BILTEN BEOGRADSKE SABORNE CRKVE SVETOG … file49 Arhimandrit Jovan (Krestjankin): HIMNA MALOM DOBRU Mnogi qudi misle da je vrlo te{ko `iveti po veri i ispuwavati voqu Bo`iju, iako

Embed Size (px)

Citation preview

  • 49

    Arhimandrit Jovan (Krestjankin): HIMNA MALOM DOBRU

    Mnogi qudi misle da je vrlo te{ko `iveti po veri i ispuwavati voqu Bo`iju, iako je to, u stvari, lako. Potrebno je samo obratiti pa`wu na sit-nice i starati se da se uzdr`imo od zla u najmawim i najlak{im stvarima. Ovo je najpravilniji i najjednostavniji na~in da se u|e u duhovni svet i pribli`i Bogu. ^ovek obi~no misli da Tvorac tra`i od wega velika dela i da Jevan|eqe postavqa kao uslov vere krajwe ~ovekovo samopo`rtvovawe, poni{tavawe wegove li~nosti itd. ... Ne mogu nikako da u~inim ne{to ve-liko za Boga, zato je boqe da se dr`im po strani od duhovnog sveta i ne mis-lim o ve~nosti, i `ivim kako se uobi~ajeno `ivi. ... Za~u|uju}e je da {to je ~ovek vi{e predan sitnicama `ivota, tim mawe upravo u sitnicama `eli da bude po{ten, ~ist i veran Bogu. Me|utim, kroz pravilan odnos prema sitni-cama mora pro}i svaki ~ovek koji `eli da se pribli`i Carstvu Bo`ijem. Ovde se upravo krije i sva te{ko}a religioznih puteva ~oveka. Obi~no on ho}e da u|e u Carstvo Bo`ije potpuno neo~ekivano, magijski-~udesno, ili, pak, direktno, kroz neki veliki podvig. No, ni jedno ni drugo nije istinsko nala`ewe vi{eg sveta. ^ovek ne ulazi kod Boga magijski-~udesno, ostaju}i na zemqi otu|en od interesa Carstva Bo`ijeg i svetle ve~nosti, ne kupuje vrednosti Carstva Bo`ijeg nekim svojim spoqa{wim postupkom, ma koliko veliki bio ovaj postupak. Dobra, sveta dela su potrebna za privijawe ~oveku uz vi{i `ivot, svetlu voqu, `equ za dobrim, psihologiju nebesnu, srce ~isto i pravedno, qubav nelicemernu. Upravo kroz mala dela, svakodnevne uobi~ajene postupke, sve ovo se mo`e priviti i ukoreniti u ~oveku. Mali dobri postupci predstavqaju vodu na cveti}u qudske li~nosti. Potpuno je nepotrebno da se na `edan cveti} iz-liva more vode. Mo`e se izliti pola ~a{e, i to }e za ivot cveti}a ve} imati veliki zna~aj. Potpuno je nepotrebno gladnome i ~oveku koji dugo gladuje da pojede brdo hleba - dovoqno }e biti nekoliko kri{ki i wegov }e organizam ve} `ivnuti. Sam `ivot daje zadivquju}e primere va`nosti malih stvari. U medicini, koja uvek radi sa malim, strogo ograni~enim koli~inama le-kova, postoji ~itava homeopatska nauka, koja priznaje sasvim male koli~ine lekova, usled toga {to na{ organizam prera|uje izvanredno male koli~ine neophodnih mu materija, pomo}u kojih odr`ava i unapre|uje svoj `ivot. ...

    SABORNIKBILTEN BEOGRADSKE SABORNE CRKVE

    SVETOG ARHANGELA MIHAILA

    NEDEQA,13. DECEMBAR 2015, GODINA 17, BR.13

    . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

    50

    Najboqe tvorewe svega u `ivotu - jeste tvorewe u ime Hristovo. Blagosloven je onaj koji dola-zi, u bilo kom smislu, u ime Hristovo. Duh, ime Hristovo pridaje svim stvarima i postupcima ve~nu vrednost, ma kako mali bili ti postupci. I, po`rtvovana qudska qubav, na kojoj je uvek odsjaj qubavi Hristove, ~ini zna~ajnom i dragocenom svaku re~, svaki gest, svaku suzu, svaki osmeh, svaki

    pogled ~ovekov. ... Jer, jasno je da na{i postupci mogu biti, i ~esto bivaju, egoisti~ni, iznutra koristoqubivi. Gospod nam ukazuje na ovo i savetuje da pozivamo u svoj dom ne one koji nam mogu uzvratiti svojim gostoprimstvom, ve} one kojima je potrebna na{a pomo}, podr{ka i ukrepqewe. Na{i gosti ponekad bivaju rasadnici sujete, ogovarawa i svakojakih ispraznosti. Sasvim je drugo prijateqski razgovor, qudski odnos, koji je blagosloven i ukrepquje du{u, ~ine}i je ~vr{}om u dobru i istini, i to sada, kada je kult neiskrenog svetovnog dru`ewa - bolest qudi i civilizacije, koja sada istrebquje samu sebe. ... Kada bi qudi bili mudri, neprestano bi te`ili malom i, za wih sas-vim lakom, delu, kroz koje bi mogli ste}i sebi ve~nu riznicu. Veliko spase-we qudi je u tome {to se oni mogu priviti stablu ve~nog Drveta @ivota kroz najsitniji postupak dobra. ... Da bi testo naraslo, nije potrebno sipati u wega ~itavu posudu sa kvascem, ve} je potrebna samo mala wegova koli~ina. Isto je i sa dobrom. Najmawe mo`e proizvesti ogromno dejstvo. ... Koliko je najmawe dobro korisno za ~oveka mo`e se neosporno doka-zati iz toga koliko je i najmawe zlo {tetno po wega. Ako nam je zapala trun-ka u oko, ono ve} ni{ta ne vidi, suzi, i tada je ~ak te{ko gledati i drugim okom. Malo zlo, dopalo kao trunka u oko du{e, odmah izvodi ~oveka i poretka ispravnog `ivqewa. Malo dobro: izvaditi sebi ili drugom ~oveku trunku iz oka telesnog ili du{evnog - ovo je dobro bez koga se ne mo`e `iveti. Zaista je malo dobro ~ak i neophodnije ~oveku nego veliko. Bez velikog qudi mogu pro`iveti, a bez malog ne mogu. Qudi ne propadaju od nedostatka velikog dobra, nego upravo od nedostatka malog dobra. Veliko dobro je samo krov, po-dignut na zidovima-ciglama malog dobra. Malo, lako dobro je Tvorac ostavio ~oveku na zemqi, uzev{i sve veliko na Sebe. I, onaj ko tvori malo - kroz wega Sam Tvorac tvori veliko. Na{e malo Tvorac ~ini Svojim velikim. ... No, svakom, pa i najmawem i najlak{em dobru protivi se u~malost qudska. ... ^ovek dobrog uma krepi i te{i, pre svega, samog sebe. I, ovo uop{te nije egoizam, kao {to neki neta~no tvrde; ne, ovo je istinski izraz nesebi~nog dobra, kada ono donosi vi{u duhovnu radost onome ko ga ~ini. ... Ovo je jedina nesebi~na radost - radost dobra, radost Carstva Bo`ijeg. ... Zbog toga ja sada ne pevam himnu dobru, ve} wegovoj neznatnosti, si}u{nosti. I, ne samo da vas ne prekorevam {to ste vi u dobru zaneti samo sitnicama i ne nosite nikakvu veliku samopo`rtvovanost, ve} obrnuto, molim vas da ne mislite ni o kakvoj velikoj samopo`rtvovanosti i da, ni u kom slu~aju, ne zanemarujete sitnice u dobru. Molim, ako ho}ete, zapadajte, u nekom posebnom slu~aju, u neopisivi bes, ali ne gnevite se zbog sitnica na brata svoga ni za {to (Mt.5,22). Ako

  • Glavni i odgovorni urednik: protojerej-stavrofor Petar Luki}. Urednik izdawa: Ivana Atanackovi}. Tel.hrama: 011/2636-684. Faks: 011/2636-566.

    www.saborna-crkva.com. [email protected]. Tir a`: 1000 primeraka.

    52

    U NEDEQI 28. PO DUHOVIMA PROSLAVQAMO: 13.(30) Sveti apostol Andrej Prvozvani14.(01) Sv. prorok Naum; Sv. Filaret Milostivi15.(02) Sv. prorok Avakum; Sv. car Uro{; Prep. Joanikije Devi~ki16.(03) Sv. prorok Sofonije; Prepodobni Jovan ]utqivi17.(04) Sv. velikomu~enica Varvara; Prep. Jovan Damaskin18.(05) Prepodobni Sava Osve}eni; Sv. Nektarije Bitoqski19.(06) Sv. Nikolaj, Arhiepiskop mirlikijski ^udotvorac - Nikoqdan

    Draga bra}o i sestre, u utorak, 15. decembra, proslavqamo Svetog cara Uro{a, ~ije se ~estice mo{tiju nalaze u Sabornoj crkvi. Sveta Liturgija,

    na ovaj praznik, po~iwe u 8:00, posle jutarweg bogoslu`ewa.U subotu, na Nikoqdan, Sveta Liturgija po~iwe u 9:00. Sve~ari mogu

    slavske kola~e i `ito donositi u crkvu na osve}ewe od 7:30. Podse}amo jo{ jednom da nema ru`nije i tu`nije slike od sve~ara koji, na dan svoje Slave, ulaze u hram sa kola~em i `itom tek da bi obavili formalnost i obi~aj, ne pomi{qaju}i na prisustvovawe Liturgiji, a jo{ mawe na Pri~e{}e i istinsku zajednicu sa Gospodom, sa Svetiteqem koga pro-slavqaju, sa upokojenima (za ~iji se pokoj du{e `ito i priprema) i sa

    bli`wima, ve} jure}i ku}i da bi se, u velikoj nervozi, celim bi}em pos-vetili idolu pune trpeze, kojom treba zadiviti goste...

    Na ispovest mo`ete do}i svakoga dana, tokom i posle jutarweg i ve~erweg bogoslu`ewa ili bdenija.

    QUDI GOVORE O... BORBI ZA DOBROUvek ima onih kojima smo potrebni i zbog kojih moramo da se borimo daqe. Uvek ima onih kojima je te`e nego nama. Mi mislimo da je stra{no ne{to {to nam se dogodilo, a ne sawamo od ~ega nas je sve Bog sa~uvao, {ta je sve moglo da bude. Tu je snaga vere: da imamo poverewa u Bo`iju mudrost i qubav, a da i ne moramo sve odmah da razumemo... Qubinka Luki}

    Razmi{qao sam kako ne umemo da cenimo one male i tihe darove koji dr`e ovaj Bo`iji svet... \akon Nenad Ili}

    Rezervni `ivot ne postoji - {ta uradi{ dole, gore se broji. Zoran Kosti} Cane, muzi~ar

    ZA MENE, NAJGORI PORAZ NIJE - NE USPETI, VE] NE POKU[ATI UOP[TE. Novak \okovi}, teniser

    51

    PREPORUKA KWIGE ZA OVU NEDEQUNAJVA@NIJE JE BITI SA BOGOM

    Ovo je kwiga sabranih misli i pouka znamenitog Starca Jovana (Krest-jankina) (opisanog i u kwizi Nesveti a sveti), sabrata Pskovsko-pe~erskog manastira, velikog duhovnika i stradalnika, ~oveka neizmerne qubavi i uzvi{enog uma. Originalno izdawe je {tampano sa blagoslovom W.Sv. patri-jarha moskovskog i sve Rusije Alekseja II, u okviru serijala Sveti Oci o utehi u trenucima tuge. O. Jovan (Krestjankin) govori o razlozima i smislu na{ih isku{ewa, krstono{ewa, tuge i stradawa, o na~inima odr`awa vere u ova na{a, posledwa vremena, o nedoku~ivim za nas putevima Bo`ije promisli, o sili molitve i trpqewa, o izbavqewu od tuge i povratku Bogu, o putu du{e posle smrti... Kwiga sadr`i i Akatist i molitvu Bogorodici Isceliteqi-ci, kao i Molitvu sv. Trifunu u vreme nevoqe i tuge. Sadr`i i integralnu verziju na{eg naslovnog teksta iz ovog broja.

    ste prinu|eni, smislite nekakvu la`, ali ne govo-rite u svakodnevnoj komunikaciji nepravdu svome bli`wem. ... Ostavite po strani sva rasu|ivawa: je li je dozvoqeno ili ne ubijawe miliona qudi, `ena, dece i staraca, pa poku{ajte da projavite svoje moralno ose}awe u sitnicama: ne ubijajte nijednom li~nost va{eg bli`weg, ni re~ju, ni aluzijom, ni gestom. Jer, dobro i jeste uzdr`avawe sebe od zla. ... Te{ko je no}u moliti se. No, udubqujte se ujutro, ako ne mo`ete kod ku}e, onda bar idu}i na posao, i misao je va{a slobodna da se udubquje u O~ena{. I, neka u srcu va{em odjeknu re~i ove kratke molitve. I, no}u, predajte sebe od sveg srca u ruke Nebeskog Oca. To je sasvim lako. I, podajte, podajte ~a{u hladne vode svakome ko vam je zatra`i; podajte ~a{u, napuwenu najprostijim sastradavawem, svakom ~oveku kome je to potrebno. Ovakve vode ima na svakom mestu, i to - ~itave reke, ne bojte se da }e presu{iti, zahvatite za svakoga po ~a{u. ... Gospod je, milo{}u Svojom, pripremio, razlio svuda, kao vodu i vazduh, malu qubav. Ova mala, ali neprestana qubav je neugasivo kandilo Bogu u hramu du{e. Ona je tiho disawe, bez koga nema `ivota.

    Treba po~eti od sasvim jednostavnih stvari. Od na~ina na koji razgovarate sa drugima, od toga kako }e{ da mu pomogne{, od milostiwe koju daje{ - da{

    nekome dinar, i {ta s tim? Za{to nam je Hristos rekao da budemo milos-tivi? Zato da bi siroma{ni postali bogati? Ili bogati osiroma{ili?

    Naravno da ne; ve} je smisao da op{timo sa drugim ~ovekom. Smisao davawa milostiwe, o kojem se govori u Jevan|equ, nema socijalnu pozadinu, ve}

    duhovnu - da te nau~i da op{ti{ sa svojim bratom, da sastradava{ sa wim u tuzi, da mu se na|e{ u nevoqi, da nau~i{ da se odri~e{, da shvati{ da

    postoji drugi ~ovek... Mitropolit limasolski Atanasije