Biljke Banskog brda

Biljke Banskog brdaDragica PURGER & János CSIKY

BILJKE BANSKOG BRDA

Plants of Bansko Hill (Baranja, Croatia).

Biljke Banskog brda

Dragica PURGER & János CSIKY

Fotografije / Photographs byJános CSIKY: 6,8,9,10,13,14,17,19,20,22,29,32,37,39,44,45,46,47,47,49,50,51,52,

53,57,59,60,61,62,63,64,66,67,68,71,72,73,75,76,80.Dragica PURGER: 11,12,16,21,23,24,25,26,27,28,30,31,33,34,35,36,38,40,

41,42,43,54,55,56,65,69,70,74,77,78,79.Jenő J. PURGER: 3,4,5.

Dávid A. SCHÄFFER: 18.Béla TALLÓSI: 7,15,58.

Predloženi način citiranja / Recommended citationPurger, D. & Csiky, J. 2008: Biljke Banskog brda. University of Pécs, Pécs (Mađarska), pp. 62.Purger, D. & Csiky, J. 2008: Plants of Bansko Hill (Baranja, Croatia). University of Pécs, Pécs

(Hungary), pp. 62. (In Croatian with English Summary).

Naslovnica / Front cover Vicia narbonensis L. subsp. serratifolia (Jacq.) Arc (snimila / photo by D. PURGER)

Zadnja stranica / Cover page Lesna padina sa suhim travnjakom na južnom dijelu Banskog brda/ loess slope with dry grassland on the southern part of Bansko Hill

(snimila / photo by D. PURGER)

Lektorica hrvatskog jezika / Lector of Croatian language Anđelka TUTEK

Lektor engleskog teksta / Lector of English textBalázs TRÓCSÁNYI

Tehnički urednik / Technical editorSzilárd WALTER

Umnožavanje i distribucija ove publikacije ili njezinih dijelova nije dopušteno ni u kojem obliku bez prethodne pisane suglasnosti autora. / Neither this publication nor any part of it may be reproduced in any form or distributed without the prior written permission of the authors.

ISBN 978-963-642-217-2

Izdavač / Published byUniversity of Pécs

Za izdavača/ Responsible publisherRóbert GÁBRIEL

Tisak/ Printed byDuplex-Rota Nyomdaipari és Szolgáltató Kft. Pécs

Naklada/ Distribution in 500 primjeraka / copies

Biljke Banskog brda

Dragica PURGER & János CSIKY

Pécs, 2008

Izradu ove knjige je potpomogla Europska unija i Mađarska država u okviru Programa za susjedstvo Slovenija-Mađarska-Hrvatska (SLO-HU-CRO 2006/01/167/HU). U Projektu su sudjelovale sljedeće institucije i nevladine udruge: Sveučilište u Pečuhu, Sveučilište u Kapošvaru,Ravnateljstvo Nacionalnog parka Dunav-Drava, Društvo mladih ekologa „FÖTE”, Ekološka družba„Prijatelji Kopačkog rita”. Sadržaj nikako ne odgovara stajalištima Europske unije./ This research issupported and book is made as part of Slovenia-Hungary-Croatia Neighbourhood Program (SLO-HU-CRO 2006/01/167/HU) financed by European Union and the Republic of Hungary, withparticipation of the next institutions and NGO-s: University of Pécs, University of Kaposvár, Duna-Drava National Park Directorate, Young Ecologists Environmental Society „FÖTE”,Ecological Society „Friends of Kopački rit”. For content of this book European Union is not responsible.

Sadržaj

U potrazi za šumostepom....................................................................................................1

Ranija botanička istraživanja................................................................................................2

Metode..................................................................................................................................3

Istraživano područje.............................................................................................................3

Predjeli koji nalikuju na pustinju.........................................................................................6

Lesne strme padine.............................................................................................................12

Suhi travnjaci.....................................................................................................................17

Mezofilne livade.................................................................................................................28

Stepsko grmlje, šibljaci......................................................................................................34

Šume...................................................................................................................................37

Vlažna staništa...................................................................................................................49

Opasnosti za opstanak prirodne flore i vegetacije.............................................................50

Invazivne biljke..................................................................................................................50

Zaključak............................................................................................................................52

Summary.............................................................................................................................53

Literatura............................................................................................................................54

Slika 1. Područja potencijane rasprostranjenosti šumostepe u Karpatskom basenu, strelica pokazuje položaj Banskog brda (prema: NIKLFELD 1973-1974).

1

U potrazi za šumostepom

Prirodni biljni pokrov u području Panonske nizine tvorila je šumostepa, mozaik sastavljen od suhih stepskih travnjaka i kserotermnih šuma. Stepski suhi travnjaci na lesnoj matičnoj stijeni predstavljaju jedan od floristički najbogatijih tipova biljnog pokrova koji je u Panonskoj nizini (Slika 1.) uvjetovan stepskom kontinentalnom klimom(ZÓLYOMI 1958; ZÓLYOMI & FEKETE 1994; ILLYÉS & BÖLÖNI 2007). Pod utjecajem stepske vegetacije stvoreno je na lesu zemljište tipa černozema koje se odlikuje iznimno velikomplodnošću. Stoga je razumljivo što su ljudi tijekom posljednjih stoljeća gotovo sve površine pokrivene stepom pretvorili u oranice, čime je najveći dio ove vegetacije nepovratno uništen. Ostale su samo malene površine koje su nepogodne za obradu.Područja na kojima je prestala obrada tijekom dužeg razdoblja ponovo obrastaju tzv.sekundarni travnjaci no njihova je struktura jednostavnija a floristički sastav siromašniji uusporedbi s prirodnim travnjacima (VIRÁGH & FEKETE 1984; BARTHA 2007). Na područjima koja su naseljena od prije više stoljeća čini se da od prirodnog biljnog pokrova nije ostalo ništa. Međutim, temeljitim istraživanjem moguće je utvrditi prisustvoodređenih svojti koje predstavljaju tragove i dokaze ranijeg postojanja prirodne vegetacije. Na osnovi preostalih elemenata flore i fragmenata biljnog pokrova moguće jesložiti mozaik, više-manje vjernu sliku nekadašnje vegetacije. Prvi korak k tomu je pronalaženje i detaljno istraživanje područja koja su nepogodna za obradu ili koja su stjecajem povoljnih okolnosti ostala izvan djelovanja čovjeka. Takvih je područja uBaranji vrlo malo (RAUŠ et al. 1985).

DRAGICA PURGER & JÁNOS CSIKY

2

Bansko brdo reljefno je istaknuti dio Baranje, uzvisina koju tvori matična stijena - tipski les. Zahvaljujući tome, kao i bogatoj reljefnoj strukturi, Bansko brdo možebiti pribježište mnogim stepskim vrstama. Sjeveroistočni dijelovi Hrvatske pripadaju graničnim područjima Panonske nizine (Slika 1.) na kojima su znatni utjecaji kontinentalne klime. Dosadašnja floristička istraživanja pokazala su da mnoge stepskebiljke dostižu krajnju jugozapadnu granicu u svom rasprostranjenju upravo u Baranji(HORVÁTH 1928; GODICL 1980; PURGER & CSIKY 2007).

Botanička istraživanja na Banskom brdu provedena su radi sastavljanja popisa flore iodređivanja udjela biljaka koje se smatraju elementima stepskih, šumostepskih i šumskihzajednica. Posebna pozornost posvećena je procjeni čimbenika koji ugrožavaju opstanakstepske flore i vegetacije na ovom području.

Ranija botanička istraživanja

Prve podatke o biljnom svijetu Baranje i ostalih podunavskih područja dao je grofFerdinand A. Marsigli (1658.-1730.). U svom djelu Danubius Pannonico Mysicus, koje sepojavilo 1726. godine, ovaj veliki istraživač navodi 14 biljnih vrsta uglavnom s područjaušća Drave u Dunav, a za tri svojte kao nalazište utvrđuje Zmajevac (MARSIGLI 1726).

Krajem 18. i početkom 19. stoljeća na području Baranje, koja je u to vrijeme pripadalaAustro-ugarskoj monarhiji, botanizirao je čuveni Paul Kitaibel (1757.-1817.). Ovaj botaničar je u razdoblju od 1799. do 1808. godine obavio više istraživačkih ekskurzija uBaranju pri kojima je prošao kroz mnoga baranjska naselja. Kitaibel je na ekspedicijamabilježio na njemačkom jeziku botanička, geološka i etnografska zapažanja u dnevnike kojisu djelomično prevedeni na mađarski te objavljeni (GOMBOCZ & HORVÁT 1939). U drugojpolovici 19. i početkom 20. stoljeća mađarski botaničari Lajos Simkovics (Simonkai)(1851-1910) i Ádám Boros (1900-1973) u više su navrata posjetili Baranju bilježeći pritom podatke o flori i vegetaciji. Navedeni autori uglavnom su istraživali osebujni biljnisvijet vodenjača, amfibijskih zajednica, močvara, poplavnih šuma, prije svega u područjuuz Dunav te na ušću Drave (SIMKOVICS 1876; BOROS 1946). Adolf Olivér Horvát (1907.-2006.) uz rezultate svojih istraživanja u šumama Haljevo i Kozaračkoj šumi, objavljuje iniz florističkih podataka „na temelju herbara koji je zatekao na imanju princa Albrechta”(HORVÁT 1942, 1943). Isti autor navodi da su u ovom herbaru uglavnom biljke sakupljeneu okolici Grabovca (Albertfalu). Flora Banskog brda nije sustavno istraživana s obziromda se smatralo kako „nema tragova prirodne autohtone vegetacije” (HORVÁT 1942). BélaSturc (1914.-1994.) je tijekom više desetljeća istraživao floru na Banskom brdu. Rezultatesvojih istraživanja sažeo je u radu u kojem daje podatke o 98 biljnih svojti koje smatra tragovima prirodnog biljnog pokrova (STURC 1988). Stoga što navedena botanička litera-tura na mađarskom jeziku nije uzeta u obzir pri izradi popisa flore Baranje (PANJKOVIĆ

1990) ovaj je popis nepotpun. Novije podatke o flori Banskog brda nalazimo u oblikurukopisa (KRČMAR & OZIMEC 2004; ZAHIROVIĆ 2000) te publikacija (TOPIĆ 1993; NIKOLIĆ

& TOPIĆ 2005).

BILJKE BANSKOG BRDA

3

Metode

Prilikom istraživanja flore i vegetacije koristili smo upute i metode prema najnovijimpriručnicima (NIKOLIĆ 2006; TOPIĆ et al. 2006; PURGER et al. 2007). Biljke su determini-rane uz pomoć priručnika na hrvatskom (DOMAC 1984, 2001), na mađarskom (SIMON

2001) i na srpskom jeziku (JOSIFOVIĆ 1972-1980). Znanstvena i narodna imena biljakadana su prema bazi podataka flore Hrvatske (NIKOLIĆ 2008) kao i procjena rasprostra-njenosti biljnih svojti u Hrvatskoj. Cenološka obilježja biljaka uzeta su iz baze podatakaflore Mađarske (HORVÁTH et al. 1995). Stepskim, šumostepskim i šumskim biljkama smatrane su biljke koje su prema literaturi elementi suhih travnjaka klase Festuco-Brometea i kserotermnih šuma klase Quercetea pubescenti-petraeae (Orno-Cotinetalia,Quercetalia pubescentis incl. Aceri tatarico-Quercion, Prunetalia). Ekološka obilježjabiljaka razmatrana su prema podacima koje za floru Mađarske daje BORHIDI (1995).

Ugroženost stepskih biljaka i njihovih staništa procijenjena je i razmatrana premakriterijima navedenim u Crvenoj knjizi (NIKOLIĆ & TOPIĆ 2005), kao i prema studijama oinvazivnim biljkama u Mađarskoj (MIHÁLY & BOTTA-DUKÁT 2004; BOTTA-DUKÁT &MIHÁLY 2006).

Kategorije ugroženosti navedene su prema Međunarodnom savezu za očuvanje prirode(IUCN - International Union for the Conservation of Nature and Natural Resources) zasvojte hrvatske flore (NIKOLIĆ & TOPIĆ 2005): kritično ugrožena (CR – Critically endangered) ugrožena (EN - Endangered), osjetljiva (VU - Vulnerable), gotovo ugrožena(NT - Near threatened), najmanje zabrinjavajuća (LC - Last concern), nedovoljno podataka (DD - Data deficient). U ovom radu o biljkama Banskog brda, pored vlastitihpodataka sakupljenih tijekom 2007. ukazat ćemo i na neke podatke iz literature o nalazima pojedinih svojti koje nisu navedene u popisu flore Baranje (PANJKOVIĆ 1990), nitisu podaci o nalazištima u Baranji unešeni u bazu podataka flore Hrvatske (NIKOLIĆ 2008).

Istraživano područje

Bansko brdo (Banska kosa, Baranjska planina, Branjinska brda) lesna je uzvisina koja seprostire u pravcu sjeveroistok-jugozapad u dužini od 21 km (Slika 2, 3, 4.). Najviši vrh jeGradac (251 m) u blizini Popovca. Na jugoistočnom dijelu Banskog brda bočnom erozijom Dunava formiran je vertikalni lesni odsjek visine od 25 do 58 m. U sastavuBanskog brda prevladavaju les i lesni sedimenti pleistocenske starosti. Debljina naslagaove matične stijene u jugoistočnom dijelu iznosi i do 50 m (Slika 5.). Erozijom su na platou Banskog brda nastali surduci i lesne doline koji se uglavnom pružaju u pravcu sjeverozapad-jugoistok (BOGNAR 1990). Klima na ovom području je umjereno-kontinentalna sa srednjom godišnjom temperaturomod 10-11°C i prosječnom godišnjom količinom oborina od 600-700 mm. Dva oborinskamaksimuma (krajem proljeća ili početkom ljeta i u jesen) daju klimi ovog područja submediteransko obilježje.


4

Slika 2. Karta istraživanog područja: Ba: Batina; BM: Beli Manastir; Br: Branjina; BV:Branjinski Vrh; Dr: Draž; Ga: Gajić; Ka: Kamenac; Kr: Karanac; Ko: Kotlina; KV:

Kneževi Vinogradi; Pd: Podolje; Pp: Popovac; Su: Suza; Zm: Zmajevac(Izrada: János Csiky i Toni Nikolić).

Slika 3. Sjeverna strana Banskog brda, kod Branjine

BILJKE BANSKOG BRDA

5

Slika 5. Strmi odsjeci lesne matične stijene kod Zmajevca

Slika 4. Sjeverozapadna strana Banskog brda, kod Branjinskog Vrha


6

Predjeli koji nalikuju na pustinju

U uvjetima razvijene poljoprivrede samo su pojedine korovne vrste svjedoci i jedini preostali elementi nekadašnjeg prirodnog biljnog pokrova. Izgleda proturječna ova tvrdnja,no zasniva se na činjenici da je većina biljaka koje su smatrane korovima, tj. „nepoželjni-ma na određenom mjestu”, zapravo s malim brojem jedinki prisutno u prirodnoj vegetaci-ji. Većina ovih biljaka prilagođena je „disturbancijama” koje se događaju i u prirodnimuvjetima, pa stoga pronalaze uvjete za život u antropogenim staništima kao što su oranice,vinogradi, degradirani travnjaci uz puteve, gdje se ponekad masovno pojavljuju. Na ravnom platou na Banskom brdu prevladavaju oranice a poluprirodna vegetacija nije opstala niti uz puteve (Slika 6.). Ovaj krajolik podsjeća na pustinju. Unatoč siromaštvuflore „kulturnog krajolika”, na poljima žita i uz puteve mogu se naći neke korovne vrstekoje su u području cijele Panonske nizine postale rijetke, a neke od njih su u pojedinimeuropskim zemljama, npr. u Mađarskoj, zaštićene (FARKAS 1999): poljski kukoljAgrostemma githago L. (Slika 7.), žuta ivica Ajuga chamaepytis (L.) Schreb. (Slika 8.),različak Centaurea cyanus L. (Slika 9.), mala visika Cerinthe minor L. (Slika 10.), dugokljuni čapljan Erodium ciconium (Jusl.) L’Hérit. (Slika 11.), vitičasta kukavičicaLathyrus aphaca L., Venerina zrcalica Legousia speculum-veneris (L.) Chaix. (Slika 13.),petoprstika povaljena Potentilla supina L. (Slika 14.). Sitni koljenac Sherardia arvensis L.,čija su malobrojna nalazišta poznata u kontinentalnim područjima Hrvatske, raste s velikom gustoćom jedinki na platou iznad Batine, u blizini Spomenika, u travnjaku kojiredovito kose s obzirom da se koristi kao parkiralište.

Slika 6. “Agrikulturni krajolik” na platou Banskog brda

BILJKE BANSKOG BRDA

7

Relativno bogata korovna flora još se može naći na malim parcelama u vinogradima ivoćnjacima koji se ekstenzivno obrađuju. Korovna flora je zbog primjene herbicida teintenzivne obrade siromašnija u velikim nasadima vinograda (Slika 15.) i voćnjaka na platou Banskog brda u usporedbi s malim nasadima u kojima se primjenjuje tradicionalnaekstenzivna obrada.

Slika 7. Poljski kukolj Agrostemma githago L.U usjevima žitarica na malim, ekstenzivno obrađivanim oranicama pojavljuje

se kao brojna, ali ne masovna vrsta, na platou između Batine i Zmajevca, u podnožju Banskog brda kod Batine.


8

Slika 8. Žuta ivicaAjuga chamaepytis (L.) Schreb.

Kao pionirska vrsta raste naslabo obraslim površinama i u

degradiranim travnjacima.

Slika 9. RazličakCentaurea cyanus L.

Raste na platou u kulturama žitarica zajedno s

Venerinom zrcalicom.

Slika 10.Mala visika Cerinthe minor L.

Raste na platou Banskog brda u međama, uz puteve

među voćnjacima i vinogradima.Rasprostranjena je na

području cijele Hrvatske.

Slika 11. Dugokljuni čapljanErodium ciconium

(Jusl.) L’Hérit.Rijetka vrsta suhih travnjaka na lesu,

pojavljuje se poput korova na degradiranim

staništima. Na platouBanskog brda raste uz puteve, na brdu iznad

Batine u blizini Spomenikau travnjaku koji se kosi

dva do tri puta na godinu.Do sada nije bilo podataka

o pojavljivanju ove vrste u Baranji.

BILJKE BANSKOG BRDA

9


10

Slika 13. Venerina zrcalicaLegousia speculum-veneris

(L.) Chaix. Na platou Banskog brda

raste uz rub oranica, najčešće u kulturama žitarica.

Slika 12. Vitičasta kukavičicaLathyrus aphaca L.

Pronađena je na platou Banskogbrda na više mjesta u međama

pored puteva uz oranice.

BILJKE BANSKOG BRDA

11

Slika 15. U vinogradima na platou intenzivna obrada i primjena herbicida osiromašuje korovnu floru.

Slika 14. Petoprstika povaljena Potentilla supina L.Raste na oranicama u okolici Kotline i pored nasipa u okolici Zmajevca.

Slika 16.

Strmi lesni zid kod

Grovišta (Između

Zmajevca i Batine)


Lesne strme padine

U jugoistočnim dijelovima Banskog brda nalaze se površine koje zbog svojih prirodnihodlika nisu mogle biti obrađivane. Erozijom Dunava lesne naslage su formirane u oblikulesnih odsjeka, padina čiji nagib iznosi 60-70°, a ponegdje i 90°! (Slika 16.) Ove su padine toliko strme da se na njima nije moglo formirati ni zadržati plodno zemljište.Oborinska voda se brzo slijeva te je u najvećem dijelu godine tlo izrazito suho. Okrenutesu jugu ili jugoistoku što dodatno povećava zagrijavanje i isušivanje tla. Uvjeti koji vladaju na strmim lesnim padinama mogu se označiti kao polupustinjski (BOROS 1944;ZÓLYOMI 1958; PÓCS 1999). Malo je biljaka prilagođenih ovako ekstremnim uvjetima ameđu njima su tzv. pionirske vrste, biljke koje među prvima naseljavaju gole površinelesne matične stijene. Pored lišajeva i mahovina, na strmim padinama rastu i cvjetnice kojesu svojim životnim oblikom prilagođene uvjetima koji vladaju na ovakvom staništu. To suuglavnom jednogodišnje biljke i polugrmovi koje grade zajednicu Agropyro cristati-Kochietum prostratae Zólyomi 1958. Mala pokrovnost vegetacije (rijetko prelazi30%) na strmim lesnim padinama (Slika 17.) uvjetovana je velikom sušom, nepovoljnimvodnim režimom, slabom razvijenošću zemljišta.

12

Slika 17. Slabo obrasle površine na strmim lesnim padinama kod Zmajevca

BILJKE BANSKOG BRDA

13

Ovaj tip vegetacije travnjaka otvorenog sklopa objedinjeni su u vegetacijsku svezuArtemisio-Kochion Soó 1964 (BUTORAC & IGIĆ 1995). Među svojtama karakterističnim zaovakva staništa neke su biljke iznimno rijetke u Hrvatskoj. Samo na lesnim padinamaBanskog brda rasprostranjene su patuljasta perunika Iris pumila L. (Slika 18.) i bezmirisna rezeda Reseda inodora Rchb. (Slika 19.). Češljasta pirika Agropyron cristatum(L.) Gaertn. subsp. pectinatum (M. Bieb.) Tzvelev. (Slika 20.) i jednogodišnja nevenkaXeranthemum annuum L. mogu se naći i na drugim lesnim padinama u Podunavlju. Uotvorenim travnjacima na lesnim strmim padinama rastu, npr. poljski pelin Artemisia campestris L., Centaurea micranthos S. G. Gmel., žuta zvečka Chondrilla juncea L.,brmeč Eryngium campestre L., trobridi lanilist Linaria genistifolia (L.) Mill. (Slika 21.),sjetveni mak Papaver dubium L. subsp. dubium (Slika 22.), P. dubium L. subsp. lecoquii(Lamotte) Syme (Slika 23.), veliki žednjak Sedum telephium L. subsp. maximum (L.)Krock. (Slika 24.).

Slika 18.Patuljasta perunika

Iris pumila L. U Hrvatskoj je

zabilježena samo u okolici Zmajevca

(PURGER et al. 2008).Može se smatrati

kritično ugroženom(„CR”) budući da jepoznata jedna jedinamanja populacija ovetipične stepske vrste.

Slika 19. Bezmirisna rezedaReseda inodora Rchb.

U Hrvatskoj je zabilježena usamo u okolici Zmajevca

(CSIKY et al. 2008). Može sesmatrati kritično ugroženom(„CR”) budući da je poznatasamo jedna manja populacija.


14

Slika 20. Češljasta pirikaAgropyron cristatum (L.) Gaertn. subsp. pectinatum

(M. Bieb.) Tzvelev. Raste na strmim južnim

padinama Banskog brda odBatine do Zmajevca.

U Hrvatskoj je kritično ugrožena (CR) biljka,

rasprostranjena samo na lesnimsuhim padinama u Podunavlju

(TOPIĆ et al. 2005).

Slika 21. Trobridi lanilistLinaria genistifolia (L.) Mill.

Ova biljka na Banskom brdu raste u travnjacima

otvorenog tipa na lesnoj matičnoj

stijeni. U Hrvatskoj je rasprostranjena samo u Baranji i u istočnoj

Slavoniji.

BILJKE BANSKOG BRDA

15

Slika 23. Sjetveni makPapaver dubium L. subsp.lecoquii (Lamotte) Syme.

Primjerci ove biljke snimljeni su na lesnoj padinipored Zmajevca. Poznato je

nekoliko nalaza ove podvrste u Baranji (TOPIĆ 1993).


16

Slika 22. Sjetveni mak Papaver dubium L. subsp.

dubiumOva biljka je zabilježena na lesnoj padini pored Batine.

Slika 24. Veliki žednjakSedum telephium L. subsp.

maximum (L.) Krock.Raste na suhim toplim mjestima

na lesnim padinama u južnimi jugoistočnim dijelovima

Banskog brda. Prisustvo ovebiljke između Zmajevca i

Batine zabilježio je i STURC (1988).

BILJKE BANSKOG BRDA

17

Suhi travnjaci

Na platou Banskog brda fragmenti suhih travnjaka zatvorenog tipa mogu se naći našumskim čistinama, na vrhu lesnih padina blažeg nagiba (Slika 25.), na rubovima lesnihsurdoka (Slika 26.), na padinama okrenutim jugu (Slika 27.), uz rubove voćnjaka.Najčešće zauzimaju površinu od svega nekoliko m2, ali su zahvaljujući postojanju ovihfragmenata opstale brojne vrste stepske flore. Na lesnoj padini blažeg nagiba okrenutojjugu uglavnom dominiraju trave: kasna krutovlatka Cleistogenes serotina (L.) Keng (Slika25.), kršin Chrysopogon gryllus (L.) Trin. (Slika 28.), tupa vlaska Dichanthium ischaemum(L.) Roberty (sinonim: Bothryochloa ischaemum L.), srednja pirika Elymus hispidus(Opiz) Melderis (Slika 25.), brazdičasta vlasulja Festuca rupicola Heuff. (Slika 29.)vlasasto kovilje Stipa capillata L. (Slika 30.), nježna smilica Koeleria macrantha (Ledeb.)Schult. (sinonim: Koeleria cristata (L.) Pers.).

Travnjaci na černozemu floristički su bogati; u njima su brojne vrste specijalno prilagođene sušnim uvjetima. Među ovima su i neke vrste koje ranije nisu bile poznate uflori Baranje, npr. Galium glaucum L. (Slika 31.) i Thesium arvense Horv. (Slika 32.), ljekovita biserka Lithospermum officinale L. (Slika 33.), a neke su prvi put nađene naBanskom brdu, npr. tupi ovsik Bromus inermis Leyss., gomoljasta končara Filipendulavulgaris Moench., obična zlatnica Solidago virgaurea L.

Slika 25. Žitnjak Elymus hispidus (Opiz) Melderis i kasna krutovlatka Cleistogenes serotina (L.) Keng. dominantne su trave u nekim suhim travnjacima u okolici Batine


U sastavu suhih travnjaka nalaze se i neke rijetke biljke, poznate u Hrvatskoj na malombroju nalazišta, npr. žuti luk Allium flavum L., okruglolisna iglica Geranium rotundifoliumL., uškasta gušarka Arabis auriculata Lam., ljekovita šparoga Asparagus officinalis L.(Slika 34.), zastavičasti kozlinac Astragalus onobrychis L., Falcaria vulgaris Bernhardt,alzaška pukovica Peucedanum alsaticum L., žućkastobijela zvijezdoglavka Scabiosa ochroleuca L. (Slika 35.), istočnjački oranj Sisymbrium orientale L., hrptasti matovilacValerianella carinata Loisel., panonska grahorica Vicia pannonica Crantz.

Pronašli smo neke rjeđe biljke hrvatske flore, npr. livadni kozlinac Astragalus cicer L.,mnogolisni ranjenik Anthyllis vulneraria L. subsp. polyphylla (DC.) Nyman., pustenastazvončika Campanula bononiensis L., sibirska zvončika Campanula sibirica L. (Slika 36.)karanfil Dianthus giganteiformis Borbás subsp. pontederae (A. Kerner) Soó (Slika 37.),mirisavi šeboj Erysimum odoratum Ehrh. (Slika 38.), uskolisni oman Inula ensifolia L.(Slika 39.), srdovica tamnocrljena Nonea pulla DC. (Slika 40.), pješčarska grahorkaOnobrychis arenaria (Kit.) DC., kuminska pukovica Peucedanum carvifolia Vill., uspravni petoprst Potentilla recta L. (Slika 41.), kokotač Tanacetum corymbosum (L.) Sch.Bip., mišja grahorica Vicia narbonensis L. subsp. serratifolia (Jacq.) Arcang. (Slika 42.).Navedene rijetke biljke ranije je zabilježio STURC (1988), ali ovi podaci nisu unešeni ubazu podataka o flori Baranje.

Od češćih vrsta prisutni su Hieracium praealtum Vill. ex Gochnat subsp. bauhinii(Besser) Petunn., velecvjetna kukavičica Lathyrus latifolius L., obični dubačac Teucrium chamaedrys L., modroglavac Verbascum phoeniceum L. (Slika 43.), grahor uskolistniVicia angustifolia L., čupava grahorica Vicia hirsuta (L.) Gray.

18

Slika 26. Fragmenti suhih

travnjaka sa rijetkim biljkama mogu

se naći na rubovima lesnih surdoka, na

mjestima do kojih jemoguće doći s velikimnaporom, uz opreznost.

Slika 27. Suhi travnjaci se prostiru na lesnim padinama okrenutim

jugu. Širenje invazivnih vrstagrmlja i drveća čine ova

mjesta u podnožju nepristupačnim,

a u velikoj mjeri ugrožava opstanak suhih travnjaka na lesu.

BILJKE BANSKOG BRDA

19

Slika 28. KršinChrysopogon gryllus (L.) Trin.

Kršin je biljka submediteranskog

rasprostranjenja, rijetka u kontinentalnim područjima

Hrvatske. Na Banskom brduraste na strmim suhim padinama pored Batine

i u travnjaku pored puta, na platou u okolici Zmajevca.

STURC (1988) navodi nalaze kod Zmajevca

„Vadvölgy”, „Kendervölgy” i „Kálvária”.

Slika 29. Brazdičasta vlasuljaFestuca rupicola Heuff. Na Banskom brdu raste

na padinama blažeg nagiba usuhim i polusuhim travnjacima.

U flori Baranje ranije je zabilježena kod Grabovca

(HORVÁT 1943).


20

Slika 31. Galium glaucum L.Rijetka biljka hrvatske flore,poznata sa svega nekoliko nalazišta. Raste u suhom

travnjaku u blizini Batine; to je prvi nalaz u Baranji.

Slika 30. Vlasasto koviljeStipa capillata L.

u travnjaku kod Batine

BILJKE BANSKOG BRDA

21


22

Slika 32. Thesium arvenseHorv. Iznimno rijetka biljka uHrvatskoj, poznata na svega

nekoliko lokaliteta.Na Banskom brdu raste

u suhim travnjacima. Naši nalazi ove biljke

su potvrda njenogpojavljivanja u Baranji.

Slika 33. Ljekovita biserkaLithospermum officinale L. Ova biljka šumostepskog

karaktera na Banskom brdu raste na suhim padinama, narubu šuma, na zapuštenim travnjacima. Rijetka je u

Hrvatskoj, do sada nije bilanađena u Baranji.

Slika 35. Žućkastobijela zvijezdoglavka

Scabiosa ochroleuca L.Rijetka biljka hrvatske

flore: poznata su nalazišta u Slavoniji,Baranji, Međumurju.

Raste u suhim travnja-cima u okolici Batine.

Slika 34. Ljekovita šparogaAsparagus officinalis L.

Ova rijetka biljka šumostepskog karaktera

raste na suhim, jugu okrenutimpadinama u okolici Batine.

BILJKE BANSKOG BRDA

23

Slika 36. Sibirska zvončikaCampanula sibirica L.

Ova je euroazijska vrsta kontinentalnog karaktera rijetka

u Hrvatskoj. Raste na suhimsunčanim padinama u okolici

Zmajevca (GODICL 1980)kao i na rubu lesnih padina

u okolici Batine.

Slika 37. KaranfilDianthus giganteiformis

Borbás subsp. pontederae(A. Kerner) Soó

Potvrdili smo nalaz ove biljke kod Zmajevca koji navodi GODICL (1980).

U Hrvatskoj je ova panonsko-balkanska biljka rijetka, poznata na svega

nekoliko lokaliteta.


24

Slika 38. Mirisavi šebojErysimum odoratum Ehrh.

Populacije ove vrste našli smona suhim travnjacima na rubu

lesnog platoa, između Zmajevca i Batine.Ova šumostepska

biljka u Hrvatskoj je rijetka,nađena je na svega desetak lokaliteta.

BILJKE BANSKOG BRDA

25

Slika 39. Uskolisni oman

Inula ensifolia L. Na Banskom brdu raste u

suhim travnjacima i na šumskim čistinama u okolici

Kamenca. Malobrojna nalazištau Hrvatskoj poznata su u

mediteranskom području, uSlavoniji i u Baranji, a može se smatrati rijetkom vrstom.

Slika 41. Uspravni petoprstPotentilla recta L.

Rasprostranjena u cijeloj Hrvatskoj,ali nije česta. Na platou Banskog

brda raste u tzv. sekundarnim travnjacima, uz puteve i na rubu

strmih lesnih padina. STURC (1988)je nalazi na groblju kod Zmajevca.


26

Slika 40.Srdovica tamnocrljena

Nonea pulla DC Na Banskom brdu

pojavljuje se sporadično, u okolici Batine i

Zmajevca. GODICL (1980) ju je pronašla kod

Zmajevca i uz cestu Batina - Kneževi Vinogradi.

Ova biljka dostiže južnu,jugozapadnu granicu

svoga areala u kontinentalnom području

Hrvatske. Spada u kategoriju nedovoljnopoznatih biljaka (DD).

Slika 42. Mišja grahorica Vicia narbonensis L. subsp.serratifolia (Jacq.) Arcang.

BILJKE BANSKOG BRDA

27

Populaciju od tridesetak cvatućih jedinki ove biljke pronašli smo na južnoj, izrazitosuhoj padini u travnjaku iznad lesnog surdoka pored Zmajevca. O pojavljivanju ove svojte u Baranji svjedoče raniji radovi u kojima se navodi nalaz kod Grabovca (Albertfalu)(HORVÁT 1943) i kod Zmajevca (Vörösmart) (STURC 1988). O nalazu ove biljke naBanskom brdu STURC (1988) piše: „Veoma rijetka svojta, svega nekoliko jedinki raste narubu grmlja iznad Deak surduka” (okolica Zmajevca). Ovi podaci iz literature kao i nalazišta svojte ostali su nepoznati te nisu uzeti u obzir u ranijem radu o flori Baranje(PANJKOVIĆ 1990). U bazi podataka o flori Hrvatske (NIKOLIĆ 2008) nema podataka o njenom pojavljivanju u Hrvatskoj. Naziv podvrste [Vicia narborensis subsp. serratifolia(Jacq.) Nyman] naveden je među sinonimima za vrstu Vicia narborensis L. koja je rasprostranjena u mediteranskim područjima Hrvatske (NIKOLIĆ 2008). Vicia narbonensisL. subsp. serratifolia (Jacq.) Arcang. rasprostranjena na području cijele Mađarske (SIMON

2001), najčešće se javlja s malim brojem jedinki. Smatra se karakterističnom svojtom zastepske travnjake (pripada vegetacijskoj svezi Festucion rupicolae) i za kontinentalnehrastove šume (vegetacijske sveze Aceri tatarici-Quercion), međutim, ponekad se javlja ina toplim suhim ruderalnim staništima uz putove, oranice, u vinogradima i na zapuštenimobrađivanim površinama. Jedinke i populacije ove podvrste s Fruške gore analizirane su sastanovišta morfologije, anatomije i fiziologije (BOžA et al 2003). Na karti koju su priložili u navedenom radu vidi se da su u Srbiji također rasprostranjene obje podvrste

(subsp. narbonensis i subsp. serratifolia) (BOžA et al 2003).


Pronašli smo primjerke tipične vrste velike zečine Centaurea scabiosa L., ali ne i primjerke Centaurea sadlerana Janka (sinonim: C. scabiosa L. subsp. sadlerana (Janka)Aschers et Graebn.) koje navode GODICL (1980) i STURC (1988).

Ljerka Godicl daje podatke o nekim biljkama na strmim lesnim padinama u okoliciZmajevca, npr. Muscari tenuiflorum Tausch, Sedum hillebrandtii Fenzl. (GODICL 1980), akoje nismo mogli potvrditi.

Tijekom istraživanja 2007. godine na Banskom brdu nismo pronašli sljedeće vrste kojenavodi STURC (1988): Aster amellus, Aster linosyris, Althaea cannabina, Cephalaria transilvanica, Campanula glomerata, Echinops spherocephalus, Euphorbia seguierana,Galium schultesii, Galium lucidum, Genista elata, Geranium sanguineum, Helianthemumnummularium, Medicago prostrata, Melica ciliata, M. transsylvanica, M. altissima,Orlaya grandiflora, Orchis ustulata, Silene nemoralis, Trifolium rubens, Dorycnium herbaceum.

Mezofilne livade

Na ravnim površinama ili na sjeverozapadu okrenutim padinama u podnožjima padina,u uvjetima umjerene vlažnosti razvijaju se floristički bogati mezofilni travnjaci. U ovakvim zajednicama dominiraju trave: zobika mekodlaka Avenula pubescens (Dumort.)

28

Slika 43. ModroglavacVerbascum phoeniceum L.

Ova šumostepska vrstasporadično se pojavljuje nasuhim mjestima u sastavu travnjaka, pored putova

na platou kao i u podnožju Banskog brda.

Slika 44. Zobika mekodlakaAvenula pubescens (Dumort.) Dumort.

Ova je vrsta rijetka u Hrvatskoj.Raste u sastavu mezofilnih

travnjaka u okolici Zmajevca.STURC (1988) navodi nalaze kod Zmajevca „Vadvölgy”,

„Kendervölgy”.

BILJKE BANSKOG BRDA

29

Dumort. (Slika 44.), perasta kostrika Brachypodium pinnatum (L.) P. Beauv., zamijenjeniovsik Bromus commutatus Schrad. (Slika 45.), stoklasa uspravna Bromus erectus Huds.(Slika 46.), žućkasta zobika Trisetum flavescens (L.) P. Beauv. (Slika 47.).

U sastavu su mezofilnih travnjaka i neke vrste koje do sada nisu bile zabilježene uBaranji. Takva je, naprimjer, vilina kosa majčine dušice Cuscuta epithymum (L.) L. pronađena na više mjesta u sjevernim djelovima Banskog brda i u okolici Zmajevca.

Pronašli smo neke rijetke svojte koje je ranije zabilježio STURC (1988): volujski jezikAnchusa officinalis L. (Slika 48.), trožilna žuška Blackstonia perfoliata (L.) Huds. subsp.serotina (Koch ex Rchb.) Vollm. (Slika 49.), kokica paučica Ophrys sphegodes Mill. (Slika50.), okrugloplodno ptičje mlijeko Ornithogalum spherocarpum A. Kern. (Slika 51.), žljebasto devesilje Seseli pallasii Besser. Od rijeđih vrsta zabilježene su rani šaš Carex praecox Schreb., stepska kadulja Salvia nemorosa L. (rasprostranjena samo u sjevero-istočnim područjima Hrvatske (MARKOVIĆ et al. 2005)), kitnjasti krestušacPolygala comosa Schkuhr. (Slika 52.), istočnjačka kozja brada Tragopogon pratensis L.subsp. orientalis (L.) Čelak. (Slika 53.). Mezofilni travnjaci rijetki su na području Banskogbrda, rasprostranjeni su uz puteve, uz rubove šuma ili grmlja. Najčešće su sekundarnog porijekla, a floristički su bogati zahvaljujući redovitoj košnji.


30

Slika 45. Zamijenjeni ovsikBromus commutatus Schrad.

Malo je poznatih nalazišta ovevrste u Hrvatskoj te se smatranedovoljno poznatom (DD)

vrstom (NIKOLIĆ 2005). Raste u mezofilnim livadama na

sjevernim padinama Banskogbrda. Do sada nije bila zabilježena u Baranji.

Slika 46. Stoklasa uspravnaBromus erectus Huds.

Ovu smo vrstu na Banskom brdu pronašli u mezofilnom

travnjaku u okolici Zmajevca. Česta, poznata u Baranji i

Podravini te gotovo u cijelojHrvatskoj.

Slika 48. Volujski jezikAnchusa officinalis L.

Populacije ove vste zabilježenesu na više mjesta u

sekundarnim travnjacima, poluruderalnim

staništima i međama (Kotlina, Kamenac, Podolje).

Slika 47. Žućkasta zobikaTrisetum flavescens (L.) P.

Beauv. Ova je vrsta umjereno

česta u Hrvatskoj. Raste u mezofilnim livadama na sjevernim padinama

Banskog brda.

BILJKE BANSKOG BRDA

31


32

Slika 49. Trožilna žuškaBlackstonia perfoliata (L.) Huds.subsp. serotina (Koch ex Rchb.)Vollm. Na Banskom brdu raste umezofilnom travnjaku u okolici

Zmajevca gdje ju je ranije pronašao i STURC (1988).

Ova biljka atlansko-mediteranskog rasprostranjenja do sada je u kontinentalnom,

sjeveroistočnom području Hrvatskezabilježena samo na dva lokaliteta

uz Dravu. Ugrožena je (EN) svojta hrvatske flore (TOPIĆ et al. 2005).

Slika 50. Kokica paučicaOphrys sphegodes Mill.

Orhideje su zakonom zaštićene uHrvatskoj (ANONYMOUS 2004), a uživaju i međunarodnu zaštitu

(IUCN). Kokica paučica je česta umediteranskom području Hrvatske,

u kontinentalnim područjima je prilično rijetka; zabilježena je na

nekoliko lokaliteta u Slavoniji i uzrijeku Dravu (CSIKY & PURGER

2008). Raste u sastavu mezofilnihlivada u okolici Zmajevca. Kokicupaučicu na Banskom brdu pronašao

je STURC (1988), a naš nalaz potvrdio je prisustvo ove vrste. Isti

autor navodi isto nalazište i zacrnocrvenog kaćuna Orchis ustulata,

no ovaj podatak nismo potvrdili.

BILJKE BANSKOG BRDA

33

Slika 51. Okrugloplodno ptičje mlijekoOrnithogalum spherocarpum

A. Kern.Ova rijetka vrsta raste u

mezofilnom travnjaku u okoliciZmajevca gdje ju je ranije zabilježio i STURC (1988).

Ovo je do sada jedino poznatonalazište u Baranji. U Hrvatskoj

je ova biljka nađena samo nanekoliko lokaliteta.

Slika 52. Kitnjasti krestušacPolygala comosa Schkuhr.

Ova vrsta raste u mezofilnimlivadama u okolici Zmajevca.

Slika 53. Istočnjačka kozja brada Tragopogon pratensis L.

subsp. orientalis (L.) Čelak. Na Banskom brdu raste na više

mjesta u mezofilnim travnjacima, a snimka je

napravljena kod Zmajevca.


Stepsko grmlje, šibljaci

Šibljaci se nalaze najčešće na strmim padinama, na rubovima lesnih surdoka i predstavljaju ostatke nekadašnjih šuma koje su pokrivale najveći dio Banskog brda. Topotvrđuje floristički sastav šibljaka u kojem su osim stepskih i šumostepskih vrsta čestevrste kserotermnih hrastovih šuma. U međama su zabilježene neke rijetke biljke hrvatskeflore čija su nalazišta poznata uglavnom na Banskom brdu: tirinška stola Lavatera thuringiaca L., ukočeni oranj Sisymbrium strictissimum L., austrijska žućicaChamaecytisus austriacus (L.) Link. Austrijska žućica raste u okolici Zmajevca (GODICL

1980), na padinama „Kálvária” (STURC 1988), a mi smo je pronašli na padinama okrenu-tim jugu između Batine i Zmajevca. Od grmlja su prisutne neke vrste karakteristične zastepske šibljake Prunion fruticosae: trnina Prunus spinosa, jednovrati glog Crataegusmonogyna Jacq., drvolika pucalina Colutea arborescens L., prava krkavina Rhamnus catharticus L., ispružena žućica Chamaecytisus supinus (L.) Link. (Slika 54.), patuljastatrešnja Prunus fruticosus Pall. (Slika 55.), mendula niska Prunus tenella Batsch, galskaruža Rosa gallica L. (Slika 56.). Niska mendula Prunus tenella Batsch izrazito je rijetkavrsta u Hrvatskoj i smatra se kritično ugroženom (CR) vrstom. U Slavoniji i u Baranjizabilježena je na nekoliko nalazišta.

34

Slika 54. Ispružena žućica Chamaecytisus supinus (L.) Link. Ova biljka, karakteristična za kserotermne hrastove šume umjereno je česta u kontinentalnim djelovima Hrvatske. Na Banskom brdu raste na toplim suhim

mjestima uz putove. STURC (1988) ju je pronašao kod Zmajevca u dolini „Vadvölgy”.

BILJKE BANSKOG BRDA

35

Na Banskom brdu raste u okolici Zmajevca, na starom groblju (KRČMAR & OZIMEC

2002). S obzirom da je ovo sekundarno stanište, ne može se pouzdano znati je li širenjeniske mendule na ovom lokalitetu izazvano djelovanjem čovjeka. Bez obzira na to, prisutnost ove vrste pontsko-panonskog rasprostranjenja značajna je u biljnogeografskomsmislu.

Slika 56. Galska ružaRosa gallica L.

Galska je ruža rijetka uHrvatskoj. Na Banskom brduraste u stepskom travnjaku u

blizini Zmajevca. Do sada nijebila zabilježena u Baranji.


36

Slika 55. Patuljasta trešnjaPrunus fruticosus Pall. U Hrvatskoj je iznimno

rijetka vrsta; poznata su samodva nalazišta. Karakteristična

je vrsta stepskih, kontinentalnih šibljaka.

Na Banskom brdu, u okoliciZmajevca, raste zajedno s

glogom Crataegus monogynai trnjinom Prunus spinosa

(STURC 1988).

BILJKE BANSKOG BRDA

37

Šume

Šume su rasprostranjene uglavnom u sjevernim dijelovima Banskog brda, u dolinama ina padinama okrenutim sjeveru i sjeverozapadu. Prevladavaju sastojine degradirane djelovanjem prekobrojne divljači i dominantnim prisustvom invazivnih vrsta: mirisavogbagrema Robinia pseudoacacia L. žljezdastog pajasena Ailanthus altissima (Mill.)Swingle, pitomog oraha Juglans regia L. U sloju drveća pojavljuju se i autohtone vrste:srebrna lipa Tilia tomentosa Moench., obični grab Carpinus betulus L., poljski javor Acercampestre L., poljski brijest Ulmus minor Miller. U sloju grmlja čest je perastolisni klokočStaphylea pinnata L. Prvi podatak o prisustvu ove vrste kod Zmajevca objavio je prijeskoro tri stoljeća MARSIGLI (1726). STURC (1988) je ovu biljku pronašao na mjestu„Szamár-szurdok” no ovi podaci nisu preuzeti u kasnijim radovima o flori Baranje(PANJKOVIĆ 1990). Rijetke u sloju grmlja su poljska ruža Rosa arvensis Huds., rašeljkaPrunus mahaleb L. i žestik Acer tataricum L. (Slika 57). Sloj prizemnog bilja relativno jeočuvan i floristički bogat (Slika 58.). Obilno su prisutne visoka grozničnica Scutellariaaltissima L. (Slika 59.), pjegava mrtva kopriva Lamium maculatum L. (Slika 60.), dvolis-ni procjepak Scilla bifolia L. agg. (Slika 61.). U degradiranim šumama na Banskom brdumogu se još naći populacije sljedećih vrsta: mirisni kukurijek Helleborus odorus W. et K.(Slika 62.), žuta šumarica Anemone ranunculoides L., visibaba Galanthus nivalis L. (Slika63.), prava kozokrvina Lonicera caprifolium L., šumska ljubica Viola reichenbachianaJord. ex Boreau. (Slika 64.). Prisutne su s malim brojem jedinki i šumska pužarkaIsopyrum thalictroides L. (Slika 65.), žuta mrtva kopriva Lamium galeobdolon (L.) L.(Slika 66.), šumska paprat Dryopteris filix-mas (L.) Schott, obični bljušt Tamus communisL. (Slika 67.), istočnjački kozlac Arum orientale M. Bieb. (Slika 68.) te bijela ljubica Violaalba Besser.

Ostaci prirodne i poluprirodne vegetacije na lesu izrazito su rijetki u rubnim područjimaPanonske nizine. Stoga je prilično teško rekonstruirati kserotermne šume na lesnoj matičnoj stijeni. Na jugoistočnom dijelu Banskog brda, između Zmajevca i Batine, nastrmim padinama surdoka i lesnih dolina okrenutih jugu ili jugoistoku, opstali su fragmenti kserotermnih šuma i travnjaka (Slika 69-70.) koji se mogu smatrati ostacima prirodnog biljnog pokrova obzirom da nisu izloženi snažnom antropogenom djelovanju. Uovim sastojinama pronašle su pribježište mnoge stepske biljke specijalno prilagođene lesnom supstratu. U fragmentima šumskih sastojina rastu hrast medunac Quercus pubescens Willd. (Slika 71.), crni jasen Fraxinus ornus L. (Slika 72.), žestik Acer tataricum L., bradavičava kurika Euonymus verrucosa Scop. (Slika 73.), drvolika pucalina Colutea arborescens L. (Slika 74.), prava krkavina Rhamnus catharticus L.,vunasta udikovina Viburnum lantana L. (Slika 75.).

U prizemnom sloju masovno se pojavljuju: ljekoviti Salamunov pečat Polygonatum odoratum (Mill.) Druce i širokolisni Salamunov pečat Polygonatum latifolium (Jacq.)Desf. (Slika 76.). U prizemnom sloju pojavljuje se niz rijetkih biljaka karakterističnih zakserotermne šume i šumske rubove: šarena perunika Iris variegata L., šumska salataLactuca quercina L. (Slika 77.), pavulnjak Thalictrum aquilegiifolium L., mala metiljkaThalictrum minus L., vrbolika mlječika Euphorbia salicifolia Host., modra biserkaLithospermum purpurocaeruleum L. (Slika 78.). Šarena perunika je rijetka pontsko-panonska vrsta koju je na Banskom brdu prvi zabilježio STURC (1980), a mi smo našlivegetativne primjerke u šumi u blizini Grovišća (između Zmajevca i Batine).

Slika 58. Unatoč degradiranostisloja drveća u šumama

na sjevernom dijeluBanskog brda, sloj

prizemnog bilja relativno je očuvan i floristički bogat.


38

Slika 57. Žestik Acer tataricum L.

U Baranji je kao i u Slavonijipoznato nekoliko nalazišta ovevrste, a njena rasprostranjenost

u ostalim djelovima Hrvatske se može smatrati

nedovoljno poznatom.

Slika 60. Pjegava mrtva koprivaLamium maculatum L.

U Hrvatskoj je česta, raste umezofilnim šumama,

a javlja se masovno i u degradiranim sastojinama.

BILJKE BANSKOG BRDA

39

Slika 59. Visoka grozničnicaScutellaria altissima L.

U Hrvatskoj je ova vrsta poznatana malom broju nalazišta. Na Banskom brdu raste u

šumama u okolici Kamenca gdje na strmim padinama

potočnih dolina čini dominantnuvrstu u prizemnom sloju.

Slika 62. Mirisavi kukurijekHelleborus odorus Waldst.

et Kit. ex Willd. U Hrvatskoj je umjereno čestavrsta, u pojedinim područjima

javlja se masovno, npr. na slavonskim planinama.

U Baranji je mirisavi kukurijekzabilježen na Banskom brdu

i u nizinskim šumama (Haljevo i Koha).


40

Slika 61. Dvolisni procjepakScilla bifolia L. agg.

Na Banskom brdu raste u šumama, u nekim je sastojinamamasovna unatoč degradiranostisloja drveća. Rasprostranjena je

u gotovo cijeloj Hrvatskoj.

Slika 64. Šumska ljubica Viola reichenbachiana

Jord. ex BoreauČesta je u šumama na sjevernoj

strani Banskog brda.

BILJKE BANSKOG BRDA

41

Slika 63. Visibaba Galanthus nivalis L. Ova česta geofita pojavljuje se

uglavnom u sjevernim dijelovima Banskog brda u

degradiranim šumama.

Slika 65. Šumska pužarkaIsopyrum thalictroides L.

Prema dosadašnjim podacimaumjereno je česta u Hrvatskoj.Raste u mezofilnim šumama usjevernim dijelovima Banskog

brda. Do sada nije bila zabilježena u Baranji.


42

Slika 66. Žuta mrtva koprivaLamium galeobdolon (L.) L.

Umjereno je česta vrsta uHrvatskoj, u pojedinim

područjima pojavljuje se masovno.

Slika 67. obični bljušt Tamus communis L.

Ova puzavica submediteranskograsprostranjenja prisutna

je u degradiranim sekundarnimšumskim sastojinama u kojimadominira bagrem, zabilježena je

u okolici Kotline i Kamenca.

BILJKE BANSKOG BRDA

43

Slika 68. Istočnjački kozlacArum orientale M. Bieb.

Na Banskom brdu je rasprostranjena, a

vjerojatno je rijetka vrsta uHrvatskoj s obzirom da ubazi podataka nema karte

rasprostranjenosti.

Slika 70.Sastojina kserotermne šumeu kojoj se u prizemnom sloju

masovno pojavljuje širokolisni Salamunov pečat

Slika 69.Fragmenti kserotermnih šuma itravnjaka opstali su na strmim

padinama surdoka i lesnih dolinana južnom dijelu Banskog brda.


44

Slika 71. Hrast medunacQuercus pubescens Willd.

U sjeveroistočnom područjuHrvatske ova je vrsta rijetka.

Na Banskom brdu raste nasuhim južnim padinama.

Slika 72.Crni jasen Fraxinus ornus L. U sjeveroistočnom područjuHrvatske ova je vrsta rijetka. Na Banskom brdu raste nasuhim južnim padinama.

BILJKE BANSKOG BRDA

45

Slika 74. Drvolika pucalinaColutea arborescens L.

U sjeveroistočnom području Hrvatske iznimno

je rijetka vrsta. Na Banskom brdu raste

na rubu platoa iznad lesnih padina, na

stranama lesnih surdoka,u zapuštenim vinogradima.

Slika 73. Bradavičava kurikaEuonymus verrucosa Scop.U sjeveroistočnom područjuHrvatske iznimno je rijetka

vrsta. Na Banskom brduzabilježili smo je u fragmentimatermofilnih šumskih sastojina.

STURC (1988) ju je pronašao napadinama doline „Vadvölgy”

u blizini Zmajevca.


46

Slika 76.Širokolisni Salamunov pečat

Polygonatum latifolium(Jacq.) Desf.

Rijetka u Hrvatskoj, premaCrvenoj knjizi osjetljiva je

(VU) vrsta.

Slika 75. Vunasta udikovinaViburnum lantana L. U sjeveroistočnom

području Hrvatske rijetka jevrsta. Na Banskom brdu raste na

suhim južnim padinama.

BILJKE BANSKOG BRDA

47

Slika 78. Modra biserkaLithospermum

purpurocaeruleum L. U Hrvatskoj je ova biljka

umjereno česta. Na platou i padinama Banskog brda raste narubovima termofilnih šuma i u šibljacima.

Slika 77. Šumska salataLactuca quercina L.

U Hrvatskoj je ova vrsta poznata na svega 2-3 nalazišta.

Do sada nije bilo podataka o njenom prisustvu u Baranji.

Na južnom dijelu Banskog brda raste u fragmentima

kserotermnih šuma.


48

Slika 79. Štitasti vodoljubButomus umbellatus L. Ova vrsta močvarnih

staništa po Crvenoj knjizi jegotovo ugrožena vrsta (NT).

Na sjevernoj strani Banskog brda obilno

je prisutna na pojedinim mjestima u potočnim dolinama. Osobito je

masovna u kanalima u podnožju Banskog brda (CSIKY & PURGER 2008).

BILJKE BANSKOG BRDA

49

Vlažna staništa

Na Banskom brdu rijetki su potoci koji ne presušuju tijekom godine. Na sjevernim stranama, u dolinama potoka koji se ulivaju u Karašicu (Studenac), pronađene su vrste očijem prisustvu na ovom području ranije nije bilo podataka. Među ovima su vrste izCrvene knjige flore Hrvatske (NIKOLIĆ & TOPIĆ 2005): močvarni šaš Carex acutiformisEhrh., obalni šaš Carex riparia Curtis, štitasti vodoljub Butomus umbellatus L. (Slika 79.)i vodena slatka trava Catabrosa aquatica (L.) P. Beauv. (Slika 80.). Od češćih vrsta močvarnih staništa tu su, naprimjer, velika preslica Equisetum telmateja Ehrh.,blijedožuti žabnjak Ranunculus sceleratus L., vodena čestoslavica Veronica anagallis-aquatica L. naborana pirevina Glyceria plicata Fr. i potočna čestoslavicaVeronica becabunga L.

Slika 80. Vodena slatka travaCatabrosa aquatica (L.) P.

Beauv. česta je i obilno prisutnana dnu plitkih udubljenja, kanala

i potoka u podnožju Banskogbrda i u nizinskim dijelovimaBaranje (PURGER et al. 2007,

CSIKY & PURGER 2008).Pojavljivanje vrste kod

Grabovca navodi HORVÁT (1943), no u pregledu

flore Baranje nije navedena(PANJKOVIĆ 1990).

U Crvenoj knjizi je razmatranakao kritično ugrožena

(CR) vrsta hrvatske flore.


50

Opasnosti za opstanak prirodne flore i vegetacije

Na Banskom brdu nalaze se jedinstvena staništa koja su rijetka i u Europi. Opstanakstepske flore i vegetacije na ovom području ugrožavaju brojni čimbenici. Najveću opasnost za opstanak stepske flore i fragmenata prirodnog biljnog pokrova predstavlja stalno smanjivanje površina pokrivenih prirodnom i poluprirodnom vegetacijom kao i njihova degradacija (smanjivanje prirodnih vrijednosti na temelju sastava vrsta i strukture). Ove negativne promjene izazvane su djelovanjem čovjeka: gradnja, iskapanjelesa, nezakonito odlaganje smeća, korištenje umjetnih gnojiva i drugih kemijskih sredstava na obradivim površinama.

Invazivne biljke

Najrasprostranjenije adventivne svojte koje se agresivno rasprostiru i ugrožavaju opstanak prirodne flore i vegetacije na Banskom brdu su žljezdasti pajasen Ailanthusaltissima (Mill.) Swingle, mirisavi bagrem Robinia pseudoacacia L., pitomi orah Juglansregia L., velika zlatnica Solidago gigantea Aiton, Reynoutria sachalinensis (F.S.Petrop.)Nakai in T. Mori spp., (Fallopia), obični jorgovan Syringa vulgaris L.,

BILJKE BANSKOG BRDA

51

obični vučac Lycium barbarum L. Od invazivnih biljaka koje u nešto manjoj mjeri ugrožavaju opstanak prirodnog biljnog

pokrova na Banskom brdu rasprostranjene su pelinolisni limundžik Ambrosia artemisiifolia L., prava svilenica Asclepias syriaca L., europski cecelj Oxalis dilenii Jacq.i američki kermes Phytolacca americana L.

Žljezdasti pajasen Ailanthus altissima je drvo kojeg često sade pored puteva odakle seširi na sva dostupna staništa. Izrazito je agresivna invazivna vrsta koja se razmnožava i širisjemenom i izdancima (UDVARDY 2004). Odlikuje se širokom ekološkom amplitudom;podnosi i izrazito sušne uvjete kakvi vladaju na lesnim strmim padinama. Brojne populacije ove vrste razmnožile su se u podnožju Banskog brda. Zasjenjivanjem kao i alelopatskim svojstvima (sadrži tvari koje sprječavaju rast biljaka koje se nalaze u blizini)žljezdasti pajasen nanosi velike štete prirodnim travnjacima i predstavlja opasnost za njihov opstanak.

Mirisavi bagrem Robinia pseudoacacia ima izražene sposobnosti stvaranja stablovih i korjenovih izbojaka. Zahvaljujući tome, jedna je od najteže iskorjenjivih invazivnih vrsta. Negativno djelovanje bagrema na prirodni biljni pokrov izraženo je kroz„organsko zagađenje” zemljišta zbog prekomjernog nagomilavanja organskih spojevadušika. Primijećeno je također i alelopatsko djelovanje bagrema na biljke u okruženju(BARTHA et al. 2006). Invazija bagrema na području Banskog brda predstavlja jednu odnajvećih opasnosti za opstanak prirodne flore i vegetacije. Naime, biljke koje rastu naslabo obraslim lesnim strmim padinama i u stepskim travnjacima zatvorenog sklopa izraziti su heliofiti (ne podnose zasjenjivanje). Prilagođene su na tlo siromašno organskimtvarima (BORHIDI 1995) te obrastanje lesnih padina bagremom predstavlja ozbiljnu opasnost za uvjete opstanka ovih rijetkih biljaka i ovog jedinstvenog staništa.

Pitomi orah Juglans regia najčešće ne razmatraju među invazivnim vrstama s obziromda ne pripada neofitama. Uglavnom se smatra vrstom koja je rasprostranjena naBalkanskom poluotoku, no oko granica prirodnog rasprostranjenja pitomog oraha nepostoji suglasnost. Po mnogima je u Panonskoj nizini arheofita, unešena vrsta koju sadejoš od doba Rimskog carstva (SIMON 2001). Agresivno (zoohorno) širenje oraha predstavlja opasnost za prirodni biljni pokrov. Osobito negativno djelovanje ima na travnjake i prizemni sloj u šumama, budući da listovi oraha sadrže kemijske tvari sa snažnim alelopatskim djelovanjem.

Velika zlatnica Solidago gigantea Aiton. masovno se pojavljuje namjestima na kojima jeizostala košnja ili ispaša. (BOTA-DUKÁT & DANCZA 2004). Na Banskom brdu zauzima velike površine, npr. u okolici Podolja.

Predstavnike roda Reynoutria sade u vrtove kao dekorativne, no u prirodi se pojavljujukao najagresivnije invazivne biljke koje je gotovo nemoguće iskorijeniti (BALOGH 2004).Njihovo širenje predstavlja veliku opasnost za močvarnu i livadnu vegetaciju duž potoč-nih dolina u podnožju Banskog brda.

Obični jorgovan Syringa vulgaris i obični vučac Lycium barbarum biljke su koje podnose izrazito suha i topla staništa, šire se vegetativno te predstavljaju ozbiljnu opasnostza suhe travnjake na lesu. Agresivno širenje ovih grmova zapaženo je na južnim i jugoistočnim strmim lesnim padinama na Banskom brdu, na rubovima lesnih padina te naplatou.

Radi zaštite suhih travnjaka na strmim lesnim padinama, jedinstvenog staništa i specifičnog biljnog pokrova, potrebno je poduzeti mjere uništavanja invazivnih biljaka.


Dosadašnja iskustva u suzbijanju ovih biljaka koje se agresivno šire, pokazala su da suuspješni rezultati postignuti jedino usklađenim djelovanjem specijalnih kemijskih sredstava i mehaničkog odstranjivanja izdanaka (SZIDONYA et al. 2004). U područjima zahvaćena invazivnim biljkama njihovo potpuno iskorjenjivanje je u slučaju nekih biljakaskoro nemoguće, ali upornim i dugotrajnim djelovanjem može se sprječiti njihovo širenje.Agresivne vrste najlakše se useljavaju i najbrže razmnožavaju na mjestima na kojima subiljni pokrov i tlo u velikoj mjeri promjenjeni antropogenim djelovanjem, a koja su zatimnapuštena, tj. koja su ljudi prestali održavati. Tradicionalne metode gospodarenja poluprirodnim travnjacima (košenje, ispaša i, u nekim slučajevima, djelomično paljenje)ukoliko se dosljedno i redovito primjenjuju, omogućuju uspješno održavanje ovih vrijednih staništa.

Zaključak

Bansko brdo je područje koje se odlikuje specifičnom, bogatom florom i jedinstvenomvegetacijom. Osobitu važnost imaju fragmenti suhih travnjaka i kserotermnih šuma koji suse održali u jugoistočnom dijelu Banskog brda, između Zmajevca i Batine, na strmim padinama surdoka i lesnih dolina okrenutih jugu ili jugoistoku. U ovim sastojinama pronašle su pribježište mnoge stepske i šumostepske biljke prilagođene lesnom supstratu.

Tijekom 2007. godine na Banskom brdu je zabilježeno 245 stepskih, šumostepskih išumskih biljaka.

Nekoliko biljaka raste samo na lesnim padinama Banskog brda i nigdje drugdje uHrvatskoj, npr. patuljasta perunika Iris pumila, mišja grahorica Vicia narbonensis subsp.serratifolia, bezmirisna rezeda Reseda inodora.

Neke biljke po prvi put su zabilježene na Banskom brdu i nove su za floru Baranje: žutašumarica Anemone ranunculoides, uškasta gušarka Arabis auriculata Lam., zamijenjeniovsik Bromus commutatus, kasna krutovlatka Cleistogenes serotina, vilina kosa majčinedušice Cuscuta epithymum, dugokljuni čapljan Erodium ciconium, Galium glaucum, šumska salata Lactuca quercina, ljekovita biserka Lithospermum officinale, galska ružaRosa gallica, poljska ruža Rosa arvensis, kuminska pukovica Peucedanum carvifolia,Thesium arvense, šumska pužarka Isopyrum thalictroides, vlasasto kovilje Stipa capillata.

Pronađene su neke biljke koje su ranije zabilježene u flori Banskog brda, ali nisu uzeteu bazu podataka za floru Baranje: livadni kozlinac Astragalus cicer, trožilna žuškaBlackstonia perfoliata subsp. serotina, pustenasta zvončika Campanula bononiensis, mirisavi šeboj Erysimum odoratum, okrugloplodno ptičje mlijeko Ornithogalum spherocarpum, Rapistrum perenne, patuljasta trešnja Prunus fruticosus, rašeljka Prunusmahaleb, mala metiljka Thalictrum minus.

Bansko brdo predstavlja južnu ili jugozapadnu granicu areala sljedećih biljaka: Irispumila, Reseda inodora, Falcaria vulgaris, Vicia narbonensis subsp. serratifolia, Noneapulla, Linaria genistifolia.

Na Banskom brdu zabilježene su neke svojte koje su navedene u Crvenoj knjizi floreHrvatske: Butomus umbellatus (DD), Blackstonia perfoliata. subsp. serotina (EN), Bromuscommutatus (DD), Carex acutiformis (NT), Carex praecox (NT), Carex riparia (VU),Catabrosa aquatica (CR), Iris variegata (NT), Lactuca quercina (DD), Nonea pulla (DD),

52

BILJKE BANSKOG BRDA

53

Ophrys sphegodes (VU), Polygonatum latifolium (VU), Prunus tenella (CR), Salvia nemorosa (EN), Stipa capillata (DD), Xeranthemum annuum (EN). Prema našem mišljenju trebalo bi smatrati kritično ugroženim (CR) svojtama hrvatske flore i sljedećetaksone: Iris pumila, Reseda inodora i Vicia narbonensis subsp. serratifolia.

Prirodnu i jedinstvenu floru i vegetaciju na Banskom brdu ugrožavaju brojni čimbenici:poljoprivreda, gradnja, iskapanje lesa, nezakonito odlaganje smeća, korištenje umjetnihgnojiva i drugih kemijskih sredstava, a jedna od najvećih opasnosti je širenje invazivnihbiljaka. Nedostatak redovitog održavanja travnjaka uz puteve i drugih antropogeno uvjetovanih staništa najčešće dovodi do širenja i masovnog osvajanja invazivnih vrsta kaošto su žljezdasti pajasen Ailanthus altissima, mirisavi bagrem Robinia pseudoacacia, pitomi orah Juglans regia, velika zlatnica Solidago gigantea, Reynoutria sachalinensis,obični jorgovan Syringa vulgaris te obični vučac Lycium barbarum.

Lesne strme padine u jugoistočnim djelovima Banskog brda jedinstvena su staništa saspecifičnim ekološkim uvjetima, rijetka i u Europi. Bogata flora ovog područja s brojnimrijetkim svojtama ima neprocjenjive vrjednosti za očuvanje bioraznolikosti Hrvatske teBansko brdo zavrjeđuje zakonsku zaštitu.

Summary

The botanical survey in Bansko Hill, carried out in 2007, showed that this is an area withrich flora and unique loess vegetation. Very few fragments of differently degraded semi-natural stands of steppe grasslands and xero-termophilous woods have remained inBansko Hill, the most southern (south-western) occurrence of these vegetation types.These fragments persist on loess cliffs and steep slopes in the south-eastern part of the area,between Zmajevac and Batina. These vegetation patches serve as refugia for rare, “loessspecialist” plants. During our recent investigations 245 steppe-, forest-steppe and forestspecies (plants belong to the dry grasslands of the class Festuco-Brometea or xeric woodsQuercetea pubescenti-petraeae (Orno-Cotinetalia, Quercetalia pubescentis incl. Aceritatarico-Quercion, Prunetalia) were registered.

Some plants, e.g. Vicia narbonensis subsp. serratifolia, Iris pumila and Reseda inodoraare recorded only in Bansko Hill and nowhere else in Croatia.

For the flora of Baranja (Croatia) it was the first time to record e.g. Anemone ranunculoides, Arabis auriculata, Bromus commutatus, Cleistogenes serotina, Cuscutaepithymum, Erodium ciconium, Galium glaucum, Lactuca quercina, Lithospermum officinale, Rosa gallica, Rosa arvensis, Peucedanum carvifolia, Thesium arvense,Isopyrum thalictroides, Stipa capillata.

We found some rare plants e.g. Astragalus cicer, Blackstonia perfoliata subsp. serotina,Campanula bononiensis, Erysimum odoratum, Ornithogalum spherocarpum, Rapistrumperenne, Prunus fruticosus, Prunus mahaleb, Thalictrum minus whose occurrence inBansko Hill was proved earlier, but their data published in Hungarian language wereignored in the Database of Croatian Flora.

For some loess plants it is in Bansko Hill that they reach the southern (southwestern)border of their distribution, e.g.: Agropyron cristatum subsp. pectinatum, Falcaria vulgaris, Iris pumila, Linaria genistifolia, Nonea pulla, Reseda inodora, Vicia narbonensis subsp. serratifolia.


Among plants listed in the Red Data Book of Croatian Flora, the following species wereregistered in Bansko Hill: Butomus umbellatus (DD), Blackstonia perfoliata. subsp. serotina (EN), Bromus commutatus (DD), Carex acutiformis (NT), Carex praecox (NT),Carex riparia (VU), Catabrosa aquatica (CR), Iris variegata (NT), Lactuca quercina(DD), Nonea pulla (DD), Ophrys sphegodes (VU), Polygonatum latifolium (VU), Prunustenella (CR), Salvia nemorosa (EN), Stipa capillata (DD), Xeranthemum annuum (EN).Based on our experience we suggest that Iris pumila, Reseda inodora and Vicia narbonensis subsp. serratifolia should be treated as critically endangered (CR) taxa inCroatia.

The major threats to loess steppes and loess cliff vegetation in Croatia include the continuous shrinkage of their overall areas and the degradation of habitats caused byhuman activities such as construction, excavation of loess walls, deposition of garbage andhousehold wastes, use of fertilisers and other chemicals in arable fields, as well as the invasion of alien plants, e.g. Ailanthus altissima, Robinia pseudoacacia, Juglans regia,Solidago gigantea, Lycium barbarum, Syringa vulgaris.

Loess cliffs and steep slopes in the southeastern part of Bansko Hill are unique habitatsthat are rare in Europe. The flora of this area is rich, consisting of several rare, specialistspecies or plants occurring on the very border of their distribution. It is known that suchplants face greater risk of extinction, therefore more attention should be paid to their conservation. The area of Bansko Hill deserves legal protection.

Zahvala: Istraživanja su obavljena uz dopuštenje Ministarstva Kulture Republike Hrvatske.Potpomognuta su sredstvima Programa za susjedstvo INTERREG III A, SLO-HU-CRO2006/01/167/HU. Pri terenskom radu pomogli su nam Attila Lengyel, Tibor Mikuska, Jenő J. Purger, Béla Tallósi i Dávid A. Schäffer. U nabavci literature pomoć su nampružili Boža Janžekovič, Balázs Kevey, Eszter Illyés, Siniša Škondrić i Stjepan Krčmar. Dragocjeneinformacije i savjete dobili smo od Jasenke Topić. Svima srdačno zahvaljujemo.

Literatura

BALOGH, L. 2004: Japánkeserűfű-fajok, Fallopis sectio Reynoutria. 207-253. In: MIHÁLY, B. &BOTTA-DUKÁT, Z. (eds.): Özönnövények. A KvVM Természetvédelmi hivatalának tanulmányköte-tei 9. TermészetBÚVÁR Alapítvány Kiadó, Budapest, pp. 1-408.

BARTHA, D., CSISZÁR, Á., ZSIGMOND V. 2006: Fehér akác Robinia pseudoacacia L. Pp. 37-67. In:BOTTA-DUKÁT, Z. & MIHÁLY, B. (eds.): Özönnövények 2. A KvVM Természetvédelmi hivatalának tanulmánykötetei 10. Budapest.

BARTHA, S. 2007: Composition, differentiation and dynamics of the grasslands in the forest steppebiome. Pp. 72-103, 194-210. In: ILLYÉS, E. & BÖLÖNI, J. (eds.): Slope steppes, loess stepes and forest steppe meadows in Hungary, Budapest, pp. 1-236.

BOGNAR, A. 1990: Geomorfologija Baranje. Savez geografskih društava Hrvatske, Zagreb. BOTTA-DUKÁT, Z. & MIHÁLY, B. 2006: Özönnövények 2. A KvVM Természetvédelmi hivatalának

tanulmánykötetei 10. Budapest. BOTTA-DUKÁT, Z. & DANCZA, I. 2004: Magas aranyvessző Solidago gigantea Ait. és kanadai

aranyvessző Solidago canadensis L. Pp. 293-318. In: MIHÁLY, B. & BOTTA-DUKÁT, Z. (eds.):Özönnövények. A KvVM Természetvédelmi hivatalának tanulmánykötetei 9. TermészetBÚVÁRAlapítvány Kiadó, Budapest, pp. 1-408.

54

BILJKE BANSKOG BRDA

55

BORHIDI, A. 1995: Social behaviour types, the naturalness and relative ecological values of the higher plants in the Hungarian flora. Acta Bot. Hung. 39 (1-2): 87-181.

BOROS, Á. 1944: Az érdi magaspart. Pótfüzetek a Természettud. Közlönyhöz 76: 191-202.BOROS, Á. 1946: A kopácsi ártér növényvilága nagy vízálláskor. Botanikai közlemények 43: 21-24.BOžA, P., KRSTIĆ, B., MERKULOV, L., KRSTIĆ, L. & PAJEVIĆ, S. 2003: Morphological, anatomical and

physiological analyses of Vicia narbonensis subsp. serratifolia (Fabales, Fabaceae). Fl. Medit. 13:219-229.

BUTORAC, B. & IGIĆ, R. 1995: Odlike florističkog i vegetacijskog diverziteta Titelskog brega kaoosnova za zaštitu područja. Preventivni inženjering i životna sredina. Niš, C9-1.

CSIKY, J. & PURGER, D. 2008: Monitoring of plant species along the Drava river and the Hungarian-Croatian border. In: J. J. PURGER (ed.): Biodiversity studies along the Drava river.University of Pécs, Pécs.

CSIKY, J., PURGER, D. & NIKOLIĆ T. 2008: Reseda inodora Rchb., a new species of the Croatian flora.Acta Botanica Croatica 67 (2) (in press).

DOMAC, R. 1984: Flora Hrvatske i susjednih područja. Školska knjiga, Zagreb. DOMAC, R. 2002: Flora Hrvatske. Školska knjiga, Zagreb. FARKAS, S. (ed.) 1999: Magyarország védett növényi. Mezőgazda Kiadó. Budapest. GODICL, LJ. 1980: Stepska flora v severozahodni Jugoslaviji. Slovenska Akademija Znanosti in

Umetnosti, Razprave IV. Razreda SAZU 22 (4): 279-367. GOMBOCZ, E. & HORVÁT, A. O. 1939: Kitaibel Pál Baranyában. Ciszterci Rend Pécsi Nagy Lajos

Gimnáziumának Értesítője (1938-1939): 21-72. HORVÁT, A. O. 1942: Képek a hazatért Baranyai-háromszög nyári növényzetéből. Pannonia 7: 179-

182.HORVÁT, A. O. 1943: Pótlások „A Mecsekhegység és környékének flórája”-hoz (1941). Botanikai

közlemények 15 (1-2): 101-112.HORVÁTH, F., DOBOLYI, Z. K., MORSCHHAUSER, T., LŐKÖS, L., KARAS, L. & SZERDAHELYI, T. 1995:

FLÓRA adatbázis 1.2 (taxonlista és attribútum-állomány). Vácrátót, 267 p.HORVAT, I. 1928: Rasprostranjenje i prošlost mediteranskih, ilirskih i pontskih elemenata u flori

sjeverne Hrvatske i Slovenije. Acta Botanica Croatica 4: 1-34.ILLYÉS, E. & BÖLÖNI, J. (eds.) 2007: Slope steppes, loess steppes and forest steppe meadows in

Hungary, Budapest, pp. 1-236JOSIFOVIĆ, M. (ed.) 1970-1980: Flora SR. Srbije I-IX. Srpska Akademija Nauka i Umetnosti,

Beograd.KRČMAR, S. & OZIMEC, S. 2004: Rijetke i zaštićene biljne i životinjske vrste na području naselja

Zmajevac. Prijedlog za proglašenje Spomenika prirode. (Manuscript), 12 p.MARSIGLI A. F. 1726: Catalogus plantarum circa Danubium sponte crescentium. In: MARSIGLI A. F.:

Danubius Pannonico-Mysicus, observationibus geographicis, astronomicis, hydrographicis, histo-ricis, physicis, perlustratus et in VI. tomos digestus, cum tabulis aeri incisis VI. Hagae, Comitumet Amstelodami, pp. 49-76.

MARKOVIĆ, LJ., ANDREŠKIĆ, A. & CIGIĆ, P. 2005: Salvia nemorosa L. Pp. 376-377. In: NIKOLIĆ, T. &TOPIĆ, J. (eds.): Crvena knjiga vaskularne flore Hrvatske. Ministarstvo kulture, Državni zavod zazaštitu Prirode Republike Hrvatske. Zagreb.

MIHÁLY, B. & BOTTA-DUKÁT, Z. (eds.) 2004: Özönnövények. A KvVM Természetvédelmi hivatalának tanulmánykötetei 9. TermészetBÚVÁR Alapítvány Kiadó, Budapest, pp. 1-408.

NIKLFELD, H. 1973-74: Atlas der Donauländer. Karte 171. Wien.NIKOLIĆ, T. 2006: Flora, Priručnik za inventarizaciju i praćenje stanja. Državni zavod za zaštitu

Prirode Republike Hrvatske, Zagreb.NIKOLIĆ, T. (ed.) 2008: Flora Croatica Database, On-Line (http://hirc.botanic.hr/fcd). Department of

Botany, Faculty of Science, University of Zagreb.NIKOLIĆ, T. & TOPIĆ, J. (eds.) 2005: Crvena knjiga vaskularne flore Hrvatske. Ministarstvo kulture,

Državni zavod za zaštitu Prirode Republike Hrvatske. Zagreb.


PANJKOVIĆ, B. 1990: Analiza životnih oblika i flornih elemenata u flori Baranje (Hrvatska). ActaBotanica Croatica 49: 107-123.

PURGER, D. & CSIKY, J. 2007: Continental and Pannonian loess flora and vegetation on the southernborder of its distribution. 2nd Botanical Congress 20-22. 09. 2007, Zagreb, Croatia. Book ofabstracts, pp. 92

PURGER, D., CSIKY, J. & TOPIĆ J. 2007: Protokol za praćenje stanja populacija i vrsta vaskularnih biljaka u području duž rijeke Drave i u Baranji. Pp. 13-28. In: PURGER J. J. (ed.): Priručnik zaistraživanje bioraznolikosti duž rijeke Drave. [Manual for the investigation of biodiversity alongthe river Drava]. Sveučilište u Pečuhu, Pécs.

PURGER, D., CSIKY, J. & TOPIĆ, J. 2008: Dwarf iris, Iris pumila L. (Iridaceae) - new species of theflora of Croatia. Acta Botanica Croatica 67 (2) (in press)

PÓCS, T. 1999: A löszfalak virágtalan növényzete I. Orografikus sivatag a Kárpát-medencében.Kitaibelia 4 (1): 143-156.

RAUŠ, Đ. & ŠEGULJA, N. 1983: Flora Slavonije i Baranje. Glasnik za šumske pokuse 21: 179-211. RAUŠ, Đ., ŠEGULJA, N. & TOPIĆ, J. 1985: Vegetacija sjeveroistočne Hrvatske. Glasnik za šumske

pokuse 23: 223-355. SIMON, T. 2001: A magyarországi edényes flóra határozója. Tankönyvkiadó, Budapest.SIMKOVICS, L. 1876: Adatok Magyarhon edényes növényeihez. MTT Közl. 11: 157-211, Budapest. STURC, B. 1988: Florisztikai és geobotanikai adatak a baranyai löszhátság dél-keleti peremvidékéről.

Pécsi műszaki szemle 33 (2): 19-24.SZIDONYA, I., MIHÁLY, B. & DANCZA, I. 2004: Az inváziós növényekelleni védekezés elvi háttere. Pp.

123-129. In: MIHÁLY, B. & BOTTA-DUKÁT, Z. (eds.): Özönnövények. A KvVM Természetvédelmihivatalának tanulmánykötetei 9. TermészetBÚVÁR Alapítvány Kiadó, Budapest, pp. 1-408.

TOPIĆ, J. 1993: Distribution of the taxon Papaver dubium L. subsp. lecoquii (Lamotte) Syme var.albiflorum Besser in Croatia. Natura Croatica 2 (2): 123-126.

TOPIĆ, J., KUMBARIĆ, A., ANDREŠKIĆ, A. & CIGIĆ, P. 2005: Agropyron cristatum (L.) Gaertn. subsp.pectinatum (M. Bieb.) Tzvelev. Pp. 106-107. In: NIKOLIĆ, T., TOPIĆ, J. (eds.): Crvena knjiga

vaskularne flore Hrvatske. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu Prirode RepublikeHrvatske. Zagreb.

TOPIĆ, J., ANDREŠKIĆ, A. & CIGIĆ, P. 2005: Xeranthemum annuum L. p. 386. In: NIKOLIĆ, T., TOPIĆ,J. (eds.): Crvena knjiga vaskularne flore Hrvatske. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštituPrirode Republike Hrvatske. Zagreb.

TOPIĆ, J., ILIJANIĆ, LJ., TVRTKOVIĆ, N., & NIKOLIĆ, T. 2006: Staništa. Priručnik za inventarizaciju,kartiranje i praćenje stanja. Državni zavod za zaštitu Prirode Republike Hrvatske. Zagreb. 1-68, 1-74, 1-74

UDVARDY, L. 2004: Bálványfa Ailanthus altissima (Mill.) Swingle. Pp. 143-160. In: MIHÁLY, B. &BOTTA-DUKÁT, Z. (eds.): Özönnövények. A KvVM Természetvédelmi hivatalának tanulmányköte-tei 9. TermészetBÚVÁR Alapítvány Kiadó, Budapest, pp. 1-408.

VIRÁGH, K. & FEKETE, G. 1984: Degradation stages in xeroseries: composition, similarity, grouping,coordination. Acta Botanica Hungarica 30: 427-459.

ZAHIROVIĆ, Ž. 2000: Rijetke i ugrožene biljne vrste sjeveroistočne Hrvatske. Magistarski rad.Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.

ZÓLYOMI, B. 1958: Budapest és környékének természetes növénytakarója. Pp: 511–642 In: PÉCSI, M.(ed.): Budapest természeti képe. Budapest.

ZÓLYOMI, B. & FEKETE, G. 1994: The Pannonian loess steppe: differentiation in space and time.Abstracta botanica 18: 29-41.

56

BILJKE BANSKOG BRDA

57


58

Documents

Biljke Banskog brda