Zavr{ne grane tibijalnog `ivca medijalni su ilateralni plantarni `ivac. N. plantaris medialis je ve}i, rasprostire se po

medijalnoj strani tabana, a odgovara n. media-nusu na ruci. Inervira mi{i}e tabana: m. abduc-tor hallucis, m. flexor digitorum brevis, caputmed. m. flexor hallucis brevis i dva medijalnalumbrikalna mi{i}a. Osjetno inervira ko`uplantarne strane medijalna tri prsta i polovinu~etvrtoga prsta. Osjetne su mu grane nn. digi-tales plantares communes, koji se izme|u prsti-ju dijele u nn. digitales plantares proprii.

N. plantaris lateralis ne{to je manji, odgovarapalmarnoj grani ulnarnog `ivca na ruci. Inervi-ra mi{i}e i ko`u lateralne strane tabana. Dijelise na povr{insku i dubinsku granu, r. superfi-cialis et profundus. R. profundus daje motori-~ne ogranke za mi{i}e mm. lumbricales (IIIV),caput transversum m. adductoris hallucis i mm.interossei u 1. do 4. intermetatarzalnom pro-storu. R. superficialis motori~no inervira mi{i-}e maloga prsta (m. abductor digiti minimi, m.quadratus plantae, m. flexor digiti minimi bre-vis, m. opponens digiti minimi) i mm. interos-sei 4. intermetatarzalnog prostora. Osjetnimgranama nn. digitales plantares communes, ko-ji se dijele na nn. digitales plantares proprii,inervira ko`u plantarne strane lateralnog dijela~etvrtoga i cijelog petoga prsta.

PARS AUTONOMICA SYSTEMATISNERVOSI PERIPHERICI,AUTONOMNI @IV^ANI SUSTAV

Vegetativni `iv~ani sustav sastoji se od tvorbiu sredi{njem i ponajprije u perifernom `iv~anomsustavu koje su zadu`ene za motori~ne aktivno-sti vezane za glatko i sr~ano mi{i}je, krvne `ile,te za `lijezde u utrobnim organima i u ko`i.Zbog svojega u~inka na organske sustave (prim-

jerice, kardiovaskularni, probavni i di{ni) nazivase i vegetativnim ili visceralnim sustavom.

Autonomni `iv~ani sustav ~ine op}a visceral-na eferentna `iv~ana vlakna (v. str. 477). Op}avisceralna aferentna vlakna, premda putuju za-jedno s autonomnim `iv~anim sustavom, ne sma-traju se njegovim dijelom.

@iv~ane stanice koje pripadaju perifernomdijelu autonomnoga `iv~anoga sustava jesu post-ganglijski neuroni. Njihova se tijela nalaze u au-tonomnom gangliju, ganglion autonomicum, anjihovi se nemijelinizirani aksoni, neurofibraepostganglionicae, nastavljaju do glatkog mi{i}ja,sr~anog mi{i}ja ili `lijezda.

Dijelovi autonomnoga `iv~anogsustava

Autonomni `iv~ani sustav sastoji se od dvajudijelova, simpati~kog i parasimpati~kog, parssympathica et parasympathica. Oba djeluju nasr~ano i glatko mi{i}je, krvne `ile i `lijezde (tabl.14-3 i sl. 14-19). Simpati~ki dio poti~e aktivno-sti koje se zbivaju u stanjima stresa, odnosnostraha, borbe i bijega kad se rad srca ubrzava idi`e krvni tlak. Parasimpati~ki sustav poti~e ak-tivnosti koje ~uvaju i obnavljaju tjelesne snage ifunkcije. Nekad se posebno opisuje i enteri~kisustav, koji obuhva}a ganglijske spletove u sti-jenci probavne cijevi. Plexus entericus sastoji seod tri sloja, plexus subserosus, myentericus etsubmucosus, koji se nalaze u odgovaraju}im di-jelovima probavne stijenke. Enteri~ki sustav sa-dr`i refleksne puteve koji reguliraju kontrakcijuglatkog mi{i}ja probavne cijevi, lu~enje `elu~anekiseline, prijenos vode i elektrolita u crijevima,protok krvi kroz sluznicu i druge funkcije. U nje-mu se odvijaju i slo`ene interakcije s parasimati-~kim i simpati~kim sustavom.

Pars sympathica, simpati~ki dioautonomnog sustava

Simpati~ki dio autonomnoga `iv~anog susta-va dolazi iz torakolumbalnog dijela kralje`ni~nemo`dine, od 1. torakalnog (Th1) do 2. (ponekadi 3.) lumbalnog segmenta (sl. 14-19). Sastoji seod ganglija, ganglia sympathica, koji se mogurazvrstati u dvije velike skupine: paravertebralni(tabl. 14-4) i prevertebralni (visceralni) gangliji(tabl. 14-5). Paravertebralni gangliji i vlakna ko-

514 SYSTEMA NERVOSUM PERIPHERICUM, PERIFERNI @IV^ANI SUSTAV Anatomija

prstima nije mogu}e. Mo`e se razviti i pand`a-sta noga. Nema refleksa Ahilove tetive, odno-sno kontrakcije tricepsa sure ako se neurolo-{kim ~eki}em lagano udari po Ahilovoj tetivi.Ozljeda tibijalnog `ivca u gle`anjskom pod-ru~ju ili pritisak na njega ispod fleksornog reti-nakula dovodi do nemogu}nosti abdukcije iadukcije palca i gubitka osjeta na tabanu.

Anatomija SYSTEMA NERVOSUM PERIPHERICUM, PERIFERNI @IV^ANI SUSTAV 515

Tablica 14-3. Funkcije autonomnoga `iv~anoga spleta

Tkivo/organ Poticaj simpatikusom Poticaj parasimpatikusom

Srce pove}ava broj i snagu kontrakcija, srcetu~e br`e, {ire se koronarne krvne `ile itako pove}ava dotok krvi u sr~ani mi{i}

smanjuje broj i snagu kontrakcija, srcetu~e sporije, su`ava koronarne arterije itako smanjuje dotok krvi u sr~ani mi{i}

Krvne `ile:

ko`a su`ava krvne `ile ne inervira ve}inu krvnih `ila u ko`i

skeletno mi{i}je {iri krvne `ile ne inervira krvne `ile u ovim mi{i}ima

utrobni organi(osim srca i plu}a)

su`ava krvne `ile u ve}ini organa ne inervira krvne `ile u ve}ini organa

Plu}a {iri bronhe su`ava bronhe

M. arrector pili kontrahira mi{i}e i tako uspravlja dlake ne inervira ovo glatko mi{i}je

Oko:

iris kontrahira m. dilatator pupillae i tako {irizjenicu

kontrahira m. sphincter pupillae i takosu`ava zjenicu

cilijarni mi{i} ne inervira ga kontrahira cilijarni mi{i} i takoakomodira le}u za gledanje na blizinu

@lijezde:

znojnice kontrahira mioepitelne mi{i}e i izbacujeznoj

ne inervira ove `lijezde

suzna potiskuje izlu~ivanje suza poti~e izlu~ivanje suza

slinovnice smanjuje izlu~ivanje sline poti~e izlu~ivanje sline

`elu~ane potiskuje lu~enje `elu~anog soka poti~e lu~enje `elu~anog soka

crijevne potiskuje lu~enje probavnih sokova poti~e lu~enje probavnih sokova

sr` nadbubre`ne`lijezde

poti~e lu~enje adrenalina i noradrenalina ne inervira sr` nadbubre`ne `lijezde

kora nadbubre`ne`lijezde

poti~e lu~enje glukokortikoida poti~e lu~enje glukokortikoida

Jetra poti~e glikogenolizu i smanjuje lu~enje`u~i

poti~e glukogenezu i lu~enje `u~i

@eludac potiskuje pokretljivost poti~e pokretljivost

Crijeva potiskuje pokretljivost poti~e pokretljivost i time izazivacrijevnu peristaltiku

Gu{tera~a potiskuje lu~enje enzima poti~e lu~enje enzima

Slezena ste`e slezenu i tako izaziva izlazak krvi ukrvotok

ne inervira slezenu

Bubreg su`ava krvne `ile i time potiskujenastajanje mokra}e

ne inervira bubre`ne krvne `ile

Mokra}ni mjehur opu{ta glatko mi{i}je u stijenci i ste`eunutarnji sfinkter, uzrokuju}i takozadr`avanje mokra}e

kontrahira glatko mi{i}je u stijenci irelaksira unutarnji sfinkter, uvjetuju}itako mokrenje

Maternica inhibira kontrakciju maternice u trudno}i ima minimalni u~inak

Drugi spolni organi ste`e epididymis, ductus deferens,vesiculae seminales i prostatu, {todovodi do ejakulacije sperme

{iri krvne `ile, {to dovodi do erekcijepenisa i klitorisa; poti~e lu~enjebulbouretralnih `lijezda u mu{karca ivestibularnih `lijezda u `ene

ja ih povezuju zajedno tvore simpati~ki lanac,truncus sympathicus (sl. 14-20). Prevertebralnigangliji nalaze se blizu organima koje inerviraju,a naj~e{}e oko abdominalne aorte i njezinih veli-kih ogranaka. Vlakna iz tih ganglija na ciljne or-gane dolaze preko `iv~anih spletova, plexus vis-cerales, koje tvore oko krvnih `ila.

@iv~ana vlakna koja dolaze iz sredi{njega `iv-~anog sustava, odnosno kralje`ni~ne mo`dine,nazivaju se preganglijskim vlaknima, neurofib-rae preganglionicae. U paravertebralnim gangli-jima, koji su sa spinalnim `ivcima vezani spajaju-}im granama, rami communicantes, mogu se tavlakna prekop~ati i kao postganglijska se vlakna,neurofibrae postganglionicae, pridru`iti odgo-varaju}emu spinalnom `ivcu (sl. 14-21). Nekapreganglijska vlakna kroz paravertebralne gan-glije prolaze bez prekap~anja, tvore tzv. splan-hni~ne `ivce i dolaze u prevertebralne, visceralneganglije. U njima se prekap~aju te preko `iv~anihspletova oko krvnih `ila dolaze do ciljnog orga-na ili tkiva (tabl. 14-4).

Tok simpati~kih `iv~anih vlakana od kralje-`ni~ne mo`dine do ganglija simpati~kog lancamo`e se sumarno prikazati ovako:1. Tijela neurona koja daju simpati~ka pregan-

glijska vlakna nalaze se u segmentima Th1 doL2 (L3), i to u srednjem stupu (rogu) sive tva-ri kralje`ni~ne mo`dine, columna intermedia.

2. Preganglijska vlakna izlaze kroz prednje kor-jenove kralje`ni~ne mo`dine.

3. Vlakna potom idu prednjim glavnim grana-ma spinalnih `ivaca.

4. Od spinalnih se `ivaca odvajaju kao mijelini-zirana vlakna za paravertebralni ganglij, ramicommunicantes albi (samo segmenti Th1 doL2 (L3) imaju bijele komunikantne grane!).

5. U simpati~kom se lancu neka preganglijskavlakna prekap~aju s postganglijskim neuro-nom to mo`e biti u gangliju pridru`enomuz isti segment kralje`ni~ne mo`dine ili pre-sinapti~ko vlakno mo`e simpati~kim lancemi}i do ganglija koji odgovara nekom drugomsegmentu i tamo se prekop~ati.

516 SYSTEMA NERVOSUM PERIPHERICUM, PERIFERNI @IV^ANI SUSTAV Anatomija

Slika 14-19. Parasimpati~ki i simpati~ki `iv~ani sustav.

6. Neka preganglijska vlakna pro|u kroz gan-glij simpati~kog lanca i odu kao splanhni~ni`ivac, te se prekop~aju u prevertebralnom(visceralnom gangliju).Postganglijska vlakna iz paravertebralnoga

ganglija mogu oti}i na dva na~ina:1. Pridru`iti se ponovno spinalnom `ivcu kao

nemijelinizirana vlakna, rr. communicantesgrisei, za inervaciju tvorbi u ko`i trupa i udo-va (glatko mi{i}je krvnih `ila, `lijezde lojnice

i znojnice, i mi{i}i podiza~i dlake). Svaki spi-nalni `ivac dobiva sivu granu iz simpati~kogalanca.

2. Preko splanhni~nih `ivaca i potom preko pe-rivaskularnih spletova do}i do organa u pr-snoj i trbu{noj {upljini. Na ko`u glave post-ganglijska vlakna dolaze iz gornjega cervikal-nog ganglija preko perivaskularnih spletova.Bez prekap~anja prolaze kroz parasimpati~keganglije pridru`ene uz grane trigeminalnoga`ivca i s njihovim ograncima dolaze do ko`elica.U prsnoj {upljini postoje tri splanhni~na `iv-

ca: n. splanchnicus major (Th5Th10), n. splan-chnicus minor (Th10Th11) i n. splanchnicusimus (Th12). Zajedno s lumbalnim i sakralnimsplanhni~nim `ivcima, nn. splanchnici lumbaleset sacrales, zavr{avaju na prevertebralnim gan-glijima trbu{ne {upljine i odande idu perivasku-larnim spletovima do izvr{nih organa.

Stanice u sr`i nadbubre`ne `lijezde specijali-zirani su postganglijski simpati~ki neuroni. Pre-ganglijska vlakna poti~u kromafine stanice u sr`ina lu~enje adrenalina i noradrenalina u krvotok,tako da se oni brzo {ire po tijelu i podr`avajuu~inak simpati~kog sustava.

Za razliku od ni`ih torakalnih i abdominal-nih ganglija, koji se razvrstavaju u paravertebral-ne i prevertebralne ganglije, cervikalni i gornjitorakalni gangliji simpati~kog lanca, premda pri-padaju paravertebralnim ganglijima, zdru`uju iparavertebralne i prevertebralne ganglije. Po-stganglijska vlakna tih ganglija idu 1) preko sivihkomunikantnih grana u spinalne `ivce i prekonjih dolaze do tvorbi u ko`i, te 2) kao visceralni`ivci (tabl. 14-4) idu do ciljnih organa, primjeri-ce oka, `lijezda slinovnica, srca i plu}a.

Pars parasympathica, parasimpati~ki dioautonomnog sustava

Parasimpati~ki dio autonomnog sustava imadva dijela: kranijalni i sakralni, pars cranialis etsacralis.

Kranijalni dio izlazi iz parasimpati~kih jezga-ra mo`danoga debla (v. pogl. 13, str. 424) krani-jalnim `ivcima III., VII., IX. i X. (n. oculomo-torius, n. facialis, n. glossopharyngeus i n. va-gus). Prekap~aju se u ganglijima tih `ivaca (tabl.14-6), a postganglijska se vlakna opet pridru`uju`ivcu i inerviraju tvorbe u glavi, prsnoj {upljini i

Anatomija SYSTEMA NERVOSUM PERIPHERICUM, PERIFERNI @IV^ANI SUSTAV 517

Tablica 14-4. Paravertebralni gangliji simpati~kogdijela autonomnog sustava simpati~ki lanac,truncus sympathicus

Ganglij @ivci koji polaze izganglija

ganglion cervicalesuperius

n. jugularis n. caroticus internus nn. carotici externi rr. laryngopharyngei n. cardiacus cervicalis

superior

ganglion cervicalemedium(ganglion cervicaleinferius)*

n. cardiacus cervicalissuperior

ganglioncervicothoracicum(ganglion stellatum)

ansa subclavia

ganglia thoracica n. cardiacus cervicalisinferior

n. vertebralis rr. cardiaci thoracici rr. pulmonales thoracici rr. oesophageales n. splanchnicus major ganglion thoracicum

splanchnicum n. splanchnicus minor r. renalis n. splanchnicus imus

ganglia lumbalia nn. splanchnici lumbales

ganglia sacralia nn. splanchinci sacralesganglion impar

*Donji cervikalni ganglij obi~no je stopljen u cervikoto-rakalni ganglij i rijetko se nalazi kao posebna tvorba.

najve}i dio organa u trbu{nog {upljini. Iscrpanopis parasimpati~kih ganglija i toka parasimpati-~kih vlakana u mo`danim `ivcima opisan je s od-govaraju}im `ivcem. Deseti mo`dani `ivac, n.vagus, nema svojega parasimpati~kog ganglija,nego se preganglijska vlakna prekap~aju u `iv~a-nim spletovima u ciljnim organima ili blizu (tabl.14-5). Primjerice, u probavnoj se cijevi n. vagusprekap~a u enteri~nom `iv~anom spletu, plexusentericus. Kranijalni dio parasimpatikusa potis-kuje sr~ani rad, poja~ava aktivnost probavnogsustava i poja~ava lu~enje `lijezda.

Sakralni dio parasimpatikusa polazi iz seg-menata kralje`ni~ne mo`dine S2 do S4 kao nn.

splanchnici pelvici. Kao i n. vagus, prekap~aju seu `iv~anim spletovima oko izvr{nih organa (tabl.14-5). Sakralni dio parasimpatikusa kontroliramokrenje, defekaciju i spolne funkcije.

Inervacija pojedinih organa parasimpati~kim`ivcima bit }e opisana u odgovaraju}im poglav-ljima.

Visceralna aferentna (osjetna) vlakna

Osjetna inervacija organa obi~no se ne sma-tra dijelom autonomnoga `iv~anog sustava. Os-jetna vlakna koriste se autonomnim putovima nasvojem putu prema sredi{njem `iv~anom sustavu.

518 SYSTEMA NERVOSUM PERIPHERICUM, PERIFERNI @IV^ANI SUSTAV Anatomija

Tablica 14-5. Prevertebralni (visceralni) gangliji i spletovi, ganglia visceralia et plexus viscerales

Pars craniocervicalis Pars thoracica Pars abdominalis Pars pelvica

Plexus caroticuscommunisPlexus caroticus internus: radix sympathica ganglii

ciliaris radix symphatica ganglii

pterygopalatini (n.petrosus profundus)

radix sympathica gangliisubmandibularis

radix symphatica gangliisublingualis

radix sympathica gangliiotici

nn. caroticotympaniciPlexus cavernosusPlexus caroticus externusPlexus subclaviusPlexus autonomicusbrachialisPlexus vertebralis

Plexus aorticusthoracicusPlexus cardiacusGanglia cardiacaPlexus oesophageusPlexus pulmonalis

Plexus aorticusabdominalisGanglia phrenicaPlexus coeliacus: plexus hepaticus plexus splenicus plexus gastrici plexus pancreaticus plexus suprarenalis ganglia coeliacaGanglia aorticorenaliaPlexus mesentericussuperior: ganglion mesentericum

superiusPlexusintermesentericusPlexus renalisPlexusovaricus/testicularisPlexus mesentericusinferior: ganglion mesentericum

inferiusPlexus rectalis superiorPlexus entericus: plexus subserosus plexus myentericus plexus submucosusPlexus iliacusPlexus femoralis

Plexus hypogastricussuperior (n. presacraliss. hypogastricus)Plexus hypogastricusinferior (plexuspelvicus): plexus rectalis medius plexus rectalis inferior

nn. analessuperiores

Plexus vesicalis

U `ene:Plexus uterovaginalis nn. vaginalesNn. cavernosi clitoridis

U mu{karca:Plexus prostaticusPlexus deferentialisNn. cavernosi penis

U vratnom podru~ju, osjetna vlakna putujuvratnim splanhni~nim `ivcima, primjerice sr~a-nim `ivcima, do simpati~kog lanca, spu{taju seniz njega do gornjih torakalnih ganglija, idu bije-lom komunikacijskom granom do spinalnoga

`ivca i odgovaraju}ih segmenata kralje`ni~nemo`dine.

U prsnom i trbu{nom podru~ju osjetna vlak-na dolaze splanhni~nim `ivcima do simpati~koglanca i preko bijelih komunikacijskih grana idu u

Anatomija SYSTEMA NERVOSUM PERIPHERICUM, PERIFERNI @IV^ANI SUSTAV 519

Slika 14-21. Prekap~anje simpati~kih `ivaca u paravertebralnim i prevertebralnim ganglijima.

Slika 14-20. Somatska i visceralna (simpati~ka) vlakna u spinalnom `ivcu.

odgovaraju}i segment kralje`ni~ne mo`dine. Akone postoji bijela komunikacijska grana u odgova-raju}em podru~ju (iznad Th1 i ispod L2), osjetnase vlakna di`u ili spu{taju po simpati~kom lancudo najbli`e bijele komunikantne grane.

U pelvi~nom podru~ju osjetna vlakna mogui}i na dva na~ina: 1) iz gornjeg dijela utrobnihorgana osjetna vlakna idu simpati~kim putovimau lumbalne splanhni~ne `ivce, odande u odgova-raju}e ganglije simpati~koga lanca, te preko bije-lih komunikantnih grana u gornje segmentelumbalne kralje`ni~ne mo`dine, i 2) iz zdjeli~nihorgana osjetna vlakna idu parasimpati~kim puto-

vima (pelvi~ni splanhni~ni `ivci) do sakralnihsegmenata kralje`ni~ne mo`dine (S2S4).

Topografska anatomija autonomnoga`iv~anog sustava

Ovdje }emo opisati anatomski smje{taj glav-nih tvorbi autonomnoga `iv~anog sustava.

Truncus sympathicus, simpati~ki lanac

Simpati~ki se lanac sastoji od ganglija i `iv~a-nih vlakana koja ih povezuju. Lanac ima vratne,prsne, slabinske i kri`ne ganglije.

Vratni dio simpati~kog lanca

Na vratu se simpati~ki lanac nalazi ispredpoprje~nih nastavaka vratnih kralje`aka i mi{i}akoji le`e ispred kralje`nice, m. longus coli i m.longus capitis. Mi{i}e obla`e prevertebralni listvratne fascije, tako da se simpati~ki lanac nalaziispred nje.

Simpati~ki lanac na vratu ne prima bijelihkomunikantnih ogranaka od spinalnih `ivaca, aliima tri cervikalna simpati~ka ganglija, gornji,srednji i donji, ganglion cervicale superius, me-dius et inferior.

Gornji je cervikalni ganglij velika nakupina`iv~anih stanica koja se nalazi u razini atlasa i a-ksisa. Njegova postganglijska vlakna idu kao n.caroticus internus i tvore `iv~ani splet oko unu-tarnje karotidne arterije, te ulaze u lubanjsku {up-

520 SYSTEMA NERVOSUM PERIPHERICUM, PERIFERNI @IV^ANI SUSTAV Anatomija

Tablica 14-6. Gangliji parasimpati~kog dijelaautonomnog sustava

Ganglij Ganglijski korjenovi

Pars cranialis:

Ganglion ciliare radix parasympathica (r. n.oculomotorii III ad ganglionciliare)radix sympathicaradix sensoria (r. communicansn. nasociliaris V1 cum gangliociliare)

Ganglionpterygopalatinum

radix parasympathica (n.petrosus major VII)radix sympathicaradix sensoria (rr. ganglionaresn. maxillaris V2 )

Ganglionsubmandibulare

radix parasympathica (chordatympani VII)

Ganglionsublinguale

radix sympathicaradix sensoria (rr. ganlionaresn. mandibularis V3)

Ganglion oticum radix parasympathica (n.petrosus minor IX)radix sympathicaradix sensoria (rr. ganglionaresn. mandibularis V3)

Pars pelvica:

Ganglia pelvica radix parasympathica (nn.splanchnici pelvici)radix symphaticaradix sensoria

Ovakav na~in prijenosa osjeta iz visceralnihtvorbi, tj. njihovo pridru`ivanje spinalnim `iv-cima, daje anatomsku podlogu tzv. prenesenojboli, u kojoj se osjet iz visceralne tvorbe doimakao da dolazi iz somatskog dermatoma kojiinervira segment kralje`ni~ne mo`dine u koje-mu visceralna osjetna vlakna ulaze u sredi{nji`iv~ani sustav.Primjerice, bol iz `elu~anog ulkusa (vrijeda)prenosi se u epigastri~nu regiju jer osjetnavlakna iz `eluca idu u segmente Th7 i Th8 kra-lje`ni~ne mo`dine preko velikoga splanhni-~nog `ivca. Mozak bol iz `eluca stoga interpre-tira kao bol u podru~ju ko`e koju opskrbljujeodgovaraju}i dorzalni korijen `ivaca Th7 iTh8. Podru~ja ko`e u koje se prenosi visceralniosjet boli nazivaju se Headovim zonama.

ljinu (tabl. 14-4). [alje i ogranke, nn. caroticiexterni, za splet oko vanjske karotidne arterije i`ivac n. cardiacus cervicalis za sr~ani `iv~anisplet.

Srednji cervikalni ganglij nakupina je `iv~a-nih stanica koja le`i ispred donje {titaste arterije,u razini poprje~nog nastavka {estog vratnog kra-lje{ka. Daje `ivac za sr~ani splet, n. cardiacuscervicalis medius.

Donji cervikalni ganglij obi~no se udru`uje sprvim, a kad{to i s drugim torakalnim ganglijemu veliki cervikotorakalni ganglij, ganglion cervi-cothoracicum (ganglion stellatum). Cervikoto-rakalni ganglij le`i ispred poprje~nog nastavkasedmoga vratnog kralje{ka, odmah iza vrata pr-vog rebra. Dio komunikacijskih vlakana izme|usrednjeg i cervikotorakalnog ganglija ide ispredpotklju~ne arterije i tvori luk, ansa subclavia.Cervikotorakalni ganglij {alje postganglijske nitiu sr~ani splet, n. cardiacus cervicalis inferior.

Torakalni dio simpati~kog lanca

U prsnu {upljinu simpati~ki lanac ulazi krozgornji prsni otvor, iza potklju~ne arterije. Lanacse na desnoj strani prsne {upljine nalazi lateralno

od v. azygos, a na lijevoj strani lateralno od v.hemiazygos i v. hemiazygos accessoria. Ganglijitorakalnoga dijela simpati~koga lanca le`e u ra-zini vrata odgovaraju}eg rebra, odmah ispod me-|urebrene arterije. Torakalni gangliji {alju og-ranke u spletove oko organa u prsnoj {upljini,plexus aorticus thoracicus, plexus cardiacus,plexus oesophageus, plexus pulmonalis (tabl.14-4 i 15-5). U `iv~anim spletovima prsne {uplji-ne nalaze se i simpati~ki i parasimpati~ki ogran-ci, koji onda zajedno idu perivaskularnim spleto-vima do ciljnih organa.

Splanhni~ni `ivci koji polaze iz torakalnogdijela simpati~kog lanca glavni su izvor simpati-~kih `ivaca u trbu{noj {upljini. N. splanchnicusmajor, minor et imus ogranci su segmenata Th5do Th12 i nose preganglijska vlakna koja su sa-mo pro{la kroz ganglij. Prekap~aju se u celija-~nim i aortikorenalnim ganglijima i idu do cilj-nog organa kao nemijelinizirana siva vlakna uspletovima oko krvnih `ila.

N. splanchnicus major ima 4 do 5 korjenovaod segmenata Th5 do Th10. Ide prema dolje niztijela kralje`aka, medijalno od simpati~kog lancai lateralno od vene azigos. Probija crus dextrumili sinistrum o{ita i dolazi u celija~ne ganglije.

N. splanchnicus minor ima dva korijena kojadolaze iz 9. i 10. simpati~kog ganglija. Ide ispodi lateralno od velikoga splanhni~nog `ivca, pro-bija o{it zajedno s njima i zavr{ava u donjim celi-ja~nim ganglijima, koji se nazivaju aortikorenal-nim ganglijima.

N. splanchnicus impar nastaje od ogranaka11. i 12. torakalnog ganglija, ide zajedno s dru-gim splanhni~nim `ivcima i zavr{ava u renalnimganglijima. Kad{to ide zajedno sa simpati~kimlancem kroz o{it, a katkad i nedostaje.

Lumbalni i sakralni dio simpati~kog lanca

U trbu{nu {upljinu simpati~ki lanac dolazi iz-me|u medijalnog i lateralnog dijela lumbalnogdijela o{ita. Klini~ki je va`an polo`aj desnogasimpati~kog lanca, koji le`i iza donje {uplje ve-ne, lumbalnih limfnih ~vorova i desnog uretera.Kri`a ga desna bubre`na arterija. Lijevi simpati-~ki lanac ide iza lijevih bubre`nih krvnih `ila, li-jeve testikularne/ovari~ne arterije i donje mezen-teri~ne arterije. Oba lanca idu ispred lumbalnihkrvnih `ila i nastavljaju se na sakralni dio simpa-ti~kog lanca koji le`i s medijalnih strana pelvi-

Anatomija SYSTEMA NERVOSUM PERIPHERICUM, PERIFERNI @IV^ANI SUSTAV 521

Prekid simpati~kog lanca na vratu prekida sim-pati~ku inervaciju tvorbi na istoj strani glave ivrata. Tako nastaje Hornerov sindrom koji sesastoji od sljede}ih znakova (v. tabl. 14-3): 1)myosis, su`enje zjenice zbog paralize dilatato-ra pupile, tako da prete`e aktivnost sfinkterapupile koji inervira parasimpatikus; 2) ptosis,spu{tena gornja vje|a zbog paralize glatkogmi{i}ja u mi{i}u podiza~u gornje vje|e; 3)enophthalmus, uvla~enje oka u o~nu {upljinu,vjerojatno zbog paralize orbitalnog mi{i}a igubitka tonusa tkiva u orbiti; 4) hyperemia,prekomjerna prokrvljenost i posljedi~no crve-nilo lica zbog izostanka simpati~ke kontrakcijekrvnih `ila u ko`i lica; 5) anhydrosis, izostanakznojenja zbog prekida simpati~ke stimulacije`lijezda znojnica. Prekid kralje`ni~ne mo`dineu vratnom podru~ju isto tako izaziva Horne-rov sindrom jer su prekinuti silazni autonomniputovi u kralje`ni~noj mo`dini.U{trcavanje anestetika oko cervikotorakalnogganglija sprje~ava prijenos `iv~anih impulsakroz cervikalne i gornje torakalne ganglije i obi-~no se rabi za ubla`avanje vaskularnoga spaz-ma (gr~a krvnih `ila) u mozgu i gornjem udu.

~nih otvora kri`ne kosti. Oba se lanca na krajusastaju na trti~noj kosti u ganglion impar.

Plexus viscerales et ganglia visceralia,autonomni `iv~ani spletovi i gangliji

@iv~ana vlakna autonomnoga `iv~anog su-stava na nekim se mjestima ispreple}u u `iv~anespletove. U nekim spletovima postoje i `iv~anestanice skupljene u ganglije, u kojima se moguprekap~ati autonomni `ivci.

U vratu su `iv~ani spletovi ve}inom izgra|enisamo od simpati~kih vlakna, i to uz krvne `ile(tabl. 14-5). Najva`niji je splet oko unutarnje ka-rotidne arterije, koji donosi simpati~ku inervaci-ju za sve tvorbe na glavi.

U torakalnom i lumbalnom podru~ju `iv~anispletovi sadr`avaju i simpati~ka i parasimpati~kavlakna. U prsnoj su {upljini va`ni sr~ani i plu}nispletovi, plexus cardiacus i plexus pulmonalis,te spletovi oko prsne aorte i jednjaka, plexusaorticus thoracicus i plexus oesophageus. Sple-tovi vezani uz pojedine organe opisani su u od-govaraju}im poglavljima.

U trbu{noj su {upljini celija~ni `iv~ani splet injegovi gangliji glavni dio trbu{noga autonom-nog sustava. Plexus coeliacus okru`uje celija~nodeblo abdominalne aorte. Njegove grane polazeradijarno poput zraka pa se splet naziva i solar-nim spletom. Celija~ni splet i njegovi gangliji le-`e iza peritoneja, izme|u celija~noga debla inadbubre`nih `lijezda. Desni celija~ni ganglijprekriva donja {uplja vena, a lijevi gu{tera~a ispleni~na arterija. Celija~ni se splet spu{ta nizprednji dio abdominalne aorte, te s lumbalnimsplanhni~nim `ivcima tvori intermezenteri~ni igornji hipogastri~ni splet, plexus intermesenteri-cus i plexus hypogastricus superior. Gornji hi-pogastri~ni splet pripada pelvi~nom dijelu auto-nomnih `iv~anih spletova (tabl. 14-5).

U trbu{nim autonomnim ganglijima prekap-~aju se preganglijska vlakna koja su do{la tora-kalnim splanhni~nim `ivcima. Mali dio pregan-glionarnih vlakana ide u sr` nadbubre`ne `lijez-de i tamo se neposredno prekap~a na kromafi-nim stanicama. Postganglijska vlakna iz abdomi-nalnih ganglija pristupaju `iv~anim spletovimaoko krvnih `ila i dolaze do ciljnih organa. Sple-

tovima oko krvnih `ila pridru`uju se i lumbalnisplanhni~ni `ivci, koji nose postganglijska vlak-na iz simpati~kog lanca. Parasimpati~ka vlaknavagusa prolaze kroz celija~ni splet i pridru`uju se`iv~anim spletovima oko krvnih `ila. Vlakna izparasimpati~kih zdjeli~nih splanhni~nih `ivacapenju se do hipogastri~nih spletova i preko `iv-~anih spletova oko krvnih `ila dolaze do dijelovaprobavne cijevi koje inerviraju. Parasimpati~kigangliji se ne nalaze u `iv~anim spletovima okokrvnih `ila nego u stijenkama tvorbi koje inervi-raju parasimpati~ki `ivci. Primjerice, u probav-noj cijevi se parasimpati~ka vlakna prekap~aju idijelovima enteri~noga spleta, plexus entericus.

Trbu{ni se autonomni `iv~ani spletovi na-stavljaju u zdjeli~ne spletove. Plexus hypogastri-cus superior nastavak je intermezenteri~nogaspleta. Le`i ispred donjeg dijela abdominalneaorte i njezina djeli{ta. Prima dva donja lumbal-na splanhni~na `ivca i dijeli se na desni i lijevi hi-pogastri~ni `ivac, n. hypogastricus, koji se paknastavlja u donji hipogastri~ni splet, plexushypogastricus inferior. Parni hipogastri~ni spletnalazi se sa strane rektuma i mokra}noga mjehu-ra, a u `ene i sa strane uterinog cerviksa. Simpa-ti~ki gangliji u njima se nalaze oko unutarnjihilija~nih arterija. Dobivaju i vlakna iz simpati-~kih kri`nih ganglija, te parasimpati~ka vlakna izsegmenata S2 do S4. Ogranci koji izlaze iz hipo-gastri~noga spleta idu krvnim `ilama i ponovnotvore spletove oko organa koje inerviraju (tabl.14-5).

522 SYSTEMA NERVOSUM PERIPHERICUM, PERIFERNI @IV^ANI SUSTAV Anatomija

Lumbalna simpatektomija kirur{ki je zahvatkojim se odstranjuju lumbalni simpati~ki gan-gliji i njihove komunikantne grane u lije~enjunekih poreme}aja arterija na donjim udovima.Na lumbalni se simpati~ki lanac prilazi sa stra-ne i ekstraperitonealno jer se lanac nalazi re-troperitonealno u masnome tkivu. Kod takvogkirur{kog postupka treba paziti na donju {u-plju venu na desnoj strani, te aortu na lijevojstrani. Simpati~ki lanac obi~no le`i u brazdiizme|u psoasa majora s lateralne strane i tijelakralje`aka s medijalne strane. U tom se podru-~ju mo`e ozlijediti i genitofemoralni `ivac,lumbalne lifmne `ile i ~vorovi, te ureter.