181. UVODTema ovog maturalnog rada je Belgija, zapadnoeuropska drava, koja je svojom povrinom jedna od manjih u Europi, ali i jedna od najgue naseljenih europskih drava. Belgija se nalazi na kulturnom krianju germanske i romanske Europe te je jezino podijeljena s nizozemskim govornim podrujem u Flandriji na sjeveru, francuskim u Valoniji na jugu te malim njemakim govornim podrujem na istoku, to je odraeno u dravnim institucijama i politikoj povijesti. Upravo ta njena jezina i regionalna razdvojenost, stvara velike razlike meu stanovnitvom, te je u budunosti mogu raspad Belgije kakva je danas. Belgija je jedna malena zemlja, s velikim brojem stanovnika i visokim standardom ivota, civilizacije i kulture. U Hrvatskoj se malo toga govori o Belgiji, uglavnom kad se spominje Europska unija ili dnevno politiki problemi. Ali o Belgiji bi se trebalo znati puno vie i to ne samo o glavnom gradu Bruxellesu. O tome koliko je Belgija zadnjih godina popularna kod nas, govori i sve vei broj turistikih aramana za Belgiju, ali i sve vei broj studenata koji odlaze na belgijska sveuilita.to se tie mog rada u prvom dijelu iznijet u najvanije podatke o Belgijskoj povijesti, jer ona je vana kako bi se mogle razumijeti teritorijalne podijele i problemi koji danas postoje izmeu Flandrije i Valonije, dvije najvee belgijske regije. U drugom dijelu osvrnut u se na belgijski geografski poloaj i klimu, a potom u iznijeti podatke o stanovnitvu, dravnom ureenju, regionalnoj podijeli, s posebnim osvrtom na grad Bruxelles, i gospodarstvu, gdje u posebno obraditi i temu gospodarske zajednice Beneluxa.Iako je Belgija jedna zanimljiva drava, a isto tako i jako vana, prije svega jer je ona jedna od osnivaica Europske unije i NATO-a, a u Bruxellesu je i sjedite tih dviju organizacija, zauuje injenica da se ni jedan hrvatski autor nije podrobnije pozabavio ovom temom. Zato sam se pri pisanju rada uglavnom morala sluiti raznim atlasima, enciklopedijama i internetskim stranicama, iji popis se nalazi na kraju moga rada. 2. POVIJESTU 1. stoljeu prije Krista Rimljani su zauzeli regiju poznatu pod nazivom Nizozemlje. Juno od rijeke Rajne osnovali su provinciju koju su nazvali Gallia Bellgica prema keltskom plemenu imena Belgae koji su ondje ivjeli i kojima su Rimljani nametnuli latinski jezik i kulturu. U 5. stoljeu taj prostor naseljavaju Franci. Franaka su naselja bila najgua na sjeveru, pa je ondje franaki dijalekt, koji je postao temelj dananjeg nizozemskog, istisnuo latinski govor iz kojeg se razvio flandrijski jezik. Verdunskim ugovorom 843. godine podijeljena je na dva dijela, zapadni dio koji je dobila Francuska i istoni koji je dobila Lotaringija. U 12. stoljeu nagli uspon tkalake proizvodnje pogoduje naglom razvoju gradova Brugesa, Genta, Ypresa i Antwerpena. Izmeu 1363. i 1477. godine to podruje pada u ruke monih burgundskih vojvoda, uplevi se tako u duge i teke borbe izmeu Engleske i Francuske, poznate kao Stogodinji rat. U tom ratu bogati flandrijski gradovi zbog gospodarskih razloga (uvoz vune) staju na stranu Engleske.Poslije smrti posljednjeg burgundskog vojvode, Belgija je pripala Habsburgovcima, te ostaje u njezinom posjedu i nakon borbi za burgundijsku batinu. Filip Lijepi primio je 1504. i panjolsku krunu, utvrdivi tako vezu izmeu Austrije, panjolske i Nizozemlja.Nakon rata za panjolski batinu 1714. godine, Belgija je ponovno austrijska. Pod habsburkom caricom Marijom Terezijom (1717.-1780.) modernizacija poljoprivrede donijela je novi napredak i potaknula nove dijelatnosti u regiji. U tom su razdoblju graene ceste i vodeni putovi. Rat izmeu revolucionarne Francuske i Austrije izbio je 1792. , a Francuzi su ih pobijedili u lipnju 1794. to je bio uvod za Francusku aneksiju Belgije i okonanje autonomne krize.Nakon Napoleonovog poraza na Bekom kongresu odlueno je da se Belgija i Nizozemska 1815. ujedine, iako su te dvije regije imale suprotstavljene interese i regije. Belgija je 1831. proglasila neovisnost, kada je princ Leopold od Saschen-Coburga izabran za prvog vladara novog kraljevstva.Nastojei uiniti Belgiju kolonijalnom silom, kralj Leopold II. stekao je 1885. golem teritorij u sredinjoj Africi, koji je 1908. nazvan Belgijskim Kongom. Proizvodnja gume u Kongu donijela je Lopoldu golemo bogatstvo.U I. i II. Svjetskom ratu Belgija je proglasila neovisnost, ali oba puta Njemake snage su je napale i okupirale. Neke od najpoznatijih bitaka vodile su se upravo na belgijskom teritoriju.Priznajui jaanje flamanskog nacionalnog pokreta, belgijska vlada je 1930. zemlju podijelila na dva dijela u kojima se govorilo francuski, odnosno flamanski, a svaki dio je trebao imati upravu na svom jeziku.Kako je tijekom rata postao nepopularan, kralj Leopold III. Abdicirao je 1951. u korist svoga sina Baudouina I. Godine 1960. Belgija je dala neovisnost Kongu (Zair), a 1962. Ruandi Urundiju (danas Ruanda i Burundi).Godine 1947. sklopljena je carinska unija sa Nizozemskom i Luksemburgom Benelux, a 1949. sudjeluje u stvaranju NATO-a, 1951. Europske zajednice za ugljen i elik, 1957. Europske ekonomske zajednice i 1992. Europske unije.2. BENELUXBenelux je gospodarsko udruenje u Zapadnoj Europi koja se sastoji od tri meusobno susjedne monarhije, Belgije, Nizozemske i Luksemburga. Ime ove zajednice je spoj poetnih slova svake od ovih zemalja.Dogovor o osnivanju carinske unije Beneluxa je potpisan 1944. godine, od strane vlada ovih drava u Londonu, a dogovor je sproveden 1947. godine. Ovaj dogovor je od 1960. zamijenila Beneluka gospodarska zajednica. Ovom dogovoru je prethodila Belgijsko-luksemburka gospodarska zajednica, koja je utemeljena 1925. godine. Osnivanje ove zajednice uvelike je potaknulo osnivanje Europske unije.Ovaj ugovor je donesen kako bi se promovirala slobodna razmjena radnika, usluga, novca i dobara u regiji. Oni su u potpunosti ostvarili carinsku uniju te 1991. dokinuli nadzor putnika i robe na unutranjim granicama. Unato ukljuenju u EU i kasnijem Schengenskom sporazumu, udruenje je i dalje znaajno jer lanice, usprkos tome to su malene, imaju u zajednikom nastupu u Ministarskom vijeu EU 12 glasova.Unija se financira prilozima lanica, i to u omjeru Belgija i Nizozemska po 48 %, a Luksemburg 3 %. Slubeni jezici su francuski i nizozemski, a sjedite je u Bruxellesu. http://en.wikipedia.org/wiki/Benelux" http://en.wikipedia.org/wiki/Benelux (16.01.2014.)Slika 1. Karta lanica Beneluxa http://en.wikipedia.org/wiki/Benelux (16.01.2014,)Parlament Beneluksa je osnovan 1955. godine. Sastoji se od 21 zastupnika nizozemskog parlamenta, 21 zastupnika Belgijskog dravnog i regionalnog parlamenta i 7 zastupnika luksemburkog parlamenta. Glavni organi su :Odbor ministara sastavljen od ministara vanjskih poslova, gospodarstva i financija. Zasjeda najmanje etiri puta na godinu i jednoglasno donosi odluke, koje moraju ratificirati parlamenti svih lanica.Vijee gospodarske unije izvrno je tijelo Odbora ministara, ine ga do 10 visokih inovnika lanica. Usklauje rad osam komisija (npr. za vanjsku trgovinu, financije i novac, industriju i trgovinu, promet, socijalna pitanja) i 11 posebnih komisija.Generalno tajnitvo s generalnim tajnikom te dva podsekretara.Unato velikoj ekspanziji Europske unije, ova zajednica je i dalje veliki izazov za zemlje Beneluxa kako bi uskladili poslove koji nisu pod kontrolom Europske unije. Benelux isto tako ima vano mjesto prilikom odabira tema za poslove koji su na dnevnom redu Europske unije. Zemlje Beneluxa rade na usklaivanju socijalne, ekonomske i financijske politike, razvoju zajednike urbane i ruralne infrastrukture, jaanju pogranine suradnje na unutarnjim i vanjskim granicama ali i jaanje suradnje sa istovjetnim regionalnim organizacijama poput Nordijskog vijea.4. GEOGRAFSKA OBILJEJA4.1. ReljefKraljevina Belgija (nizozemski Koninkrijk Belgie, francuski Royaume de Belgique, njemaki Konigreich Belgien) je zapadnoeuropska zemlja, koja na sjeveru granii sa Nizozemskom, na istoku sa Njemakom, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te ima izlaz na Sjeverno more. Povrinom se prostire na 30 528 km te ima skoro 11 milijuna stanovnika. Natek, Karel, Natek, Marjet. Drave svijeta. Zagreb: Mozaik knjiga, 2004., str. 21.Belgiju ini nizina uz obalu Sjevernog mora i kanala La Manchea, a iza pojasa obalnih dina lee prostrani polderi od finih rijenih i morskih naplavina. Prema unutranjosti prelaze u pjeanu nizinu Flandrije i istono od rijeke Schelde u blago valovit pjeani Kempenland. Iznad te ravnice ponegdje se s izrazitim rubom uzdie srednja Belgija, blago valovita ravnica ili niski breuljci, nadmorske visine od 50 do 100 m, od pjeanih ili glinovitih tercijarnih sedimenata, u junom dijelu od krednih vapnenaca, pokrivenih zbijenim praporom. Jugoistoni dio zemlje protee se u Ardene, niska brda od devonskih i karbonskih kriljavaca, pjeenjaka i vapnenca. Sjeveroistono od rijeke Schelde na poldere se nastavlja pjeana kempenska ravnica visine do 100 m. Sredinja valovita ravnica prua se izmeu Schlede odnosno Flandrijske nizine na zapad, kempenskog ravnjaka na sjever i dolina rijeke Meuse - Sambre na istok. Izdie se od 80 m na sjeveru do 200 m na jugu. Prekriven je pjeanim i glinovitim naslagama, a na jugu plodnim praporom. Jugoistono od doline Meuse - Sambre prostire se visoka Belgija s pjeano-vapnenakim ravnjakom Condrozom i znatno snienim hercinskim gorjem Ardenima, iji je najvii vrh Botrange, 694 m. Na krajnjem jugu Belgija zahvaa i breuljkasti dio Lotaringije.4.2. KlimaBelgija ima oceansku klimu na koju utjee Sjevernoatlanska struja i zapadni vjetrova sa mora. Vrijeme je promjenjivo, pa kie mogu biti i dugotrajne i este. Zime su blage, ali vlane, s estim maglama dok su ljeta prohladna. Srednja sijeanjska temperatura sniava se od obale prema unutranjosti (0C u Ardenima) dok je srednja srpanjska temperatura najvia u sredinjoj Belgiji (do 22C), a najnia u planinskom podruju (14C). Trajniji snjeni pokriva karakteristian je samo za vie dijelove Ardena. Ardeni, najkontinentalnije i najvie podruje u Belgiji, ima nie zimske temperature te vie kie i snijega no to je sluaj u ostalim dijelovima zemlje.Tablica 1. Klima za Briselsku regiju http://en.wikipedia.org/wiki/Belgium (16.01.2014.)MjesecSij.Velj.Ou.Tra.Svi.Lip.Srp.Kol.Ruj.List.Stu.Pros.GodinjiprosjekTemperatura(C) (prosjek)2.53.25.78.712.715.517.217.014.410.46.03.49.7Padaline(prosjek u mm)6754735770787563597178768215. STANOVNITVOOd 7O-ih godina 20. stoljea moe se rei da stanovnitvo ne raste, zato je karakteristian malen udio mladog stanovnitva i sve vei udio starijega. Takoer, zadnjih godina drastino se smanjio i broj djece u obitelji (1996. prosjeno 0,5), a u vie od polovice domainstava ivi samo jedan li dva lana. Natek, Karel, Natek, Marjet. Drave svijeta. Zagreb: Mozaik knjiga, 2004., str. 21. Prema popisu stanovnika iz 2010. Belgija je imala 10 839 905 stanovnika. http://en.wikipedia.org/wiki/Belgium (16.01.2014.)Tablica 2. Demografska slika Belgije Natek, Karel, Natek, Marjet. Drave svijeta. Zagreb: Mozaik knjiga, 2004., str. 21.Natalitet (1996.)11.4 Mortalitet (1996.)10.4 Prirodni prirataj (1996.)1.0 Mortalitet dojenadi (1996.)5.6 Udio stan. Mlaeg od 15 godina (1994.)18.1 %Udio stan. Starijeg od 60 godina (1994.)21.1 %Udio gradskog stanovnitva (1996.)96.8 %Belgija je, uz Nizozemsku, sa 336.3 stanovnika na km najgue naseljena Europska drava, no velike su razlike izmeu rijetko naseljenih Ardena i gusto naseljenih valonskih industrijskih podruja te ireg podruja Bruxellesa, u kojem ivi 60 % puanstva. Zadnjih desetljea nastala je dinamina gradska regija Antwerpen - Gent - Mechelen - Leuven, koja je tijesno povezana s bruxelleskom gradskom jezgrom. Snana je urbanizacija i u Flandriji, osobito na obali. Velike promjene doivljavaju valonski gradovi, koji su neko bili izrazito industrijski, a sada se preusmjeravaju na uslune djelatnosti. Slika 2. Prikaz stalnog rasta stanovnitva http://en.wikipedia.org/wiki/Belgium (16.01.2014.)Vie od 97 % stanovnika ivi u gradovima to predstavlja jedan od najveih postotaka urbanizacije na svijetu. Najvei gradovi su Bruxelles, Antwerpen, Gent, Charleroi, Liege i Bruges.Po regijama 2005. najvie stanovnika imala je Flandrija (6 043 161), Valonija (3 395 942) i Bruxelles (1 006 749). http://en.wikipedia.org/wiki/Belgium (16.01.2014.) Oko 60 % stanovnika govori nizozemskim jezikom, odnosno flamanskim, 40 % francuskim, a 1 % njemakim. Natek, Karel, Natek, Marjet. Drave svijeta. Zagreb: Mozaik knjiga, 2004., str. 21. Bruxelles, koji ini 8 % stanovnitva je dvojezini gradu kojem se govori i francuskim i nizozemskim. U poetku grad je bio veinom nizozemski dok danas oko 80 % stanovnitva govori francuski, 8.5 % nizozemskim, a 10.2 % jednim i drugim jezikom. http://en.wikipedia.org/wiki/Brussels (16.01.2014.)Oko 58 % stanovnika ine etniki Flamanci, 31 % Valonci, a ostalih 11 % ine imigranti iz Italije, Francuske, Njemake i sjeverne Afrike. Atlas Europe, Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krlea, 1997., str. 297. Prema vjeri Belgijanci su veinom katolici, 75 %, dok ostalih 25 % ine muslimani, protestanti, idovi i ateisti. Atlas Europe, Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krlea, 1997., str. 297. Slika 3. Dobno-spolna piramida http://en.wikipedia.org/wiki/Brussels (16.01.2014.)6. DRAVNO UREENJEPrema Ustavu iz 1831. Belgija je parlamentarna monarhija. Ustavnim promjenama 1993. godine preobrazila se u federativnu dravu koju ine tri nacionalne zajednice (flamanska, francuska i njemaka) i tri autonomne regije (Flandrija, Valonija i Bruxelles). Izrazita rascijepljenost vidi se i po tome to je veina politikih stranaka organizirana po nacionalnoj pripadnosti. Od oko 1970. znaajan broj Belgijskih politikih stranaka podijeljen je na razliite komponente koje uglavnom predstavljaju politike i jezine interese tih zajednica. Glavne stranke u svakoj zajednici su: Kranski demokrati, liberali i socijaldemokrati.Slika 4. Karta Belgije http://en.wikipedia.org/wiki/Brussels (16.01.2014.)Dvodomni je parlament sastavljen od Zastupnikog doma i Senata. Senat ima prije svega korektivnu ulogu, premda moe i davati poticaje za nove zakone glede ustavnih promjena, a pri ratifikaciji meunarodnih sporazuma ravnopravan je Zastupnikom domu. Kralj ima znatne ovlasti, npr., saziva parlament nakon izbora ili ostavke vlade, moe ga i raspustiti, vrhovni je zapovjednik oruanih snaga, imenuje mandatara za sastav vlade i druge visoke dunosnike, a ponajprije je uvar teritorijalne cjelovitosti i dravne suverenosti. Aktualni kralj je Filip, koji je naslijedio svoga oca Alberta II. koji je 2013. abdicirao sa prijestolja.Slika 5. Belgijska zastava i grb http://en.wikipedia.org/wiki/Belgium (16.01.2014.) Nacionalne zajednice i regije biraju svoje parlamente, a oni sastavljaju vlade. Flamanska nacionalna zajednica i regija imaju jedinstven parlament, a francuska zajednica ii Valonija svaka svoj (sjedite prve je u Bruxellesu, a druge u Namuru). Posebna vijea imaju jo regija Bruxelles i njemaka nacionalna zajednica.6.1. Regionalna podjelaJo iz vremena habsburkih i burgundskih sudova, da bi se pripadalo nekoj vioj klasi moralo se govoriti francuski, a oni koji su govorili samo nizozemski automatski su bili graani drugoga reda. Krajem 19. i poetkom 20. stoljea, flamanski pokret napredovao je kako bi se suprotstavio ovoj situaciji.Dok su ljudi u junoj Belgiji govorili francuski ili nekim njegovim dijalektom, veina ih je usvojila francuski jezik kao svoj prvi jezik, Flamanci su to odbili uiniti, i uspjeli su se izboriti da nizozemski bude ravnopravan jezik u obrazovnom sustavu. Nakon Drugog svjetskog rata, u belgijskoj politici sve jae je dominirala ideja o autonomiji u ove dvije jezine zajednice. Tenzije izmeu ove dvije zajednice su porasle, zbog ega je i dolo do promijene ustava kako bi se izbjegao mogui sukob.Na temelju etiriju jezinih podruja, formiranih 1962.-1963., i uzastopnih revizija belgijskog ustava, uspostavljen je jedinstven oblik federalne drave sa odvojenom politikom moi na tri razine:1.Savezna vlada sa sjeditem u Bruxellesu2.Tri jezine zajednice:-Flamanska zajednica (nizozemsko govorno podruje)-Francuska zajednica (francusko govorno podruje)-Zajednica njemakog govornog podruja3.Tri regije:-Flandrija, podijeljena u pet okruga-Valonija, podijeljena u pet okruga-Bruxelles, regija glavnog grada.Slika 6. Belgijske regije http://en.wikipedia.org/wiki/Belgium (16.01.2014.) 6.1.1. Flamanska regijaFlamanska regija ili Flandrija zauzima sjeverni dio Belgije. Ima povrinu od 13.522 km (44,29 %) i podijeljena je na pet pokrajina sa ukupno 308 opina. http://en.wikipedia.org/wiki/Belgium (16.01.2014.) To je jedno od najgue naseljenih regija Europe s oko 455 stanovnika na km. http://en.wikipedia.org/wiki/Belgium (16.01.2014.) Najvei gradovi ove regije su Antwerpen, Gent i Brugges.Slubeni jezik je nizozemski. Francuski se moe koristiti za odreene administrativne svrhe u desetak pojedinih opina u irem krugu Bruxellesa i na granici s Valonijom.Bruxelles je dio Flandrije, ali samo za svoje flamanske stanovnike i lokalne institucije. To je i slubeni glavni grad Flandrije. Trenutane Flamanske vlasti (Flamanski parlament, Flamanska vlada), predstavljaju sve flamansko stanovnitvo, ukljuujui i one koji ive u Bruxelleskoj regiji.6.1.2. Valonska regijaValonija ili Valonska regija je juna, frankofona regija Belgije i federalna jedinica iji je glavni grad Namur. Slubeni jezici su francuski i njemaki. Regija ima oko 3 360 000 stanovnika, a povrinski, 16 844 km i zauzima 55.18 % drave. http://en.wikipedia.org/wiki/Belgium (16.01.2014.) Takoer se sastoji od pet pokrajina. Najvei gradovi su Liege, Namur i Charleroi.U veini opina slubeni jezik je francuski dok njemaki ima takav status u devet istonih opina koje su pripadale Njemakoj do razgranienja 1918. godine. Valonci su esto izloeni kritikama zbog slabog poznavanja nizozemskog, drugog nacionalnog jezika. Po istraivanjima iz 2006. godine govori ga samo 19 % stanovnika, dok 59 % Flamanaca govori francuski. http://en.wikipedia.org/wiki/Belgium (16.01.2014.)Njemaka nacionalna zajednica broji oko 70 000 ljudi, a zajamena su joj posebna prava, posebno u jezinim i kulturolokim pitanjima. Meu Nijemcima je sve jaa elja za ekonomskom samostalnou i uzdizanjem na razinu autonomne regije.Valonija je tijekom 19. stoljea doivjela jak razvoj posebno zahvaljujui industriji baziranoj na ugljenu i eljezu. Tokom 20. stoljea ove grane su postale manje profitabilne, a kriza u elinoj industriji rezultiralo je slabljenjem gospodarstva i pomicanjem centra industrijske djelatnosti na sjever Belgije. I danas je Valonija znatno siromanija od Flandrije: 2004. godine BDP je u flamanskom dijelu bio 27 356 eura, a u valonskom 19 858 eura, u nekim dijelovima nezaposlenost dostie i 20 %. Natek, Karel, Natek, Marjet. Drave svijeta. Zagreb: Mozaik knjiga, 2004., str. 21.6.1.3. Regija glavnog grada BruxellesaBruxelles je glavni i njvei grad Kraljevine Belgije. Na nacionalnoj razini Bruxelles je glavni grad Francuske zajednice u Belgiji, te Flamanske zajednice i regije, kao i regije glavnog grada. Sa podrujem oko 162 km (0.53 % Belgije), ovo je najmanja regija. Briselska regija nije pokrajina niti pripada kojoj pokrajini. Njegova nadlenost see samo u okvire opine i nije odgovoran za druge dijelove regije. Ali ipak ima neke osobine pokrajine. 7. BRUXELLESBruxelles (francuski) ili Brussel (nizozemski) glavni je i najvei grad Kraljevine Belgije. Na nacionalnoj razini Bruxelles je glavni grad francuske zajednice u Belgiji, Flamanske zajednice i regije, kao i regije glavnoga grada. Na meunarodnoj razini grad je jedan od sjedita Europske unije i mnogih njezinih institucija, NATO-a i mnogobrojnih drugih meunarodnih organizacija.Po legendi, St. Gerry, biskup Cambraia, u 6. stoljeu ga je osnovao na jednom od otoka oko kojeg se irilo naselje. Prema tome, naziv grada dolazi iz staronizozemske sloenice Bruocsella, gdje rije bruoc znai movara, a rije sella znai dom, tako da je doslovni prijevod imena grada dom u movari. Mason, A. Bruxelles i Brugge, Antwerpen i Gent., Zagtreb: Znanje, 2004. str. 11. Taj naziv prvi put se spominje 966. godine, a deset godina kasnije vojvoda Karlo Lorenski na otoku je sagradio otok, te tako utemeljio grad. Mason, A. Bruxelles i Brugge, Antwerpen i Gent., Zagtreb: Znanje, 2004. str. 11.Bruxelles se nalazi u sreditu Belgije, izmeu Flandrijske nizine i barbantske visoravni, na visini izmeu 15 i 100 metara. Rijeka Senne prolazi kroz grad od jugozapada prema sjeveroistoku, makar u sreditu grada ona nije vidljiva, budui da je natkrivena u 19. i 20. st. Zbog svog statusa glavnog grada drave, ovdje se nalazi Kraljevska palaa i Belgijski savezni parlament. Sve glavne flamanske institucije nalaze se u Bruxellesu: Flamanski parlament, flamanska vlada i cjelokupna uprava.Od zavretka Drugog svjetskog rata Bruxelles je postao upravno sredite mnogih meunarodnih organizacija. Tu se nalaze glavne institucije Europske unije i NATO-a. Meu ostalim vanim organizacijama tu su Zapadnoeuropska unija, Svjetska carinska organizacija i Eurocontrol, kao i mnoge meunarodne korporacije. Prema broju odravanja meunarodnih konferencija i konvencija Bruxelles je u svjetskom vrhu.Takoer, za Bruxelles moemo rei da je praktiki glavni grad Europske unije, budui da se u njemu nalazi vei dio institucija Europske unije. Iako EU slubeno nema glavni grad, prema ugovoru iz Amsterdama Bruxelles je slubeno sjedite Europske komisije (izvrne vlasti) i Vijea Europske unije (zakonodavno i izvrno tijelo). Iako se slubeno sjedite Europskog parlamenta nalazi u Strasbourgu, gdje se odravaju glasovanja, sastanci politikih i odbornih skupina odravaju se u Bruxellesu, kao i odreeni broj sjednica. Europsko vijee takoer ima stalno sjedite u gradu. Najvei dio zgrada Europske unije nalazi se u tzv. Europskoj etvrti.Prema podacima iz 2008. u Briselskoj regiji ivio je 1 070 841 stanovnik, od ega na prostoru samog Bruxellesa 147 873 stanovnika. http://en.wikipedia.org/wiki/Brussels (16.01.2014.) Danas se procjenjuje da vie od pola grada ine stranci, uglavnom iz Francuske i Maroka.Od osnivanja kraljevine Belgije 1830., Bruxelles se transformirao iz grada u kojem se govorio iskljuivo nizozemski, u viejezini grad gdje je francuski ubrzo postao jezik veine stanovnitva. Ovaj jezini prijelaz poeo se dogaati u 18. stoljeu, a ubrzao se stjecanjem neovisnosti Belgije. Zbog povijesne uloge nizozemskog, flamanske stranke zahtijevaju potpunu dvojezinost gradske regije u svim pogledima. S druge strane, frankofoni Belgijanci smatraju jezinu granicu umjetnom. Grafikon 1. Jezici govoreni kod kue u Briselskoj regiji (2006.) http://en.wikipedia.org/wiki/Brussels (16.01.2014.)to se tie gospodarstva, Bruxelles je znaajno gospodarsko sredite Belgije. Regija glavnog grada Bruxellesa ima drugi po visini BDP po stanovniku u Europskoj uniji. Glavni gospodarski faktori su sektor usluga i ugostiteljstvo. Prema podacima iz 2007., u Bruxellesu postoji preko 2000 restorana. Zbog svog europskog i svjetskog meunarodnog poloaja ovdje sjedita imaju brojna meunarodna poduzea, kao i interesne skupine i lobisti. Uredi mnogih zemalja, kulturne institucije i veleposlanstva donose veliku kupovnu mo u gradu. Vrlo vaan imbenik koji privlai nove stanovnike i turiste u grad su prestina sveuilita, te mnogi kongresi koji se ovdje odravaju.Takoer, Bruxelles ima bogatu kulturnu i umjetniku tradiciju. Grad slovi kao prijestolnica stripa. Diljem grada mogu se na zidovima nai crtei poznatih likova iz stripova. to se tie kulturnih ustanova tu su Briselsko kazalite, i La Monnaie kazalite i opera. Meu mnogobrojnim muzejima tu su Kraljevski muzej umjetnosti, Vojni muzej i Muzej stripova. Briselska glazbena scena nudi sve od opere i koncertnih dvorana do glazbenih barova i techno klubova. Slika 7. Grand Place http://en.wikipedia.org/wiki/Brussels (16.01.2014.)Arhitektura u Bruxellesu je raznolika i sastoji se od srednjovjekovnih graevina na Grand Placeu do postmodernih zgrada institucija Europske unije. Vjerojatno najvea atrakcija grada je Grand Place koji se od 1988. nalazi na UNESCO-vom popisu svjetske batine, zajedno s gotikom vijenicom u sreditu grada, katedralom sv. Mihovila i Gudule i dvorcem Laken. Druga vana znamenitost je Kraljevska palaa u Bruxellesu. Simbol grada i poznata turistika atrakcija je bronana fontana Manneken Pis. Ostale znamenitosti su Parc du Cinquantenaire sa slavolukom pobjede i oblinjim muzejima, Bazilika Svetog srca, Briselska burza, itd.8. GOSPODARSTVOZbog malenog domaeg trita, povoljnog poloaja na raskriju vanih prometnih putova i blizine velikih luka, belgijsko gospodarstvo je izrazito izvozno usmjereno. Veliki je udio i stranog kapitala, prije svega u veim poduzeima, naroito u Flandriji. Druga karakteristika belgijskog gospodarstva jest veliko znaenje uslunih djelatnosti, jer je u njima zaposleno vie od 63% radne snage, a ostvaruju 69% BDP-a. Natek, Karel, Natek, Marjet. Drave svijeta. Zagreb: Mozaik knjiga, 2004., str. 23. To djelomice treba zahvaliti Bruxellesu, znaajnom upravnom sreditu EU, djelomice velikom znaenju prometa i trgovine te planskom preusmjeravanju iz klasinog industrijskog drutva u postindustrijsko.Valonija je tijekom 19. stoljea bila jedna od koljevki industrijske revolucije. Jednostrana usmjerenost u proizvodnju ugljena i eljeza dovela je tijekom krize europske proizvodnje eljeza 50-ih godina 20. Stoljea do propasti valonske teke i metalne industrije, a s velikim ulaganjima u moderniju industriju gospodarsko se teite premjestilo u Flandriju. Zadnji godina Belgiji prijeti teka nezaposlenost, koju nastoje smanjiti otvaranjem novih radnih mjesta u uslunim djelatnostima i elastinijom politikom zapoljavanja. Tablica 3. Zastupljenost gospodarskih grana Natek, Karel, Natek, Marjet. Drave svijeta. Zagreb: Mozaik knjiga, 2004., str. 23.Gospodarska grana (1999.)BDP (%)Zaposleni (%)Poljoprivreda1.42.1Rudarstvo i industrija18.916.8Graevinarstvo5.05.9Javne slube2.70.7Promet i veze6.86.8Trgovina i ugostiteljstvo13.515.7Financijske i poslovne usluge28.214.9Javna uprava i obrana, javne, zajednike i osobne usluge23.637.1Struktura BDP-a ukazuje da se radi o izuzetno razvijenoj zemlji. Ukupni BDP iznosio je u 2004. godini 283,5 milijardi eura, to daje 27 253 eura po stanovniku. Natek, Karel, Natek, Marjet. Drave svijeta. Zagreb: Mozaik knjiga, 2004., str. 21. Stopa nezaposlenosti iznosila je 2004. godine 7.8 %. Natek, Karel, Natek, Marjet. Drave svijeta. Zagreb: Mozaik knjiga, 2004., str. 21. Stopa rasta gospodarstva u 2004. godini iznosila je 5.2 % dok je inflacija bila 1.9 %. Natek, Karel, Natek, Marjet. Drave svijeta. Zagreb: Mozaik knjiga, 2004., str. 21.Izvoz za 2004. godinu iznosio je 246.4 milijarde eura, a glavni izvozni partneri su Njemaka, Francuska, Nizozemska i Velika Britanija. Natek, Karel, Natek, Marjet. Drave svijeta. Zagreb: Mozaik knjiga, 2004., str. 21. Glavni izvozni proizvodi su kemijski i farmaceutski proizvodi, prijevozna sredstva, strojevi i oprema, plastika i guma te metali. Uvoz je te iste godine iznosio 229.5 milijardi eura. Glavni uvozni partneri su Nizozemska, Njemaka, Francuska, Velika Britanija i SAD. 8.1. PoljopivredaBelgija ima 739 000 ha njiva i trajnih nasada (24.2% povrine) te 641 000 ha travnjaka i panjaka (21%). Bateman, Graham, Egan Victoria. Enciklopedijski atlas svijeta, Rijeka: Extrade, 1997., str. 272. Poljoprivreda pokriva oko 80% domaih potreba za hranom, gotovo potpuno za goveim, svinjskim i pileim mesom, mlijekom i mlijenim proizvodima, povrem i eerom. U Flandriji prevladavaju manji posjedi (udio mjeovitih posjeda zbog modernizacije i specijalizacije opada), a u Valoniji srednja i velika imanja.Glavna su poljoprivredna podruja na prapornim tlima srednje Belgije, gdje se uzgaja penica i eerna repa. Na pjeanim tlima ravniarske Belgije uzgajaju se krumpir, jeam i ra. Osobito u okolici gradova proireno je uzgajanje povra, djelomino u staklenicima. Karakteristina je kultura cikorije (njome pokrivaju veliki dio svjetskih potreba), a vrlo je vaan i uzgoj ukrasnih lonanica.Govedarstvo je koncentrirano u vlanim dijelovima Flandrije (mlijeno) i u Ardenima. Svinjogojstvom i peradarstvom bave se gotovo iskljuivo na specijaliziranim imanjima na sjeveru. Voarstvo i vinogradarstvo veinom su smjeteni na krajnjem jugu. Glavni proizvodi su jabuke, kruke i ljive.8.2. Rudarstvo i energetikaLeita kamenog ugljena u Valoniji bila su u 19. stoljeu temelj industrijalizacije, no 60-ih godina ugljenarstvo je zbog prijelaza na tekua goriva i konkurencije jeftinijeg ugljena iz uvoza zamrlo. Nakon 1960. zatvorili su gotovo sve ugljenokope. O tome svjedoi i podatak da je Belgija 1938. godine proizvodila 29.6 milijuna tona ugljena godinje, a 1994. samo 753 000 tona. Natek, Karel, Natek, Marjet. Drave svijeta. Zagreb: Mozaik knjiga, 2004., str. 23.Belgija ima skromne domae energetske izvore i ve je 60-ih godina poela sa nuklearnom energijom. Nuklearne elektrane pokrivaju 57 % potreba za elektrinom energijom. Preostalu elektrinu energiju proizvode u termo elektranama (nafta, zemni plin, ugljen).8.3. IndustrijaU prvo vrijeme eljezare su se nalazile blizu uljenokopa u Valoniji, u dolinama rijeke Maas i Sambre, danas u lukama gjde su vezane na sirovine iz uvoza. S njima su tijesno povezane metalna industrija i strojogradnja, koje ostvaruju gotovo treinu belgijskog izvoza. Glavni su proizvodi najrazliitiji strojevi za industriju, lokomotive i eljezniki vagoni. Vrlo je vana automobilska industrija, jer u Belgiji postoje tvornice dijelova i montae brojnih stranih poduzea (Opel, Ford, volkswagen). Znaajne su jo industrija oruja i svemirska industrija u okolici Liega.Obojena metalurgija nastala je jo za kolonijalnog vremena u lukama i uz ugljenokope (preradba ruda iz nekadanjega Belgijskoga Konga). Proizvode se bakar, cink, olovo. Glavna sredita su Flone, Balen, Hoboken, Olen i Beerse.Kemijska industrija druga je najvanija izvozna grana i ini oko 17 % izvoza. Njezina je osnova petrokemijska industrija s rafinerijama u luci Antwerpenu, iji je godinji kapacitet vie od 30 milijuna tona sirove nafte. Uz bazine kemijske proizvode, sintetiki amonijak, sintetiki kauuk, sumporna i solna kiselina, proizvode umjetna gnojiva, plastine mase, boje, fotografski materijal.Tekstilna industrija ima dugogodinju tradiciju, prije svega u flandrijskim gradovima. Prevladavaju mala i srednja obiteljska poduzea, izrazito orijentirana na izvoz visokokvalitetnih proizvoda. glavna su sredita pamune industrije Gent, Mosuscro, Ronse, Alst, a odjevne Bruxelles, Binche i Kortrijk.Svjetski su poznate belgijske ipke.I u prehrambenoj industriji prevladavaju mala obiteljska poduzea, premda su sve izrazitije tenje za udruivanjem u vea, konkurentnija poduzea; ta je industrija veinom rasporeena po veim gradovima.Belgijske su okolade glasovite u svijetu i pokrivaju veliki dio meunarodnoga trita. Zanimljivo je da je najvea prodaja okolade u svijetu na briselskom aerodromu.Antwerpen je svjetsko sredite trgovine bruenim dragim kamenjem i najvee trite za nebruene dijamante. Ondje se nalaze brojne brusnice dijamanata. Takoer, Belgija je svjetski poznat proizvoa dijamantnog orua. Industrija rezanja dijamanata u Antwerpenu uspostavljena je prije petsto godina, a danas pokriva 70 % poslova s dijamantima.8.4. TurizamBelgija je znaajna turistika zemlja. U zemlji je otprilike 3 700 hotela i pansiona sa gotovo 700 000 kreveta, to dovodi do otprilike 28 milijuna noenja na godinu. Mason, A. Bruxelles i Brugge, Antwerpen i Gent., Zagtreb: Znanje, 2004. str. 11. Glavna su turistika sredita stari gradovi poput Bruxellesa, Genta, Antwerpe, Brugge, ljetovalita na Sjeverno moru (Ostende, Knokke-Heist, Blankeberge) i ljeilita (Spa, Chaudfontaine). U brdovitim Ardenima prevladavaju rekreacijski i izletniki turizam. Zadnjih je godina sve vaniji industrijski turizam, gdje su nekadanje tvornice i rudnici preureeni u muzeje na otvorenom. Bruxelles je tree kongresno mjesto na svijetu.8.5. PrometCestovni promet karakterizira vrlo gusta cestovna mrea (143 800 km), od ega 1665 km autoceste koja povezuje sve vee gradove. Natek, Karel, Natek, Marjet. Drave svijeta. Zagreb: Mozaik knjiga, 2004., str. 23.Belgija ima jednu od najguih eljeznikih mrea na svijetu, s ukupnom duinom pruga 3368 km (2293 km elektrificiranih). Natek, Karel, Natek, Marjet. Drave svijeta. Zagreb: Mozaik knjiga, 2004., str. 21. Osim dravnih eljeznica, djeluju i jo dvije manje privatne eljeznice. Bruxselles je brzim vlakovima povezan s Parizom, Londonom, Kolnom i Amsterdamom.to se tie brodskog prometa, Belgija ima trgovaku mornaricu sa 52 broda, ukupne nosivosti 947 200 t. Natek, Karel, Natek, Marjet. Drave svijeta. Zagreb: Mozaik knjiga, 2004., str. 21. Najvea luka je Antwerpen, koja je po veliini osma na svijetu, a druga u Europi. Tu se pretovari oko 110 milijuna tona tereta na godinu. Ostale vee luke su Gent i Zeebrugge.to se tie zranog prometa, meunarodni aerodromi su Bruxelles i Antwerpen. Domai zrani prijevoznik Sabena (osnovana 1923.) je 2001. bankrotirala, a njene linije preuzela je nova aviokompanija Brusseles Airlaines. 9. ZAKLJUAKOd 4. listopada 1830., kada je stekla nezavisnost od Nizozemske, Belgija je samostalna drava. U Rimsko doba na tom podruju ivjelo je keltsko pleme Belagae po kojem je Belgija i dobila ime. Sve do svoje samostalnosti taj teritorij pokuavali su prisvojiti brojni vladari i drave, meu kojima najvie Francuzi i Nijemci.Osim razvijenog gospodarstva, reljef i blaga klima, uinile su Belgiju idealnim mjestom za ivot. O tome svjedoi i sve vei broj stanaca koji naputaju svoje domovine, i naseljavaju se u Belgiju. to se tie stanovnitva, Belgija je jedna od najnaseljenijih zemalja u Europi. Takoer, ona je uz Nizozemsku, najgue naseljena europska zemlja. Meutim, velike su razlike izmeu gusto naseljenih i slabije naseljenih podruja. Tako su slabije razvijeni Ardeni, vjerojatno zbog svojih loijih klimatskih uvjeta, nego nizinska podruja. Takoer velike su razlike i izmeu etnikih skupina u Belgiji, posebno izmeu Flamanaca i Valonaca. Te razlike vidljive su i u gospodarstvu, pa je tako Valonija puno razvijenija od Flandrije. Sve to dovelo je do separatistikih tenji Flamanaca, koji se eli odcijepiti od ostatka Belgije. Ali na sreu, ta kriza je za sada uspjeno rijeena, samo pitanje je do kada.Belgija je parlamentarna monarhija. Upravo je kralj taj koji uva teritorijalnu cjelovitost i dravni suverenitet. Takoer, Belgija je federativna monarhija, podijeljena na tri autonomne regije. Izvrnu vlast predstavlja vlada na elu sa premijerom, a u vladi je podjednaki broj ministara Flamanaca i Valonaca.Belgija visoki stupanj ekonomskog razvoja moe zahvaliti povoljnom geografskom poloaju, prometnoj infrastrukturi, raznolikoj industriji, te razvijenijoj trgovini. Kad se usporedi udio izvoza i uvoza u BDP-u, za Belgiju se moe rei da predstavlja jednu od najotvorenijih privrednih drava u Europi, koja je najvie ovisna o trgovakoj suradnji sa tri susjedne drave: Francuskom, Njemakom i Nizozemskom.10. LITERATURA:1. Atlas Europe. Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krlea, 1997.2. Bateman, Graham, Egan Victoria. Enciklopedijski atlas svijeta, Rijeka: Extrade, 1997.3. Geographica: The complete Illustrated Atlas of the world. Australia: Konemann, 1999.3. Natek, Karel, Natek, Marjet. Drave svijeta. Zagreb: Mozaik knjiga, 2004.4. Mason, A. Bruxelles i Brugge, Antwerpen i Gent., Zagtreb: Znanje, 2004.Internetske stranice:1. http://www.benelux-parlement.eu (16.01.2014.)2. http://en.wikipedia.org/wiki/Belgium (16.01.2014.)3. http://en.wikipedia.org/wiki/Benelux (16.01.2014.)4. http://en.wikipedia.org/wiki/Brussels (16.01.2014.)