BILTEN

Oktobar 2015 – mjesec u znakuForuma o zapošljavanju mladih

BILTEN

Oktobar 2015 – mjesec u znaku Foruma o zapošljavanju mladih

Sadržaj

KONTEKST .................................................................... 7

ZAŠTO DRUŠTVENO PREDUZETNIŠTVO? ......................... 8

POKRENI NEŠTO DOBRO ................................................ 9#8 Forum o zapošljavanju mladih, Mostar .............. 9#9 Forum o zapošljavanju mladih, Zenica ................. 11#10 Forum o zapošljavanju mladih, Tuzla ............... 13#11 Forum o zapošljavanju mladih, Banja Luka ..... 15

PORUKE FORUMA O ZAPOŠLJAVANJU MLADIH ........... 17

ZAŠTO DRUŠTVENO PREDUZETNIŠTVO? ................... 17

PREPREKE ZA DRUŠTVENO PREDUZETNIŠTVO ......... 18

KAKO DO RJEŠENJA? ................................................. 19

ZAKLJUČCI I PREPORUKE ............................................. 20

5

Okt

obar

201

5 –

mje

sec

u zn

aku

Foru

ma

o za

pošl

java

nju

mla

dih

U okviru saradnje s CEO Konferencijom, Projekt zapošljavanja mladih (YEP) u oktobru 2015. godine organizirao je četiri

foruma o zapošljavanju mladih na kojima je učestvovalo više od 1.000 mladih.

Domaćini foruma su bili ekonomski fakulteti univerziteta u Banja Luci, Mostaru, Tuzli i Zenici.

Tema foruma je bila društveno preduzetništvo. Govornici, njih 12, sve uspješni preduzetnici, podijelili su na forumima svoja

iskustva, principe, očekivanja i tajne uspjeha.

YEP prezentacija društvenog preduzetništva i primjeri preduzetničkih ideja, predstavljeni na forumima, inicirali

su mnoštvo pitanja i zanimljive rasprave, neke i sa suprotstavljenim stavovima.

Forumske diskusije rezultirale su zaključcima koji sugeriraju da:

1. Potrebno je preciznije definirati pojam društvenog preduzetništva i osigurati sistemsku podršku za njegov razvoj;

2. Za pokretanje društvenih biznisa, mladi trebaju i finansijsku i stručnu podršku, što zahtijeva razvoj modela inkubacije, praćenja i podržavanja društvenog preduzetništva;

3. Za podsticanje mladih na pokretanje društvenih biznisa, potrebno je promovisati principe socijalnog preduzetništva i javnosti predstavljati konkretne uspješne primjere;

4. Sigurnu budućnost društvenog preduzetništva može osigurati samo održivost, što podrazumijeva njegovu potvrdu na tržištu;

5. Imajući u vidu činjenicu da je evidentan nedostatak fondova rizičnog kapitala, ali i poslovnih anđela, odnosno ulaganja u ideje sa potencijalom i velikim rizikom, potrebno je uspostaviti mehanizme podrške koji bi podrazumijevali i osiguranje finansijskih sredstava, ali i kontinuirano mentorstvo kako bi se osigurala podrška razvoju društvenog preduzetništva u BiH.

6

BILT

EN

Program

Termin Forum Tema

15:30 – 15:45 -Ranko Markuš, Projekat zapošljavanja mladih: Koncept društvenog preduzetništva

15:40 – 16:10

Mostar, 10/10/2015

Dejan Kosanić, društveni biznis „Organsko kao nekad“:

Mladi kao pokretači promjena – lični pristup aktivaciji mladih

Sanja Đermanović, Udruženje „Nešto više“: Socijalni cilj kao pokretač za uspostavu ogledne farme

Mohamed El-Zayat, FourGameStudio: Pokretanje preduzeća u BiH - Lična priča

Zenica, 17/10/2015

Alen Jusupović, Farma magaraca Zavidovići: Inovativnost kao ključni element društvenog preduzetništva

Selma Hasanica, Udruženje Fashion: Razvoj modela za efikasnozapošljavanje mladih

Tuzla, 24/10/2015

Senad Kadrić, IT kompanija H&H Inc.: Izazovi tržišta rada i mogućnosti mladih

Azur Ramić, Udruženje IPAK-mgb i #NewSource: Transformacija NVO u društveni biznis: društveni cilj + održivost

Anes Husanović, Udruženje Tuzla Live / Brdo: Koncept co-workinga u aktivaciji mladih

Sabina Sinanović-Ćatibušić, društveni centar Agora Agora: Inovativni model za razvoj vještina

Banja Luka, 31/10/2015

Drago Gverić, Inovacioni centar Banja Luka (ICBL):

Strateška podrška preduzetništvu mladih

Predrag Borojević, Društveno preduzeće FG Grupa:

Kako osnovati društveno preduzeće u BiH

Vladimir Branković, preduzeće BB Print:

Inovacije u preduzetništvu – lična priča

16:10 – 17:00 - Diskusija i zaključci 6

BILT

EN

7

Okt

obar

201

5 –

mje

sec

u zn

aku

Foru

ma

o za

pošl

java

nju

mla

dih

Alarmantna je činjenica da je Bosna i Hercegovina posljednja u regiji po nivou razvijenosti. EUROSTAT je za 2014. godinu objavio da BDP BiH po stanovniku, prema indikatoru kupovne moći, iznosi 29% prosjeka EU, odnosno najniži je u regiji (Crna Gora 39%, Srbija 35%, Makedonija 36% i Albanija 29% evropskog prosjeka).

Krajem 2010. godine Svjetska banka je provela istraživanje koje je pokazalo da oko 60% stanovništva BiH živi u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti. Glavni problem sistema socijalne zaštite u BiH je njegova niska efikasnost u smanjenju siromaštva, odnosno sistem “ne štiti” onaj dio stanovništva koji je u stanju socijalne potrebe iako se u BiH troši 4% BDP-a na sistem socijalne zaštite koji, zapravo, osigurava da samo 17% osoba u stanju socijalne potrebe prima neki od vidova finansijske podrške.

Prema podacima Ankete o radnoj snazi u 2015. godini, stopa nezaposlenosti u BiH je iznosila 27,7% (25,8% za muškarce i 30,7% za žene) dok je u istom periodu 2014. iznosila 27,5% (25,2% za muškarce i 31,2% za žene). Stopa nezaposlenosti je najviša među mladima u dobi od 15 do 24 godine i iznosila je 62,3%.

Razlozi za ovakvu situaciju su kompleksni i višedimenzionalni, ali se mogu sumirati na nekoliko glavnih. Slab ekonomski rast, slaba ekonomska aktivnost stanovništva, demotivirani i neaktivni mladi, sistem obrazovanja koji ne obrazuje mlade za tržište rada. Sve ovo ne ohrabruje mlade da pokreću vlastiti biznis, zapravo ih ohrabruje da napuste zemlju u potrazi za poslom.

U ekonomskoj situaciji koja je među najtežima u evropskom prostoru jasno je da ni rješenja ne mogu biti jednostavna, a praksa zapravo pokazuje da dosadašnji napori primjene strategija za zapošljavanje, implementacija aktivnih mjera koju provode entitetski zavodi za zapošljavanje, kao i ostali akteri u sektoru rada i zapošljavanja, ne daju rezultate koje bi BiH pomakli s mrtve tačke i zaustavili trendove rasta nezaposlenosti i odlaska mladih.

Slijedom zaključaka 4. foruma o zapošljavanju mladih, YEP je implementirao Program lokalnih inicijativa čiji su rezultati predstavljeni na 7. forumu te su sublimirani u YEP analitičkom dokumentu „ Kako do više radnih mjesta za mlade“1.

U Programu je 13 nevladinih organizacija, u partnerstvu s javnim službama za zapošljavanje, osiguralo zaposlenje za 141-u mladu osobu iz cijele BiH te su osnovana tri društvena preduzeća, a jedna od preporuka je da je neophodno osnažiti i promovirati društveno preduzetnišvo kako bi se, u uvjetima kada se radna mjesta u BiH ne stvaraju u onoj mjeri u kojoj bi se značajno smanjile stope nezaposlenosti, pokušalo drugačijim pristupom odgovoriti na ovaj društveni problem koji poprima razmjere društvene katastrofe.

1 http://yep.ba/wp-content/up-loads/2015/04/150402-YEP-LIP-Policy-Brief1.pdf

KONTEKST

7

Okt

obar

201

5 –

mje

sec

u zn

aku

Foru

ma

o za

pošl

java

nju

mla

dih

8

BILT

EN

ZAŠTO DRUŠTVENO PREDUZETNIŠTVO? “Kad god društvo ‘zaglavi’ ili ima priliku da iskoristi nove mogućnosti, ono treba preduzetnika/preduzetnicu da uvidi priliku, da svoju viziju pretvori u realnu ideju, potom u stvarnost i, u konačnom, u novi obrazac širom društva... Mi trebamo takvo preduzetničko vođstvo ... To je posao društvenih preduzetnika.”

S obzirom na to da se radi o relativno novom konceptu, još uvijek ne postoji konsenzus oko jednoznačne definicije društvenog preduzetništva, ali, pojednostavljeno, radi se o poslovnim poduhvatima koji poštuju pravila tržišta, no društveni cilj pretpostavljaju profitu.

Iz gornje definicije jasno je da društveno preduzetništvo u sebi nosi potencijal za rješavanje mnogih društvenih problema. Od socijalnog uključivanja osoba s invaliditetom do revitalizacije lokalnih zajednica pogođenih elementarnim nepogodama; od smanjenja siromaštva specifičnih društvenih grupa do povećanja pismenosti ili pristupa komunalnim uslugama (npr. pitkoj vodi).

Projekt zapošljavanja mladih društveno preduzetništvo primarno posmatra kroz prizmu smanjenja stope nezaposlenosti mladih, odnosno aktivacije i integracije mladih na tržište rada. U ovom kontekstu, društveno preduzetništvo je od posebnog interesa za dugoročno nezaposlene osobe kojima je evidentno potrebna podrška u formi dodatnog obrazovanja, prekvalifikacije i/ili sticanja prvih radnih iskustava.

Društvena preduzeća u BiH trenutno predstavljaju izolirane inicijative koje se nalaze izvan sistema, odnosno nisu integrirane u mrežu ključnih aktera i ne postoje jasni odnosi među društvenim preduzećima, državom i privredom. Efekti i rezultati koje društvena preduzeća trenutno proizvode kao inicijative pojedinaca su mali te stoga postoji značajan prostor za unapređenje ako se osigura sistemska podrška za njihov daljnji razvoj. Jedan od načina je stvaranje povoljne poslovne klime i prilika za umrežavanje, razvoj i jačanje društvenog preduzetništva, u koje bi bili uključeni preduzetnici, javne i privatne institucije i organizacije, nevladine organizacije i drugi zainteresirani partneri. Prije ovako značajnog koraka, neophodne su široke konsultacije u koje bi u značajnoj mjeri bili uključeni mladi kao najmobilnija i najinovativnija kategorija koja je spremna na rizik koji društveno preduzetništvo nosi te koja je otvorena prema novim modalitetima rada – uključujući i pozicioniranje društvene koristi visoko na listi ciljeva, više nego što je to slučaj sa starijim generacijama koje djeluju unutar već određenih društvenih okvira.

Bill Drayton, osnivač prve globalne organizacije za

društveno preduzetništvo “Ashoka”

8

BILT

EN

8

9

Okt

obar

201

5 –

mje

sec

u zn

aku

Foru

ma

o za

pošl

java

nju

mla

dih

Forum o zapošljavanju mladih, Mostar

U gradu na Neretvi, mlade su svojim primjerom inovativnog pristupa u pokretanju biznisa ili inicijative podstakle sljedeće uspješne mlade osobe:

Dejan Kosanić jedan je od pokretača proizvodnje poljoprivrednih organskih proizvoda kroz brend “Organsko kao nekad”, koji je u Mostaru i okolini prepoznat zbog specifične dostave. Naime, proizvodi se dostavljaju isključivo biciklom kako bi se izbjeglo bilo kakvo zagađenje okoline prilikom poslovanja.

Nakon prošlogodišnjih februarskih protesta, mladi likovni umjetnik i kolega agronom shvataju da je potrebno pokrenuti vlastiti mali biznis, svjesni da samo kroz lični angažman mogu dokazati da se ne mora čekati posao od države i sistema. Prilikom istraživanja tržišta shvataju da u samom gradu Mostaru ljudi nemaju mogućnost kupiti zdravu organsku hranu te se stoga odlučuju na proizvodnju organskih poljoprivrednih proizvoda.

Dejan Kosanić,“Organsko kao nekad”

#8

9

Okt

obar

201

5 –

mje

sec

u zn

aku

Foru

ma

o za

pošl

java

nju

mla

dih

10

BILT

EN

Sanja Đermanović iz Udruženja Nešto Više predstavila je koncept Ogledne farme koja je uspostavljena u Humilišanima u Mostaru. Svi proizvodi ove farme se doniraju onima kojima je to najpotrebnije: od SOS dječijeg sela, domova za stara lica, do javnih kuhinja. Sanja je diplomirala psihologiju i mirovne/konflikt studije na Saint John’s/Saint Benedict koledžu (SAD) i već duži niz godina je aktivna u nevladinom sektoru. Jedan od hobija, vrtlarstvo, u ovom je projektu pretvorila u posao i svakodnevno izaziva osmijehe na licima dok isporučuje proizvode s Ogledne farme.

U ovom Projektu je sva proizvodnja isključivo organska, a zasadi su formirani tako da omogućavaju rad i osobama s invaliditetom. Organizacija trenutno razmatra načine osiguranja održivosti ovog modela poljoprivredne proizvodnje.

Mohamed El Zayat, suosnivač Four Game Studija u Mostaru, koji se bavi izradom video igara, 3D animacijom i vizualizacijama. Ovo je priča o mladim kreativnim ljudima koji pod okriljem tehnološkog parka INTERA dobivaju priliku pokrenuti vlastiti posao i baviti se onim što žele.

Mohamed je studirao u Egiptu i Uzbekistanu, ali titulu magistra informacijske tehnologije stiče u Mostaru, nakon čega se zapošljava kao asistent na Fakultetu informacijskih tehnologija.

Zbog strasti prema kompjuterskoj grafici i razvoju video igara, s kolegama, u okviru tehnološkog parka INTERA, pokreće startup FourGameStudio, danas ovo preduzeće zapošljava mlade kreativne ljude i uspješno plasira softver na tržište cijelog svijeta.

Sanja Đermanović,Udruženje “Nešto Više”

Mohamed El Zayat,Four Game Studio

10

BILT

EN

11

Okt

obar

201

5 –

mje

sec

u zn

aku

Foru

ma

o za

pošl

java

nju

mla

dihRanko Markuš, rukovodilac Projekta zapošljavanja mladih (YEP), o temi važnosti društvenog

preduzetništva. Kroz prezentaciju su predstavljeni rezultati Projekta zapošljavanja mladih u reformi javnih službi za zapošljavanje u BiH, uključujući i mrežu klubova za traženje posla.

Posebno je naglašena potreba za poticanjem mladih na samozapošljavanje i realizaciju preduzetničkih ideja. U tom smislu, predstavljeni su primjeri preduzetničkih ideja koje, osim profita, podrazumijevaju i postizanje društvenih ciljeva.

Primjeri su uključili i neke od uspješnih priča YEP Programa lokalnih inicijativa kroz koji su formirana tri društvena preduzeća.

Forum o zapošljavanju mladih, Zenica

U Zenici, gradu metalske industrije, na Forumu koji je održan 17. 10. 2015. godine, mladima su svoja iskustva i koncepte društvenog angažmana kroz realizaciju preduzetničkih ideja prezentirali:

Ranko Markuš,Projekat zapošljavanja mladih (YEP)

#9

12

BILT

EN

Selma Hasanica, direktorica Udruženja Fashion, govorila je o temi projekta zapošljavanja mladih u tekstilnoj industriji, koje je ovo udruženje realiziralo, uz podršku YEP-a u 2014. godini na području općine Travnik.

Selma je svoje iskustvo iz modnog svijeta pretvorila u biznis. Spoznavši potrebu poslodavaca iz tekstilne industrije za kvalificiranim radnicima, organizirana je obuka za dugoročno nezaposlene mlade iz travničke regije.

Obuka se vršila za poznatog poslodavca i velika većina polaznika sada su uposlenici travničkih tekstilnih firmi.

Selma Hasanica,Udruženje Fashion

Alen Jusupović, mladi je preduzetnik koji već četvrtu godinu vodi farmu magaraca – iznimno uspješnu priču o mogućnostima nekonvencionalnog samozapošljavanja u poljoprivredi, stočarstvu i turizmu.

Od ideje do farme bio je dug i trnovit put, ali to je bio put iz nezaposlenosti: “Svi su mi se smješkali kada sam iznosio svoju ideju o farmi magaraca, ali upornost i svakodnevni rad su pokazali da se od svake ideje može napraviti uspješan biznis.

Danas je moja farma prva adresa za radoznale turiste i ljubitelje kozmetike izrađene od magarećeg mlijeka.”

Alen Jusupović,Farma magaraca Zavidovići

12

BILT

EN

13

Okt

obar

201

5 –

mje

sec

u zn

aku

Foru

ma

o za

pošl

java

nju

mla

dih

Sabina Sinanović Ćatibušić, menadžerica Društvenog centra Agora, radi na razvoju programa neformalnog obrazovanja za osnaživanje i jačanje kompetencija mladih kao odgovornih građana koji preuzimaju odgovornost za svoj lični i razvoj zajednice.

Sabinin cilj je stvoriti okruženje u kojem mladi mogu istražiti svoje potencijale i doseći svoj maksimum, a kao način da to pokuša osigurati izabrala je društveno preduzetništvo.

Forum o zapošljavanju mladih, Tuzla

10. jubilarni Forum o temi društvenog preduzetništva “Pokreni nešto dobro” održan je 24. oktobra 2015. godine u Tuzli te su svojim primjerima kako povezati razvoj biznisa i društveno djelovanje svjedočili uspješni preduzetnici:

Sabina Sinanović Ćatibušić,Društveni centar Agora

#10

14

BILT

EN

Azur Ramić, stručni je saradnik za marketing u udruženju IPAK Mladost gradi budućnost i grafički dizajner & co-founder u NewSource (marketing, softverska i web/grafička rješenja). Formalno obrazovanje stekao je na Ekonomskom fakultetu u Tuzli, uža oblast specijalizacije marketing.

Grafičkim dizajnom se bavi već devet godina. Svoje radno iskustvo započeo je u nevladinom sektoru za vrijeme srednje škole a sada je freelancer, s online firmom i mladom ekipom koja svoje poslovne uspjehe gradi kroz zadovoljne klijente u USA i Evropi. U IPAK-mgb, Azur je koordinator uspostave društvenog preduzeća kroz koje će se zapošljavati dugoročno nezaposlena mlada lica istovremeno jačajući resurse IPAK-a. Prema Azurovim riječima: “Ne postoji problem koji se ne može rješiti, pitanje je samo koliko to jako želite.”

Azur Ramić,Udruženje IPAK-mgb i #NewSource

Anes Husanović, Coworking prostor “Brdo” – Anes je magistar e-Business menadžmenta sa 17 godina radnog iskustva u privatnom sektoru i 10 godina vođenja Udruženja “Tuzla uživo” (Tuzla Live) uključenog u veliki broj lokalnih i regionalnih kulturnih, preduzetničkih i omladinskih projekata.

Društveno preduzetništvo, kroz koncept coworkinga, vidi kao jedan od puteva u jačanju lokalne zajednice kroz samozapošljavanje, edukaciju i razvoj kreativnih industrija.

Anes Husanović,Udruženje Tuzla Live / Brdo

15

Okt

obar

201

5 –

mje

sec

u zn

aku

Foru

ma

o za

pošl

java

nju

mla

dih

Senad Karić, rođen je u Tuzli, diplomirao na Fakultetu Elektrotehnike 2010. godine. Osnivač je ogranka IEEE-a (www.ieee.org) Univerziteta u Tuzli te jedan od osnivača EESTEC ogranka (eestec.net).

Još za vrijeme studija prvi uposlenik H&H Inc. na poziciji Junior Developera. Danas, H&H Inc. je kompanija s preko 35 zaposlenika koja primarno sarađuje s kompanijama iz Velike Britanije (The Times, N&S, Daily Mail, Sony, Sporting Index, itd).

Senad Karić,IT kompanija H&H Inc.

Drago Gverić, direktor je Inovacionog centra Banja Luka (ICBL), najmodernijeg centara posvećenog unapređenju poslovnog ambijenta u Republici Srpskoj. ICL svakodnevno pruža podršku mladim preduzetnicima kako bi istrajali na svojoj biznis ideji i stvarali dodatna radna mjesta – što je jedan od najtežih zadataka u našem okruženju.

Najveći potencijal koncepta na kojem počiva Inovacioni centar je mogućnost prepoznavanja dobre poslovne ideje koja u nekom doglednom periodu, uz ograničenu sistemsku podršku, može biti uspješno preduzeće.

Drago Gverić,Inovacioni centar Banja Luka (ICBL)

Forum o zapošljavanju mladih u Banja Luci #11

16

BILT

EN

Vladimir Branković, grafički dizajner, preduzetnik, inovator, osnivač je firme BB Print, član Saveza inovatora Republike Srpske i direktor Rukometnog kluba Borac. S inovacijom “vodootpornog štapića za potpalu vatre – Flamestick”, Vladimir je pobjednik izbora za najbolju inovaciju u BiH za 2011. godinu.

Svoju inovaciju predstavio je i na Svjetskom sajmu inovacija u San Francisku pred 2.500 investitora na globalnom nivou. Svoj put uspjeha opisuje kao definiranje problema, pronalaženje rješenja, odnosno nastanak preduzetničke ideje, konkretnu realizaciju poduhvata, prevazilaženje prepreka te, konačno, uspjeh.

Predrag Borojević, suosnivač je i izvršni direktor preduzeća FG Grupa, društvenog preduzeća u vlasništvu Udruženja Most iz Gradiške. Društveno preduzeće FG Grupa Gradiška bavi se proizvodnjom odjeće za mlade pri čemu i zapošljava isključivo dugoročno nezaposlene mlade osobe do 30 godina starosti. Odmah po osnivanju, u posljednjem kvartalu 2014. godine, FG Grupa je lansirala novi brand odjeće za mlade pod nazivom Funky Guerrilla. Guerrilla koristi pozitivnu energiju svih osoba koje su u nju uključene, ali i svih onih kojima se sviđaju njeni proizvodi i filozofija.

Udruženje Most, kroz svoje društveno preduzeće FG Grupu, praktično demonstrira mogućnost konkretnog preduzetničkog djelovanja unutar bh. nevladinog sektora. Pokretanje ovog preduzeća realizirano je u okviru YEP programa lokalnih inicijativa.

Vladimir Branković,preduzeće BB Print

Predrag Borojević,FG Grupa

17

Okt

obar

201

5 –

mje

sec

u zn

aku

Foru

ma

o za

pošl

java

nju

mla

dih

PORUKE FORUMA O ZAPOŠLJAVANJU MLADIHUvodna obraćanja, prezentacije i diskusije vođene tokom foruma o zapošljavanju mladih u Mostaru, Zenici, Tuzli i Banja Luci omogućile su formulaciju karakterističnih poruka koje prenose mišljenja eksperata, praktičara, ali prije svega mladih, u prepoznavanju kapaciteta, prilika i načina za podsticanje mladih za praktičnu realizaciju (društveno) preduzetničkih ideja.

ZAŠTO DRUŠTVENO PREDUZETNIŠTVO?

1. Razvoj društvenog preduzetništva omogućio bi značajne koristi velikom broju ciljnih grupa u BIH: mladi, dugoročno nezaposleni, osobe kojima nedostaju ključne vještine te stoga trebaju pomoć u integraciji na tržište rada;

2. Pored nezaposlenosti, razvoj društvenog preduzetništva može dati odgovor na veći broj drugih društvenih problema kao što su razvoj ruralnih sredina, osnaživanje i radna aktivacija ranjivih kategorija ili razvoj volonterizma;

3. Širenje koncepta društvenog preduzetništva dodatni je impuls za pokretanje privrede i ekonomskog rasta, koja se za sada uglavnom oslanja na investitore koji zbog nepovoljne klime zapravo vrlo malo utječu na generalni rast zaposlenosti.

17

Okt

obar

201

5 –

mje

sec

u zn

aku

Foru

ma

o za

pošl

java

nju

mla

dih

18

BILT

EN

PREPREKE ZA DRUŠTVENO PREDUZETNIŠTVO

1. Nedostatak podsticaja za one preduzetnike koji imaju širi društveni cilj i kojima profit nije na prvom mjestu;

2. Nedostatak zakonskih rješenja prema kojima bi se osnivala društvena preduzeća pa shodno tome ne postoje ni institucije koje bi se bavile kontrolom rada društvenih preduzeća;

3. Nedostatak finansijskih sredstava i institucija koje prepoznaju ove modele poslovanja, pa se društvena preduzeća tretiraju kao i ostali privredni subjekti.

18

BILT

EN

19

Okt

obar

201

5 –

mje

sec

u zn

aku

Foru

ma

o za

pošl

java

nju

mla

dih

KAKO DORJEŠENJA? 1. Širenje svijesti o koristima koje društvo ima

od društvenog preduzetništva, uključujući i motiviranje preduzetnika za ovaj način poslovanja;

2. Sektori s najznačajnijim potencijalom za razvoj društvenog preduzetništva su poljoprivreda, IT sektor, tekstilna privreda, a modeli su zadruge i društvena preduzeća za radnu integraciju;

3. Društvenim preduzetnicima i onima koji to tek namjeravaju postati, potrebno je praćenje ili podrška eksperata kako bi se smanjio rizik od neuspjeha i postigli maksimalni rezultati. Razvoj modela inkubacije, praćenja i podržavanja društvenog preduzetništva za cilj mora imati održivost – koja je preduvjet uspjeha svakog, pa i društvenog preduzetničkog poduhvata.

19

Okt

obar

201

5 –

mje

sec

u zn

aku

Foru

ma

o za

pošl

java

nju

mla

dih

20

BILT

EN

ZAKLJUČCI I PREPORUKE 1. U saradnji s javnim sektorom potrebno je preciznije definirati

pojam društvenog preduzetništva i osigurati sistemsku podršku za razvoj ovog preduzetničkog koncepta u našem društvu;

2. Podrška mladima u kreiranju društvenih biznisa zahtijeva i finansijsku i stručnu komponentu, kako bi se prevladala sputanost mladih strahom od neuspjeha i nedostatkom preduzetničkih kompetencija. Ovo zahtijeva razvoj modela inkubacije, praćenja i podržavanja društvenog preduzetništva;

3. Koncept društvenog preduzetništva potrebno je približiti javnosti konkretnim primjerima i na taj način podstaći mlade da razmotre ovaj vid poslovanja. Trenutni visoki stepen nerazumijevanja koncepta društvenog preduzetništva zahtijeva kontinuiran rad na promociji njegovih principa;

4. Sigurnu budućnost društvenog preduzetništva može osigurati samo njihova održivost. Osiguranje održivosti zahtijeva razvoj poslovnih modela koji neće biti isključivo vezani ni za grantove ni za bankovne kredite, te kontinuiran rada na diverzifikaciji i adaptiranju poslovnog modela zahtjevima tržišta. Društveno preduzetništvo je prije svega preduzetništvo koje se mora potvrditi na tržištu;

5. Imajući u vidu činjenicu da je evidentan nedostatak fondova rizičnog kapitala, ali i poslovnih anđela, odnosno ulaganja u ideje sa potencijalom i velikim rizikom, potrebno je uspostaviti mehanizme podrške koji bi podrazumijevali i osiguranje finansijskih sredstava, ali i kontinuirano mentorstvo kako bi se osigurala podrška razvoju društvenog preduzetništva u BiH.

20

BILT

EN

Priprema ove publikacije je podržana od strane Ambasade Švicarske u Bosni i Hercegovini. Sadržaj i stavovi izraženi u ovoj publikaciji ne odražavaju nužno stavove Vlade Švicarske.