26
BIOTSKI EKOLOŠKI FAKTORI

BIOTSKI EKOLOŠKI FAKTORI

  • Upload
    najwa

  • View
    202

  • Download
    1

Embed Size (px)

DESCRIPTION

BIOTSKI EKOLOŠKI FAKTORI. Živi svijet organiziran je u zajednice, među kojima vladaju specifični odnosi. Odnosni među živim organizmima, bez obzira na pozitivne ili negativne efekte čine BIOTSKE FAKTORE INTRASPECIJSKI (HOMOTIPSKI) INTERSPECIJSKI (HETEROTIPSKI) - PowerPoint PPT Presentation

Citation preview

Page 1: BIOTSKI EKOLOŠKI FAKTORI

BIOTSKI EKOLOŠKI FAKTORI

Page 2: BIOTSKI EKOLOŠKI FAKTORI

Živi svijet organiziran je u zajednice, među kojima vladaju specifični odnosi

Page 3: BIOTSKI EKOLOŠKI FAKTORI

• Odnosni među živim organizmima, bez obzira na pozitivne ili negativne efekte čine BIOTSKE FAKTORE

• INTRASPECIJSKI (HOMOTIPSKI)

• INTERSPECIJSKI (HETEROTIPSKI)

• Po načinu djelovanja na drugi organizam, mogu biti: pozitivni (+)

negativni (-)

neutralni (0)

Page 4: BIOTSKI EKOLOŠKI FAKTORI

• Kompeticija

• Simbioza?

• Mutualizam

• Komenzalizam

• Parazitizam

• Antibioza

• Predacija

Page 5: BIOTSKI EKOLOŠKI FAKTORI

Kompeticija

• Predstavlja konkurenti uzajamni odnos među vrstama koje se odlikuju sličnim ekološkim zahtjevima

• Velika uloga u evoluciji vrsta

• Djelovanje je uvijek više ili manje nepovoljno za oba kompetitora

Page 6: BIOTSKI EKOLOŠKI FAKTORI

Kompeticija između Diatomea

Page 7: BIOTSKI EKOLOŠKI FAKTORI

• Kompeticija je često pospješena i abiotičkim faktorima (temperatura, vlaga); pr. Salvelinus malma i S. leucomaenis (Salmonidae)

Page 8: BIOTSKI EKOLOŠKI FAKTORI

Neka opća pravila o (u) kompeticiji…

• Kompetitivne vrste često koegzistiraju na istoj prostornoj skali, ali imaju različitu distribuciju

• Vrste su često isključene pomoću interspecijske kompeticije s područja na kojima bi mogle izvrsno egzistirati u slučaju da interspecijska kompeticija nije prisutna

Page 9: BIOTSKI EKOLOŠKI FAKTORI

• Preklapanje ekoloških niša!! (fundamentalnih ili realiziranih??)

• Fundamentalna niša

• Realizirana niša

• Kompetitivne vrste mogu koegzistirati kada obje vrste imaju ostvarenu realiziranu nišu

Page 10: BIOTSKI EKOLOŠKI FAKTORI

Kompeticija između dvije vrste bumbara; Bombus appositus i Bombus flavifrons

Page 11: BIOTSKI EKOLOŠKI FAKTORI

Preklapanje u prehrani mrava i glodavaca

Page 12: BIOTSKI EKOLOŠKI FAKTORI

• “Zakon konkurentnog isključivanja”; 1934. godine; Gause (primjer s papučicama; Paramecium aureli i Paramecium caudatum)

1. Ako dvije kompetitivne vrste koegzistiraju u stabilnom okolišu, to je rezultat diferencijacije u ekološkoj niši, odnosno diferencijacije njihove realizirane niše

Page 13: BIOTSKI EKOLOŠKI FAKTORI

2. Ukoliko ne postoji takve diferencijacije u ekološkim nišama, tada će jedna kompetitivna vrsta potisnuti drugu

• Kao rezultat kometicijskog odnosa u biocenozama se toleriraju i koegzistiraju samo one vrste koje su u stanju da se razilaze u svojim ekološkim potrebama

Page 14: BIOTSKI EKOLOŠKI FAKTORI

Pr. Kopitari u afričkim savanama, na različite načine koriste pašnjačku travu:

• Zebre

• Antilope i gnuovi

• Gazele

Pr. Insektivorne ptice koje se hrane na šumskom drveću

Page 15: BIOTSKI EKOLOŠKI FAKTORI

Koegzistiranje neke vrste u određenoj zajednici omogućeno je ponekad, nepredvidivim okolišnim uvjetima

Primjer: Lymnaea i Physa

Page 16: BIOTSKI EKOLOŠKI FAKTORI

Evolucijski efekt interspecijske kompeticije

Geografska rasprostranjenost Herpestes javanicus (j), H. edvardsii (j) i H. smithii (s)

Page 17: BIOTSKI EKOLOŠKI FAKTORI

Diferencijacija ekoloških niša među biljkama

Page 18: BIOTSKI EKOLOŠKI FAKTORI

• Kompeticijski odnosi su jedan od najvažnijih mehanizama formiranja vrsta u zajednici, njihovog prostornog rasporeda i regulacije njihove brojnosti

Page 19: BIOTSKI EKOLOŠKI FAKTORI

Kompeticija na djelu – invazivne vrste

• 1910. god. 11 primjeraka indijskog mungosa uneseno na otok Mljet

• 49 pokušaja uklanjanja mungosa ali bez većeg uspjeha!!

• Caulerpa taxifolia

• Caulerpa racemosa (43 nalazišta)

Page 20: BIOTSKI EKOLOŠKI FAKTORI
Page 21: BIOTSKI EKOLOŠKI FAKTORI

Nalazišta vrste Caulerpa taxifolia u Jadranskom moru. Izvor: Rasprostranjenost invazivnihsvojti roda Caulerpa u Jadranskom moru 2004., Institut za oceanografiju i ribarstvo u Splitu.

Page 22: BIOTSKI EKOLOŠKI FAKTORI

Nalazišta vrste Caulerpa racemosa u Jadranskom moru. Izvor: Rasprostranjenost invazivnihsvojti roda Caulerpa u Jadranskom moru 2004., Institut za oceanografiju i ribarstvo u Splitu.

Page 23: BIOTSKI EKOLOŠKI FAKTORI

• U rijeke dunavskog i jadranskog sliva uneseno 16 alohtonih vrsta riba – velika šteta nanesena autohtonoj ihtiofauni

• kalifornijska pastrva, Oncorhynchus mykiss• Babuška, Carrasius gibelio• Sunčanica, Lepomis gibbosus• zlatna ribica, Carassius auratus• sivi glavaš, Hypophthalmichthys molitrix• bijeli glavaš, Hypophthalmichthys nobilis• bijeli amur, Ctenopharyngodon idella• Bezribica, Pseudorasbora parva• patuljasti somić, Ameiurus nebulosus• jezerska zlatovčica, Salvelinus alpinus• potočna zlatovčica, Salvelinus fontinalis• pastrvski grgeč, Micropterus salmoides• crni somić, Ameiurus melas• sjeverna ozimica, Coregonus peled• velika ozimica, Coregonus lavaretus• Gambuzija, Gambusia affinis

Page 24: BIOTSKI EKOLOŠKI FAKTORI

• Školjkaš Dressenia polymorpha proširio se rijekom Dravom

• Invazivna vrsta riječnog raka Orconectes limosus; Kopački rit, Dunav

• Veliki problem - invazivne vrste na otocima

• Alohtone vrste divljači; divlje svinje, mufloni

Page 25: BIOTSKI EKOLOŠKI FAKTORI

Invazivne biljne vrste

• Amorpha fruticosa – namjerno unesena, vlažni travnjaci nizinskog područja

Page 26: BIOTSKI EKOLOŠKI FAKTORI

• Balastne vode – glavni uzrok unosa invazivnih vrsta u vodene, naročito morske ekosustave