanje vanjske izolacije iopleta. Dio opleta će se možda izvući jer13 mm vanjske izolacije ne možedovoljno čvrsto držati oplet, no to neutječe na kvalitetu antene.

Nakon prethodne pripreme može seodrezati prvi dio antene. Kabel trebaprerezati na polovici ogoljenog dijelakabela (74.5 mm od početka kabela). Zarezanje se koristi pila.

Nakon rezanja se sa svakog krajakabela može skinuti vanjska izolacija ioplet.

Potom se skalpelom pažljivo odstran-juje izolacija jezgre tako da se ne oštetijezgra.

Prethodno opisani proces se ponavljadok se ne dovrši svih osam dijelovaantene. Potrebno je obaviti istu procedu-ru i za osmi dio jer će se ostatak kabelaiskoristiti kao produžetak. Potrebno je nasvakom dijelu antene provjeriti da opletne dodiruje jezgru kabela.

Na svakom dijelu antene potrebno jeskalpelom napraviti zarez u obliku slova“V” kako bi se ogolio dio opleta na kojiće se zalemiti jezgra slijedećeg dijela.

“V” izreze na središnjim dijelovimapotrebno je zarezati tako da budu naistom pravcu tako da antena ne budesavijena kada se bude lemila. Kada sedovrši svih osam dijelova, potrebno ihje zalemiti.

Izrada šabloneAko nemate nekoga tko vam može

pomoći pri spajanju dijelova antene,jednostavnije je da izradite šablonu kojaće vam pomoći pri lemljenju dijelovaantene. Sami držači izrađeni su od drve-ta, a podloga na kojoj se nalaze morabiti dovoljne dužine da se mogu monti-rati i kako bi cijela antena bila na njoj.Morate paziti na to da desni drvenidržači sa slike budu dužine 30 mm.

Kada postavljate drvene držačeostavite dovoljno mjesta da možetezalemiti komadiće kabela.

Antena se počinje spajati od vrhaprema dolje, pritom pazeći na pravilanrazmak koji je potreban od opleta jednogsektora do drugog što iznosi 40.5 mm(uključujući i razmak između sektora od3 mm).

Na kraju spajanja svih elementaantene s istim kabelom do N konektoramožete uzeti bilo koju dužinu kabela.

Antenu morate obavezno zaštititi odatmosferskih utjecaja ako se nalazi vani.Za to je najbolje upotrijebiti plastičnuvodovodnu cijev.

antene

U konstruktorskoj sekciji, gdje mladipohađaju nastavu za radioamatere kons-truktore, pokazala se potreba za izraduučila na kojem bi se u praksi pokazala iuvježbavala razna električna i elektro-nička mjerenja te ispitivanja pojedinihsastavnih dijelova. Odlučili smo se zajednostavan sklop za ispitivanje kvarcnihkristala čija je gradnja opisana u Pri-ručniku za radioamatere konstruktore(M. Horn, Zagrebački radioamaterskisavez, 1997. god.). Električna shema tog

ispitivala prikazana jena slici 1. Kako bismoje prilagodili za učilo tushemu smo malo“prekrojili”. Na njoj pre-kinuli pojedine vodove ina njihove krajeveugradili priključne stu-piće. S pomoću ležištaza kvarcne kristale kodkojih smo spojili njihova“gnijezda”, pripremili

Marijan Horn, 9A2CO

Učilo za električna i elektroničkamjerenja

Iz konstrukcijske radionice Radiokluba ZagrebPišu: Vladimir Novak, 9A2NV


praktična elektronika

smo spojne mostove. Njih možemo popotrebi namjestiti na priključne stupiće itako popuniti prekinute vodove. Kada susvi mostovi na svojim mjestima, shemaučila (sl. 2.) identična je električnojshemi ispitivala, a predložak tiskanepločice u prirodnoj veličini je dimenzija138 x 103 mm (sl. 3.). Položaj dijelovaprikazan je na slici 4., a izgrađeno učiloprikazuje slika 5. Nju je lako usporeditisa shemom na slici 2. posebno zato štose pored sastavnih dijelova na njoj, kroznju naziru i tiskani vodovi. Za kristalesmo predvidjeli tri ležišta kako bismomogli priključiti kristale u kućištimaHC18 ili HC33.

Napon napajanja za ovo učilomožemo mijenjati između 5 V i 12 V pasi na taj način omogućimo više mogućihmjerenja.

Pored ispitivanja ispravnosti sas-tavnih dijelova možemo na tom učiluobaviti ova mjerenja:

1. Provjeru ispravnosti sastavnih dije-lova s ommetrom, analognim ili / idigitalnim.

2. Na priključnice “+” i “-” dovedemoi na njima izmjerimo napon napa-janja.

3. Kada su svi mostovi na svojim mje-stima, možemo provjeriti ispravnostrada sklopa, što nam pokazujesvjetleća dioda.

4. Ako izvadimo most “A” i umjestonjega priključimo miliampermetar,možemo izmjeriti ukupnu potrošnjustruje, “Iu”.

5. Vratimo li most “A” na njegovomjesto, između mosta “B” i masemožemo izmjeriti napon kolektoratranzistora T1, “Uk1”.

6. Izvadimo li most “B” i na njegovomjesto priključimo miliampermetarizmjerit ćemo struju kolektoratranzistora T1, “Ik1”.

7. Ako vratimo most “B” na njegovomjesto i priključimo voltmetarizmeđu mosta “C” i mase, izmjeritćemo napon emitera tranzistora T1,“Ue1”.

8. Dignemo li most “C” i umjesto njegapriključimo miliampermetar, izmjeritćemo struju emitera tranzistora T1,“Ie1”.

9. Vratimo most “C” na njegove stupićei voltmetar priključimo između mosta“D” i mase. Tada ćemo izmjeritinapon na kolektoru tranzistora T1,“Uk2”.

10. Ako izvadimo taj most i umjestonjega priključimo miliampermetar,izmjerit ćemo struju kolektoratranzistora T2, “Ik2”.

11. Vratimo most “D” na njegove stupićei izvadimo most “E”. Na njegovomjesto priključimo miliampermetar iizmjerimo struju emitera tranzistoraT2, “Ie2”.

12. Kada su svi mostovi na njihovimmjestima, možemo na stupiću “Ub1”(baza T1) provjeriti VF sondomprisutnost VF napona. To istomožemo učiniti i na stupiću “Ub2”(baza T2).

13. Na BNC konektoru “VF” možemotakođer provjeriti VF sondom prisu-tnost visokofrekventnog napona.Spojimo li taj konektor koaksialnimkabelom s brojačem frekvencije,možemo izmjeriti frekvenciju tognapona. Spojimo li taj konektor sosciloskopom, možemo na njemuvidjeti i sliku tog VF napona.

Gradnja toga učila je vrlo jednostavnapa ju je moguće izgraditi u svakomradioklubu. Sklop je vrlo koristan jerpored učenja i uvježbavanja možeposlužiti za ispitivanje kvarcnih kristala,a uz brojilo frekvencije omogućuje iprovjeru njihove točnosti.

OtporniciR1 - 47kR2 - 1k2 R3 - 1kR4 - 680E

KondenzatoriC1 - 1n5 C2 - 150 p C3, C4 - 1nC5 - 100p

PoluvodičiD1, D2 - OA95 T1, T2 - BC547 (BC546,

BC108, BC238…)LED crvena

Ostali dijelovitiskana pločica - 1 stupići - 12 ležište za kristal - 5

(za mostove)utičnice za kristale - 3 BNC utičnica - 1nožice za pločicu - 4

Slika 1. - Shema ispitivala kristala

Slika 2. - Shema učila



Slika 3. - Tiskana pločica

Slika 4. - Položaj dijelova



Piše: Oto Predanić, 9A4OP

Radioamaterski međusklopovi

Budući da su radiouređaji sve suvre-meniji i da su se u radioamaterskomradu pojavile nove vrste rada i novi pro-grami koji nam omogućavaju rad prekoradiouređaja te kontrolu istih preko raču-nala, nekolicina kolega zamolilo me danapravim međusklop između njih. Većinunjih je zanimao rad na RTTY i PSK 31,vrste rada preko zvučne kartice u raču-nalu, te sklop koji bi automatski preba-civao radiouređaj na predaju. Nekolicinaje izrazila i želju da bi s istim sklopomregulirali rad radiouređaja (prebacivanjefrekvencije, moda, banda, antena, itd.).

Pretraživši brojne Internet stranice,međusklop sam podijelio na tri funkcio-nalne jedinice: galvanski izolirano preba-civanje NF signala iz i u zvučnu karticu,opto izolirano prebacivanje PTT premapredajniku te računalno upravljanjeradiouređajem.

Za prvi dio, tj. galvansko izoliranoprebacivanje NF signala sa i u zvučnukarticu koristim malene NF transforma-tore odnosa 1:1. Oba transformatora suna jednom kraju spojena na masuračunala, a na drugom kraju istognamota su spojeni na OUT i INzvučne kartice. Na drugoj trans-formiranoj strani također su jednikrajevi namota spojeni na masu, aliovaj put masu uređaja, dok natransformator koji je spojen na INzvučne kartice preko tantal ele-ktrolita od 10 µF dovodim signal izMIC-a, a s transformatora koji idena OUT zvučne kartice drugi krajnamota spajam na zvučnik uređaja.

Drugi dio međusklopa je preba-civanje radiouređaja na odašiljanjesignala. Kako signal za PTT dobi-vamo na COM portu (neki programiisti taj signal imaju i na LPT portu),na samoj utičnici DB 9 se prekodioda 1n4148 s pina 4 (RTS) i 7(DTS) dovodi signal na otpornik 2k2i otpornik spajamo na anodu diode

unutar optokaplera4n25, tj. na nožicu 1.Nožicu 2 istog optoka-plera spajamo na pin 5(GND). S druge straneoptokaplera signal zaPTT se može spojitidirektno na nožicu 5, noja preporučujem da sena tu nožicu zalemikolektor nekog jačegNPN tranzistora i tekposlije njega na PTTulaz. U tom slučaju nanožicu 4 optokapleraspajate bazu tranzistora,a emiter tranzistora na

masu radiouređaja. Na taj način smodobili jači preklopnik za PTT koji možepodnijeti veću struju kratkog spoja. Usamom programu morate navesti nakojem portu se nalazi PTT prekidač i skojeg pina se dovodi. Ukoliko imate naračunalu DB25 pinski utikač za PTTkoristite pinove 4, 20 i 7 (gnd). Na gor-njoj shemi su priključci za Yaesu FT-817i Icom IC-706Mk2G (mini DIN 6), ana donjoj priključci na DIN13 kodIC-706Mk2G.

Treći dio zahtijeva za upravljanjemradiouređaja računalom mi je zadavaoprobleme budući da svaki proizvođačima svoj sistem. Kako kod kuće imamIcom i Yaesu uređaje, ja sam sebi inekolicini drugih, napravio vrlo jednosta-van sklop koji sam našao u časopisu CQZRS, prosinac 2001., koji su objaviliHerman, S57ONW, i Marijan, S56A, gdjese koristi jeftin i izvrstan MC1489. Cijelimeđuskop se sastoji od gore spome-nutog MC1489, otpora 220 oma, elektro-litskog kondenzatora od 1 µF te stabili-

zatora napona 78L05. Istim sklopommože se također prelaziti na predaju ikoristiti kao CW tipkalo. Sam sklop nijeteško napraviti, no postoji jedna razlikakod Icom i Yaesu uređaja. Dok se kodIcom uređaja signali s 1. i 6. nožice spa-jaju i tako zajedno spojen signal vodimona srednji dio 3.5 mm utikača, kodYaesu-a signal s 1. nožice ide naTXData, a signali s 6. nožice idu naRXData priključka za spajanje na raču-nalo.

Također u programu s kojim želitekontrolirati radiouređaj morate namjestitiCOM port s kojeg ide signal, kojom brzi-nom i na koju adresu. Svaki programima drugačiju prilagodbu, tako da moratepogledati u dokumentaciju programakako ga koristiti i namjestiti parametre.

Govori se da takvi međusklopovi nemoraju biti galvanski odvojeni od raču-nala i radiouređaja, što je donekle točnoako radite s prijenosnim računalima. Akoradite sa stolnim računalima preporu-čljivo je rastavljati NF signale i mase odradiouređaja. Ukoliko dođe do probijanja

Slika 1.

Slika 2.



napajanja računala, dolazi do uništenjameđusklopa, radiouređaja i računala.Tko se jednom “opeče”, sve što možeradi galvanski odvojivo od računala ilikao ja za komunikaciju s radiouređajimakoristi prijenosno računalo.

Samu shemu tiskane pločice nisamovdje prikazao budući da veličinagotovog međusklopa odgovara veličiniupotrijebljenih dijelova. Ja sam svoje

međusklopove uspio smjestiti u plas-tično DB25 kućište kao što se vidi unaslovu ovog teksta.

Svi sklopovi su napravljeni već udesetak primjeraka i svi su odmah pro-radili. Ukoliko pratite priložene crteže nemožete pogriješiti. U svakom slučajukod bilo kojih nejasnoća potražiteodgovor na Internet stranicama ili odnekog starijeg kolege koji to zna (autor

ovog teksta ne snosi nikakvu krivice uslučaju uništenja radiouređaja ili raču-nala).

Svakako treba malo hrabrosti i samo-pouzdanja i sve će biti u redu (jasno navlastitu odgovornost). Nadam se da ćevam međusklop koji ćete napraviti služitidug niz godina i osigurati vam stotinelijepih i uspješnih veza raznim vrstamakomuniciranja.

U svrhu popularizacije radioamaterizma, ali i privlačenjamlađih i starijih uzrasta, pokrenuli smo akciju za popula-rizaciju radioamaterskih konstrukcija i izrada raznih elektro-ničkih uređaja i antena. Osim toga, Nagradnim natječajemželimo potaknuti škole i radioklubove da potiču mlade da zasvoje maturalne radnje ili radove namijenjene raznim smo-trama Tehničke kulture konstruiraju i izrade radioamaterskeuređaje.

Izvršni odbor Hrvatskoga radioamaterskog savezaodobrio je raspisivanje Nagradnog natječaja HRS 2005. zanajljepšu, najbolju, tehnički aktualnu i suvremenu elektroni-čku radioamatersku konstrukciju iz sljedećih područja:

1. jednostavni elektronički sklopovi i uređaji za početnike,2. radiouređaji za frekvencije niže od 30 MHz,3. radiouređaji za frekvencije više od 30 MHz,4. prijamnici i odašiljači za ARG,5. elektronički mjerni instrumenti i pribor,6. radioamaterska pomagala i pribor za očiglednu nastavu

(učila),7. antene,8. uređaji za digitalne komunikacije, 9. programska podrška primijenjena za radioamaterske

namjene (software),10. elektronički uređaji po slobodnom izboru.

Pravo sudjelovanja imaju hrvatski državljani članoviHrvatskoga radioamaterskog saveza. Radovi koji se šalju naNatječaj moraju biti:

- funkcionalni, - opremljeni električnim i montažnim shemama,- opremljeni opisom rada i rezultatima mjerenja,- opremljeni tehničkim podacima,- popraćeni tekstom pogodnim za objavljivanje učasopisu,

Svi sudionici Natječaja dobit će simbolične nagrade (priz-nanja), te će im radovi, ako zadovoljavaju ocjenu uredništva,biti objavljeni u časopisu Radio HRS.

Najbolji radovi iz svake kategorije (10 kategorija) bit ćenagrađeni priznanjem, materijalnom nagradom.

Svu potrebnu dokumentaciju za Natječaj treba dostavitiod objave Natječaja u časopisu Radio HRS do 1. studenog2005. god. na adresu:

Hrvatski radioamaterski savez10000 Zagreb

Dalmatinska 12(za nagradni natječaj).

Stručna komisija koju je imenovao Izvršni odbor HRS-aocijenit će prijavljene radove te će autore čiji su radovi zado-voljili uvjete Natječaja pozvati na praktični prikaz rada do 1.prosinca 2005. Nakon toga Komisija će donijeti odluku onajboljim radovima u svim kategorijama. Rezultati natječajabit će objavljeni u časopisu Radio HRS i na web stranicamaHRS-a.

predsjednik HRS-a mr. sc. Petar Miličić, 9A6A

Hrvatski radioamaterski savez raspisujeNagradni natječaj HRS 2005.

Slika 3.

Slika 4.


Pravila KV natjecanjaKalendar KV natjecanjaOŽUJAK 2005.

5 - 6. 3. 0000-2359 ARRL DX Contest SSB12. 3. 1200-1700 DIG QSO Party (10-20 m) SSB13. 3. 0700-0900 DIG QSO Party (80 m) SSB13. 3. 0900-1100 DIG QSO Party (40 m) SSB19. 3. 1600-1700 POŽEGA 2004. CW/SSB

19 - 20. 3. 1200-1200 Russian DX Contest CW/SSB19 - 20. 3. 0200-0200 BARTG Spring RTTY Contest RTTY26 - 27. 3. 0000-2359 CQWW WPX Contest SSB

TRAVANJ 2005.2 - 3. 4. 1500-1500 SP DX Contest CW/SSB2 - 3. 4. 1600-1600 EA RTTY Contest RTTY

9 - 10. 4. 0700-1300 JA Int. DX Contest CW9. 4. 1200-1700 DIG QSO Party (10-20 m) CW

10. 4. 0700-0900 DIG QSO Party (80 m) CW10. 4. 0900-1100 DIG QSO Party (40 m) CW16. 4. 0000-2359 Holyland DX Contest CW/SSB16. 4. 1500-1900 EU Sprint SSB

16 - 17. 4. 1200-1200 GACW CW DX Contest CW23 - 25. 4. 1300-1300 Helvetia Contest CW/SSB24 - 24. 4. 1200-1200 SP DX RTTY Contest RTTY

24. 4. 1400-1600 Hrvatski RA kup CW/SSB

Hrvatski radioamaterskikup 2005.

Ovo natjecanje organizira Hrvatski radio-amaterski savez radi porasta aktivnosti 9Apostaja u KV natjecanjima.

U natjecanju mogu sudjelovati svi radio-amateri iz Hrvatske s dozvolom za rad na80-metarskom opsegu.

Vrijeme održavanjaNatjecanje se održava svake godine

zadnju nedjelju u travnju (2005. godine to je24. travnja).

Natjecanje je podijeljeno u četiri perioda:1. period od 16.00 do 16.30 sati po lokalnom

vremenu - samo CW,2. period od 16.30 do 17.00 sati po lokalnom

vremenu - samo SSB,3. period od 17.00 do 17.30 sati po lokalnom

vremenu - samo CW,4. period od 17.30 do 18.00 sati po lokalnom

vremenu - samo SSB.

Frekvencija i vrsta radaNatjecanje se održava na 80 metara i to:

- CW od: 3510 do 3560 kHz,- SSB od: 3700 do 3775 kHz.

IzmjenaIzmjena: RS(T) i redni broj veze, koji počinjeod 001 i nastavlja se u svim periodima iregistarska oznaka za automobile u vašemmjestu.

Kategorije:A - jedan operator, miješano,B - jedan operator, samo CW,C - jedan operator, samo SSB,D - jedan operator, QRP (< 5 W),E - više operatora

(klupske postaje su u toj kategoriji).

Bodovanje- CW veze - 3 boda,- SSB veze - 2 boda.

MnožiteljiRegistarske oznake (posebno u svakom

periodu). Vlastiti množitelj se ne računa.

Zbroj bodovaUkupan broj bodova dobiva se mno-

ženjem ukupnoga broja QSO-bodova sukupnim brojem množitelja.

Svaka dvostruka (dupla) veza mora bitijasno označena u dnevniku i ne donosibodove. Svaka krivo primljena pozivna ozna-ka povlači za sobom poništenje te veze.

DnevnikDnevnik mora sadržavati: vrijeme po SEV

ili UTC, pozivnu oznaku korespondenta,obostranu izmjenu, množitelje (množitelj seoznačuje samo prvi put u svakom periodu),QSO-bodove po vezi. Na dnu svake stranicetreba biti zbroj množitelja te stranice kaoi zbroj QSO-bodova te stranice. Na vrhusvake stranice treba biti pozivna oznaka, regi-starska oznaka, ime natjecanja i broj stranice.

Uz svaki dnevnik valja poslati zbrojni listkoji treba sadržavati ove podatke: pozivnuoznaku, ime i prezime (ili naziv kluba), adresu,opis uređaja i antene, obračun bodova, izjavuo pridržavanju pravila natjecanja, potpis oper-atora a za postaje s više operatora popis svihoperatora.

NagradePosebnim pokalima nagradit će se tri prvo-

plasirane postaje u kategorijama A i E, kao iprvoplasirane postaje u kategorijama B, C i D.Diplome će dobiti prvih deset postaja u svakojkategoriji.

Objava rezultataRezultati će biti objavljeni u časopisu

Radio HRS i na web stranici Hrvatskogaradioamaterskog saveza.

KV

Rok za slanje dnevnikaRok za slanje dnevnika je 15 dana po

održanom natjecanju (vrijedi poštanski žig).Adresa za slanje dnevnika:

Hrvatski radioamaterski savez(za Hrvatski radioamaterski kup),

p.p. 149, 10002 Zagreb.Dnevnike možete poslati i u elektroničkom

obliku na e-mail: [email protected]čki dnevnici trebaju biti u Cabrillo"fajlu" (vaša poz. oznaka.log) ili čistom ASCII"fajlu" i označeni na slijedeći način: poz.ozna-ka.txt (dnevnik) i poz.oznaka.sum (zbrojni list).Preporučujemo slanje dnevnika elektroničkompoštom.

Popis automobilskih oznaka(onako kako se otpravljaju u natjecanju)

BJ BjelovarBM Beli ManastirCK ČakovecDA DaruvarDE DelniceDJ ĐakovoDU DubrovnikGS GospićIM ImotskiKA KarlovacKC Koprivnica

KR KrapinaKT KutinaKZ KriževciMA MakarskaNA NašiceNG Nova GradiškaOG OgulinOS OsijekPS SlatinaPU PulaPZ Požega

RI RijekaSB Slavonski BrodSI ŠibenikSK SisakST SplitVK VinkovciVU VukovarVZ VaraždinZD ZadarZG ZagrebZU Županja


KV

I ove godine natjecanje traje samo satvremena (od 17:00 do 18:00 po lokalnomvremenu). Prvih pola sata (od 17:00 do 17:30)je CW period, a drugih pola sata (od 17:30 do18:00) je SSB period.

Rok za slanje dnevnika je 26. 3. 2005.(vrijedi poštanski žig).

Termin natjecanja19. ožujka 2005. (subota).

Vrijeme natjecanjaod 17:00 do 18:00 (lokalno vrijeme).

Vrsta radaCW i SSB.

SudioniciSve radioamaterske postaje u Republici

Hrvatskoj s važećom dozvolom za rad.

Poziv u natjecanjuCW: CQ PSSB: CQ POŽEGA (veze se održavaju

na hrvatskom jeziku).

Kategorije sudionikaa) S - jedan operator,b) M - više operatora i radioklubovi. (U ovoj

kategoriji su i postaje koje poslužuje višeoperatora i pomagača). Sve klupskepostaje, bez obzira na broj operatora,uvrštene su u ovu kategoriju.

Frekventni opsegCW: od 3510 do 3600 kHz,SSB: od 3650 do 3750 kHz.

Snaga odašiljačaPrema licenci sudionika.

RaportRS(T) + redni broj počevši od 001.

Prilikom izmjena vrste rada (CW/SSB) brojevise kontinuirano nastavljaju (nema odvojenogbrojenja CW i SSB rada).

Postaja organizatora 9A4P daje samooznaku P u CW radu, odnosno “POŽEGA” uSSB radu. U natjecanju je dopušteno sasvakom postajom održati po jednu vezusvakom vrstom rada, dakle jednu CW i jednuSSB vezu. Sve duple veze istom vrstom radamoraju biti uvedene u dnevnik i posebnooznačene, ali neće biti bodovane.

Obračun bodovaSvaki CW QSO vrijedi 2 boda.Svaki SSB QSO vrijedi 1 bod.

Veza s postajom organizatora 9A4P vrijedi5 bodova (bez obzira na vrstu rada).

Obračun bodova vrši se na slijedeći način:ukupan rezultat jednak je zbroju bodova(nema množitelja). U slučaju da dvije ili višepostaja ostvare isti broj bodova, plasman ćese odrediti tako da će prednost imati postajakoja je u kraćem roku održala posljednju vezu(u kraćem roku osvojila bodove), a ako i tadabude izjednačen rezultat usporedit će se vri-je

Documents

ÈASOPIS HRVATSKOGA RADIOAMATERSKOG SAVEZAÈASOPIS HRVATSKOGA RADIOAMATERSKOG SAVEZA ISSN 1330-0407 godište 14. Broj 2 (109) ožujak 2005. cijena 15 kuna TEME BROJA: 650 godina Radiokluba