1 aelek

Sveuilite u Zagrebu Prirodoslovno-matematiki fakultet

Bioloki odsjek

SKRIPTA IZ ZOOLOGIJE

prema

BESKRALJENJACI Biologija niih avertebrata

Ivo Matonikin Ivan Habdija

Biserka Primc-Habdija

2 aelek

1. STRUKTURNA I FUNKCIONALNA OBILJEJA BESKRALJENJAKA Organizacijske razine ive tvari

- virusi, prokarioti, eukarioti (jednostanini, mnogostanini) - nestanini oblici (virusi, bakterije, jednostanine alge, praivotinje) & mnogostaniari

prema planu grae - Protozoa, Parazoa, Ameria, Polymeria, Oligomeria, Chordonia

Tjelesne upljine beskraljenjaka

- teorija zametnih slojeva Huxley, Lankester, Heackel; 19. st

o ektoderm iz gornjeg (animalnog) pola zametka; integumentni, ivani, osjetilni organski sustavi o endoderm iz donjeg (vegetativnog) pola zametka; probavni, dini organski sustavi o mezoderm optjecajni, ekskrecijski, miini, skeletni, spolni organski sustavi

ektomezoderm ili mezenhim (iz ektoderma) endomezoderm ili mezotel (iz endoderma)

- tri osnovna tipa tjelesnih upljina Libbie Henrietta Hyman

o blastocel obavijen blastodermom o arhenteron (pracrijevo) s blastoporom (prausta) o celom s celomaduktom

- prema odnosu i poloaju tjelesnih upljina organizmi mogu biti:

o acelomata shizocel (blastocel ispunjen mezenhimom) Porifera, Platodes, Cnidaria, Ctenophora, Nemertina o pseudocelomata pseudocel (upljina izmeu mezoderma i crijeva) Aschelminthes o celomata celom (izmeu mezodermalnih stanica, okruen peritoneumom; kod lankonoaca i

mekuaca spajanjem prim. i sek. tj. upljine nastaje hemocel ili miksocel) - nastajanje probavila

o protostomini organizmi: blastopor usta; ivani sustav na trbunoj strani o deuterostomini organizmi: blastopor analni otvor; ivani sustav na lenoj strani

- nastajanje celoma

o shizocelni postanak (teloblastiki): pukotine u mezodermu; kod protostominih organizama o enterocelni postanak: vreaste tvorbe tj. izboenje iz probavila; kod deuterostominih organizama

ivotne funkcije beskraljenjaka

Protozoa organeli obavljaju ivotne funkcije Parazoa specijalizirane stanice za obavljanje posebnih funkcija Eumetazoa organi i organski sustavi za obavljanje posebnih funkcija

INGUMENTNI SUSTAV

jednoslojni epiderm - trepetljikav kod Turbellaria, Nemertina i Mollusca - kod nametnika stvara kutikulu - kod Mollusca egzoskelet od minerala (CaCO3), a kod Artropoda od hitina

organi za kretanje - kod Protozoa pseudopodiji, bievi, trepetljike - kod Ameria trepetljikavi epiderm ili savijanje tijela pomou miinih stanica ispod

epiderme + endoskelet, egzoskelet, hidroskelet - kod Anellida naizmjenine kontrakcije prstenastih i uzdunih miia + hidroskelet - kod Arthropoda lankovite noge, popreno-prugasti miii, krila kod kukaca

IVANI SUSTAV

nestaniari protoplazma ili stanini organeli

mnogostaniari mreast ili vrpast ivani sustav ispod epiderme

cefalizacija kof lankonoaca i kukaca KRVOLIJEZDANI ILI HORMONALNI SUSTAV

ivane neurosekretorne stanice izluuju neurosekrete u citoplazmu

beskraljenjaci nemaju odvojene hormonalne i ivane funkcije!

3 aelek

EKSKRECIJSKI SUSTAVI

nestaniari pelikula i steljivi mjehurii

acelomata i pseudocelomata protonefridiji

celomata metanefridiji - Malpigijeve cjevice (kukci) - amebocitne stanice (spuve i bodljikai) - difuzija (arnjaci - renette (oblii) - urne (trpovi)

OPTJECAJNI SUSTAV

zatvoren Nemertina i Annelida

otvoren ostali beskraljenjaci

veina acelomata i pseudocelomata nema pravi optjecajni sustav DINI SUSTAV

sitni beskraljenjaci, spuve arnjaci difuzijom

vodeni beskraljenjaci krge

kopneni beskraljenjaci plat (puevi), traheje (paunjaci, stonoge, kukci) PROBAVNI SUSTAV

intracelularna probava nestaniari, spuve

intracelularna i ekstracelularna probava neparazitski Ameria

ekstracelularna probava Annelida

o nemaju probavni sustav Porifera i mnogi nametnici o neprohodno probavilo Cnidaria, Turbellaria o prohodno probavilo ostali

SUSTAV ZA RAZMNOAVANJE

nespolno (ugl. kod nestaniara)

spolno - gametama - partenogenetski

Beskraljenjaci kao nametnici

- vrlo rasprostranjen oblik ivota - nema ih samo meu lovkaima i deuterostominim organizmima - prilagodbe:

endoparaziti o reducirani dini, probavni, osjetilni i ivani sustav o posebno razvijen sustav za razmnoavanje ektoparaziti o na povrini tijela organi za prijanjanje i kutikula

- esto imaju vie domadara (krajnji je onaj u kojem nametnik spolno dozrijeva i daje brojno potomstvo, a meudomadar je onaj u kojem se liinke vegetativno ili partenogenetski razmnoavaju)

4 aelek

2. POLOAJ BESKRALJENJAKA U BIOSFERI

Zoogeografsko rasprostranjenje

- na kopnu vei broj vrsta, a u moru koljena - od Protozoa trepetljikai i biai preteno ive u kopnenim vodama, a sluzavci u moru; neki arnjaci i oblenjaci

nastanjuju i more i kopno

- Annelida najbrojniji i u moru i na konu - od Mollusca jedino puevi preli na kopno

- teko je povui granicu izmeu morskih i kopnenih oblika u vodama na kopnu zato to mnogi organizmi liinaki stadij provede u vodi, a stadij imaga na kopnu

- ujednaenost ivotnih uvjeta u moru - najvanije su otopljene soli ( broj vrsta ne prati gradijent poveanja otopljenih soli!) - veinom vanjska oplodna, jaja su znatno manja jer nema velike koliine umananih tvari (hrane se tvarima iz

okolia)

- nemaju sloeni sustav za odravanje homeostaze - promjenjivost ivotnih uvjeta na kopnu i u kopnenim vodama - brojne prilagodbe kopnenih ivotinja i ivotinja kopnenih voda

- sustavi za odravanje homeostaze - organi za disanje razvijeni u tijelu kako bi respiratorna povrina bila stalno vlana - najee unutarnja oplodnja, jaja zatiena ovojem ili se ostavljaju u vlanom okoliu, imaju veliku koliinu

umanjka

- oblici koje se nisu prilagodili isuivanju aktivni su nou ili ive u vlanim biotopima - odnos povrine i obujma tijela odreuje razvoj struktura unutar beskraljenjaka

- manje tijelo oodnos obujma i povrine se poveava difuzija itavom povrinom - vee tijelo odnos obujma i povrine se smanjuje razvoj optjecajnog sustava (esto s nabranim dijelovima

kako bi se poveala povrina za sekreciju, apsorpciju i izmjenu plinova)

Areali i naini rasprostranjenja beskraljenjaka - areal

o cjelovit (kontinuiran) o raskidan (disjunktan)

- veliina i oblik areala ovise o sposobnosti irenja neke vrste, o nainu razmnoavanja i rasprostiranja, o klimatskim, edefatskim, geomorfolokim i biotikim faktorima i o vremenu potrebnom da osvoje neka podruja ili izgube nekadanje povrine

- populacije iji se areali poklapaju simpatrike - populacije iji su areali prostorno razdjeljeni alopatrike - vrste sa irokim arealom kozmopolitske - vrste s ogranienim arealom endemske

o neogeni ili progresivni endemi (razvili se na onom podruju na kojem ive i jo se nisu rasprostranili) o paleogeni ili konzervativni endemi (u prolosti su imale irok areal, ali se on smanjio)

- intersticijski biotopi ekoliki stabilni podzemni biotopi aluvijalnih podruja - dva naina rasprostranjenja: aktivno & pasivno - u moru je rasprostranjivanje neogranieno, za razliku od kopna i kopnenih voda - forezija nain pasivnog transporta u kojem se organizmi prihvate na druge ivotinje ili predmete koje

nosi rijeni tok ili morske struje Ekoloki poloaj beskraljenjaka

- horizontalna i vertikalna raznolikost ivotnih uvjeta horizontalna i vertikalna raznolikost ivog svijeta - znaaj neke vrste u biosferi: zastupljenost u biomasi & ekoloka nia - ukljuivanje beskraljenjaka u energetski tok:

1. biljojedi (konzumenti I. reda) 2. mesojedi (konzumenti vieg reda) 3. destruenti (hrane se odumrlom org. tvari)

- svaka trofika skupina dio energije sadrane u konzumiranoj hrani ugrauje u svoju biomasu sekundarna organska proizvodnja (proizvodnja heterotrofnih org.) a manji dio troe za vlastite ivotne aktivnosti (gubi se u obliku topline)

- ekoloka valencija (raspon tolerancije prema nekom okolinskom faktoru) o stenovalentni organizmi (podnose ue granice) o eurivalentni organizmi (podnose ire granice)

5 aelek

- ekoloka meudjelovanja:

o akcija djelovanje ekolokih faktora na organizme o reakcija djelovanje organizama na biotope o koakcija - odnosi meu ivim organizmima

interspecijski odosi (odnosi meu populacijama pojedinih vrsta jedne biocenoze) biotiki imbenici - posredni (jedan organizam djeluje na drugi mijenjajui svojom prisutnou abiotike imbenike ivotnog okolia druge vrste) i neposredni (jedan organizam stoji u neposrednom odnosu s drugim); mogu biti fakultativni i obligatni

- izmeu ivotinja: hranidbeni odnosi, predatorstvo, kompeticija, simbioza, mutualizam, komenzalizam, parazitizam

- izmeu ivotinja i biljaka: o beskraljenjaci konzumenti I. reda o entomofilija ili entomogamija (opraivanje pomou kukaca) o zoohorija (rasprostranjivanje sjemenki i plodova pomou kukaca)

epizoohorija endozoohorija sinzoohorija

- izmeu ivotinja i ovjeka

6 aelek

3. SISTEMATSKA RASPODJELA I RODOSLOVNO STABLO IVOTINJA

Brojnost ivotinja u biosferi i njihova klasifikacija

- Carl Linne: Systema naturae (18. st.) binarna nomenklatura (lat. naziv roda i vrste)

- sistematika opis i imenovanje ivotinja

- taksonomija svrstavanje ivotinja u prirodni sistem

- filogenija i evolucija prouavanje procesa povijesnog razvoja i podrijetla svojti

- tri struje o nainu i pristupu klasifikaciji ivotinja u prirodni sistem:

o filogenetska (Simpson-Mayerova kola) - prirodni sustav odraava srodstvene odnose filogenetski razvoj sistematske skupine utvren je na

naelu homologije organizmi koji imaju homologne organe (isto podrijetlo, razliita funkcija) imaju i istog pretka (genetika slinost)

o fenetika (Sokal-Sneathova kola)

- prirodni sustav odraava srodstvene odnose srodnost je slinost u strukturalnoj i funkcionalnoj organizaciji do stupnja slinosti dolazi se matematikim metodama (prigovori: slijepi pristup bez procjene prave vrijednosti pojedinih sistematskih oznaka; morfoloke slinosti esto nemaju zajedniku osnovu postanka)

o kladistika (Hennigova kola)

- prihvaaju mofiletsko podrijetlo vrsta tj. da se od ishodne vrste (stem species) razvijaju dvije nove vrste (sister species) i ine ogranak ili kladus; matematike metode, kladogrami (nedostatak: po jednom parametru vrste mogu biti srodstvenije nego po drugom)

Srodstveni odnosi beskraljenjaka i rodoslovna stabla

- filogenija/ filogenetika znanost koja se bavi istraivanjem filogeneze tj. povijesnim procesom i kronologijom dogaaja u razvoju pojedinih svojta ivotinja koristei se pri tom morfolokim, anatomskim, embriolokim, fiziolokim, genetikim i molekularnim homologijama

- rodoslovno stablo prikazuje srodstvene odnose i vremenski slijed filogenetskog razvoja od pojave prvih ivotinja do dananje epohe

- koljeno ili phylum najrealnija i najstabilnija sistematska skupina (32-36 koljena ivotinja)

- natkoljena ili superfila netradicionalne kategorije

o Radiata / Diploblastica, Bilateria / Triploblastica o Protostomia, Deuterostomia o Spiralia (Platodes, Aschelminthes, Nemartina, Mollusca i Annelida spiralno brazdanje jajeta) o Gastroneuralia, Heteroneuralia, Notoneuralia o Ameria, Polymeria, Oligomeria o Protozoa, Parazoa, Metazoa, Chordata o Acelomata, Pseudocelomata, Celomata

- hipotetski predak Metazoa:

triploblastina, bilateralno simetrina i vagilna ivotinja; kretala se po dnu arheozoikih mora

diploblastina, radijalno simetrina ivotinja; pelagini vagilni ili bentoski sesilni nain ivota

- istraivanje srodstvenih odnosa meu beskraljenjacima: - morfoloki, anatomski, embrioloki i paleontoloki dokazi - citologija, citokemija, histokemija, genetika, molekularna biologija

- prekretnice u razvoju Zemlje: - prije 4,6 milijardi godina nastanak Zemlje - prije 3,8 milijardi godina pojava ivota - prije 3,0 milijardi godina bakterije; klorofil - prije 1,9 milijardi godina uvjeti za razvoj eukariota - prije 1,4 milijardi godina prvi Parazoa (praivotinje) - prije 1,0 milijardi godina prvi Metazoa (mnogostaniari) - prije 570 milijuna godina granica kambrija i prekambrija nastanak veine koljena

beskraljenjaka - Ernst Haeckel biogenetski zakon (19. st.): ontogeneza je kratkotrajna rekapituacija filogeneze

7 aelek

- postojanje paralelizma i slinosti u embriogenezi pojedinih skupina upuuje na njihovu srodnost, no ne znai i rekapitulaciju filogeneze!

- tipovi liinki o trohofora (kod protostominih organizama) o dipleurula (kod deuterostominih organizama)

- molekularna filogenetika istrauje:

skeletne molekule (kolagen i hitin) fizioloke molekule (hemoglobin, mioglobin, klorocruorin, hemeritin, hemocijanin itd.)

aktin i tubulin

histone

citokrom c Modeli rodoslovnog stabla u beskraljenjaka

- Haeckel (19. st) monofiletiko rodoslovno stablo organizama: - Protista - Plantae - Animalia

- suvremeno rodoslovno stablo: - Monera (bakterije) - Protista (jednostanini eukarioti) - Fungi - Plantae ili Metaphyta - Animalia ili Metazoa

- tri osnovna tipa modela rodoslovnog stabla: 1. DIHOTOMSKI 2. LINEARNI 3. POLIFILETSKI

- rodoslovno stablo po Hadiu: razvoj svitka CHORDONIA

pojava deuterostomije ostali malokolutiavci razvoj trimernih celomata LOPHOPHORATA (protostomini malokolutiavci)

pojava metamerije ANNELIDA & ARTHROPODA parcijalno razvijen celom MOLLUSCA

otvaranje pseudocela ASCHELMINTHES prohodno probavilo NEMERTINA

prelazak na sesilni nain ivota CNIDARIA razvitak crijeva PLATODES

triploblastini, bilateralni, acelomati, trepetljikavi, vagilni, bentos - METAZOA nestaniari cilijatnog tipa PROKARIOTA

MONOFILETSKI

8 aelek

4. TIP ORGANIZACIJE I KOLLJENO PROTOZOA (PRAIVOTINJE)

Opa obiljeja

- mikroskopski maleni organizmi 1-3 m (prvi ih je promatrao Antony van Leeuwenhoock, 17. st)

- vanost praivotinja u pririodi: neke su nametnici i uzronici bolesti, krednjaci sudjeluju u izgradnji Zemljine

kore, slue kao objekti istraivanja strukturnih i funkcionalnih osobina ivog sustava, uzgajaju se u kulturama...

- poznato oko 18.500 vrsta slobodnoivuih, 6.800 vrsta nametnikih i 20.200 vrsta fosilnih Protozoa

- acelularne ili nestanine ivotinje (pogreno je rei jednostanine!)

- Protozoa sposobni za bezgranino razmnoavanje (besmrtnost sprijeena vanjskim okolinim prilikama)

- esto izgrauju zadruge u kojima se razlikuju generativne i somatske stanice

o kolektivne amebe izgrauju pseudoplazmodij (drak sa sporama unutar kojih preivljavaju nepovoljne uvjete)

o biai, osobito Volvocidae, izgrauju kuglaste zadruge (kuglaste tvorevine imaju jasan i stalan polaritet)

o trepetljikai, osobito krunotrepetljikai, stvaraju zadruge s mikrozooidima i makrozooidima

- soma i germen mogu se razlikovati i na razini jezgara

ORGANELI o semiautonomni i autoreproduktivni (jezgra, mitohondriji, plastidi) o euplazmatski ivi djelovi citoplazme (membrane, mjehurii; potporna vlakanca, osni tapii kod

nametnika, cjevasti aparat okruen trihitima kod nekih trepetljikaa, sredinja ahura kod zrakaa) o aloplazmatski neivi dijelovi citoplazme (skeletne tvorbe; vapnene ili kremene ploice kod biaa i

sunaaca, ljuske od vapnenca kod krednjaka ili od organske tvari kod okuenih trepetljikaa, igliasti skelet kod zrakaa) pri djeljenju prelaze na jednu od stanica keri, a druga ih izgradi iznova!

MEMBRANE (BIOMEMBRANE) - lipidni dvosloj s uloenim proteinima i glikoproteinima; debeo oko 4 nm

1. Vanjska, plazmatska, stanina - plazmalema (bez posebnih pojaanja) - glikokaliks (vanjski sluzavi omota oko nekih ameba, npr. Proteus) - pelikula (kod biaa, truskovaca, trepetljikaa korteks i nekih korjenonoaca) - euplazmatski i aloplazmatski organeli

- zatitne ahure (smea ili uta, bradaviasta ili bodljikava ektocista & prozirna endocista), privremene ahure, probavne ahure, reproduktivne ahure

2. Unutranje membrane - ograuju sve organele osim ribosoma i centrosoma

- esto se nadovezuju, prelaze jedna u drugu, mijenjaju oblik, veliinu i poloaj OSNOVNA PLAZMA (HIJALOPLAZMA ILI CITOPLAZMATSKA TEKUINA)

- ektoplazma (gua osnovna plazma u povrinskom sloju) & endoplazma (rijea osnovna plazma) - kontinuirano prelaze jedna u drugu - stanine strukture preteito smjetene u endoplazmi - sadri rezervne tvari (masti, paramilumska zrnca i dr.) i produkte tvarne izmjene

CITOSKELET - mehanika potpora, odravanje oblika tijela, pokretanje - tri tipa fibrila:

1. mikrotubuli - 25 nm promjer - graeni od 13 kruno posloenih dimera tubulina ( i tubulin) - kretanje praivotinje, kretanje kromosoma i organela, odravanje oblika tijela - izgrauju bieve i trepetljike

2. mikrofilamenti - 7 nm promjer - graeno od spiralno posloenih globularnih molekula aktina - sudjeluju u strujanju citoplazme i prijenosu tvari unutar praivotinje (cikloza), u pruanju i retrakciji pseudopodija, izgrauju kontraktilne mioneme i spasmoneme kod trepetljikaa i miofriske kod zrakaa - izgrauju diobeno vreteno

3. intermediani filamenti - promjer 8 do 10 nm

9 aelek

- graeni od pet razliitih proteina - fiksiranje poloaja pojedinih organela; vraanje tijela u normalan oblik nakon deformacije

GOLGIJEVO TIJELO - imaju ga u svojim stanicama sve ivotinje i biljke osim bakterija i cijanobakterija - osnovna jedinica diktiosom vie naslaganih i meusobno povezanih spljotenih mjehuria (cisterni) - sudjeluje u probavnim procesima, sekreciji i ekskreciji, u obnavljanju membrana - kod nametnikih biaa u blizini jezgre postoji parabazalni aparat sastavljen od parabazalnih tijela (opseno

razvijena Golgijeva tijela) i parabazalnih vlakanaca (proteinska vlakanca) uloga u obnavljanju membrane MITOHONDRIJI

- ugl. produljena valjkasta ili tapiasta oblika, rijee kuglasti - postojani organeli, autoreproduktivni, obavljaju proces oksidatovne fosforilacije i stvaraju ATP - graa:

o dvostruka lipoproteinska membrana o matriks (hondrioplazma) s enzimima krebsovog ciklusa, ionima (Na,Ca, Mg, K), vitam. A i C,

ribosomima, proteinima i mDNA o nabori un. membrane kriste (kod nametnika se mogu nai i mitohondriji bez krista ili abnormalno veliki mitohondriji)

tubularne kod veine praivotinja lamelarne ili diskoidalne kod nekih biaa vreaste kod nekih ameba i gregarina

EKSTRUSOMI - u povrinskom dijelu tijela biaa i trepetljikaa - na kemijski, mehaniki ili elektrini poloaj izbacuju se itavi ili djelomino - razliiti oblici i razliite funkcije:

trihocisti trepetljikaa (u obliku niti)

toksicisti kod trepetljikaa Gymnostomata (sadre toksine, nalaze se u blizini citostoma)

haptocisti kod sisaraca i nekih sunaaca (probijaju pelikulu plijena)

mikocisti kod nekih trepetljikaa (vreaste tvorevine ispunjene sluzi)

nematocist kod biaa (slini trihocistima) ejektisomi kod nekih biaa (cjevasti, stjenke od koncentrinih slojeva koje se izbace u nit)

ORGANELI ZA KRETANJE - kod slobodnih oblika sudjeluju u kretanju i uzimanju hrane - kod sesilnih usmjeravaju struju vode i sudjeluju u kontrahiranju tijela - poviena temperatura ubrzava kretanje - razliiti organeli za kretanje:

o pseudopodiji najjednostavniji; za ameboidno pokretanje; aktivnost tzv. kontrahtilnih proteina (aktin) - lobopodiji kod ameba, okuenih i nekih biaa (prstasta oblika)

limaks tip amebe s jednim pseudopodijem proteus tip amebe s nekoliko veih pseudopodija verkuoza tip vie pseudopodija poput nabora na prednjem dijelu

- filopodiji kod manjih ameba (nitasta oblika, prozirni, s malo zrnaca) - retikulopodiji ili myxopodiji kod krednjaka (u obliku pletera) - aksopodiji kod okruglih Protozoa npr. sunaca (dugaki, s osnim prutiem koji je povezan s jezgrom)

o bievi i treplje - cjevasti organeli obavijeni membranom

- unutar cijevi su snopovi mikrotubula aksonemi koji u povrinskom dijelu citoplazme stvaraju

bazalno tijelo (ostatak centrosoma) - energija za pokretanje od ATP-a pomou

enzima ATP-aze nazvane dinein - kod nekih biaa haptoneme sline bievima,

ali drugaije graene (za privrivanje) - oblici bieva: jednostavan (bez mastigonema) akronematski (na vrhu mastigoneme)

stihonematski (s jedne strane niz mastigonema) pantonematski (s obje strane niz mastigonema) pantakronematskI (mastigoneme na vrhu i sa strana) povlani (deblji i okrenut prema stranjem kraju)

podvlakance B

podvlakance A most

membrana treplje

kraci (dineinske ruice)

radijalna ibica

glava ibice

meuvez koji povezuje dvostruke tubule sredinji ovoj

dvostruki mikrotubul

sredinji mikrotubul

10 aelek

o trepetljike ili cilije - iste grae kao i bievi

- ispod pelikule se nalazi kinetiki aparat

- cijelo je tijelo prekriveno trepetljikama samo kod Opalina i jednakotrepetljikaa - koordinirano djelovanje treplji (kontinuirano kruno kretanje suprotno kazaljci na satu)

- trepetljike se mogu kretati sinkrono i metakrono

- preobrazbe trepetljiki ciri snop brojnoih dugakih rahlo spojenih trepetljika tvori snaan organel u obliku kista undulirajua membrana jedan red trajno spojenih trepetljika;

desna strana usnog otvora

membranele blok od dva ili tri reda trepetljika tvori trokutaste ili trapezoidne jezike; lijeva strana usnog otvora

KINETOPLAST - kod biaa Bodonidae i Tripanosomidae - pojedinane strukture iza bazalnog tijela bia - sloene mitohondrijske strukture, vjerojatno visoko specijalizirani dio mitohondrija

PREHRANA - Protozoa mogu biti:

autotrofni

heterotrofni miksotrofni (moraju unositi vitamine B1 B12 i biotin) amfitrofni neki autotrofni biai ostavljeni due vrijeme u tami prelaze na heterotrofni nain prehrane

- osim sisaraca i okovratnih biaa nemaju organele za unoenje hrane, taj proces vri se: permeacija unoenje kroz selektivno-propusnu membranu; aktivan proces! pinocitoza unoenje makromolekulskih estica; uvrtanje membrane i formiranje pinosoma; kod

ameba na vrhu pseudopodijalnog izboenja ali i na uroidu; kod trepetljikaa u parasomalnim vreicama

fagocitoza unoenje oblikovanih hranjivih estica; uvrtanje membrane i formiranje fagosoma - neki Protozoa hranu unose u tijelo gutanjem, neki bievima i trepetljikama stvaraju struju vode prema

usnom polju (peristom), a sisarci se koriste lovkama s haptocistama - probavni enzimi sintetiziraju se na ribosomima ER-a, na Golgijevu aparatu se pakiraju u mjehurie primarni

lizosomi koji se aktiviraju u dodiru s odreenim tvarima; stapanjem s pinosomima ili fagosomima nastaju sekundarni lizosomi ija unutranja stijenka ima nabore mikrovile - tu se vri probava; sadraj je prvo kiseo, kasnije alkalian; neprobavlljene tvari se zajedno s mjehuriem izbacuju iz stanice

kinetosom (bazalno tjelece)

kinetodezme (intercilijarna vlakanca)

alveola

kinetid

trihocist

adoralna zona membranela

(AZM)

parasomalna vreica

unutarnja peribazalna membrana

vanjska peribazalna membrana

11 aelek

- lizosomi sudjeluju i u autofagiji - Parazoa su amonioteline izluuju NH3 kao primarni duini ostatak - izbacivanje tvari iz stanice:

povraanje estice koje ne odgovaraju ivotinji odmah se izbacuju van ektocitoza ili defekacija izbacivanje neprobavljenih tvari u sek. mjehuriu; kod korjenonoaca

itavom povrinom tijela; kod vrsta s kuicom na njezinu otvoru; kod vrsta stalnog oblika(s pelikulom) kroz citopig ili citoprokt; kod privrenih oblika na prednjem kraju tijela u vestibulumu

mjeana ekskrecija - kod praivotinja proces probave se sastoji od 3 faze:

1. prijelizosomna 2. lizosomna 3. poslijelizosomna

- probavni enzimi: - celulaze i celobiaze (biai u crijevu ohara i termita, trepetljikai u crijevu goveda) - saharidaze (tripanosome) - dijastaza i sl. enzimi (neke amebe i trepetljikai) - mailaza - lipaze i esteraze (samo kod nekih vrsta) - nukleaze - kisele fosfataze - proteolitiki enzimi: pepsin (u kiselom) i tripsin (u lunatom)

- rezervne tvari u citoplazmi: o biai: kod mladih jedinki krob, kod starijih ugl. lipidi o biljni biai: ugljikohidrati u obliku zrnaca o trepetljikai i biai: glikogen i sline tvari o kod mnogih vrsta kristalii s nukleinskim kis.

DISANJE - izmjena plinova cijelom povrinom tijela: - s obzirom na potrebe za kisikom Protozoa mogu biti:

oligooksibionti

mezooksibionti

polioksibionti

obligatni anaerobionti

fakultativni anaerobionti - neki Protozoa mogu dobivati O2 intracelulrano ako se u njiohvom tijelu nalaze autotrofni simbionti

zooklorele & zooksantele STELJIVI MJEHURII

- zadueni za osmoregulaciju - kod morskih Parazoa rijee su prisutni nego kod stanovnika kopnenih voda - estoa pulzacija je vea kod Parazoa kopnenih voda nego u morskih i nametnikih oblika - dijastola mjehuri u plazmasolu; sitniji mjehurii pridonose njegovoj poetnoj izgradnji - sistola mjehuri u plazmagelu; sadraj se ispranjuje kroz privremeni otvor i mjehuri ponovno poinje rasti - dovodne cijevi koje ulaze u steljive mjehurie okruene su sitnim cjevicama izmeu kojih samo za vrijeme

dijastole postoji otvorena veza

IRITABILNOST 1) primanje podraaja receptori 2) provoenje podraaja ivani sustav 3) analiza podraa 4) reakcija na podraaj izvrni organi

- lokalizirani osjetni organi rijetki kod praivotinja - primanje podraaja nespecijaliziranom osjetljivou itave povrine tijela - samo kod nekih posebni organi za primanje podraaja:

- ona pjega tj. stigma (esto sadri crveni pigment) - osjetne etine (kod Euplotes dobro razvijene na dorzalnoj strani, povezane s fibrilarnim s.)

- reakcije na podraaj: promjena kretanja, promjena aktivnosti organela, izluivanje zatitnih tvari - reakcije na podraaj kod vagilnih Protozoa orjentacijske lokomotorne reakcije = taksije

o prema odnosu pravca i reakcije

aerobionti

12 aelek

fobotaksije

topotaksije pozitivne i negativne o prema vrsti podraaja

fototaksije mahnotaksije (tigmotaksije na dodir; reotaksije)

termotaksije

kemotaksije

galvanotaksije

hidrotaksije

barotaksije

aerotaksije - na dodir su osjetljivi bievi, treplje i etine - nemaju posebne organele za primanje termikih podraaja (odabiru temperaturu koja je optimalna) - svjetlosne reakcije su ponajvie fobotaksinog tipa (jedino se biai sa stigmom orjentiraju prema svjetlu) - sposobnost reagiranja na podraaje opa znaajka Protozoa - selektivnost: praivotinje biraju vrstu i intezitet podraaja koji im odgovara - bitni imbenici za raspodjelu Protozoa:

- konc. H+ iona tj. pH

- salinitet - dostupnost O2, organskih tvari i minerala

oligosaprobne vrste ive u podruju gdje ima malo organskih tvari (izvor i gorski potoci) mezosaprobne vrste vode s dovoljnom koliino organske tvari gdje postoji bakterijska razgradnja polisaprobne vrste vode s obiljem organske tvari (bakterijska razgradnja mnogo CO2 , malo O2)

CENTRIOLI - sitna zrnca u blizini jezgre; vidljivi svjetlosnim mikroskopom - dva valjkasta centriola u stanici postavljeni okomito jedan prema drugom - stjenka svakog centriola od 9 tripleta mikrotubula (slino bazalnom tijelecu; kod nekih biaa ono djeluje

kao centriol - stvara diobeno vreteno) - tvore diobeno vreteno, a esto su podjeljeni ve u interfazi

JEZGRA - graa:

- jezgrina ovojnica (20 40 nm) - karioplazma - kromatin/kromosomi - jezgrice ili nukleoli (sadre rRNA, sintetiziraju ribosomske podjedinice) - kariosomi (vea nukleolarna tjeleca u sredini mjehuraste jezgre) - endosomi (prisutni za vrijeme diobe, sadre RNA)

- meu praivotinjama postoje: jednojezgreni Protozoa viejezgreni Protozoa Protozoa s viejezgrenim razvojnim stadijima jezgreni dimorfizam trepetljikai makronukleus i mikronukleus

IVOTNI CIKLUS

G1 razdoblje normalnog metabolizma S razdoblje normalnog metabolizma, replikacija DNA u jezgri i sinteza histona u citoplazmi G2 kratko razdoblje normalnog metabolizma i rasta M razdoblje diobe stanice - mejoza

- mejoza se ne dogaa kod svih organizama na istom stupnju razvoja: o jednostavna mejoza

- do podjele kromosoma dolazi u prvom dijeljenju zigote - zigota 2n, sve ostalo n - biljni biai, neki mnogobiai i truskovci

o gametska mejoza - do redukcije kromosoma dolazi kod nastajanja gameta - gamete n, ostalo sve 2n - sunaca, neki mnogobiai, trepetljikai (i sve mnogostanine ivotinje)

o intermedijala mejoza - heterofazna izmjena generacija

INTERFAZA

MEJOZA

13 aelek

- spolna gen. gamont gamete zigota (2n) nespolan gen. agamont agamete (n) - krednjaci (i biljke)

RAZMNOAVANJE - nespolno razmnoavanje

o dvojno ili binarno dijeljenje citokineza + kariokineza; uzduno kod biaa, popreno kod trepetljikaa o mnogostruko ili mutipno dijeljenje shizogonija (agamogonija) i sporognija o plazmotomija dijeljenje mnogojezgrenih ivotinja o pupanje ili inekvalno dijeljenje eksogeno ili endogeno

- spolno razmnoavanje o amfimiktino gamete od dva roditelja o automiktino gamete od jednog roditelja

- gamete mogu biti izogamete ili anizogamete - razmnoavanje pomou gameta:

o izogamija (kod nekih biaa i sluzavaca) o anizogamija makrogameta + mikrogameta o gamontogamija

gamonti se spajaju i potom stvaraju gamete koje meusobno kopuliraju (Foraminifera, Eugregarina)

gamonti prpizvode jezgrene gamete

EKOLOGIJA - nametnici

o vanjski o unutarnji

intercelularni

intracelularni

korpozoa (u fecesu) neki biai i korjenonoci

- truskovci iskljuivo unutarnji nametnici tj. endoparaziti! - uzronici bolesti

o malarija: Plasmodium malariae, Plasmodium vivax, Laverania malariae o bolest spavanja: Trypanosoma gambiense o nagana: Trypanosoma brucei o dizenterija ili gria: Entamoeba histolytica (srdoboljna ameba)

- simbionti o biai u crijevu termita razgradnja celuloze o Dinoflagellata i zrakai bioluminiscencija

KLASIFIKACIJA - oko 25 000 vrsta u 5 potkoljena

14 aelek

skupina MASTIGOFOREA biai

- opa obi l je ja :

- strukturna i funcionalna raznolikost najvii stupanj diferencijacije kod nametnika - imaju jedan, dva ili mnogo bieva - prehrana: heterotrofni, autotrofni, miksotrofni, amfitrofni - razmnoavanje:

o nespolno binarno uzduno dijeljeneje, nije uvijek simetrogeno kod zadruga, npr. Volvox, dijele se stranje stanice iz kojih nastaju plakeje (keri zadruge)

o spolno rijetko kod Mastigophora (Phytomonadina i simbiontski Hypermastigina) Chlamydomonas izogamija Platydorina heterogamija (makrogameta ima bi) Volvox gamete jaja i spermiji (jaje stacionarno, oplodnja unutar roditeljske zadruge)

- ivotni ciklus kod fitoflageleata i slobodnih zooflagelata jednostavan plamela neflagelatno, ameboidno stanje ahura u nepovoljnim uvjetima, za vrijeme diobe (zaahurenje nekad i bez posebnih uzroka)

- fosilni biai poznati iz jure - ive na svim stanitima (u moru, u vodama na kopnu, u tlu, kao nametnici)

- kals i f ikac i ja :

PPhhyyttoommaassttiiggoopphhoorriiaa - nemaju osobinu po kojoj bi se mogli dijagnosticirati (neki imaju a neki nemaju klorofil) - mjehurasta jezgra - obino imaju 1 ili 2 bia - uzduno binarno dijeljnje

KOLJENO: EEuugglleenniiddaaee graa neke vrste sadre klorofil zeleni oblici,

a neke ne apoklorini oblici zeleni oblici su miksotrofni, a

apoklorini su osmotrofiki ili fagotrofiki

kod apoklorinih rezervna tvar paramilum u bjelanevinastim sreditima pirenoidima koji su povezani s plastidima

stanovnici otpadnih voda, mineralizacija org. otpadnih tvari

PRAKTIKUM

vjeba br.2

Euglena viridis

15 aelek

KOLJENO: DDiinnooffllaaggeellllaattaa graa: uzduni I popreni bi, celulozna pelikula ili celulozne ploice karakteristino graena jezgra s trajno kondenziranim kromosomima plastidi obino smei, mogu biti i uti ili zeleni ishrana autotrofna ili miksotrofna, kod nekih oblika holozoika producenti I konzumenti u planktonu mora; neki I u kopnenim vodama mogu biti ektoparaziti I endoparaziti nespolno razmnoavanje: binarno ili multipno dijeljenje; kod mnogih oblika i spolno luminiscencija (Noctiluca miliaris) neki izluuju toksine koji se akumuliraju u koljkaima

ZZoooommaassttiiggoopphhoorriiaa - nemaju kloroplaste - razvijeniji bievi nego kod Phytomastigophora - undulirajua membrana - kinetoplasti i parabazalna tijela - jajasta jezgra s 1-4 kariosoma - koso dijeljenje

KOLJENO: KKiinneettooppllaassttiiddaa ROD: TTrryyppaannoossoommaa

nametnici: u krvi kraljenjaka tripanosoma onlik, a u crijevu beskraljenjaka limenija, leptomonas i kritidija oblik

T. gambiense i T. rhodiense uzrokuju bolest spavanja kod ovjeka i nekih majmuna simptomi: oticanje limfnih vorova i slezene, drhtanje, oduzetost pojedinih dijelova

tijela, duevni poremeaj i sklonost pavanju prijenosnici: muhe kritidija (crijevo muhe) tripanosoma (slinske lijezde muhe) tripanosoma (krv ovjeka) ive u krvi, limfim vorovima i slezeni, a kasnije u tekuini lene modine T. rhodiense opasnija smrt nastupa prije pojave simptoma bolesti

PRAKTIKUM

vjeba br.4

Ceratium sp.

16 aelek

skupina SARCODINA sluzavci (ameboidni protista)

- opa obi l je ja:

- kreu se pseudopodijima - hrane se pinocitozom i fagocitozom (ak i onda kada ive parazitski ili kao komenzali) - tijelo okruglo, promjenjiva oblika ili prilagoeno ljuturi / skeletu - neki imaju bieve ili biaste stadije - nespolno razmnoavanje: binarno dijeljenje (kod Sarcodina s ljuturom i izgradnja nove ljuture za ker) i

multipno dijeljenje (viejezgreni Sarcodina) - spolno razmnoavanje postoji kod svih Sarcodina, rijee je kod golih oblika: gamontogamija (spajanje

jedinki koje djeluju kao gamete), autogamija (kod nekih sunaaca, dioba unutar ahure), dioba biflagelatnim gametama

- klasi f ikaci ja :

KOLJENO: RRhhiizzooppooddiiaa ((kkoorrjjeennoonnooccii)) lobopodni, filopodni ili retikulopodni pseudopodijdi (tip pseudopodija stalan za vrstu) Rhizopodia kopnenih voda imaju steljive mjehurie najee jednojezgrene, pojedine mnogojezgrene razmnoavanje najee binarnim, a rijee multipnim dijeljenjem nastanjuju mora, kopnene vod I tla, a neke vrste su komnzali ili paraziti

(entozoike amebe nametnici u unutranjim organima ovjeka i ivotinja) nepovoljne ivotne prilike stvaranje ahure

RAZRED: LLoobboosseeaa PODRAZRED: GGyymmnnaammooeebbiiaa AAmmooeebbaa pprrootteeuuss (promjenjiva ameba) Pelomyxa palustris na granici prokariota I eukariota nema mitohondije, ne prolazi mitozu Entamoeba histolytica (srdoboljna ameba) u debelom crijevu ovjeka;

uzronik grie ili disenterije; minutni (bezopasan, hrani se E. coli) i histolitika oblik (opasan, hrani se eritrocitima, moe dospjeti u jetru)

KOLJENO: GGrraannuulloorreettiiccuulloossaa RAZRED: GGrraannuulloorreettiiccuulloosseeaa RED: FFoorraammiinniiffeerriiddaa

-- granularni retikulopodiji za pokretanje -- primarna antitetika izmjena generacija izmeu gamobionta (n) i agamobionta (2n)

-- ljuske graene od: organska pseudohitinska membrana organska tvar + uloeni vapnenac organska tvar + uloene druge estice (npr. pjiesak) organska tvar + vapnenac + estice tanki sloj izluenog SiO2

- s obzirom na postojanje upljina: perforata imperforata

- strukturno: Monothalamia (graena od jedne komorice) Polythalamia (graena od vie komorica)

PRAKTIKUM

vjeba br.2

Amoeba proteus

PRAKTIKUM

vjeba br.2

Foraminiferida

Miliola sp. Nodosaria sp.

Peneroplis sp.

Rotalia sp.

Textularia sp.

17 aelek

makrosferini (velika poetna komorica prolokulus) mikrosferini (mala poetna komorica prolokulus)

skupina SPOROZOA ili APICOMPLEXA truskovci

- opa obi l je ja:

- ive iskljuivo entozoiki (unutar domadara) o celozoiki (u upljinama) o histozoiki (u tkivu)

- rasprostranjuju se sporocistima (truskama) koje sadre sporozoite (infektivna faza) - sporozoiti gole, produene stanice; korteks od alveola i mikrotubula; polarni organel (apikalni kompleks)

za probijanje stanice domadara (sadri mikroneme, konoid, roptre)

- ivotni ciklus:

sporozoiti ulaze u tkivo domadara pomou polarnih organela prelaze u fazu rasta trofozoiti prolaze jedan ili vie stadija nespolnog razmnoavanja shizogonija i stvaraju merozoite

merozoiti ulaze u druge stanice i ire zarazu

neki trofozoiti transformiraju se u gamonte koji stvaraju gamete

nastaje zigota i prolazi mejotiku a zatim mitotike diobe

nastaju sporozoiti koji se zaahure u sporocistu i prenose u drugog domadara - razlika izmeu sporogonije i shizogonije: sporogoniji uvijek prethodi spolno razmnoavanje!

- klasi f ikaci ja :

KOLJENO: SSppoorroozzooaa iillii AAppiiccoommpplleexxaa ((ttrruusskkoovvccii)) RED: EEuuggrreeggaarriinniiddaa PORODICA: GGrreeggaarriinniiddaaee ((ggoommiilliiccee))

-- GGrreeggaarriinnaa ccuunneeaattaa - paraziti u probavilu ili tjelesnoj upljini beskraljenjaka i niih svitkovaca (u liinki kukca branara) - odrasli gamonti ive ekstracelularno (u branu) - tijelo mladih trofozoita: epimerit (privrivanje), protomerit (svjetliji), deutomerit (tamniji, sadri jezgru) - stariji trofoziti: gube epimerit, udruuju se u sizigije (primit I satelit) - rezervna tvar paraglikogen (okrugla ili jajolika tjeleca) - nemaju shizogoniju, razmnoavaju se samo sporogonijom! - ivotni ciklus:

trofozoit iz epitela crijeva liinke kukca branara prelazi u lumen crijeva i postaje gametocit dva gametocita tvore sizigiju oko koje se stvara ahura gametocista gametocista iz crijeva liinke dospijeva u brano, a unutar nje nastaju brojne izogamete spajanjem gameta nastaju zigote od kojih se svaka obavije ahurom sporocistom unutar sporociste odvija se sporogonija (mejotika i mitotike diobe) i nastaje 8 sporozoita gametocista puca, sporociste sa sporozoitima dolaze u lumen crijeva liinke kukca branara sporocista puca a sporozoiti ulaze u epitel crijeva gdje sazrijevaju u trofozoite

RED: HHaaeemmoossppoorriiddaa ((kkrrvvoottrruusskkoovvccii)) ROD: PPllaassmmooddiiuumm

- apikalni kompleks bez konoida ili konoidalnih prstenova - pravi domadari: kraljenjaci (nespolno razmnoavanje shizogonija nastaju gamonti)

meudomadari: kukci koji siu krv (gametogonija, oplodnja i sporogonija) - zigote pokretne (ookineti), stvaraju gole sporozoite - ivotni ciklus:

sporozoiti se razmnoavaju schizogonijom u jetri, a neki ulaze u eritrocite neki merozoiti se u eritrocitima razvijaju u gamonte (odvojeno mujaci i enke) tek kad dospiju ueludac komarca nastaju gametocite i dolazi do oplodnje

trofozoit (n)

merozoit (n)

sporozoit(n)

SSHHIIZZOOGGOONNII JJAA

gamont

GGAAMMEETTOOGGEENNEEZZAA

gameta (n)

zigota (2n)

SSPPOORROOGGOONNII JJAA

SS MMEEJJOOZZOO MM

18 aelek

zigota putuje kroz stijenku eluca i na vanjskoj se strani mnogostruko dijeli - mreasata citoplazma i brojne jezgrice od kojih svaka formira sporozoiti

zrela oocista (sporocist) s mnotvom sporozoita se raspada i oni odlaze u slinske lijezde komarca

PRAKTIKUM

vjeba br.2

Gregarina cuneata (razvojni ciklus)

PRAKTIKUM

vjeba br.2

Plasmodium sp. (razvojni ciklus)

19 aelek

skupina CILIOPHORA trepetljikai

- opa obi l je ja:

- imaju trepetljike za kretanje te mikronukleus i makronukleus - spolno razmnoavanje konjugacijom

- veinom ive slobodno, manji broj vrsta parazitski - trepetljike ili citoplazmatske dlake rasporeene u usporednim nizovima na pelikuli

o tjelesne ili somatine (neke ju skupine uope nemaju) o oralne

- kod jednostavnijih pokrivaju cijelo tijelo, kod vie specijaliziranih oblika ograniene - mogu biti u obliku cira (rod Euplotes) - holotrihna trepetljikavost: sve trepetljike barem priblino sline - svaka trepetljika izlazi iz bazalnog tjeleca kinetosoma (impregniraju se srebrom) - kinetosomi rasporeeni u meridijane, izmeu njih mikrotubularne kinetodezme (ne bojaju se srebrom) - kinetosomi + kinetodezme kinetiki aparat - infracilijarni sustav postoji u svim stanjima (bez obzira na stupanj redukcije trepetljikavosti) on je

trajan , autonoman i samoreproduktivan! - vanjski dio trepetljike slian biu: 9 perifernih i 1 sredinji par mikrotubula

(sredinji par zavrava na pelikularnom sloju, a periferni prolaze kroz pelikulu i stvaraju kinetosome)

- specijalizacija trepetljika: o undulirajue membrane (1 niz, desno od usne upljine) o membranele (2 ili 3 niza, lijevo od usne upljine)

- tijelo trepetljikaa prekriveno pelikulom - osnovna jedinica pelikule je kinetid (prostor oko osnovice jedne ili dviju trepetljiki)

plazmatska membrana, vanjska i unutarnja peribazalna membrana, peribazalni prostor alveola, parasomalna vreica, kinetosom, kinetodezme, mikrotubuli, ponekad mikrofibrili, mioneme i trihocisti (vidi str.10)

- kod grabeljivih oblika usnu aparaturu ine citostom i citofarinks (u stijenci skupine mikrotubula - trihiti)

- ostatak iz hranidbenog mjehuria izbacuje se kroz citoporkt ili citopig (neprobavljive tvari izbacuju se iz stanice jo i prije nego je probava zavrena)

- hranjenje pomou treplji cilijarno hranjenje (iznimka sisarci paraliziraju plijen lovkama i haptocistama, a hranu uzimaju u tekuem obliku)

- kruenje hranidbenog mjehuria cikloza - rezervne tvari: glikogen i masne kapljice rasprene u citoplazmi - steljivi mjehurii kod trepetljikaa kopnenih voda i mora; kod primitivnijih vrsta samo jedan

(posteriorno), a kod razvijenijih vie mjehuria (papuica ima dva jedan anteriorno i jedan posteriorno) - barem dvije jezgre

o makronukleus velika, dijeli se amitozom, ima trofiku funkciju o mikronukleus mala, dijeli se mitotiki,ima generativnu funkciju

- ne mogu preivjeti bez makronukleusa, a u labaratoriju su uzgajani oblici bez mikronukleusa - nemaju centriole diobeno se vreteno izgrauje iz mikronukleusa - nespolno razmnoavanje: popreno binarno dijeljenje (homotetogenetiko) - spolno razmnoavanje konjugacija: dvije jedinke se spoje u podruju usta i izmjene

mikronukleuse; makronukleusi se raspadaju i ponovno izgrauju iz mikronukleusa

adoralna zona membranela

(AZM)

20 aelek

- klasi f ikaci ja :

KOLJENO: CCiilliioopphhoorraa ((ttrreeppeettlljjiikkaaii)) RAZED: OOlliiggoohhyymmeennoopphhoorraa PODRAZRED: HHyymmeennoossttoommaattaa

-- PPaarraammeettiiuumm ccaauuddaattuumm - oralna trepetljikavost dobro razvijena:

o undulirajua membrana i trodjelna adoralna zona membranela o posebni nizovi slijepljenih trepetljika penikulus i quadrulus

- tjelesna trepetljikavost jednolika, esto gusta - veinom slobodnoivui u morima i vodama na kopnu

PODRAZRED: PPeerriittrriicchhaa ((kkrruunnoottrreeppeettlljjiikkaaii)) -- VVoorrttiicceellllaa ccaammppaannuullaa

-- tijelo u obliku okrenutog zvona, pehara ili konusno -- mogu biti Sesillina ili Mobilina -- somatina trepetljikavost smanjena ili potpuno nestala

(subekvatorijalna trepetljikava vrpca kao lokomotorni organ kod Mobilina; kod Sesillina samo u liinakom stadiju)

-- oralna trepetljikavost dobro razvijena oo haplokinet (1 vanjski vijenac trepetljiki na rubu peristoma) o polikinet (2 unutarnja vijenca trepetljiki na rubu peristoma)

- jako kontraktilne razvijen sistem mionema - telotroh cilindrina liinka - binarno dijeljenje esto inekvalno i uvijek longitudinalno (za razliku od ostalih trepetljikaa!)

RAZRED: PPoollyyhhyymmeennoopphhoorraa PODRAZRED: SSppiirroottrriicchhaa ((zzaavvoojjnnoottrreeppeettlljjiikkaaii))

-- oralna trepetljikavost razvijena u obliku adoralne zone mnogostrukih membranela; s desne strane jedna ili vie undulirajuih membrana hranjenje i kretanje!

- somatina trepetljikavost jednolika, smanjena ili zamjenjena cirima - kod mnogih vrsta osjetne etine, kod nekih i lokomotorne - nemaju toksiciste ni trihociste - najvie ih je slobodnih i kozmopolitski rasprostranjenih

-- SStteennttoorr ccooeerruulleeuuss ((ttrruubbiiccaa)) plave boje (pigment stantorin) esta u barama i lagano tekuim vodama s dosta bakterija

- SSttyylloonnyycchhiiaa mmyyttiilluuss ((oobbiinnaa kkllaappuunniiccaa)) dorzoventralno spljoteno tijelo, ovalnog ili izduenog oblika redovi ili skupine cira na ventralnoj strani; osjetne etine na dorzalnoj strani plivaju pomou AZM-a, puu pomou cira esta u kopnenim vodama

PRAKTIKUM

vjeba br.3

Vorticella campanula

PRAKTIKUM

vjeba br.3

Stylonychia mytilus

ciri ciri ciri ciri osjetilne etine

undulirajua membrana

dvodijelni mikronukleus

makronukleus jezgra

citofarinks

undulirajua membrana usna trepetljikavost

makronukleus

mikronukleus

drak mioneme (spasmoneme)

zrnca rezervnih tvari

hranidbeni mjehuri

steljivi mjehuri

poprene mioneme

PRAKTIKUM

vjeba br.3

Parametium caudatum

21 aelek

Srodstveni odnosi

- stupnjevi diferencijacije meu Protozoa: stalan oblik tijela simetrija tijela (anteriorno posteriorno) stvaranje vrstog ovoja otvaranje citosoma i citopiga pojava kinetike aparature

- biai najjaednostavniji Protozoa - od biaa divergentni razvoj u vie pravaca

22 aelek

5. OBILJEJA I POSTANAK METAZOA

- Metazoa: Parazoa (tijelo izgraeno od vie stanica, ali je formiranje tkiva tek u zaetku) Eumatazoa (tvore prava tkiva) Mesozoa i Porifera

- dva bitna svojstva mnogostaninih organizama: vea specijalizacija meusobna povezanost i zavisnot stanica

- suvremene teorije o postanku Metazoa:

o teorija polinuklearnog cilijatnog postanka Metazoa

Hadi & Hanson teorija viestruka dioba jezgre (nastaju karionti) ciliatnih predaka Metazoa (polikariontska teorija) preci Metazoa bili su bilateralno simetrini i triploblastini (povrinski sloj, mezohil, probavni

parenhim), a razvili su se od plonjaka bescrijevnog tipa trepetljikai istog ranga veliina kao i bescrijevci; bescrijevci nemaju makronukleus

nastao kasnije u filogenetskoj liniji koja je dovela do dananjih trepetljikaa svi Metazoa od poetka troslojni ve u tijelu trepetljikaa svi elementi za razvoj

ektoderma, endoderma i mezoderma povrinski sloj pokrovni, lijezdani i osjetni elementi (preduvjeti koji su kod bescrijevaca

omoguili razvoj pojedinih struktura)

najvei dio tijela zauzima polutekua citoplazma smjetena u sredini tijela; kada se sredinja citoplazma naselila jezgrama, nastao je probavni parnehim (prethodnik crijeva s crijevnim epitelom)

srednji sloj mezoderm - manje tekui od unutranjeg (parenhimskog), a manje tvrd od povrinskog sloja - istog podrijetla kod svih Metazoa - u srednjem sloju su steljivi mjehurii - u njemu vrlo brzo dolazilo do postupne i nepotpune celularizacije

spolna faza cilijati imaju 2 jezgre (makronuklus i mikronukleus) a nemaju slobodne generacije gameta

konjugacija: gametogeneza propadaju svi gametocit, osim dva od kojih je jedan migratorni, a drugi stacionarni kariont modifikacija spola (hermafroditizam kod virnjaka naslijeen od cilijatnih predaka)

rasplodni sustav sastavljen od nakupne spolnih stanica; nema posebnih pomonih organa prigovori teoriji:

- kod Metazoa ne postoji nita analogno jezgrenom dimorfizmu i konjugaciji - cilijatni predak ne objanjava opu pojavu biastog spremija kod Matazoa - sincitijalna organizacija bescrijevnih virnjaka uvjetovana samo strukturalno

dinamikim stanjem koje ima primarno staninu grau

o kolonijalna ili kormijska teorija postanka Metazoa

Haeckelova teorija zadruni Protozoa oblika uplje lopte blasteja oblik s dva sloja stanica gastreja dokazi: embrionalni razvoj mnogostaninih ivotinja razvoj od jednostaninog oploenog

jajeta, preko blastule i gastrule (koji dgovaraju blasteji i gastreji) organizmi koji su blizu tom hipotetskom obliku postoje meu biaima i arnjacima biogenetski zakon: Ontogeneza je kratkotrajna rekapitulacija filogeneze.

23 aelek

PARAZOA

KOLJENO: SSppoonnggiiaa iillii PPoorriiffeerraa ((ssppuuvvee)) - opa obi l je ja:

- nemaju prava tkiva - otvori: pore ili ostije (manji, mnogobrojniji) i oskulumi (vei, malobrojniji) - odrasli stadiji su sesilni organizmi - ugl. morske ivotinje; samo jedna porodica (Spongilidae) ivi u vodama na kopnu - ugl. nesimetrine i razgranjene; rast i oblik ovise o prirodi supstrata, brzini strujanja vode i valovima - nemaju pravo probavilo filtratori - strujanje vode vrlo bitno sudjeluje u prehrani, disanju i razmnoavanju - aerobni organizmi, bez posebnih dinih organa - amonioteline ivotinje; steljivi mjehurii samo kod slatkovodnih - vrlo slaba provodljivost - velika mo regeneracije - tri morfoloka oblika spuvi:

o ASKONOIDNE - najjednostavnije, malene, akasta oblika, ive u zadrugama - veliki spongocel; voda ulazi porama, a izlazi kroz oskulum - graa:

pinakociti (nekad tvore sincitijalnu epitelnu membranu) porociti (mogu se preobraziti u amebocite ili pinakocite) desmaciti i druge lijezdane stanice pigmenti karotenoidi amebociti skelet matriks - mezogleja (moe sadravati simbiontske bakterije) hoanociti (biaste stanice) miociti (miine stanice, najee u obliku sfinktera)

- amebociti mogu biti:

kolenociti (grade sincitijalnu mreu) tanki, razgranati pseudopodiji kromociti (sadre pigmente) tesociti (sadre priuvnu hranu) skleroblasti (izgrauju skelet)

kalkoblasti, silikoblasti, spongoblasti

arheociti (izvorini oblik za spolne stanice) tupi pseudopodiji

epiderm

mezenhim - kolenhim (mnogo mezogleje) - parenhim (vie stanica)

prstasti pseudopodiji

pinakocit

triradijalna iglica

monaksona iglica

hoanocit

ostijum

porocit

amebocit

oskulum

24 aelek

- graa skeleta: spongin (bjelanevinaste niti) iglice (spikule, dermiti)

- svaki skleroblast prvobitno dvojezgrena stanica kalkoblasti: iglica raste izmeu jezgara, diobom nastaju osnivaica i graditeljica silikoblasti: u izgradnji sudjeluje samo jedna stanica

- mikrosklere (dermalne spikule) & makrosklere (skeletne spikule) - raspored iglica u mezenhimu pravilan i odreen!

monaksone - monaktijalno monaksone stilne (rastu u jednom pravcu) - diaktijalno diaksone rabdi (rastu u oba pravca)

triaksone ili heksaktilne (tri osi pod pravim kutovima stvaraju est iglica) tetraksone (jedna dua zraka rabdom, tri krae kladi; bez rabdoma su triradijalne) poliaksone (nekoliko jednakih zraka) sfere (okrugla tjeleca, rastu koncentrino)

o SIKONOIDNE - vodoravno nabiranje stijenke tijela prstasti izdanci i slijepi epidermalni depovi - hoanociti samo u udubljenu spongocela - na povrini pinakocite, vanjsku ulaznu cijev i unutranjost povezuju otvori prozopile,

nema porocita!

o LEUKONOIDNE - najvii stupanj nabiranja - radijalna simetrija potpuno nestala, oblik spuve nepravilan - biaste ili radijalne cijevi nabrane u obliku malih komorica - spongocel potpuno nestao, posebne cijevi dovode vodu do oskuluma - leukonidnom tipu pripada najvei broj spuava

- intracelularna probava u probavnim mjehuriima s enzimima (pepsin, erepsinlipaze, amilaze i dr.)

o veliki hoanociti potpuna probava o mali hoanociti u probavi sudjeluju i amebociti i porociti nepotpuna probava

- viak hranidbenih tvari sprema se u posebne spremine stanice trofocite - u nepovoljnim uvjetima smanjuju se u redukcijsko tijelo (svi tipovi amebocita unutar pokrovnog epiderma) - djelomino dvospolci, djelomino razdvojena spola - razmnoavanje:

- nespolno: pupanje unutarnje pupanje (gemula s arheocitima i trofocitima)

najobinije iglice vapnenih spuava

astere - najobinije meu

mikrosklerama

oskulum

ulazna cijev

prozopila

izlazna radijalna cijev

unutranja pora apopila izlazna radijalna cijev

ulazna cijev

dermalna pora

prozopila

25 aelek

- spolno: spolne stanice nastaju iz arheocita (i iz hoanocita) unutarnja oplodnja kod jednostavnijih oblika totalno ekvalno braenje ee je inekvalno holoblastiko braenje nastaju slobodno plivajue trepetljikave liinke:

o amfiblastula o parenhimula

- klasi f ikaci ja :

RAZRED: CCaallccaarreeaa - spuve s vapnenim iglicama

jednozrakaste, trozrakaste, etverozrakaste - ne razlikuju se megasklere i mikrosklere - sva tri graevna plana spuava

askonoidni, sikoidni i leukonoidni

RAZRED: HHeexxaaccttiinneelllliiddaa - razlikuju se od svih ostalih spuava

esterozrakastim silicijevim iglicama - tijelo im je cjevasto, peharasto i ljevkasto - razlikuju se megasklere i mikrosklere - biaste komorice rasporeene u jendom neprekidnom nizu

koji je usporedan s dermalnom povrinom i spongocelom

RAZRED: DDeemmoossppoonnggiiaaee - skelet od silicijevih iglica povezanih sponginom ili od samoga spongina - biaste komorice malene, okrugle i leukonoidnog tipa u sva tri oblika

biaste stanice

biaste stanice