Kazeno Pravo Skripta I

7/25/2019 Kazeno Pravo Skripta I

1/55

www.nasciturus.com

KAZNENO MATERIJALNO PRAVO

Kazneno pravo je skup pravnih propisa kojima se odreuje koja supona!anja kaznena dje"a i koje se kazne i dru#e kaznene sank$ije i podkojim uvje%ima mo#u primijeni%i prema njihovim po&ini%e"jima'

Na&e"o zakoni%os%i znai da se kaznena djela i kaznenopravne sankcije mogu se propisivati samo

zakonom.

Nitko ne moe biti kanjen niti se prema njemu mogu primijeniti drugekaznenopravne sankcije za djelo koje prije nego je bilo poinjeno nije bilo zakonom ilimeunarodnim pravom odreeno kao kazneno djelo i za koje zakonom nije bilopropisano kojom se vrstom i mjerom kazne poinitelj moe kazniti.(nula poene nulacrimen sine lege)

Naelo zakonitosti sadri u sebi 4 pojedinana naela :1. naelo da zakon mora (i%i pisan ne moe se raditi o obiaju (samo je zakon

izvor prava)

!. za(rana ana"o#ije" ne mogu se stvarati nova k.d. ili pro#irivati postoje$a natemelju slinosti s postoje$im kaznenim djelima iznimno je dopu#tena

% analogia intra legem (unutar zakona) kad se eli unaprijed izbje$i praznineuvoenjem generalni& klauzula kao #to su 'ili na drugi nain i% analogia in bonam partem " u korist osuenika

. na&e"o odreenos%i kazneno# zakona ne smiju se koristiti nejasni ili odvi#eop$eniti opisi kazneni& djela jer tada sudac odreuje #to je to kazneno djelo ipreuzima ulogu zakonodavca " suprotno naelu trodiobe vlasti

4. za(rana re%roak%ivno# dje"ovanjakazneno# zakona" znai da se premapoinitelju se primjenjuje zakon koji je bio na snazi u vrijeme kad je kazneno djelopoinjeno.*o jami pravnu sigurnost graana

(za +arai$ku:4 gore navedena a jo# i da kazna takoer mora biti propisanaunaprijed)

O(vezna primjena ("a)e# zakona,ko se nakon poinjenja kaznenog djela zakon jedanput ili vi#e puta izmijeniobvezno $e se primijeniti zakon koji je blai za poinitelja. -ostavlja se pitanje kakoprocijeniti da li je novi zakon blai za poinitelja. Novi $e zakon biti blai:

a) novi zakon je blai ako odreeno pona#anje vi#e ne predvia kao kazneno djelob) ako opis k.d. i zaprijeena kazna ostanu isti ali se izmjene odredbe op$eg dijela

koje se imaju primijeniti u korist poinitelja

c) novi $e zakon biti blai kada predvia blai kazneni okvir

1
http://var/www/apps/conversion/tmp/scratch_4/www.nasciturus.comhttp://var/www/apps/conversion/tmp/scratch_4/www.nasciturus.com


2/55

www.nasciturus.com

d) ako je novi zakon istodobno snizio posebni minimum i povisio posebnimaksimum tada se k.d. kvaliicira po zakonu koji predvia nii minimum uzogranienje da sud ne smije prekoraiti povoljniji maksimum iz drugog zakona

e) ako je opis k.d. ostao nepromijenjen ali se izmijenila norma na koju taj propisupu$uje (blanketna norma) ocjena takve izmjene ovisit $e o tome da li se

izmjenom i#lo za time da se poinitelj stavi u bolji poloaj

/lanketna norma je propis koji se poziva na posebne propise kojima se upotpunjujezakonski opis kaznenog djela.Na&e"o krivnje

znai da nitko ne moe biti kanjen niti se prema njemu moe primijenitidruga kaznenopravna sankcija ako nije kriv za poinjeno djelo.

Vrs%e kaznenopravnih sank$ija0rste kaznenopravni& sankcija su:

kazne% novana kazna i kazna zatvora mjere upozorenja (sudska opomena i uvjetna osuda) sigurnosne mjere i odgojne mjere.

a svaku vrstu kaznenopravni& sankcija zakonom se odreuje nji&ovo trajanje inijedna se kaznenopravna sankcija ne moe propisati ni izre$i ili primijeniti naneodreeno vrijeme.

Op*a svrha kaznenopravnih sank$ija2p$a svr&a svi& kaznenopravni& sankcija jest

da se osigura da svi graani po#tuju pravni poredak % #enera"napreven$ijai

da se kazne poinitelji kazneni& djela kao i da se poinitelji kazneni&djela ubudu$e suzdre od poinjenja kazneni& djela + spe$ija"napreven$ija

Pokre%anje kazneno# pos%upka 3azneni postupak za kaznena djela pokre*e ,r)avno odvje%ni!%vo u interesuepublike 5rvatske i svi& njezini& graana.6znimno za odreena kaznena djela moe se zakonom propisati da se kazneni

pos%upak pokre*e priva%nom %u)(om ili da 7ravno odvjetni#tvo pokre$ekazneni postupak povodom prijedloga o#te$enika.

PRIMJENA KAZNENO- ZAKONO,AV.TVA REP/0LIKE1RVAT.KE

3od primjene kaznenog zakonodavstva 5 razlikujemo dvije situacije: kad je kazneno djelo poinjeno na podruju 5 kad je kazneno djelo poinjeno izvan podruja 5

2


3/55

www.nasciturus.com

2'3aznena dje"a po&injena na podru&ju Repu("ike 1rva%ske3

Na&e"o %eri%orija"i%e%a3azneno zakonodavstvo epublike 5rvatske primjenjuje se na svakoga tko poinikazneno djelo na njezinu podruju'

Na&e"o zas%ave (roda3azneno zakonodavstvo epublike 5rvatske primjenjuje se i na svakoga tko poinikazneno djelo na doma$em brodu bez obzira gdje se brod nalazi u vrijeme poinjenjakaznenog djela.

Na&e"o re#is%ra$ije zrakop"ova3azneno zakonodavstvo epublike 5rvatske primjenjuje se i na svakoga tko poinikazneno djelo u doma$em civilnom zrakoplovudok je u letu ili u doma$em vojnomzrakoplovubez obzira gdje se takav zrakoplov nalazi u vrijeme poinjenja kaznenogdjela

Pose(nos%i #"ede pokre%anja kazneno# pos%upka za kaznena dje"apo&injena na podru&ju Repu("ike 1rva%ske 3

kad je kazneni postupak pokrenut ili dovr#en u stranoj dravi kaznenipostupak u epublici 5rvatskoj pokrenut $e se samo po odobrenju 7ravnogodvjetnika epublike 5rvatske.

kad je poinitelj kaznenog djela stranac kazneni se postupak moe poduvjetima uzajamnosti ustupiti stranoj dravi o emu odluuje 7ravniodvjetnik epublike 5rvatske.

4'Kaznena dje"a po&injena izvan podru&ja Repu("ike 1rva%ske33azneno zakonodavstvo 5 $e se pod odreenim uvjetima primjenjivati i na kaznenadjela koja su poinjena u inozemstvu.

Za!%i%no i"i rea"no na&e"o3azneno zakonodavstvo epublike 5rvatskeprimjenjuje se prema svakome tko izvannjezina podruja poini:

% bilo koje kazneno djelo protiv epublike 5rvatske (#pijunaa veleizdaja)% kazneno djelo krivotvorenja novca i vrijednosni& papira epublike 5rvatske% kazneno djelo koje je epublika 5rvatska obvezna kanjavati prema

propisima meunarodnog prava meunarodni& ili meudravni& ugovora% kazneno djelo protiv &rvatskog dravnog dunosnika u svezi s njegovomslubom.

Na&e"o ak%ivno# persona"i%e%a3azneno zakonodavstvo epublike 5rvatske primjenjuje se prema hrva%skomdr)av"janinu koji izvan podru&ja epublike 5rvatske poini bilo koje drugokazneno djelo samo ako se poinitelj kaznenog djela zatekne na podruju epublike5rvatske ili joj bude izruen.

Na&e"o pasivno# persona"i%e%a

3azneno zakonodavstvo epublike 5rvatske primjenjuje se prema s%ran$u kojiizvan podru&ja epublike 5rvatske prema epublici 5rvatskoj ili njezinom

3


4/55

www.nasciturus.com

dravljaninu poini bilo koje kazneno djelo samo ako se poinitelj kaznenog djelazatekne na podruju epublike 5rvatske ili joj bude izruen.

/niverza"no na&e"o3azneno zakonodavstvo epublike 5rvatske primjenjuje se prema strancu koji izvan

podruja epublike 5rvatske prema stranoj dravi ili prema strancu poini kaznenodjelo za koje se po tom zakonodavstvu moe izre$i kazna zatvora od pet godina ili teakazna (univerzalno naelo) samo ako se poinitelj zatekne na podruju epublike5rvatske i ne bude izruen drugoj dravi.Pose(nos%i #"ede pokre%anja kazneno# pos%upka za kaznena dje"apo&injena izvan podru&ja Repu("ike 1rva%ske 3

kazneni postupak radi primjene kaznenog zakonodavstva epublike 5rvatskene*e se pokrenu%i3% ako je poinitelj u potpunosti izdrao kaznu na koju je osuen u stranojdravi% ako je poinitelj u stranoj dravi pravomo$nom presudom osloboen ili mu je

kazna po zakonu drave u kojoj je kazneno djelo poinio opro#tena ilizastarjela% ako se za pokretanje kaznenog postupka po zakonu drave u kojoj je kaznenodjelo poinjeno trai prijedlog pristanak ili privatna tuba osobe prema kojoj

je kazneno djelo poinjeno a takav prijedlog ili tuba nisu podneseni ilipristanak nije dan.

I.KLJ/5ENJE I NEMO-/6NO.T PRIMJENE KAZNENO-ZAKONO,AV.TVA REP/0LIKE 1RVAT.KE

Nemo#u*nos% primjene kazneno# zakonodavs%va prema dje$i

3azneno se zakonodavstvo ne primjenjuje prema djetetu koje u vrijeme kad jepoinilo kazneno djelo nije navr!i"o &e%rnaes% #odinaivota.

2d djece treba razlikovati m"ade po&ini%e"je 37.*o su ma"o"je%ni$i (osobe koje su u vrijeme poinjenja djela navr#ile 14 a nisunavr#ile 18 godina) i m"ai puno"je%ni$i(osobe koje su u vrijeme poinjenja djelanavr#ile 18 a nisu navr#ile !1 godinu).Na nji& se primjenjuje &rvatsko kazneno zakonodavstvo i to prvenstvenomaterijalnopravne odredbe akona o sudovima za mlade a odredbe 3 samosupsidijarno.

Nemo#u*nos% primjene kazneno# zakonodavs%va z(o# zas%areastara kaznenog progona sastoji se u tome da se nakon proteka odreenog vremenakazneni progon ne moe poduzeti.

Kazneni pos%upakradi primjene kaznenog zakonodavstva epublike 5rvatske nemo)e se pokrenu%ikad protekne odreeno vrijeme od poinjenja kaznenog djela(re"a%ivna zas%ara)i to3

% !9 godina za kazneno djelo s propisanom kaznom dugotrajnog zatvora% 19 godina za kazneno djelo s propisanom kaznom teom od 1 godina

zatvora% 1 godina za kazneno djelo s propisanom kaznom teom od 9 godina zatvora

4


5/55

www.nasciturus.com

% 9 godina za kazneno djelo s propisanom kaznom teom od godine zatvora% godine za kazneno djelo s propisanom kaznom teom od 1 godine zatvora% ! godine za kazneno djelo s propisanom kaznom zatvora do 1 godine ili samos novanom kaznom.

,ko je za kazneno djelo propisano vi#e kazni zastara se odreuje prema najteoj odpropisani& kazni za to djelo.

astara pokretanja kaznenog postupka poinje te$i od dana kad je kazneno djelopoinjeno.astara ne tee za vrijeme za koje se prema zakonu kazneni postupak ne moepokrenuti ili se ne moe nastaviti " mirovanje pos%upka.

astara se prekidasvakom postupovnom radnjom koja se poduzima radi pokretanjakaznenog postupka prema poinitelju zbog poinjenog kaznenog djela kao i kadpoinitelj poini isto tako te#ko ili tee kazneno djelo. Nakon svakog prekida zastara

poinje ponovno te$i.

astara pokretanja kaznenog postupka nastupa u svakom sluaju kad proteknedvaput onoliko vremena koliko je prema zakonu odreena zastara pokretanjakaznenog postupka 7apso"u%na zas%ara8'

Nemogu$nost primjene kaznenog zakonodavstva epublike 5rvatske zbog zastare neodnosi se na kaznena djela genocida agresivnog rata ratni& zloina te drugi&kazneni& djela #to ne zastarijevaju prema meunarodnom pravu.

2sim zastare pokretanja kaznenog postupka imamo i zas%aru izvr!enja kazne i

si#urnosne mjere'6zreena se kazna zbog zastare ne moe izvr#iti kad protekne:

% !9 godina od izreene kazne dugotrajnog zatvora% 19 godina od izreene kazne zatvora u trajanju duljem od deset godina% 1 godina od izreene kazne zatvora u trajanju duljem od pet godina% 9 godina od izreene kazne zatvora u trajanju duljem od tri godine% godine od izreene kazne zatvora u trajanju duljem od jedne godine% ! godine od izreene kazne zatvora u trajanju do jedne godine ili novane

kazne

-rema poinitelju kaznenog djela ne moe se primijeniti si#urnosna mjeranakon

proteka vremena jednakog onome kojeg je sud odredio za trajanje te mjere (relativnazastara) a u svakom sluaju nastupa kad protekne dvaput onoliko vremena(apsolutna zastara). koliko je prema zakonu odreena zastara izvr#enja ili primjene.

KAZNENO ,JELO

37 su ona pona#anja kojima se povrjeuju naroito vrijedna pravna dobra za kojakazneni zakon propisuje kaznu.-ostoje 4 obiljeja koja su zajednika svim 37 i koja se moraju ispuniti da bi ukonkretnom sluaj postojalo 37:

2' radnja4' (i*e kazneno# dje"a9

5


6/55

www.nasciturus.com

:' pro%upravnos% i4. krivnja.

2' RA,NJA% to mora biti ljudska radnja.

Na&in po&injenja kazneno# dje"a3azneno djelo moe se poiniti

injenjem ili neinjenjem.

Kazneno dje"o je po&injeno ne&injenjem ako je poinitelj koji je pravnoobvezan sprijeiti nastupanje zakonom opisane posljedice kaznenog djela topropustio uiniti a takvo je propu#tanje po djelovanju i znaenju jednako poinjenjutog djela injenjem.

-oinitelj koji je kazneno djelo poinio neinjenjem mo)e se ("a)e kazni%i osimako se radi o kaznenom djelu koje se moe poiniti samo neinjenjem.

Vrijeme po&injenja kazneno# dje"a 3azneno djelo je poinjeno u vrijeme kad je poinitelj radio ili je bio duan

raditi bez obzira na to kad je nastupila posljedica iz zakonskog opisa kaznenogdjela.

Mjes%o po&injenja kazneno# dje"a 3azneno djelo poinjeno je u mjes%u #dje je po&ini%e"j radio ili bio duan

raditi kao i u mjestu gdje je u cjelini ili djelomino nas%upi"a pos"jedi$a izzakonskog opisa kaznenog djela

4' 0I6E KAZNENO- ,JELA

0i*e kazneno# dje"a je skup o(i"je)ja neko# kazneno# dje"a ono izraava uemu se sastoji zabranjeno pona#anje7a bi se neka radnja smatrala kaznenim djelom mora biti predviena u zakonu kao37 #to znai da mora odgovarati opisu nekog 37.adnjom koja odgovara zakonskom opisu ujedno se ostvaruje(i*e K,.

Vrs%e kaznenih dje"a3- %eme"jna3je osnovni oblik nekog kaznenog djela ( ubojstvo)

- kva"i;i$irana: postoje kad se temeljnom obliku dodaju novaobiljeja koja djelo ine teim (te#ko ubojstvo)

- privi"e#irana: postoje kad se temeljnom obliku dodaju novaobiljeja koja djelo ine lak#im (ubojstvo na ma& edomorstvousmr$enje na za&tjev)

- kaznena dje"a kva"i;i$irana %e)om pos"jedi$om: su ona kojapored posljedice svojstvene tom kaznenom djelu izazivaju i neku

tea ili daljnja posljedica (te#ka tjelesna ozljeda kvaliicirana smr$u)

6


7/55

www.nasciturus.com

- ma%erija"na: sadre u svom bi$u i posljedicu. a nji& je potrebnoda nastane posljedica nije dovoljna samo radnja (ubojstvo kraaprijevara)

- ;orma"na3iscrpljuju se u samoj radnji pa ona nemaju posljedicu u

uem smislu ( davanje lanog iskaza bez obzira da li je imaloposljedicu)

- kaznena dje"a povreivanja: sastoje se u uni#tenju ili drugomrealnom o#te$enju objekta radnje (ubojstvo tjelesna ozljeda)

- kaznena dje"a u#ro)avanja: kod nji& se kanjava ve$ugroavanje objekta radnje:

- %rajna3ona kod koji& poinitelj protupravno stanje koje je stvorionakon toga odrava svojom voljom (protupravno oduzimanjeslobode)

- kaznena dje"a s%anja: ona kod koji& poinitelj stvorio

protupravno stanje koje nakon toga postoji neovisno o voljipoinitelja (dvobranost kraa ubojstvo)

- jednos%avna3sastoje se samo od jedne radnje

- s"o)ena: sastoje se od dviju ili vi#e radnji

- op*a: su ona koja moe i& poiniti svatko

- pose(na3delicta propria; su ona kojamogu poiniti samo osobe sodreenim svojstvom istaknutom u zakonskom opisu suen krugpoinitelja (slubene osobe vojne osobe majka lijenik)

- v"as%oru&na: takva kaznena djela mora poinitelj sam izvr#iti

nema supoinitelja ili posrednog poinitelja (rodoskrvnu$edvobranost)

/zro&nos%7a bi kod materijalni& 37 bilo ostvareno bi$e 37 nije dovoljno da postoje radnja iposljedica nego se trai da je upravo radnja prouzroila posljedicu.


8/55

www.nasciturus.com

Pro%upravnos%i9 a %ime ni kazneno# dje"a9 nema za%o !%o pos%oji jedan odraz"o#a isk"ju&enja pro%upravnos%i'

Raz"ozi isk"ju&enja pro%upravnos%i*o su situacije u kojima dopu#taju$a norma poni#tava uinke zabranjuju$e norme.

azlikujemo vrste razloga iskljuenja protupravnosti:

1. razlozi iskljuenja protupravnosti predvieni u op*em dje"u kazneno#zakonodavs%va3

nuna obrana krajnja nuda sila i prijetnja.

!. razlozi iskljuenja protupravnosti predvieni u pose(nom dje"u

kazneno# zakonodavs%va (npr. za odreeno djelo " otkrivanje tajne uop$em interesu).

. razlozi iskljuenja protupravnosti nas%a"i izvan kazneno# zakonodavs%va(npr. meunarodno pravo zakon o kaznenom postupku obiajno pravo).

Pravni u&in$i isk"ju&enja pro%upravnos%i

- po&ini%e"j radnje ija je protupravnost iskljuen nije po&iniokazneno dje"o i ne mo)e se kazni%i (donosi se oslobaaju$apresuda).

-sudionici takoer ne ine kazneno djelo i moraju se osloboditioptube.

- )r%va radnje ija je protupravnost iskljuena nema pravo nanu)nu o(ranujer takva radnja nije protupravan napad.

N/


9/55

www.nasciturus.com

% drugi bitan element nune obrane je obrana. 7a bi nuna obrana bila dopu#tenapotrebno je da je obrana:

prijeko potrebna za odbijanje napada od napadnutog se trai da #to vi#e mogu$e #tedi napadaa da u sluaju

mogu$nosti izbora obrane izabere onaj koji je za napadaa blai.

nije potrebno postojanje razmjernosti izmeu napadnutog dobra i dobra kojese povreuje u nunoj obrani iznimka je jedino u sluaju napada na imovinukada se iskljuuje namjerno ubojstvo kao oblik nune obrane. =biti napadaa

je dopu#teno jedino radi obrane ivota tijela i slobode ali ne i imovine.

O#rani&enje prava na nu)nu o(ranu3+ nema prava na nunu obranu:

u sluaju beznaajnog napada kada napada nije kriv ili je njegova krivnja osjetno smanjena kada je napadnuti garant napadau zbog prirodne povezanosti napadnuti namjerno izazvao napad na sebe da bi pod izgovorom nune obrane

s unaprijed pripremljenim orujem ubio ili ozlijedio napadaa.

P/TATIVNA N/


10/55

www.nasciturus.com

neskrivljenu opasnost koja se na drugi nain nije mogla otkloniti a pri tom jeuinjeno zlojednakoonom koje je prijetilo.

7a bi postojalo pravo na krajnju nudu opasnos% i radnja kojom se opasnos%o%k"anjamoraju se ispuniti odreene pretpostavke:

Opasnos%opasnost je stanje u kome postoji vjerojatnost da $e nastupiti povreda nekog pravnogdobra

potrebno je da je vjerojatnost dostigla takav stupanj da se prema op$emiskustvu moe oekivati nastup #tete

neodluno je iz kakvog izvora potjee opasnost opasnost moe prijetiti poinitelju samom ili nekom drugom opasnost mora biti istodobna s radnjom kojom se otklanja

opasnost mora biti neskrivljena

Radnja o%k"anjanja opasnos%i potrebno je da ako se opasnost nije mogla otkloniti na drugi nain radnja mora biti prikladna da se njome otkloni opasnost uinjeno zlo mora biti manje ili jednako onome koje je prijetilo mora postojati volja za spa#avanjem svijest da otklanja opasnost

Ko"izija du)nos%i% postoji ako netko jednu dunost moe ispuniti na raun druge (npr. otac iz rijeke

moe spasiti samo jedno dijete od dvoje koji se utapaju). >ako se rje#ava kolizija akosu u pitanju dobra razliitog ranga a kod dobara istog ranga radi se o tzv.nadzakonskoj krajnjoj nudi koja nije propisana u zakonu iako se uvaava (jer je otacuinio sve #to je u njegovoj mo$i)

Nema krajnje nude ako je poinitelj bio duan izloiti se opasnosti (npr. policajcivatrogasci lijenici).Pu%a%ivna krajnja nu)da%postoji kad poinitelj samo zami#lja da postoji opasnost a ona zapravo ne postoji.*akvo djelo je uvijek protupravno ali poinitelj se nalazi u zabludi #to ima utjecajana krivnju

NEO,OLJIVA .ILANema kaznenog djela kad je poinitelj postupao pod djelovanjem neodoljive sile.Neodoljiva sila je izravno iznuivanje nekog pona#anja tako da se onemogu$ava

voljno upravljanje njime takva osoba nema mogu$nost izbora svog pona#anja (npr.neko je gurnut pa u padu razbije vazu ili je pod djelovanjem &ipnoze).

,ko je poinitelj poinio kazneno djelo pod djelovanjem sile kojoj se moglo odoljeti ilipod djelovanjem prijetnje to moe biti temelj za krajnju nudu ili nunu obranuuzimaju$i tu silu ili prijetnju kao neskrivljenu opasnost.

PRIJETNJA

10


11/55

www.nasciturus.com

-rijetnja je najavljivanje rijeima ili gestama nekog zla za sluaj da se netko nepona#a na eljeni nain. ,ko je poinitelj poinio kazneno djelo pod djelovanjemprijetnje to moe biti temelj za krajnju nudu ili nunu obranu.

-rimjena sile i prijetnje iskljuivat $e protupravnost ako su ostvarene op$e

pretpostavke krajnje nude a uinjeno zlo je manje od onog koje je prijetilo.

ZAKONITA /POTRE0A .RE,.TAVA PRI.ILENema kaznenog djela kad slubena osoba na temelju zakonske ovlasti primijeni

sredstva prisile u skladu sa zakonom (npr. pravo policije na u&i$enje tjelesnipregled postupanje sudskog ovr#itelja).

Za("uda s"u)(ene oso(e o oko"nos%ima koje isk"ju&uju pro%upravnos%% postoji kad je slubena osoba uvjerena da postoje sve okolnosti koje bi joj kada bizaista postojale davale pravo na upotrebu prisile (npr. redarstvenik na temeljutjeralice u&iti pogre#nu osobu).

*akva zabluda uvijek iskljuuje namjeru a ne&aj $e biti odluan kada se radi okaznenim djelima za koja se kanjava i za ne&aj.

?rtva ima pravo na nunu obranu ali ne na obranu koja bi ukljuivala nasilje

ZAPOVIJE, NA,RE=ENO-apovijed nadreenog iskljuuje protupravnost radnje podreenog3

ako se zapovijed odnosi na blaa kaznena djela ( do 1 g. zatvora) ako nije oito da se izvr#enjem zapovijedi ini kazneno djelo.

PO.T/PANJE PRIVATNI1 O.O0A PO ZAKON.KOJ OVLA.TI


12/55

www.nasciturus.com

- koji je bio svjes%anili je bio duan i mo#ao (i%i svjes%anda jenjegovo djelo zabranjeno.

2biljeja krivnje su3 u(rojivos%9 namjera i"i nehaj svijes% o pro%upravnos%i i"i mo#u*nos% %e svijes%i.

2' /0ROJIVO.T% biti ubrojiv znai biti sposoban za krivnju. akon polazi od pretpostavke da jepoinitelj protupravne radnje u normalnim okolnostima ubrojiv pa ne deiniraubrojivost nego neubrojivost.

Neu(rojiva je oso(akoja u vrijeme ostvarenja zakonski& obiljeja kaznenog djelanije bila u mogu$nosti s&vatiti znaenje svojeg postupanja ili nije mogla vladati

svojom voljom zbog du#evne bolesti privremene du#evne poreme$enostinedovoljnog du#evnog razvitka ili neke druge tee du#evne smetnje.

Neubrojiva osoba nije kriva i prema njoj se ne moe primijeniti kaznenopravnasankcija meutim i protiv neubrojive osobe se mora pokrenuti kazneni postupak jerse njezina neubrojivost moe utvrditi samo sudskom presudom u kaznenompostupku'

/%vrivanje neu(rojivos%i% da bi se neka osoba mogla proglasiti neubrojivom potrebno je da kod te osobepostoji neki od biopsi&olo#ki& temelja neubrojivosti i da je isti utjecao na njezinu

sposobnost s&va$anja i vladanja svojom voljom.

Na# zakon poznaje 4 takva temelja neubrojivosti: du!evna (o"es%" epilepsija s&izorenija privremena du!evna poreme*enos%

akutna opitostpatolo#ke opijenosti koja je posljedica nepodno#enja alko&ola zbog

o#te$enja mozga ili drugog oboljenja nedovo"jni du!evni razvi%ak % debilnost imbecilnost i idiotija i"i neka dru#a %e)a du!evna sme%nja % neuroze poreme$aji nagona

psi&opatiMo#u*nos% shva*anja i v"adanja37a bi se neka osoba mogla proglasiti neubrojivom nije dovoljno da kod nje postoje ineki od biopsi&olo#ki& temelja neubrojivosti ve$ je potreba i utvrditi kako je takvostanje utjecalo na mogu$nost s&va$anja znaenja vlastitog postupanja i na mogu$nost

vladanja vlastitom voljom.

Mo#u*nos% shva*anja @ odnosi se na s&va$anje znaenje djela tj. i na njegovuprotupravnost Mo#u*nos% v"adanja v"as%i%om vo"jom @ znai da je poinitelj

bio u stanju dovesti u sklad svoje pona#anje s spoznajom protupravnosti i suzdrati se

od izvr#enja protupravne radnje

12


13/55

www.nasciturus.com

.amoskriv"jena neu(rojivos%(actio libera in causa)- ne$e se smatrati neubrojivim onaj poinitelj koji se svojom krivnjomdoveo u

stanje u kojem nije mogao s&vatiti znaenje svog postupanja ili nije mogao vladatisvojom voljom uslijed uporabe alko&ola droge ili drugi& sredstava ako je u

vrijeme kada se dovodio u takvo stanje kazneno djelo #to ga je poinio biloobu&va$eno njegovom namjerom ili je glede tog kaznenog djela kod njegapostojao ne&aj a zakon propisuje kanjivost i za taj oblik krivnje.

6 u takvim sluajevima postoji krivnja samo se ona premje#ta u pret&odni stadij (tzv.pret&odna krivnja).-rimjeri:

% dovoenje u stanje sna (npr. voza koji je zaspao za volanom i prouzroioprometnu nesre$u bio je neubrojiv u trenutku prometne nesre$e ali je to zacijelo to

bio u trenutku sjedanja za volan% samoskrivljena neubrojivost u koje se stanje poinitelj doveo uporabom

alko&ola droge i drugi& sredstava.

.manjena u(rojivos%%smanjeno ubrojiva osoba je ona osoba koja je mogla s&vatiti znaenje svojegpona#anja i vladati svojom voljom iako oteano. 2na je ubrojiva.

Pravni u&in$i smanjene u(rojivos%i:

- po&ini%e"j se mo)e ("a)e kazni%i ako do smanjene ubrojivosti nije do#losamoskrivljeno

- poinitelju se uz kaznu ili uvjetnu osudu mo)e izre*i i si#urnosna mjerao(veza%no# psihija%rijsko# "ije&enja ako postoji opasnost da razlozi za takvostanje mogu i u budu$nosti djelovati na poinitelja.

4' NAMJERA ILI NE1AJ+ ! oblika krivnje:

NAMJERA 7do"us8je tei stupanj krivnje od ne&aja. azlikujemo ! vrste namjere:

izravnu

neizravnuIzravna namjera

-oinitelj postupa s izravnom namjerom kad je svjestan svog djela i &o$e njegovopoinjenje.

Neizravna namjera-oinitelj postupa s neizravnom namjerom kad je svjestan da moe poiniti djelo pana to pristaje.

Raz"ika izmeu neizravne namjere i svjesno# nehaja6 kod jednog i kod drugog poinitelj je svjestan da moe poiniti kazneno djelo ali dokkod neizravne namjere poinitelj pristaje na poinjenje djela kod svjesnog ne&aja onsamo lakomisleno misli da se ne$e dogoditi ili da $e ga mo$i sprijeiti " pa prema

tome on ne pristaje na poinjenje djela.

13


14/55

www.nasciturus.com

-ri razgranienju neizravne namjere i svjesnog ne&aja moe nam kao pomo$nosredstvo posluiti i rankova ;ormu"aprema kojoj neizravna namjera postoji akopoinitelj sebi kae: '/ilo ovako ili onako svakako $u poduzeti radnju.

,a "i je mo#u*e u#ro)avanje javno# prome%a s namjeromB7a kriterij je ocjena postupanja poinitelja " da li je on postupao s

povjerenjem da $e izbje$i prometnu nesre$u ili se samo neutemeljeno nadao da do njene$e do$i.

PO.E0NE VR.TE NAMJEREdo"us praemedi%a%us + predumi!"jaj: postoji ako je 37 poinjeno nakonpret&odnog podueg razmi#ljanja. -redumi#ljaj ne mora uvijek biti znak pove$anekrivnje.

do"us an%e$edens pret&odna namjera: je namjera koja je stvorena prije nego #to jestvorena namjera poinjenja a nije se realizirala u radnji poinjenja.

do"us su(seCuens naknadna namjera: je namjera koja je stvorena nakon #to jeradnja ve$ dovr#ena.

do"us #enera"is 7op*a namjera: postoji kad poinitelj ne ostvaruje posljedicuradnjom koju je poduzeo u tu svr&u nego nekom drugom koju je poduzeo pogre#nomisle$i da je posljedica ve$ nastupila.

do"us a"%erna%ivus: npr. neko puca u rtvu s namjerom da je ubije ili te#ko tjelesnoubije

do"us repen%inus nenadan: postoji kad poinitelj 37 poini 'na ma& tj. dovedenbez svoje krivnje u stanje jake razdraenosti ili prepasti napadom

Ka)njivo je samo pos%upanje s namjerom da se po&ini kazneno dje"o9osim kad je zakonom izri&i%o propisano ka)njavanje i za nehaj'

NE1AJje blai oblik krivnje u odnosu na namjeru

Ne mo#u se sva kaznena dje"a po&ini%i iz nehaja na#o samo ona za kojazakon izri&i%o propisuje ka)njavanje i za nehaj'

azlikujemo ! vrste ne&aja: svjesni nesvjesni

-oinitelj postupa sa svjesnim nehajem kad je svjestan da moe poiniti djelo alilakomisleno smatra da se to ne$e dogoditi ili da $e to mo$i sprijeiti.-oinitelj postupa sanesvjesnim nehajem kad nije svjestan da moe poiniti djelo

iako je prema okolnostima i prema svojim osobnim svojstvima bio duan i mogao bitisvjestan te mogu$nosti.

14


15/55

www.nasciturus.com

Raz"ika izmeu nesvjesno# nehaj i s"u&aja+ kod sluaja poinitelj ne$e ni radnju poinjenja ni posljedicu a kod nesvjesnogne&aja poinitelj &o$e radnju ali nema utjecaja na nastupanje posljedice.

O(jek%ivni i su(jek%ivni kri%erij nehaja

-ostojanje ne&aja treba se dopuniti sudakom ocjenom povrede dune panje:povreda o(jek%ivne du)ne pa)nje" panja koja se za&tijeva od svakog savjesnogovjeka iz kruga kome pripada poiniteljNa#a je sudska praksa nedvojbeno pri&vatila objektivni kriterij ne&aja

povreda su(jek%ivne du)ne pa)nje " panja koja se moe za&tijevati odkonkretnog poinitelja kojem se sudi.

Krivnja kod kaznenih dje"a kva"i;i$iranih %e)om pos"jedi$om3aznena djela kvaliicirana teom posljedicom su kaznena djela kod koji& temeljnioblik postaje kvaliiciran zbog toga #to je njegovim poinjenjem prouzroena daljnja

posljedica tea od temeljne

*akve tee posljedice u na#em zakonu naje#$e su:

te#ka tjelesna ozljeda

smrt

imovinska #teta veliki& razmjera

akon izriito predvia da se kazna koju zakon propisuje za teu posljedicukaznenog djela mo)e izre*i samo kada je po&ini%e"j #"ede %e pos"jedi$e

pos%upao s nehajem'

:' .vijes% o pro%upravnos%i% to je poiniteljevo znanje da se svojom radnjom ini ne#to #to je pravno zabranjeno.

,ko poinitelj nije bio svjestan protupravnosti bio je u zabludi u protupravnosti djelakoja pod odreenim okolnostima moe iskljuivati ili barem ublaavati krivnju.

Naime zabluda o protupravnosti ako je neotklonjiva potpuno iskljuuje krivnju aako je otklonjiva predstavlja akultativni temelj za ublaavanje kazne.

ZA0L/,A

Nije kriv poinitelj koji iz opravdani& razloga nije znao i nije mogao znati da je djelozabranjeno (bio je u zabludi o protupravnosti svoje radnje).7a bi zabluda mogla biti razlog otklanjanja protupravnosti ona mora biti neskrivljenai neotklonjiva.

3azneni zakon razlikuje4 tipa pravnorelevantni& zabluda32' za("uda o (i*u kazneno# dje"a @ nalazi se poinitelj koji u vrijeme poinjenjakaznenog djela nije svjestan nekog zakonom odreenog obiljeja. =vijek je iskljuenanamjera

4' za("uda o oko"nos%ima koje isk"ju&uju pro%upravnos% @ nalazi se poinitelj

koji je zakonska obiljeja kaznenog djela ostvario s namjerom ali je u vrijeme

15


16/55

www.nasciturus.com

poinjenja kaznenog djela pogre#no smatrao da postoje okolnosti koje bi kada bistvarno postojale iskljuivale protupravnost (npr.putativna nuna obrana

:' Za("uda o pro%upravnos%i dje"a% nije kriv poinitelj koji u vrijeme poinjenjakaznenog djela nije bio svjestan nekog njegovog zakonom odreenog obiljeja.

-oinitelj je svjestan svi& obiljeja kaznenog djela ali djelo smatra dopu#tenim.

?' Za("uda o oko"nos%ima z(o# kojih zakon odreuje os"o(aanje odkazne +

Za("uda se ne*e sma%ra%i o%k"onjivomako bi svatko pa i poinitelj mogao lakospoznati protupravnost djela ili ako se radi o poinitelju koji je s obzirom na svojezvanje zanimanje ili slubu bio duan upoznati se s odgovaraju$im propisom.

PO.E0NE PRETPO.TAVKE KA


17/55

www.nasciturus.com

b) kad ve* i pripremne radnje same po se(i preds%av"jaju pose(nokazneno dje"o (kazneno djelo izradbe nabavljanja posjedovanja prodaje ilidavanja na uporabu sredstava za krivotvorenje)

4' POK/>AJ

7a bi postojao poku#aj moraju se os%vari%i : nu)na o(i"je)ja: mora postojati namjera.

mora se zapoeti s ostvarenjem kaznenog djela.

djelo ne smije biti dovr#eno.

Ka)njavanje za poku!aj*ko s namjerom zapone ostvarenje kaznenog djela ali ga ne dovr#i kaznit $e

se za poku#aj kaznenog djela za koje se po zakonu moe izre$i kazna zatvora od petgodina ili tea kazna a za poku#aj drugog kaznenog djela samo kad zakon izriito

propisuje kanjavanje i za poku#aj.-oinitelj koji je poku#ao ostvarenje kaznenog djela kazni% *e se kao da jedje"o dovr!eno ali se moe i blae kazniti.

Neprik"adni poku!ajNeprikladni poku#aj postoji kada je poinitelj poku#ao ostvarenje kaznenog djelaneprik"adnim sreds%vom(pucanje iz prazne pu#ke) ili prema neprik"adnomo(jek%u(pucanje u osobu koja je ve$ bila mrtva).

/itno je za neprikladni poku#aj da poinitelj nije svjestan neprikladnosti sredstva iliobjekta jer ako bi bio svjestan onda nema ni namjere dovr#enja djela pa time ni

poku#aja.Neprikladni poku#aj je uvijek ka)njiv ali se poinitelj moe se osloboditi kazne.

Apso"u%no neprik"adan poku!aj: postoji kada ni pod kojim uvjetima ne moedo$i do dovr#enog kaznenog djela (npr. pucanje u le#)Re"a%ivno neprik"adan poku!aj: postoji kada su sredstvo ili objekt u naeluprikladni za poinjenje kaznenog djela ali ne i u ovom sluaju (npr. trovanjenedovoljnom koliinom otrova)

Pu%a%ivni de"ik%-utativni delikt postoji kada poinitelj pogre#no smatra da je njegovo pona#anje

kazneno djelo9 a ovo nije.

6ma slinosti s neprikladnim poku#ajem ali za razliku od neprikladnog poku#ajapoinitelj ima ispravnu predodbu o onome #to ini samo pogre#no misli da je tokanjivo

:' ,OVR>ENO KAZNENO ,JELO7ovr#eno kazneno djelo razlikuje se od poku#aja po tome #to su kod njega

ostvarena sva obiljeja kaznenog djela. *akvo se dovr#enje naziva ;orma"nim3od neki& je se 37 meutim mogu$e i ma%erija"no dovr!enja. 37 je

materijalno dovr#eno kada se njegovo nepravo ostvarilo u punoj mjeri tj. kada je

poinitelj potpuno ostvario cilj za kojim je i#ao.

17


18/55

www.nasciturus.com

,RA-OVOLJNI O,/.TANAK-oinitelj je odustao od kanjivog poku#aja kaznenog djela ako je dragovoljnoprekinuo zapoeto poinjenje kaznenog djela iako je bio svjestan da je prema svimokolnostima radnju mogao nastaviti ili je nakon dovr#etka radnje sprijeio

nastupanje posljedice.

2dustanak je dragovoljan kada se temelji na autonomnoj odluci a da na tu odlukunije bio prisiljen vanjskim okolnostima.

-oinitelj koji je dragovoljno odustao od kanjivog poku#aja kaznenog djela mo)e seos"o(odi%i kazne'

= sluaju dragovoljnog odustanka od poinjenja kaznenog djela poinitelj $ese kazniti za one radnje koje tvore neko drugo samostalno kazneno djelo

*reba razlikovati dragovoljni odustanak kod dovr#enog i nedovr#enog poku#aja: dra#ovo"jni odus%anak kod dovr!eno# poku!ajaza dragovoljni odustanak kod dovr#enog poku#aja potrebna je aktivna radnja

poinitelja da bi se sprijeilo nastupanje posljedice7ovr#eni poku#aj razlikuje se od dovr#enog kaznenog djela po tome #to kod njeganije ostvarena posljedica dok kod dovr#enog kaznenog djela jest.

dra#ovo"jni odus%anak od nedovr!eno# poku!ajaza dragovoljni odustanak kod dovr#enog poku#aja dovoljno je prekidanje zapoetedjelatnosti (pasivnost)

nedovr#en poku#aj: poinitelj jo# nije uinio sve #to je prema njegovoj zamisli bilo

nuno da kazneno djelo bude u cijelosti ostvarenoNE/.PJELI O,/.TANAK

-ostoji kada poinitelj odustane ali kazneno djelo bude usprkos tomedovr#eno. Ne radi se tada o dobrovoljnom odustanku % ta injenica moe biti samoolakotna okolnost pri odmjeravanju kazne.

,JELOTVORNO KAJANJEo djelotvornom kajanju govorimo kad poinitelj prekine djelatnost ili poku#a

sprijeiti nastup posljedice nakon ormalnog dovr#enja kaznenog djela #to je bliskodragovoljnom odustanku i za koje je kajanje zakonodavac u posebnom dijelu

predvidio u konkretnim sluajevima isti uinak kao kod dragovoljnog odustanka.

POJE,INA5NI PO5INITELJ KAZNENO- ,JELA I./,IONIDI

POJE,INA5NI PO5INITELJje osoba koja vlastitim injenjem ili neinjenjem ili posredstvom druge osobe(posredni poinitelj) poini kazneno djelo.

-oiniteljem se smatra onaj tko vlada tijekom nekog zbivanja.

18


19/55

www.nasciturus.com

Posredni po&ini%e"jje osoba kojom se poinitelj posluio u poinjenju kaznenog = tom sluaju taj drugi jesamo sredstvo u njegovim rukama% samo osoba koja moe biti poinitelj moe biti i posredni poinitelj

./,IONIDI / PO5INJENJ/ K,*o su: supo&ini%e"ji po%i$a%e"j poma#a%e"j

Ka)njavanje sudionika


20/55

www.nasciturus.com

Nain poticanja: nagovaranje izraavanje elje zapovijed molba prijetnja obe$anjenagrade ukazivanje na povoljnu prilikuA-oticanje je kanjivo ako je uinjeno s namjerom. Namjera poticatelja mora bitdvostruka:

poticatelj mora biti svjestan da potie glavnog poinitelja na kazneno djelo poticatelj mora biti svjestan kaznenog djela glavnog poinitelja

Po%i$a%e"j se ka)njava kao da je kazneno dje"o sam po&inio.

6mamo ! vrste poticanja:neposredno " kad poticatelj izravno navodi poinitelja da izvr#i kazneno djeloposredno " kad poticatelj navodi drugu osobu da utjee na poinitelja

Neuspje"o po%i$anje% je situacija kada je radnja poticanja dovr#ena ali potencijalni glavni poinitelj nijeuinio ni#ta kanjivog. 2no je zapravo poku#aj poticanja.

*ko drugoga s namjerom po%aknena poinjenje kaznenog djela za koje je poku#ajkanjiv a dje"o ne (ude ni%i poku!ano kaznit $e se kao za poku#aj togakaznenoga djela (poku!aj po%i$anja).

Poma#anje%je svaka radnja kojom se glavnom poinitelju pomae u poinjenju kaznenog djela

bilo da se ono olak#ava ubrzava ili intenzivira.

-omagatelj nema vlast nad djelom jer od njega ne ovisi &o$e li glavni poiniteljpoiniti kazneno djelo.

izi&ko poma#anjeje svako objektivno podupiranje kaznenog djela.Psihi&ko poma#anjeje svako jaanje volje glavnog poinitelja.

Poma#anjem se sma%ra oso(i%o3 davanje savjeta ili uputa kako da se poini kazneno djelo stavljanje poinitelju na raspolaganje sredstava za poinjenje kaznenog djela unaprijed obe$ano prikrivanje kaznenog djela i poinitelja

-omaga mora djelovati prije ili za vrijeme poinjenja kaznenog djela. -omaganjeposlije dovr#etka kaznenog djela vi#e nije mogu$e i ako je uinjeno onda to vi#e nije

pomaganje nego se radi o pona#anjima predvienim u posebnom djelu 3aznenogzakona (kazneno djelo prikrivanja kazneno djelo pomo$i poinitelju nakonpoinjenja kaznenog djela).

-omagatelj uvijek mora postupati s namjerom.*ko drugome s namjerom pomogne u poinjenju kaznenog djela kaznit $e se kao daga je sam poinio a moe se i blae kazniti.

Neuspje"o poma#anjeNeuspjelo pomaganje ili poku#aj pomaganja nije nikad ka)njivo (za razliku odpoticanja).

20


21/55

www.nasciturus.com

.TJEDAJ KAZNENI1 ,JELA

2 stjecaju govorimo kad jedan po&ini%e"j s jednom ili vi#e radnji poini vi!ekaznenih dje"a(pluralitet kazneni& djela). azlikujemo idealni i realni stjecaj.

I,EALNI .TJEDAJ" postoji kada poinitelj sjednom radnjompoini vi#e kazneni& djela za koja muse istodobno sudi. 6dealni stjecaj moe biti &omogen i &eterogen:

1omo#en idea"ni s%je$aj" postoji kada poinitelj jednom radnjom poinivi#e istovrsni& kazneni& djela

1e%ero#en idea"ni s%je$aj" postoji kada poinitelj jednom radnjom poinivi#e raznovrsni& kazneni& djela

REALNI .TJEDAJ " postoji kada poinitelj s vi!e radnjipoini vi#e kazneni& djela za koja mu seistodobno sudi. 6 realni stjecaj moe biti &omogen i &eterogen:

1omo#en rea"ni s%je$aj" postoji kada poinitelj s vi#e radnji poini vi#eistovrsni& kazneni& djela

1e%ero#en rea"ni s%je$aj" postoji kada poinitelj s vi#e radnji poini vi#eraznovrsni& kazneni& djela

6zmeu pojedini& kazneni& djela u realnim stjecaju ne mora postojati nikakvaunutarnja povezanost pa je takav stjecaj samo posljedica okolnosti da se poiniteljuza vi#e kazneni& djela sudi u isto vrijeme (ekonominost).

PRIVI,NI .TJEDAJ% postoji kada nam se ini da postoji vi#e kazneni& djela ali stvarno postoji samo

jedno. *o je sluaj kada jedna ili vi#e radnji ispunjavaju bi$a dva ili vi#e kazneni&djela ali se poinitelj osuuje samo za jedno kazneno djelo.

2n moe biti idealni i realni. ,ko su jednom radnjom ispunjena bi$a ! ili vi#e37 u pitanju je prividni idea"ni s%je$aj a ako 4 i"i vi!e radnji ispunjavaju bi$a !ili vi#e 37 u pitanju je prividni rea"ni s%je$aj.

3od prividnog stjecaja razlikujemo tipa odnosa:2' odnos spe$ija"i%e%a3postoji izmeu dva zakonska opisa kada se jedan zakonski opis tretira kao posebni uodnosu na drugi (lex specialis derogat legi generali). @edno kazneno djelo je vrstadrugog.2dnos specijalnosti postoji uvijek izmeu temeljnog kaznenog djela i njegovi&kvaliicirani& i privilegirani& oblika.

4' odnos supsidijari%e%a3postoji izmeu dva zakonska opisa kada se jedan zakonski opis moe primjeniti samo

kada nisu ispunjeni uvjeti za primjenu drugoga. (lex primaria derogat legisubsidiariae)

21


22/55

www.nasciturus.com

orma"na supsidijarnos% postoji kada neka zakonska odredba izrijekom predviasvoju supsidijarnost " kaluzula supsidijarnosti.Ma%erija"na supsidijarnos% proizlazi iz smisla pojedine zakonske odredbe iutvruje se njezinim tumaenjem (npr. kanjavanje za bludne radnje dolazi u obzir

samo ako se nisu ispunila obiljeja silovanja).

:' odnos konsump$ije3postoji u sluaju kada je jedan zakonski opis obu&va$en drugim opisom pa stoganema potrebe kanjavati i za neko drugo kazneno djelo ija obiljeja to zbivanjetakoer sadri

KA


23/55

www.nasciturus.com

8. ako je za kaznena djela u stjecaju utvrdio kazne zatvora i maloljetnikogazatvora izre$i $e kaznu zatvora kao jedinstvenu kaznu primjenom pravila izstavka a) do e)

a odreivanje zajednike kazne primjenjuju se tri naela: naelo asperacije naelo kumulacije naelo apsorpcije

Na&e"o aspera$ijeznai ako je za vi#e kazneni& djela utvreno vi#e kazni zatvorasud $e izre$i jedinstvenu kaznu koja mora biti ve$a od svake pojedine utvrene kazneali ne smije dosegnuti zbroj utvreni& kazni niti prema#iti 19 godina zatvora.

Na&e"o apsorp$ijesastoji se u tome da se za jedinstvenu kaznu uzima najtea odpojedinani& kazni #to i& je utvrdio sud za djela u stjecaju; ona apsorbira sve ostalepojedinane kazne. *ako izreena kazna dugotrajnog zatvora apsorbira sve drugeizreena glavne kazne kao i kazna zatvora od 19 godina iako to ne stoji u zakonu.

-rema na&e"u kumu"a$ije jedinstvena kazna utvruje se tako da se zbroje svekazne #to i& je sud utvrdio za djela u stjecaju. -rema kaznenom zakonu ova metoda jemogu$a ako se za jedno djelo izrekne kazna zatvora a za drugo novana kazna te $e utom slu$aju izre$i i kaznu zatvora i novanu kaznu. ,ko je sud izrekao kao glavnekazne novane kazne u obzir dolazi i asperacija i kumulacija.

6zreena kazna dugotrajnog zatvora kao i kazna zatvora od 19 godina apsorbira svedruge izreena glavne kazne iako to ne stoji u zakonu.

PRO,/LJENO KAZNENO ,JELO

postoji kad je poinitelj s namjerom poinio vi#e isti& ili istovrsni& kazneni&djela koja s obzirom na nain poinjenja nji&ovu vremensku povezanost idruge stvarne okolnosti #to i& povezuju ine jedinstvenu cjelinu.

-roduljeno kazneno djelo je uvijek jedno kazneno djelo. 7a bi konstrukcijaproduljenog 37 bila mogu$a mora se ispuniti nekoliko pretpostavki:

da je poinitelj ostvario sve pretpostavke is%ih i"i is%ovrsnih kaznenihdje"a

pojedinane radnje moraju predstavljatijedins%venu $je"inu izmeu pojedini& radnji mora postojativremenska povezanos% mora postojati namjera poinitelja da postoje i neke druge okolnosti (npr. prostorna povezanost identitet

o#te$enika).

Zas%ara produ"jeno# kazneno# dje"a/ilo bi logino da zastara poinje te$i od dovr#enja posljednje pojedinane radnje jer

je tek u tom trenutku dovr#eno i kazneno djelo u cjelini meutim mora se dopustiti

23


24/55

www.nasciturus.com

da u produljeno kazneno djelo ne mogu u$i one pojedinane radnje za koje je ve$nastupila zastara pokretanja kaznenog postupka

KAZNENO PRAVNE .ANKDIJE su mjere kaznenopravne prisile koje drava primjenjuje prema poinitelju

kaznenog djela koji je progla#en krivim za poinjeno kazneno djelo.

3aznenopravne sankcije moraju biti odreena u zakonu

Op*a svrha kaznenopravnih sank$ija2p$a svr&a svi& kaznenopravni& sankcija jest

da se osigura da svi graani po#tuju pravni poredak % #enera"napreven$ijai

da se kazne poinitelji kazneni& djela kao i da se poinitelji kazneni&djela ubudu$e suzdre od poinjenja kazneni& djela + spe$ija"na

preven$ija

KAZNE I KA


25/55

www.nasciturus.com

/VJETNI OTP/.T2soba koja je osuena na kaznu zatvora ili kaznu dugotrajnog zatvora moe seotpustiti s izdravanja kazne nakon #to je protekla najmanje jedna po"ovinavremena izdr)ane kazne9 a iznimno i nakonjedne %re*ine vremena izdr)ane

kazne na koje je osuena.


26/55

www.nasciturus.com


27/55

www.nasciturus.com


28/55

www.nasciturus.com

O,-OJNE MJERE

su kaznenopravne sankcije koje se primjenjuju prema mlaim poiniteljimakazneni& djela.

Dladi poinitelji kazneni& djela su osobe koje su u vrijeme kad su poinile kaznenodjelo imale navr#eni& 14 godina ali nisu navr#ile !1 godinu ivota. Doemo i&podijeliti u ! skupine:

- ma"o"je%ni$i " osobe koje su navr#ile 14 a nisu navr#ile 18 godina ivota uvrijeme poinjenja kaznenog djela. 3od maloljetnika razlikujemo:

mlae maloljetnike " osobe od 14 do 1B godina

starije maloljetnike " osobe od 1B do 18 godina

- m"ai puno"je%ni$i% osobe koje su navr#ile 18 a nisu navr#ile !1 godinu ivota uvrijeme poinjenja kaznenog djela

M"aem ma"o"je%niku koji u vrijeme poinjenja kaznenog djela navr#io 14 godinaa nije navr#io 1B godina mogu se izre$i samo odgojne mjere.

.%arijem ma"o"je%niku koji je u vrijeme poinjenja djela navr#io 1B godina a nijenavr#io 18 godina mogu se izrei odgojne mjere ali i maloljetniki zatvor.

.vrha od#ojnih mjera32sim op$e svr&e zajednike svim kaznenopravnim sankcijama da svi graani po#tuju

pravni sustav da nitko ne poini kazneno djelo i da onaj tko je poinio kazneno djeloubudu$e to vi#e ne ponovi odgojne mjere imaju i svoju posebnu svr&u da sepruanjem za#tite i nadzora utjee na maloljetnog poinitelja kaznenog djela tako dase on odgaja razvija cjelokupnu svoju linost i da se jaa njegova osobnaodgovornost.

Vrs%e od#ojnih mjera3

Naj("a)e od#ojne mjeresu:- sudski ukor-

posebne obveze- upu$ivanje u centar za odgojMjere koje odra)avaju poja&anu (ri#u prema maloljetniku kada je potrebnopoduzeti trajnije mjere a nije potrebno njegovo izdvajanje iz dotada#nje sredine:

- pojaana briga i nadzor- pojaana briga i nadzor uz dnevni boravak u odgojnoj

ustanovi

Zavodske od#ojne mjeresu:- upu$ivanje u odgojnu ustanovu- upu$ivanje u odgojni zavod

- upu$ivanje u posebnu odgojnu ustanovu

28


29/55

www.nasciturus.com

O,/ZIMANJE IMOVIN.KE KORI.TI9 JAVNOO0JAVLJIVANJE PRE./,E9 PRAVNE PO.LJE,IDE

O./,E9 RE1A0ILITADIJA9 AMNE.TIJA I

POMILOVANJE

O,/ZIMANJE IMOVIN.KE KORI.TINitko ne moe zadrati imovinsku korist ostvarenu kaznenim djelom a imovinskakorist oduzima se sudskom odlukom kojom se utvruje da je kazneno djelopoinjeno.

PRAVNE PO.LJE,IDE O./,E-ravne posljedice osude zbog poinjenog kaznenog djela mogu se propisati samozakonom. *akve su npr:

prestanak radnog odnosaprestanak obavljanja odreeni& poslova u dravnim tijelimagubitak vojnog inaoduzimanje dravni& odlija i priznanja

-ravne posljedice mogu nastupiti samo ako je poinitelj kaznenog djela poinjenog snamjerom osuen na kaznu zatvora u trajanju od najmanje jedne godine a nijeprimijenjena uvjetna osuda.

RE1A0ILITADIJA+znai ponovno uspostavljanje dobrog ugleda asti povjerenja

-od uvjetom da poinitelj kaznenog djela nije ponovno osuen zbog novoga kaznenogdjela reha(i"i%a$ija nas%upa po si"i zakonakad proteknu zakonski rokovi:

% 19 godina od dana izdrane zastarjele ili opro#tene kazne kod osude na kaznudugotrajnog zatvora

% 1 godina od dana izdrane zastarjele ili opro#tene kazne kod osude nakaznu zatvora od 1 godina ili teu kaznu

% 9 godina od dana izdrane zastarjele ili opro#tene kazne kod osude na kaznuzatvora od 9 godina ili teu kaznu

% godine od dana izdrane zastarjele ili opro#tene kazne kod osude na kaznuzatvora do 9 godina kaznu maloljetnikog zatvora i novanu kaznu

-rotekom rokova odreeni& zakonom poinitelj 37 smatra se neosuivanim i svakauporaba podataka o graaninu kao poinitelju 37 zabranjena je. e&abilitiranigraanin ima pravo nijekati prija#nju osuivanost i zbog toga ne moe biti pozvan naodgovornost niti moe imati bilo kakve pravne posljedice.

Poda$i iz s"u)(ene eviden$ijeA ni%ko nema pravo zah%ijeva%iod graana da podnese dokaze o svojoj

osuivanosti ili neosuivanosti A

29


30/55

www.nasciturus.com

-odaci iz kaznene evidencije mogu se dati samo sudovima i dravnim odvjetni#tvimakad se radi o kaznenom postupku protiv osobe za koju se trae podaci

AMNE.TIJA,mnestijomse skupini oso(a koje nisu poimeni&no odreene3

obustavlja kazneni postupak daje potpuni ili djelomini oprost od izvr#enja kazne zamjenjuje se izreena kazna blaom kaznom ukida se uvjetna osuda daje prijevremena re&abilitacija ili se ukida odreena pravna posljedica osude

(akt koji obuhvaa vie osoba ).

%amnestija je akt zakonodavca

POMILOVANJE

-omilovanjemse prema poimeni&noodreenoj oso(i3 obustavlja kazneni postupak daje potpuni ili djelomini oprost od izvr#enja kazne zamjenjuje se izreena kazna blaom kaznom ili se primjenjuje uvjetna osuda ukida se uvjetna osuda daje prijevremena re&abilitacija ukida se ili odreuje kra$e trajanje pravne posljedice osude sigurnosne mjere zabrane upravljanja motornim vozilom ili protjerivanja

stranca iz zemlje ( pojedinani akt ).

%pomilovanje je akt dravnog poglavara

PO.E0NI ,IO

+>,0, 7E


31/55

www.nasciturus.com

se drugog usmrti imamo ubojstvo a ako je namjera na te#ku tjelesnu povredu a smrtkoja je nastala obu&va$ena je ne&ajem imamo te#ku tjelesnu povredu kvaliiciranusmr$u. *o je subjektivno tumaenje. =zronost se redovito utvruje bez te#ko$a. 2nese pojavljuju kada vi#e uzroka konkurira ili kad se smrt uzrokuje neizravno.

G2 Te!ko u(ojs%vo3aznom zatvora najmanje osam godina ili kaznom dugotrajnog zatvora kaznit $ese:1. tko usmrti dijete ili maloljetnu osobu!. tko usmrti ensku osobu za koju zna da je trudna. tko drugoga usmrti i pri tom s namjerom dovede u opasnost ivot jo# jedne iliivote vi#e osoba4. tko drugoga usmrti na osobito okrutan ili krajnje podmukao nain9. tko drugoga usmrti iz koristoljubljaB. tko drugoga usmrti radi poinjenja ili prikrivanja drugog kaznenog djelaC. tko drugoga usmrti iz bezobzirne osvete ili drugi& osobito niski& pobuda

8. tko usmrti slubenu osobu u vrijeme kad obavlja poslove za#tite ustavnogustrojstva osiguranja osoba ili imovine otkrivanja kazneni& djela privoenjau&i$enja ili sprjeavanja bijega poinitelja kaznenog djela uvanja osoba kojima jeoduzeta sloboda i odravanja javnog reda i mira.

G4 /(ojs%vo na mah*ko drugoga usmrti na ma& doveden bez svoje krivnje u jaku razdraenost ili

prepast njegovim napadom zlostavljanjem ili te#kim vrijeanjem kaznit $e sekaznom zatvora od jedne do deset godina.

G: 5edomors%vo

Dajka koja usmrti svoje dijete za vrijeme ili izravno nakon poroda kaznit $e sekaznom zatvora od jedne do osam godina.

G? /smr*enje na zah%jev*ko drugoga usmrti na njegov izriit i ozbiljan za&tjev kaznit $e se kaznom

zatvora od jedne do osam godina.

GF Prouzro&enje smr%i iz nehaja*ko prouzroi smrt drugoga iz ne&aja kaznit $e se kaznom zatvora od #est mjeseci

do pet godina.

GH .udje"ovanje u samou(ojs%vu*ko navede drugoga na samoubojstvo ili mu pomogne u samoubojstvu pa ono

bude poinjeno kaznit $e se kaznom zatvora od #est mjeseci do tri godine. *ko ovokazneno djelo poini prema maloljetnoj osobi ili prema osobi ija je sposobnosts&va$anja svog postupanja i vladanja svojom voljom u znaajnoj mjeri smanjenakaznit $e se kaznom zatvora od tri mjeseca do pet godina. *ko navede nasamoubojstvo dijete ili mu pomogne u samoubojstvu ili tko navede ili pomogne usamoubojstvu osobu koja nije bila u mogu$nostis&vatiti znaenje svojeg postupanja ili nije mogla vladati svojom voljom pasamoubojstvo bude poinjeno ili poku#ano kaznit $e se kaznom zatvora najmanje 9godina. *ko okrutno ili neovjeno postupa sa osobom koja se prema njemu nalazi u

31


32/55

www.nasciturus.com

odnosu kakve podreenosti ili zavisnosti i time iz ne&aja izazove samoubojstvo teosobe kaznit $e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do dvije godine.

G Pro%upravni prekid %rudno*e*ko protivno propisima o prekidu trudno$e trudnoj eni s njezinim pristankom

zapone vr#iti izvr#i ili joj pomogne izvr#iti prekid trudno$e kaznit $e se kaznomzatvora od #est mjeseci do tri godine. *ko ovo kazneno djelo poini nakon desetogtjedna od zae$a kaznit $e se kaznom zatvora od #est mjeseci do pet godina. ,ko jekaznenim djelom prouzroena smrt ene ili joj je zdravlje te#ko naru#eno poinitelj$e se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina. *ko drugoj eni bez njezinogpristanka zapone vr#iti ili izvr#i prekid trudno$e kaznit $e se kaznom zatvora od

jedne do osam godina. *ko ovo kazneno djelo poini nakon desetog tjedna od zae$akaznit $e se kaznom zatvora od tri do deset godina. ,ko je kaznenim djelomprouzroena smrt ene ili joj je zdravlje te#ko naru#eno poinitelj $e se kaznitikaznom zatvora najmanje pet godina.

G Tje"esna oz"jeda'*ko drugoga tjelesno ozlijedi ili mu naru#i zdravlje kaznit $e se novanomkaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

GG Te!ka %je"esna oz"jeda*ko drugoga te#ko tjelesno ozlijedi ili mu te#ko naru#i zdravlje kaznit $e se

kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine. *ko drugoga tjelesno ozlijedi ili munaru#i zdravlje tako te#ko da je zbog toga doveden u opasnost ivot ozljeenog ili jeuni#ten ili trajno i u znatnoj mjeri oslabljen koji vaan dio njegova tijela ili koji vaanorgan ili je poruzroena trajna nesposobnost za rad ozljeenog ili trajno i te#konaru#enje njegova zdravlja ili trajna iznakaenost kaznit $e se kaznom zatvora od #est

mjeseci do osam godina. ,ko je ozlijeeni umro zbog te#ke tjelesne ozljede poinitelj$e se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina. a poku#aj kaznenog djelapoinitelj $e se kazniti.

2 Tje"esna oz"jeda na mah*ko drugoga te#ko tjelesno ozlijedi ili mu te#ko naru#i zdravlje (lanak FF. stavak

1.) na ma& doveden bez svoje krivnje u jaku razdraenost ili prepast njegovimnapadom zlostavljanjem ili te#kim vrijeanjem kaznit $e se novanom kaznom ilikaznom zatvora do jedne godine. *ko drugoga osobito te#ko tjelesno ozlijedi ili muosobito te#ko naru#i zdravlje (lanak FF. stavak !.) na ma& doveden bez svoje krivnje

u jaku razdraenost ili prepast njegovim napadom zlostavljanjem ili te#kimvrijeanjem kaznit $e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine. ,ko jekazneno djelo tjelesne ozljede sa smrtnom posljedicom (lanak FF. stavak .)poinjeno na ma& poinitelj $e se kazniti kaznom zatvora od #est mjeseci do petgodina.

22 Tje"esna oz"jeda iz nehaja*ko drugoga te#ko tjelesno ozlijedi ili mu te#ko naru#i zdravlje (lanak FF. stavak

1.) iz ne&aja kaznit $e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine. *kodrugoga osobito te#ko tjelesno ozlijedi ili mu osobito te#ko naru#i zdravlje (lanak FF.stavak !.) iz ne&aja kaznit $e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

,ko je kazneno djelo tjelesne ozljede sa smrtnom posljedicom (lanak FF. stavak .)poinjeno iz ne&aja poinitelj $e se kazniti kaznom zatvora od B mjeseci do 9 godina..

32


33/55

www.nasciturus.com

24 Pokre%anje kazneno# pos%upka za kaznena dje"a %je"esne oz"jedea kazneno djelo tjelesne ozljede (lanak F8.) kazneni postupak pokre$e se

privatnom tubom. a kaznena djela te#ke tjelesne ozljede (lanak FF. stavak 1.)tjelesne ozljede na ma& (lanak 1. stavak 1.) i tjelesne ozljede iz ne&aja (lanak 11.

stavak 1.) ako poinitelj ivi u branoj ili izvanbranoj zajednici s osobom premakojoj je kazneno djelo poinjeno ili joj je roak po krvi u ravnoj lozi brat ili sestraposvojitelj ili posvojenik kazneni postupak pokre$e se povodom prijedloga osim akokazneno djelo nije poinjeno na #tetu djeteta ili maloljetne osobe.

2: .udje"ovanje u %u&njavi*ko sudjeluje u tunjavi koja je imala za posljedicu smrt ili osobito te#ku tjelesnu

ozljedu (lanak FF. stavak !.) jedne ili vi#e osoba za samo sudjelovanje u takvojtunjavi kaznit $e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine. Nemakaznenog djela ako je osoba koja je sudjelovala u tunjavi uvuena u nju bez svojekrivnje ili samo radi toga jer se branila ili razdvajala druge sudionike u tunjavi.

2? Nepru)anje pomo*i*ko ne prui pomo$ osobi koja se nalazi u izravnoj ivotnoj opasnosti iako je to

mogao uiniti bez ve$e opasnosti za sebe ili drugoga kaznit $e se novanom kaznomdo stopedeset dnevni& do&odaka ili kaznom zatvora do #est mjeseci. *ko ostavidrugoga bez pomo$i u ivotnoj opasnosti koju je sam prouzroio kaznit $e senovanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine. ,ko je ovim kaznenim djelomprouzroena smrt osobe izloene opasnosti ili je te#ko tjelesno ozlijeena ili joj jezdravlje te#ko naru#eno poinitelj $e se kazniti kaznom zatvora od tri mjeseca do trigodine.

2F Napu!%anje nemo*ne oso(e*ko nemo$nu osobu koja mu je povjerena ili o kojoj se je inae duan brinuti

ostavi bez pomo$i u prilikama koje su opasne za ivot ili zdravlje kaznit $e senovanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine. ,ko je kaznenim djelomprouzroena smrt ostavljene osobe ili je ona te#ko tjelesno ozlijeena ili joj je zdravljete#ko naru#eno poinitelj $e se kazniti kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

+>,0, @E7,N,E


34/55

www.nasciturus.com

24 /ni!%enje iz(ornih isprava242 Iz(orna prijevara244 Naru!avanje nepovredivos%i doma24: Pro%uzakoni%a pre%ra#a24? Pro%upravno oduzimanje s"o(ode

24F O%mi$a24H Iznuivanje iskaza24 Z"os%av"janje u o(av"janju s"u)(e i"i javne ov"as%i24 Prisi"a24G Prije%nja2: Povreda %ajnos%i pisama i dru#ih po!i"jaka2:2 Neov"a!%eno snimanje i pris"u!kivanje2:4 Neov"a!%eno o%krivanje pro;esiona"ne %ajne2:: Nedozvo"jena upora(a oso(nih poda%aka2:? Povreda mira pokojnika

+>,0, 70,N,E


35/55

www.nasciturus.com

tjelesne ozljede ili da im se te#ko naru#ava tjelesno ili du#evno zdravlje ili da sepuanstvo prisilno raseljava ili da se skupina stavi u takve ivotne uvjete koji bidoveli do njezina potpuna ili djelomina istrebljenja ili da se primijene mjere kojimase sprjeava raanje izmeu pripadnika skupine ili da se vr#i prisilno preseljavanjedjece u drugu skupinu ili tko s istim ciljem poini neko od navedeni& djela kaznit $e

se kaznom zatvora najmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.

2F A#resivni ra%*ko bez obzira na to je li pret&odno objavljen rat ili ne poduzme agresivni rat

zapovijedi za djelovanje oruani& snaga jedne drave protiv suvereniteta teritorijalnecjelovitosti ili politike neovisnosti druge drave pa se to djelovanje poini invazijomili oruanim napadom na njezino podruje zrakoplove ili brodove ili blokiranjemluka ili obala ili vojnom okupacijom njezinog podruja ili na drugi nain kojim seizraava nasilno uspostavljanje vlasti nad tom dravom kaznit $e se kaznom zatvoranajmanje deset godina ili kaznom dugotrajnog zatvora.

2F Ra%ni z"o&in pro%iv $ivi"no# pu&ans%va*ko kr#e$i pravila meunarodnoga prava za vrijeme rata oruanoga sukoba iliokupacije naredi da se izvr#i napad na civilno puanstvo naselje pojedine civilneosobe ili osobe onesposobljene za borbu kojega je posljedica smrt te#ka tjelesnaozljeda ili te#ko naru#avanje zdravlja ljudi napad bez izbora cilja kojim se pogaacivilno puanstvo da se civilno puanstvo ubija mui ili da se neovjeno postupaprema njemu ili da se nad njim obavljaju biolo#ki medicinski ili drugi znanstvenipokusi da se uzimaju tkiva ili organi radi presaivanja ili da mu se nanose velikepatnje ili povrede tjelesne cjelovitosti ili zdravlja da se provodi raseljavanje ilipreseljavanje ili prisilno odnarodnjivanje ili prevoenje na drugu vjeru prisiljavanjena prostituciju ili silovanje da se primjenjuju mjere zastra#ivanja i terora uzimaju

taoci primjenjuje kolektivno kanjavanje protuzakonito odvoenje u koncentracionelogore i druga protuzakonita zatvaranja oduzima pravo na pravedno i nepristranosuenje prisiljavanje na slubu u oruanim snagama neprijateljske sile ili u njezinojobavje#tajnoj slubi ili upravi da se prisiljava na prisilni rad izgladnjuje puanstvoprovodi koniskacija imovine da se pljaka imovina puanstva protuzakonito isamovoljno uni#tava ili prisvaja u velikim razmjerima imovinu #to nije opravdano

vojnim potrebama uzima protuzakonite i nerazmjerno velike kontribucije irekvizicije smanjuje vrijednost doma$ega novca ili protuzakonito izdaje novac ili tkopoini neko od navedeni& djela kaznit $e se kaznom zatvora najmanje pet godina ilikaznom dugotrajnog zatvora.

2FG Ra%ni z"o&in pro%iv ranjenika i (o"esnika2H Ra%ni z"o&in pro%iv ra%nih zaro("jenika2H2 Pro%upravno u(ijanje i ranjavanje neprija%e"ja2H4 Pro%upravno oduzimanje s%vari od u(ijenih i ranjenih na (oji!%u2H: Nedozvo"jena sreds%va (or(e2H? Povreda pre#ovara&a2HF -ru(o pos%upanje s ranjeni$ima9 (o"esni$ima i ra%nim

zaro("jeni$ima2HH Neopravdana od#oda povra%ka ra%nih zaro("jenika2H /ni!%avanje ku"%urnih do(ara i o(jeka%a u kojima se na"aze

ku"%urna do(ra2H Z"oupora(a meunarodnih znakova2HG Meunarodni %erorizam

35


36/55

www.nasciturus.com

2 /#ro)avanje si#urnos%i oso(a pod meunarodnom za!%i%om22 /zimanje %a"a$a24 Z"oupora(a nuk"earnih %vari2: Z"oupora(a opojnih dro#a

(1) *ko neovla#teno posjeduje tvari ili pripravke koji su propisom progla#eni

opojnim drogama kaznit $e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do jednegodine.(!) *ko neovla#teno proizvodi prerauje prodaje ili nudi na prodaju ili radi

prodaje kupuje dri ili prenosi ili posreduje u prodaji ili kupnji ili na drugi nainneovla#teno stavlja u promet tvari ili pripravke koji su propisom progla#eni opojnimdrogama kaznit $e se kaznom zatvora od jedne do deset godina ili kaznomdugotrajnog zatvora.

() ,ko je kazneno djelo iz stavka !. ovoga lanka poinilo vi#e osoba koje su seudruile radi injenja ti& djela ili je poinitelj toga kaznenog djela organizirao mreupreprodavatelja ili posrednika poinitelj $e se kazniti kaznom zatvora najmanje trigodine ili kaznom dugotrajnog zatvora.

(4) *ko neovla#teno pravi nabavlja posjeduje ili daje na uporabu opremumaterijal ili tvari za koje zna da su namijenjene za proizvodnju opojni& droga kaznit$e se kaznom zatvora od tri mjeseca do pet godina.

(9) *ko navodi drugoga na tro#enje opojne droge ili mu dade opojnu drogu da jetro#i on ili druga osoba ili stavi na raspolaganje prostorije radi tro#enja opojne drogeili na drugi nain omogu$i drugome tro#enje opojne droge kaznit $e se kaznomzatvora od tri mjeseca do pet godina.

(B) ,ko je kazneno djelo iz stavka 9. ovoga lanka poinjeno prema djetetumaloljetnoj du#evno bolesnoj privremeno du#evno poreme$enoj osobi nedovoljnodu#evno razvijenoj osobi ili prema vi#e osoba ili je prouzroilo osobito te#keposljedice poinitelj $e se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(C) 2pojne droge i sredstva za nji&ovo pripravljanje oduzet $e se.(8) -oinitelja kaznenog djela iz stavka 1. !. . 4. i 9. ovoga lanka koji je

dragovoljno bitno pridonio otkrivanju djela sud moe osloboditi kazne.

2? Rasna i dru#a diskrimina$ija2F /spos%ava rops%va i prijevoz ro(ova2H Mu&enje i dru#o okru%no9 ne"judsko i"i poni)avaju*e pos%upanje2 Pro%uzakoni%o pre(a$ivanje oso(a preko dr)avne #rani$e2 Meunarodna pros%i%u$ija2G O%mi$a zrakop"ova i"i (roda2 Morsko i zra&no raz(ojni!%vo

22 /#ro)avanje si#urnos%i meunarodno# zra&no# prome%a imeunarodne p"ovid(e

24 Nepru)anje pomo*i na moru i unu%arnjim vodama2: Neov"a!%eno oda!i"janje2? Z"oupora(a meunarodnih %e"ekomunika$ijskih znakova2F Prekid i"i o!%e*enje podmorskih ka(e"a i $jevovoda2H Povreda u#"eda s%rane dr)ave i meunarodne or#aniza$ije2 /dru)ivanje radi &injenja kaznenih dje"a pro%iv vrijednos%i

za!%i*enih meunarodnim pravom

+>,0, HE*N,E


37/55

www.nasciturus.com

2 .i"ovanje(1) *ko drugu osobu uporabom sile ili prijetnje da $e izravno napasti na njezin

ivot ili tijelo ili na ivot ili tijelo njoj bliske osobe prisili na spolni odno#aj ili s njimizjednaenu spolnu radnju kaznit $e se kaznom zatvora od jedne do deset godina.

(!) *ko poini kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka na osobito okrutan ili

osobito poniavaju$i nain ili ako je istom prigodom prema istoj rtvi poinjeno vi#espolni& odno#aja ili s njim izjednaeni& spolni& radnji od vi#e poinitelja kaznit $e sekaznom zatvora najmanje tri godine.

() ,ko je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga lanka prouzroena smrt silovaneosobe ili je te#ko tjelesno ozlijeena ili joj je zdravlje te#ko naru#eno ili je silovanaenska osoba ostala trudnapoinitelj $e se kazniti kaznom zatvora najmanje tri godine. (4) ,ko su kaznenim djelom iz stavka !. ovoga lanka prouzroene posljedice izstavka . ovoga lanka poinitelj $e se kazniti kaznom zatvora najmanje pet godina. (9) ,ko poinitelj ivi u branoj zajednici s osobom protiv koje je kazneno djelo izstavka 1. ovoga lanka poinjeno kazneni postupak pokre$e se povodom prijedloga.

.i"ovanjeje nepravo sloeno kazneno djelo koje je sastavljeno od upotrebesile ili prijetnje i obljube. a razliku od prija#njeg zakona prema novom zakonumogu$e je silovanje mu#karca te je mogu$e i silovanje u braku.


38/55

www.nasciturus.com

spolni& odno#aja ili s njim izjednaeni& spolni& radnji od vi#e poinitelja kaznit $ese kaznom zatvora od jedne do deset godina.

() ,ko je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga lanka prouzroena smrt osobe skojom je izvr#en spolni odno#aj ili s njim izjednaena spolna radnja umrla ili je takvaosoba te#ko tjelesno ozlijeena ili joj je zdravlje te#ko naru#eno ili ako je enska

osoba ostala trudna poinitelj $e se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.(4) ,ko su kaznenim djelom iz stavka !. ovoga lanka prouzroene posljedice izstavka . ovoga lanka poinitelj $e se kazniti kaznom zatvora najmanje tri godine.

2G Prisi"a na spo"ni odno!aj*ko drugu osobu prisili na spolni odno#aj ili s njim izjednaenu spolnu radnju

ozbiljnom prijetnjom nekim te#kim zlom kaznit $e se kaznom zatvora od tri mjesecado pet godina.

2G2 .po"ni odno!aj z"oupora(om po"o)aja (1) *ko zlouporabom svog poloaja navede na spolni odno#aj ili s njim

izjednaenu spolnu radnju drugu osobu koja se zbog te#kog imovinskog obiteljskogdru#tvenog zdravstvenog ili drugog te#kog stanja ili te#ki& prilika nalazi premanjemu u odnosu zavisnosti kaznit $e se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

(!) Nastavnik odgojitelj roditelj posvojitelj skrbnik o$u& ma$e&a ili drugaosoba koja iskori#tavaju$i svoj poloaj ili odnos prema maloljetnoj osobi koja joj jepovjerena radi uenja odgoja uvanja ili njege izvr#i s njom spolni odno#aj ili s njimizjednaenu spolnu radnju kaznit $e se kaznom zatvora od #est mjeseci do petgodina.

2G4 .po"ni odno!aj s dje%e%om(1) *ko izvr#i spolni odno#aj ili s njim izjednaenu spolnu radnju s djetetom

kaznit $e se kaznom zatvora od jedne do osam godina.(!) *ko izvr#i nasilni spolni odno#aj ili s njim izjednaenu spolnu radnju s

djetetom (lanak 188. stavak 1.) ili s nemo$nim djetetom (lanak 18F.stavak 1.)kaznit $e se kaznom zatvora najmanje tri godine.

() *ko izvr#i spolni odno#aj ili s njim izjednaenu spolnu radnju zlouporabompoloaja s djetetom (lanak 1F1. stavak !.) kaznit $e se kaznom zatvora od jedne dodeset godina.

(4) *ko poini kazneno djelo iz stavka 1. !. i . ovoga lanka na osobito okrutan iliosobito poniavaju$i nain ili ako je istom prigodom prema istoj rtvi poinjeno vi#espolni& odno#aja ili s njim izjednaeni& spolni& radnji od vi#e poinitelja kaznit $e sekaznom zatvora najmanje pet godina.

(9) ,ko je kaznenim djelom iz stavka 1. !. i . ovoga lanka prouzroena smrtdjeteta ili je dijete te#ko tjelesno ozlijeeno ili mu je zdravlje te#ko naru#eno ili jeensko dijete ostalo trudno poinitelj $e se kazniti kaznom zatvora najmanje petgodina ili kaznom dugotrajnog zatvora.

2G: 0"udne radnje*ko u sluajevima iz lanka 188. do 1F!. ovoga akona kad nije poinjen ni

poku#aj ti& kazneni& djela poini samo bludnu radnju kaznit $e se kaznom zatvoraod tri mjeseca do tri godine.

2G? Zadovo"jenje poho%e pred dje%e%om i"i ma"o"je%nom oso(om

38


39/55

www.nasciturus.com

*ko pred djetetom ili maloljetnom osobom vr#i radnje namijenjenezadovoljavanju vlastite ili tue po&ote ili tko navede dijete da pred njim ili drugomosobom vr#i takve radnje kaznit $e se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine.

2GF Podvoenje

*ko radi zarade organizira ili omogu$i drugoj osobi pruanje seksualni& uslugakaznit $e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.(!) *ko drugu osobu radi zarade silom ili prijetnjom uporabe sile ili obmanom

prisili ili navede na pruanje seksualni& usluga kaznit $e se novanom kaznom ilikaznom zatvora do tri godine.

() ,ko je kazneno djelo iz stavka 1. ili !. ovoga lanka poinjeno s maloljetnomosobompoinitelj $e se kazniti kaznom zatvora od #est mjeseci do pet godina. (4) ,ko je kazneno djelo iz stavka 1. ili !. ovoga lanka poinjeno s djetetompoinitelj $e se kazniti kaznom zatvora od jedne do osam godina. /ez utjecaja je zapoinjenje kaznenog djela iz ovoga lanka je li se osoba koja se podvodi ve$ ranije

bavila prostitucijom ili ne.

2GH Iskori!%avanje dje$e i"i ma"o"je%nih oso(a za porno#ra;iju*ko snimi dijete ili maloljetnu osobu za izradbu slika audiovizualnog materijala

ili drugi& predmeta pornograskog sadraja ili prodaje ili raspaava ili prikazujetakav materijal ili dijete navede na sudjelovanje u pornograskoj predstavi kaznit $ese kaznom zatvora od jedne do pet godina. -redmeti i sredstva oduzet $e se.

2G /poznavanje dje$e s porno#ra;ijom*ko djetetu proda pokloni prikae javnim izlaganjem ili na drugi nain uini

pristupanim spise slike audiovizualne ili druge predmete pornograskog sadraja ili

mu prikae pornograsku predstavu kaznit $e se novanom kaznom ili kaznomzatvora do jedne godine. -redmeti i sredstva oduzet $e se.

2G Rodoskvrnu*e(1) *ko izvr#i spolni odno#aj ili s njim izjednaenu spolnu radnju s roakom po

krvi u ravnoj lozi ili s bratom ili sestrom kaznit $e se novanom kaznom ili kaznomzatvora do jedne godine.

(!) *ko kazneno djelo iz stavka 1. ovoga lanka poini s maloljetnom osobomkaznit $e se kaznom zatvora od #est mjeseci do pet godina.

() *ko djelo iz stavka 1. ovoga lanka poini sa djetetom kaznit $e se kaznomzatvora od jedne do osam godina.

+>,0, -E*N,E


40/55

www.nasciturus.com

=vreda je kazneno djelo protiv asti koje se sastoji u izraenom ili pokaznomomalovaavanju druge osobe ili u nepo#tivanju ljudskog dostojanstva drugog. ,0, 7E0E*N,EA

4F One&i!*enje oko"i!a4F2 /#ro)avanje oko"i!a (ukom4F4 /#ro)avanje oko"i!a o%padom

4F: /no!enje radioak%ivno# i"i dru#o# opasno# o%pada u Repu("iku1rva%sku4F? /#ro)avanje oko"i!a napravama4FF Preno!enje zaraznih (o"es%i )ivo%inja i (i"ja4FH Proizvodnja !%e%nih sreds%ava za "ije&enje )ivo%inja4F Nesavjesno pru)anje ve%erinarske pomo*i4F Pro%uzakoni%i "ov4FG Pro%uzakoni%i ri(o"ov4H Mu&enje )ivo%inje4H2 Pus%o!enje !uma4H4 Te!ka kaznena dje"a pro%iv oko"i!a

+>,0, 70,7E


45/55

www.nasciturus.com

4H Rukovanje op*eopasnim %varima4H /ni!%enje i"i o!%e*enje znakova za opasnos%4HG Neo%k"anjanje opasnos%i4 Nesudje"ovanje u o%k"anjanju op*e opasnos%i42 Te!ka kaznena dje"a pro%iv op*e si#urnos%i

44 Izazivanje prome%ne nesre*e*ko kr#enjem propisa o sigurnosti prometa tako ugrozi promet da izazove nesre$uu kojoj je neka druga osoba te#ko tjelesno ozlijeena ili je drugome prouzroenaimovinska #teta veliki& razmjera kaznit $e se kaznom zatvora od #est mjeseci do petgodina. ,ko je ovo kazneno djelo poinjeno iz ne&aja poinitelj $e se kaznitinovanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine. ,ko je ovim kaznenim djelom snamjerom prouzroena smrt jedne ili vi#e osoba poinitelj $e se kazniti kaznomzatvora od jedne do deset godina. ,ko je ovim kaznenim djelom iz ne&ajaprouzroena smrt jedne ili vi#e osoba poinitelj $e se kazniti kaznom zatvora od #estmjeseci do pet godina.

4: Nepru)anje pomo*i oso(i koja je %e!ko %je"esno oz"ijeena uprome%noj nesre*i0oza motornog vozila ili drugog prijevoznog sredstva koji ostavi bez pomo$i

osobu koja je te#ko tjelesno ozlijeena tim motornim vozilom ili prijevoznimsredstvom kaznit $e se novanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine. ,ko jeovim kaznenim djelom prouzroena smrt jedne ili vi#e osoba poinitelj $e se kaznitinovanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

+>,0, 70,7E


46/55

www.nasciturus.com

4G2 Nesavjesno #ospodarsko pos"ovanje4G4 Z"oupora(a ov"as%i u #ospodarskom pos"ovanju4G: Prijevara u #ospodarskom pos"ovanju4G? .k"apanje !%e%no# u#ovora4GF Izdavanje i neov"a!%eno pri(av"janje pos"ovne %ajne

4GH Nedozvo"jena proizvodnja4G Nedozvo"jena %r#ovina4G Iz(je#avanje $arinsko# nadzora

+>,0, 70,7E


47/55

www.nasciturus.com

:2? Izrad(a9 na(av"janje9 posjedovanje9 prodaja i"i davanje na upora(usreds%ava za krivo%vorenje isprava

:2F Ovjerov"javanje neis%ini%o# sadr)aja:2H Izdavanje i upora(a neis%ini%e "ije&ni&ke i"i ve%erinarske svjedod)(e

+>,0, 70,7Eirenje "a)nih i uznemiruju*ih #"asina:4: .kidanje i povreda s"u)(eno# pe&a%a i znaka

:4? Oduzimanje i"i uni!%enje s"u)(eno# pe&a%a i"i s"u)(eno# spisa:4F O!%e*enje9 uni!%enje i nedozvo"jeni izvoz ku"%urno# i"i prirodno#do(ra

:4H Nedozvo"jeno o(av"janje is%ra)iva&kih radova i prisvajanjeku"%urno# do(ra

:4 /ni!%avanje i"i prikrivanje arhivske #rae:4 La)no preds%av"janje:4G .amov"as%:: Pro%upravna nap"a%a::2 Nasi"ni&ko pona!anje::4 ,o#ovor za po&injenje kazneno# dje"a

::: /dru)ivanje za po&injenje kazneno# dje"a*ko organizira grupu ljudi ili na drugi nain povezuje u zajedniko djelovanje tri

ili vi#e osoba koja ima za cilj poinjenje teeg kaznenog djela za koje se po zakonumoe izre$i pet godina zatvora ili tea kazna kaznit $e se kaznom zatvora od trimjeseca do tri godine. *ko organizira zloinaku organizaciju za poinjenje kazneni&djela ili njome upravlja kaznit $e se kaznom zatvora od #est mjeseci do pet godina.

::? Izrad(a i na(av"janje oru)ja i sreds%ava namijenjenih po&injenjukazneno# dje"a

::F Nedozvo"jeno dr)anje oru)ja i eksp"ozivnih %vari::H .udje"ovanje u #rupi koja po&ini kazneno dje"o

+>,0, 70,7E


48/55

www.nasciturus.com

pribavljena znatna imovinska korist a poinitelj je postupao s ciljem pribavljanjatakve koristi poinitelj $e se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.

:: Z"oupora(a o(av"janja du)nos%i dr)avne v"as%i::G Nesavjes%an rad u s"u)(i

:? Neizvr!avanje zapovijedi:?2 Povreda &uvanja dr)avne #rani$e:?4 Pro%uzakoni%o os"o(oenje oso(e kojoj je oduze%a s"o(oda:?: Pro%uzakoni%o posredovanje:?? Prijevara u s"u)(i:?F Pronevjera:?H Neov"a!%ena upora(a:? Primanje mi%a:? ,avanje mi%a:?G Pro%upravno prisvajanje s%vari pri#odom pre#"eda9 pre%ra#e i"i

izvr!enja

:F Pro%uzakoni%a nap"a%a i isp"a%a:F2 Odavanje s"u)(ene %ajne

+>,0, 70,7E


49/55

www.nasciturus.com

dravi da bi izbjegla slubu u oruanim snagama kaznit $e se kaznom zatvoranajmanje tri godine. 0ojna osoba koja priprema bijeg u stranu dravu da bi izbjeglaslubu u oruanim snagama kaznit $e se kaznom zatvora od B mjeseci do pet godina.

:H Iz(je#avanje popisa i pre#"eda

:HG Neizvr!enje ma%erija"ne o(veze: Nesavjesna izrad(a i preuzimanje vojno# ma%erija"a:2 Nepropisan i nesavjes%an odnos prema povjerenom oru)ju:4 Pro%uzakoni%o raspo"a#anje povjerenim oru)jem:: Kraa oru)ja i"i dije"a (ojno# sreds%va:? Odavanje vojne %ajne:F Neov"a!%eni u"azak u vojne o(jek%e i izrad(a ski$a i"i $r%e)a vojnih

o(jeka%a i (ojnih sreds%ava:H Ka)njavanje za kaznena dje"a po&injena za vrijeme ra%no# s%anja i"i

u s"u&aju izravne u#ro)enos%i neovisnos%i i jedins%venos%i Repu("ike1rva%ske

: Prije"azak i predaja neprija%e"ju: Neispunjavanje du)nos%i za vrijeme (oja i"i (ojno# dje"ovanja:G .amovo"jno napu!%anje du)nos%i za vrijeme (oja i"i (ojno#

dje"ovanja: Napu!%anje po"o)aja pro%ivno zapovijedi:2 Napu!%anje o!%e*eno# (roda i"i zrakop"ova prije vremena:4 Os%av"janje neprija%e"ju neo!%e*enih (ojnih sreds%ava:: ."a("jenje (ojno# mora"a i (ojne si%ua$ije:? Neosi#uranje vojne pos%roj(e:F Neizvje!*ivanje vojnih %ije"a:H Neispunjenje du)nos%i pri proved(i mo(i"iza$ije

: /vje%i za izri$anje s%e#ovne mjere: Od#ovornos% za kazneno dje"o po&injeno po zapovijedi nadreeno#

Nema kaznenog djela ako njegova zakonska obiljeja ostvari podreeni pozapovjedi nadreenoga a ta se zapovijed tie slubene dunosti osim ako sezapovijed odnosi na poinjenje ratnog zloina ili drugog kaznenog djela za koje se pozakonu moe izre$i kazna od deset godina zatvora ili tea kazna ili ako je bilo oito dase izvr#enjem zapovijedi ini kazneno djelo.

ZAKON O ./,OVIMA ZA MLA,E

Documents

Kazeno Pravo Skripta I