Upload
others
View
3
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
Baština sjeveroistočne Bosne VIII
211
Mr. sc. Zerina TERZIĆ
Merima TERZIĆ, prof.
BIODIVERZITET I DINAMIKA POPULACIJA VRSTA IZ PORODICE
NYMPHALIDAE (INSECTA: LEPIDOPTERA) TUZLE I OKOLINE
Sažetak
S obzirom na činjenicu da su dnevni leptiri izuzetno raznovrsna i značajna skupina
insekata, ali veoma malo istražena na prostoru Tuzle i okoline, cilj ovog rada bio je
konstatovati raznolikost i brojnost, kao i dinamiku populacija vrsta iz porodice
Nymphalidae na datom području. U toku istraživanja koje je obuhvatalo period maj-
oktobar 2012. godine došli smo do rezultata da je na području Tuzle i okoline
najzastupljenija porodica Nymphalidae sa 17 nađenih vrsta. Najbrojnija vrsta je Maniola
jurtina, dok su najmanje brojne vrste: Melitaea didyma, Apatura iris, Pararge aegeria,
Lasiommata maera, Aphantopus hyperantus i Brintesia circe. Kada je u pitanju dinamika
populacija vrsta iz porodice Nymphalidae pratili smo gustinu njihovih populacija gdje su
zapažene izuzetne oscilacije u različitim periodima proljeća i ljeta 2012. godine. Na osnovu
kompletnog rada može se reći da su dnevni leptiri značajni pokazatelji ekološkog stanja
određenog područja te veoma interesantna skupina insekata za istraživanje na datom
prostoru.
Ključne riječi: Nymphalidae, Tuzla, brojnost, biodiverzitet, populacija.
Uvod
Red Lepidoptera je jedan od najbrojnijih redova insekata i do danas je opisano
preko 100000 vrsta. Leptiri su zanimljivi zbog morfoloških svojstava te ih mnogi
svrstavaju među najljepše životinje, tako da se na njima provode različita istraživanja,
ekološka, etološka, taksonomska, biogeografska, ali i konzervacijsko-biološka
zauzimajući se za njihovu djelotvornu zaštitu. Lahko se prepoznaju od ostalih redova
insekata jer imaju dva para krila prekrivena ljuspicama koje se preklapaju kao crijepovi
na krovu.
Tijelo leptira je građeno od tri jasno izdvojena regiona: glava (caput), grudi
(thorax) i trbuh (abdomen). Na glavi se nalaze antene koje su građene od mnogo
članaka te proste i složene oči. Usni aparat Lepidoptera je prilagođen za sisanje.
Respiratorni organi kod leptira su traheje, a ekskretorni organi su Malpigijevi sudovi
kojih ima šest.
Baština sjeveroistočne Bosne VIII
212
Važna karakteristika leptira je njihova potpuna metamorfoza. Na razvojnom putu
od jajeta do odraslog insekta leptiri prolaze kroz četiri razvojna stadija: jaje (ovum),
gusjenica (larva), lutka (pupa), odrasli insekt (imago). Normalan životni vijek odraslog
insekta je od dvije do šest sedmica (Lelo, 2002). Red Lepidoptera se dijeli na dva
podreda: Homoneura (Jugatae) i Heteroneura (Frenatae).
Dnevni leptiri (skupina Rhopalocera) spadaju u podred Heteroneura i
obuhvataju dvije natporodice ovoga podreda: natporodica Hesperioidea sa porodicom
Hesperiidae i natporodica Papilionoidea sa četiri porodice: Papilionidae, Pieridae,
Nymphalidae i Lycaenidae. Porodica Nymphalidae predstavlja izuzetno veliku skupinu
dnevnih leptira koja u Bosni i Hercegovini broji 88 vrsta. Ova porodica obuhvata leptire
srednje veličine do izuzetno krupnih egzemplara, koji su jako lijepi sa brojnim tamnim
i svijetlim šarama. Antene su jake i nesavitljive, prednji par ekstremiteta kod oba spola
se ne koristi pri kretanju, dok su srednji i stražnji par ekstremiteta normalni. Gusjenice
su prekrivene rijetkim bodljikavim, tvrdim čekinjama (Lelo, 2008).
Istraživanja faune leptira u Bosni i Hercegovini mogu se podijeliti na četiri
perioda: period prije 1904. godine, period od 1904. godine do 1945. godine, period od
1945. godine do 1992. godine te ratni i poslijeratni period. U prvom periodu brojni
austro-ugarski entomolozi započinju sistematska sakupljanja leptira na pojedinim
područjima Bosne i Hercegovine. Značajna imena tog perioda su: H. Mitis, Mary d. I.B.
Nicholl i dr. Rebel. Drugi period, od 1904. godine karakteriše isključivo sakupljački rad,
za koji se vežu radovi tadašnjeg preparatora Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine
Adolfa Winnegutha i kustosa Apfelbecka, zatim zbirke P. Čuša, dr. Protića, a kraj drugog
perioda je obilježen sakupljačkim radom kustosa Sonje Mikšić, preparatora Ruže Tintor
i entomologa Rene Mikšića. Treći period, od 1945. godine obilježen je imenom dr. Rize
Sijarića koji je radio na redovnom sakupljanju leptira u okviru poslova i naučnih
zadataka kustosa entomologa – lepidopterologa na raznim, do tada neistraženim
područjima Bosne i Hercegovine (Lelo, 2004).
Tuzlansko područje se nalazi u sjeveroistočnoj Bosni i zahvata prostor od 2908
km2 između 44º i 45' sjeverne geografske širine i 18º i 20' južne geografske dužine.
Konfiguracija terena je pretežno brdska, jer se 78% privrednih površina regije nalazi
na nadmorskoj visini od 300 do 700 m, a samo 11% površine otpada na ravničarske
predjele do 300 m nadmorske visine. Područje tuzlanske kotline po svom geografskom
položaju ima umjereno-kontinentalnu klimu, čije su odlike oštre zime i topla ljeta
(Hadžimustafić, 2006).
Materijal i metode
Sakupljanje adultnih stadija dnevnih leptira vršeno je u periodu maj-oktobar 2012.
godine. Istraženo je područje Tuzle i okoline, a uzorkovanje je vršeno na šest lokaliteta
(Obronci Majevice-Zrnaj, Gornja Tuzla, Simin Han, Slana Banja, Borić i Šljivice) u toku 28
dana terenskih izlazaka
Baština sjeveroistočne Bosne VIII
213
Sl. 1. Priručna entomološka kutija
U toku ovog istraživanja prikupljeno je 220 jedinki dnevnih leptira, od čega su 143
jedinke iz porodice Nymphalidae, koja je predmet ovog istraživanja. Hvatanje i način
obrade dnevnih leptira urađeni su prema uputstvima iz knjige "Dnevni leptiri Bosne i
Hercegovine" (Lelo, 2008). Prije izlaska na teren potrebno je pripremiti veći broj čistih i
potpuno suhih običnih staklenki u koje se ubace komadići vate natopljeni sredstvom za
usmrćivanje leptira (96% alkohol). Za hvatanje leptira na terenu koristi se
lepidopterološka mreža koja se sastoji od mreže, obruča za mrežu i štapa. Najprije je
potrebno pažljivo prići leptiru, a zatim oprezno hvatanje brzim zamahom sa strane. Zatim
jedinku lagano uhvatimo palcem i kažiprstom za toraks i prebacimo u pripremljenje bočice
za usmrćivanje. Nakon toga, pristupa se obradi sakupljenog materijala, tako što se lagano
jedna po jedna jedinka vade pincetom iz bočica te ih uzimamo palcem i kažiprstom lijeve
ruke za toraks i entomološke iglice veličine 2,8 cm provučemo kroz centar toraksa tako da
se vrh igle pojavi između srednjeg para nogu te leptire redamo na prethodno pripremljen
veći stiropor debljine 3 cm.
Nakon obavljenog prepariranja slijedi determinacija vrsta uz pomoć relevantnih
ključeva (Peters, 1971; Lelo, 2008) i označavanje uzorka gdje se koriste kartice na koje je
potrebno sitno i uredno grafitnom olovkom upisati naziv vrste, spol, lokalitet, nadmorsku
visinu, datum, legator i determinator, te ovako označenu karticu iglicom zakačiti ispod
uzorka. Za čuvanje leptira koriste se entomološke kutije od drveta sa jednim staklenim
poklopcem i bravicom u slučaju potrebnog otvaranja u koju je potrebno staviti zaštitno
sredstvo (kristali naftalina, TUS trake i sl.) (Lelo, 2008).
Baština sjeveroistočne Bosne VIII
214
Rezultati i diskusija
Rezultati istraživanja su pokazali da na području Tuzle i okoline u uzorku od 143
jedinke egzistira 17 vrsta dnevnih leptira iz porodice Nymphalidae (Tabela 1).
Tabela 1. Relativna brojnost vrsta dnevnih leptira iz porodice Nymphalidae na
području Tuzle i okoline:
Iz tabele 1 možemo vidjeti da je u okviru porodice Nymphalidae među 17
konstatovanih vrsta najbrojnija Maniola jurtina sa 33,56%, a poslije ove vrste po
brojnosti dolazi vrsta Melanargia galathea sa 21%, dok su najmanje brojne vrste:
Melitaea didyma, Apatura iris, Pararge aegeria, Lasiommata maera, Aphantopus
hyperantus i Brintesia circe sa 0,7%.
No Vrsta Broj
jedinki
Relativna brojnost (%)
1. Brenthis daphne 4 2,8
2. Brenthis hecate 6 4,19
3. Boloria dia 6 4,19
4. Vanessa atalanta 7 4,89
5. Polygonia c-album 4 2,8
6. Melitaea didyma 1 0,7
7. Melitaea athalia 6 4,19
8. Apatura iris 1 0,7
9. Pararge aegeria 1 0,7
10. Lasiommata maera 1 0,7
11. Coenonympha arcania 7 4,89
12. Coenonympha pamphilus 14 9,8
13. Aphantopus hyperantus 1 0,7
14. Maniola jurtina 48 33,56
15. Melanargia galathea 30 21
16. Minois dryas 5 3,5
17. Brintesia circe 1 0,7
Ukupno 17 143 100
Baština sjeveroistočne Bosne VIII
215
Sl. 2. Maniola jurtina – Livadar, livadska hrđa
Sl. 3. Melanargia galathea – Tamni mramorasti leptir
Baština sjeveroistočne Bosne VIII
216
Sl. 4. Melitaea dydima – Sitnotačkasti narandžasti šarenjak
Sl. 5. Apatura iris – Veliki ljubičasti car
Sl. 6. Pararge aegeria – Tircis šarenjak
Baština sjeveroistočne Bosne VIII
217
Sl. 7. Lasiommata maera – Veliki zidni leptir
Sl. 8. Aphantopus hyperantus – Okasti smeđi leptir
Sl. 9. Brintesia circe – Veliki satir
Baština sjeveroistočne Bosne VIII
218
Kada je u pitanju dinamika populacija vrsta iz porodice Nymphalidae, pratili smo
gustinu njihovih populacija, što je veoma važno sa ekološkog stanovišta te smo došli do
sljedećih rezultata: najveću gustinu populacije u mjesecu maju imala je vrsta
Coenonympha pamphilus, u junu vrste Melanargia galathea i Maniola jurtina, u
mjesecu julu vrste Melanargia galathea i Minois dryas. Najveću gustinu populacije u
avgustu imale su vrste Maniola jurtina i Polygonia c-album. U septembru je također
zabilježen povećan broj jedinki vrste Maniola jurtina, ali sa tendencijom opadanja u
odnosu na mjesec avgust, dok je u oktobru ustanovljena dosta velika gustina populacije
vrste Vanessa atalanta.
Ako govorimo o raznovrsnosti dnevnih leptira iz porodice Nymphalidae na
prostoru Tuzle i okoline možemo napraviti poređenje sa rezultatima drugih autora.
Stoga, kada uzmemo za komparaciju rad "Biodiverzitet dnevnih leptira Općine Živinice"
(Dahić, 2002) u kojem se navode 23 vrste dnevnih leptira iz porodice Nymphalidae za
dato područje, možemo zaključiti da postoji određen broj vrsta koje su konstatovane
na prostoru Tuzle i okoline, a nisu zabilježene na području Općine Živinice iako se radi
u oba slučaja o sjeveroistočnom dijelu Bosne. Takve vrste su npr: Apatura iris,
Coenonympha arcania, Aphantopus hyperantus, Minois dryas i Brintesia circe.
Međutim, postoji dosta vrsta koje se navode za područje Općine Živinice, ali u toku
istraživanja nisu prikupljene na prostoru Tuzle i okoline, kao što su: Argynnis paphia,
Argynnis aglaja, Issoria lathonia, Inachis io, Aglais urticae, Nymphalis antiopa,
Melitaea aurelia.
Takođe, kada napravimo komparaciju sa radom "Biodiverzitet dnevnih leptira
Tuzle i okoline" (Muratagić, 2010) postoje određena odstupanja kako za kvalitativni
sastav dnevnih leptira iz porodice Nymphalidae tako i za gustinu populacija pojedinih
vrsta. U navedenom radu, koji je obuhvatao istraživanje sezone ljeto 2009. godine
navodi se 12 vrsta dnevnih leptira iz porodice Nymphalidae za područje Tuzle i okoline,
što znači da postoje vrste koje nisu konstatovane u tom periodu, a njihova egzistencija
na datom prostoru je zabilježena prilikom istraživanja 2012. godine. Takve vrste su:
Brenthis daphne, Brenthis hecate, Boloria dia, Melitaea didyma, Apatura iris,
Pararge aegeria, Lasiommata maera, Coenonympha arcania, Coenonympha
pamphilus, Aphantopus hyperantus i Melanargia galathea. Odstupanja postoje i u
poređenju sa radom "Komparativna istraživanja dnevnih leptira sa područja jezera
Bistarac i Modrac" (Muratagić, 2013), jer ima vrsta koje su u toku ovog istraživanja
konstatovane na navedenom području, ali na prostoru Tuzle i okoline nisu zabilježene,
takve su: Argynnis paphia, Argynnis adippe, Issoria lathonia, Brenthis ino, Melitaea
aurelia, Melitaea phoebe, Melitaea trivia, Neptis sappho, Lasiommata megera i
Inachis io. Međutim, imamo i vrste koje su utvrđene na području Tuzle i okoline, ali
nisu zabilježene na prostoru jezera Bistarac i Modrac, takve su: Apatura iris,
Lasiommata maera, Coenonympha arcania, Brintesia circe i Aphantopus
hyperantus.
Baština sjeveroistočne Bosne VIII
219
Komparaciju u pogledu diverziteta dnevnih leptira iz porodice Nymphalidae
možemo napraviti i sa radom "Taksonomski pregled dnevnih leptira iz porodica
Pieridae i Nymphalidae na području Gornje Tuzle" (Terzić, 2010), koje je obuhvatalo
sezonu ljeto 2009. godine, u toku kojeg je utvrđena egzistencija devet vrsta na
navedenom području. S obzirom da se naselje Gornja Tuzla takođe nalazi na
sjeveroistoku Bosne i da je i tokom ovog istraživanja bilo jedan od lokaliteta na kome
su prikupljane jedinke možemo zaključiti da postoje velika odstupanja u pogledu
raznovrsnosti dnevnih leptira. Postoji više vrsta koje su utvrđene tokom istraživanja iz
2012. godine, a nisu zabilježene tokom istraživanja iz 2009. godine, takve vrste su:
Brenthis daphne, Brenthis hecate, Apatura iris, Lasiommata maera, Aphantopus
hyperantus, Polygonia-c album, Coenonympha pamphilus, Coenonympha arcania,
Pararge aegeria, Melitaea didyma.
Kada je u pitanju poređenje rezultata o diverzitetu dnevnih leptira iz porodice
Nymphalidae dobijenih u toku ovog istraživanja sa rezultatima o diverzitetu dnevnih
leptira iz navedene porodice u Hrvatskoj i Srbiji postoje velike razlike, jer veliki je broj
vrsta koje nisu konstatovane na području Tuzle i okoline, a egzistiraju u Hrvatskoj i
Srbiji. Naravno, glavni razlog tako velikih odstupanja je veličina istraženog terena i
trajanje istraživanja, s obzirom da poredimo biodiverzitet dnevnih leptira dvije države
i jednog dijela Bosne i Hercegovine – područje Tuzle i okoline.
Posebno je važno istaći da je u toku ovoga istraživanja prikupljena samo jedna
jedinka vrste Apatura iris te više nije viđena u toku istraživanja na datom području, a
takođe nije registrovana ni u navedenim istraživanjima (Dahić, 2002, Muratagić, 2010,
Muratagić, 2013 i Terzić, 2010) te da je u Crvenoj knjizi Srbije zaštićena vrsta Zakonom
o zaštiti prirode (Popović i Đurić, 2011), možda bi bila interesantna za neko od
narednih istraživanja na prostoru Tuzle i okoline. Također, bitno je naglasiti da je vrsta
Vanessa cardui više puta viđena u toku istraživanja 2012. godine, ali nažalost nije bilo
moguće uhvatiti niti jedan primjerak. Naravno, uvijek moramo imati u vidu vrijeme
trajanja istraživanja, subjektivnost istraživača prilikom sakupljanja dnevnih leptira na
terenu kao i ekološke prilike, tako da je realno očekivati u svakom novom istraživanju
drugačije rezultate i određena odstupanja u odnosu na prethodne.
Pored razlika u kvalitativnom sastavu dnevnih leptira iz porodice Nymphalidae
zabilježena su određena odstupanja i u gustini populacija pojedinih vrsta iz ove
porodice. Prema podacima Federalnog hidrometeorološkog zavoda Bosne i
Hercegovine postoje značajne razlike kada je u pitanju temperatura i padavine za ljeto
2009. godine i za 2012. godinu, što možemo povezati i sa razlikama u gustini populacija
za pojedine vrste dnevnih leptira iz porodice Nymphalidae, s obzirom na činjenicu da
su leptiri značajni bioindikatori stanja određenog područja. Ljeto 2009. godine u
pogledu temperature je bilo ekstremno toplo, srednje temperature su bile iznad
višegodišnjeg prosjeka, a kada je riječ o padavinama bilo je normalno stanje (34).
Klimatološka analiza 2012. godine pokazuje također temperature iznad višegodišnjeg
prosjeka (ekstremno toplo), a kada su u pitanju padavine ekstremno sušno (0). 2012.
Baština sjeveroistočne Bosne VIII
220
godina spada u najtoplije godine od početka službenih mjerenja. S obzirom na ovakve
klimatske ekološke faktore postoje i određena odstupanja u dinamici populacija
pojedinih vrsta kada napravimo poređenje sa istraživanjem (Muratagić, 2010). Tako u
istraživanju (Muratagić, 2010) prikupljena je svega jedna jedinka vrste Vanessa
atalanta, dok je u toku istraživanja 2012. godine zabilježena poprilično velika gustina
populacije ove vrste, posebno u mjesecu oktobru. Zatim, vrsta Polygonia c-album
također prikupljena jedna jedinka u toku istraživanja (Muratagić, 2010), dok je u toku
ovog istraživanja zapažena dosta velika gustina populacije date vrste, posebno u
avgustu. Vrsta Melanargia galathea nikako nije zabilježena u istraživanju (Muratagić,
2010), dok je u istraživanju tokom 2012. godine ova vrsta imala najveću gustinu
populacije poslije vrste Maniola jurtina na prostoru Tuzle i okoline. Interesantno je to
da je vrsta Lasiommata maera u istraživanju (Dahić, 2002) konstatovana samo
jednom (april, 2002), zatim u istraživanju (Muratagić, 2010) nije zabilježena ova vrsta,
te u toku istraživanja 2012. godine također konstatovana samo jednom (maj, 2012) i
više nije viđena na istraženom području. Za vrstu Maniola jurtina zabilježena je
poprilično jednaka gustina populacije u toku istraživanja (Dahić, 2002 i Muratagić,
2010) kao i u istraživanju tokom 2012. godine. Kada rezultate ovoga istraživanja
uporedimo sa rezultatima istraživanja koje je provedeno u ljeto 2009. godine (Terzić,
2010), interesantno je da je vrsta Boloria dia imala poprilično istu gustinu populacije.
Zatim vrsta Vanessa atalanta je imala znatno manju gustinu populacije u ljeto 2009.
godine kada su prikupljene svega dvije jedinke u odnosu na istraživanje iz 2012. godine
kada je prikupljeno sedam jedinki. Takođe vrste Melanargia galathea i Minois dryas
su imale znatno manju gustinu populacija 2009. godine u odnosu na istraživanje iz
2012. godine. U ljeto 2009. godine su prikupljene samo tri jedinke vrste Melanargia
galathea, dok je tokom ovoga istraživanja prikupljeno 30 jedinki. U toku istraživanja
iz 2012. godine prikupljeno je pet jedinki vrste Minois dryas, za razliku od istraživanja
iz 2009. godine kada je prikupljena samo jedna jedinka. Međutim, vrsta Brintesia circe
je imala veću gustinu populacije u ljeto 2009. godine kada su ulovljene četiri jedinke, za
razliku od istraživanja iz 2012. godine gdje je prikupljena samo jedna jedinka. Svi
prethodno navedeni rezultati poređenja samo su još jedna potvrda da su dnevni leptiri
izuzetno važna skupina insekata koja reaguje na svaku promjenu u našem okruženju,
te s toga vrijede za značajne bioindikatore ekološkog stanja određenog područja.
Zaključci
Na temelju dobivenih rezultata istraživanja dnevnih leptira iz porodice
Nymphalidae na području Tuzle i okoline u periodu maj – oktobar 2012. godine može
se izvesti nekoliko zaključaka:
Na istraz enom podruc ju egzistiraju 32 vrste dnevnih leptira (Rhopalocera)
svrstanih u 26 rodova i pet familija.
Baština sjeveroistočne Bosne VIII
221
Po broju vrsta najzastupljenija je porodica Nymphalidae koja je i bila predmet
ovog istraz ivanja.
Iz porodice Nymphalidae utvrđeno je prisustvo 17 vrsta dnevnih leptira:
Brenthis daphne, Brenthis hecate, Boloria dia, Vanessa atalanta, Polygonia c-
album, Melitaea didyma, Melitaea athalia, Apatura iris, Pararge aegeria,
Lasiommata maera, Coenonympha arcania, Coenonympha pamphilus, Aphantopus
hyperantus, Maniola jurtina, Melanargia galathea, Minois dryas i Brintesia circe.
Najbrojnija među 17 nađenih vrsta je Maniola jurtina, a poslije ove vrste po
brojnosti dolazi vrsta Melanargia galathea.
Najmanje brojne vrste su: Melitaea didyma, Apatura iris, Pararge aegeria,
Lasiommata maera, Aphantopus hyperantu i Brintesia circe sa po jednom
prikupljenom jedinkom u toku istraz ivanja.
Najvec u gustinu populacije u mjesecu maju imala je vrsta Coenonympha
pamphilus.
U mjesecu junu najvec u gustinu populacije imale su vrste Melanargia galathea
i Maniola jurtina. Takođe, vrste Brenthis daphne, Brenthis hecate i Coenonympha
arcania su imale poprilic no veliku gustinu populacija u navedenom mjesecu.
Najvec u gustinu populacije u julu je imala vrsta Melanargia galathea. Vaz no je
istac i da sredinom mjeseca jula zabiljez ena dosta velika gustina populacije vrste Minois
dryas.
Vrsta Maniola jurtina Linnaeus, 1758 je imala najvec u gustinu populacije u
avgustu. Pored ove vrste velika gustina je zabiljez ena i za vrstu Polygonia c-album.
U septembru je također zabiljez en povec an broj jedinki vrste Maniola jurtina,
ali sa tendencijom opadanja u odnosu na mjesec avgust, dok je u oktobru ustanovljena
dosta velika gustina populacije vrste Vanessa atalanta.
Ovo istraz ivanje je pokazalo da su dnevni leptiri iz porodice Nymphalidae u
regionu Tuzle i okoline izuzetno raznovrsna skupina insekata, s obzirom na c injenicu
da su u toku istraz ivanja viđene jos neke vrste, koje naz alost nisu prikupljene. Također,
istraz ivanjem dinamike populacija dnevnih leptira potvrđeno je da su znac ajni
bioindikatori ekolos kog stanja određenog podruc ja, te da bi biodiverzitet dnevnih
leptira Tuzle i okoline, kao i ostatka sjeveroistoc ne Bosne trebalo intenzivnije istraz ivati
radi detaljnijeg upoznavanja raznolikosti faune reda Lepidoptera, ali i zbog uvida u one
vrste c ije su gustine populacija u opadanju kako bi se uvele adekvatne mjere njihove
zas tite.
U posljednje vrijeme svjedoci smo sve jačeg, negativnog ljudskog utjecaja na naš
zajednički, veliki dom koji se zove priroda. Tragajući za boljim životom rušimo sve pred
sobom, kao da lagano, ali sigurno krojimo sami svoj kraj. Postavimo se u položaj svakog
nepotrebno posječenog drveta, nemilosrdno ubijene životinje ili namjerno zagađene
rijeke... Sve je to živo, osjeća i ima dušu, ima ulogu koju mu je majka priroda darovala,
Baština sjeveroistočne Bosne VIII
222
a koju ne može ostvariti zbog nemarne ljudske ruke koja narušava moguće savršenstvo
života.
Budimo razumni, neko je za nas sačuvao sve što danas uživamo, s toga
opravdajmo povjerenje naših predaka, sačuvajmo ovo od prirode što nam je ostalo
kako za nas tako i za buduće generacije.
To nije želja naših predaka, niti molba onih koji će doći, to je misija našeg
postojanja.
Literatura
Apfelbeck, V. (1892): Dojako u južnoj BiH opažane vrste Rhopalocera (Dnevni
leptiri). Glasnik zemaljskog muzeja, 4: 192-196.
Dahić, A. (2002). Biodiverzitet dnevnih leptira Općine Živinice. Diplomski rad.
Prirodno-matematički fakultet, Univerzitet u Sarajevu: 1-4.
Hadžimustafić, E. (2006). Urbano-geografski aspekt vodovodne i kanalizacione
mreže grada Tuzle. Diplomski rad. Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Tuzli.
Krunić, M. (1995). Zoologija invertebrata, II deo. Beograd, Zavod za udžbenike i
nastavna sredstva: 227-272, 336-346.
Lelo, S. (2000). Revised inventory of the butterflies of Bosnia and Herzegovina
(Insecta: Lepidoptera: Hesperioidea, Papilionoidea). Natura Croatica, 9 (2): 139-156.
Lelo, S. (2002). Životni ciklus leptira. Biološki list 36: 13-15.
Lelo, S. (2004). Revizija Rebelovog popisa leptira Bosne i Hercegovine. Coron's
d.o.o., Sarajevo.
Lelo, S. (2008). Dnevni leptiri Bosne i Hercegovine. Prirodno-matematički fakultet
Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo.
Muratagić, J. (2010). Biodiverzitet dnevnih leptira Tuzle i okoline. Diplomski rad.
Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Tuzli.
Muratagić, J. (2013): Komparativna istraživanja dnevnih leptira sa područja
jezera Bistarac i Modrac. Završni magistarski rad. Prirodno-matematički fakultet
Univerziteta u Tuzli.
Peters, S. (1971). Insekten auf Feld nud Wiese in Farben. Denmark and Germany.
Petz, B. (1985): Osnovne statističke metode za nematematičare, II izdanje.
Zagreb: SNL.
Popović, M., Đurić, M. (2011): Dnevni leptiri Srbije – priručnik. HabiProt.
Dostupno na: www.sr.scribd.com/.../Dnevni-leptiri-Srbije-priručnik-Miloš-Popović-
i-Milan [19.9.2013.].
Stanković, S. (1961). Ekologija životinja. II izdanje, Beograd.
Sijarić, R. (1996). Revizija Rhopalocera u zbirkama Zemaljskog muzeja Bosne i
Hercegovine. GZM (PN) NS 5: 164-174.
Sijarić, R., Mihljević, B. (1980/81). Faunistička istraživanja Rhopalocera
(Lepidoptera) u sjeveroistočnoj Bosni. GZM (PN) NS 19-20: 125-138.
Baština sjeveroistočne Bosne VIII
223
Terzić, Z. (2010): Taksonomski pregled dnevnih leptira iz porodica Pieridae i
Nymphalidae na području Gornje Tuzle. Diplomski rad. Prirodno-matematički fakultet
Univerziteta u Tuzli.
BIODIVERSITY AND POPULATION DYNAMICS OF SPECIES OF THE
FAMILY NYMPHALIDAE (INSECTA: LEPIDOPTERA) IN TUZLA AND
SURROUNDING AREAS
Summary
Considering the fact that butterflies are exceptionally diverse and significant
swarm of insects, very little research is done in Tuzla and surrounding areas. So, the main
aim of this research is to establish diversity, abundance as well as population dynamics of
species of the family Nymphalidae. During the research which include period from May
to October, 2012 we have obtained results that the family Nymphalidae is the most
represented with 17 recorded species in Tuzla and surrounding areas. Maniola Jurtina is
the most represented species, whereas the other species like: Melitaea didyma, Apatura
iris, Pararge aegeria, Lasiommata maera, Aphantopus hyperantus i Brintesia circe are the
least represented. So far as population dynamics of species of the family Nymphalidae is
concerned, we have examined the density of population where are noticed remarkable
fluctuations in different periods of spring and summer in 2012. So, taking into
consideration the methods that have been used during the research, we can ascertain that
they are the most important indicators of ecological state of an area and at the same time
they represent the most interesting swarm of insects that can be examined in a certain
area.
Key words: Nymphalidae, Tuzla, abundance, biodiversity, population.