Upload
francancek
View
109
Download
14
Embed Size (px)
DESCRIPTION
rsdst
Citation preview
KINEZIOLOGIJAKINESIOLOGY
Dr Nedeljko RodićDr Zoran Đokić
1
PREDAVANJE 3LECTURE 3
2
ANTROPOLOŠKI FAKTORIANTHROPOLOGICAL FACTORS
ANTROPOLOŠKI STATUS = SKUP ANTROPOLOŠKIH FAKTORA (OBELEŽJA)
TEMATSKE CELINE:
n Zdravstvena obeležja.
n Sociološka obeležja.
n Konativna obeležja (osobine) – crte ličnosti.
n Morfološka obeležja (osobine).
n Motorička obeležja (sposobnosti).
n Funkcionalna obeležja (sposobnosti).
n Kognitivna obeležja (sposobnosti).
3
LJUDI SE RAZLIKUJU PO ANTROPOLOŠKIM OBELEŽJIMA I ZATO U KINEZIOLOGIJI TREBA
POŠTOVATI SLEDEĆE PRINCIPE:
1. Individualizacija i primerenost opterećenja.
2. Precizno planiranje i programiranje kinezioloških procesa.
3. Homogenizacija kinezioloških grupa.
4
ZDRAVSTVENA OBELEŽJA
n Skup pokazatelja zdravstvenog stanja
n Za kineziologiju su posebno važni oni pokazatelji koji seodnose na sisteme organizma koji neposredno učestvuju ukretanju (mišići, sistem krvotoka....).
n Takođe, posebno su važne informacije o zdravstvenom stanjui bolestima koje su kontraindikovane za bavljenje kineziološ-kim aktivnostima.
5
SOCIOLOŠKA OBELEŽJA
OBJEKTIVNI SOCIOLOŠKI STATUS POJEDINCA U KINEZIOLOŠKOJ GRUPI.
q Objektivno vrednovanje vrednosti i sposobnosti pojedincaunutar grupe u odnosu na funkciju.
q Ovaj aspekt definišu npr. odgovori na pitanja: ko najbolje igra, skim najbolje sarađuješ u igri, ko je najkorisniji igrač itd.
6
SOCIOLOŠKA OBELEŽJA
SUBJEKTIVNI SOCIOLOŠKI STATUS POJEDINCA U KINEZIOLOŠKOJGRUPI.
q Subjektivno vrednovanje osobina pojedinca unutar kineziološkegrupe.
q Ovaj aspekt definišu npr. odgovori na pitanja: ko ti je najdraži uekipi, ko najlepše igra, s kim se najradije družiš itd.
7
KONATIVNE OSOBINE
n Osobine ličnosti - crte ličnosti.
n U velikoj meri genetski uslovljene.
n Značajno određuju uspešnost u kineziološkim aktivnostima,posebno sposobnost motivacije i psihološku stabilnost.
n Kineziološkim aktivnostima moguće je pozitivno uticati nakonativni status.
n Neki od izolovanih faktora: neurotizam, psihotizam, aksioznost,opsesivnost ...
8
MORFOLOŠKA OBELEŽJA
• Osobine koje određuju telesnu građu čoveka.
• Izuzetno su važne za uspešnost u kineziološkim aktivnostima.
• Različite kineziološke aktivnosti zahtevaju specifičnu telesnugrađu (košarka - visinu, bacanje kugle - mišičnu masu,gimnastika - niži rast itd.).
9
MORFOLOŠKA OBELEŽJA
POSTOJE 4 GLAVNE MORFOLOŠKE DIMENZIJE:
Longitudinalna dimenzionalnost.
Transverzalna dimenzionalnost.
Voluminoznost.
Masno tkivo.
10
LONGITUDINALNA DIMENZIONALNOST
§ Označava rast kostiju u dužinu.
§ Najčešće mere: telesna visina, dužina ruke, dužina noge ...
§ Nasledno je determinisana.
§ Kineziološkim aktivnostima nije moguće uticati na ovudimenziju.
11
TRANSVERZALNA DIMENZIONALNOST
§ Označava rast kostiju u širinu.
§ Najčešće mere: širina (dijametar) kolena, širina (dijametar)lakta ...
§ Nasledno je determinisana.
§ Kineziološkim aktivnostima moguće je samo u manjoj meriuticati na ovu dimenziju.
12
VOLUMINOZNOST
§ Označava telesne obime.
§ Telesni obimi zavise od mišićne mase, količine masnog tkiva itransverzalne dimenzionalnosti skeleta.
§ Najčešće mere: telesna težina, obim nadlaktice, obim struka,obim potkolenice ...
§ Delimično je genetski predisponirana.
§ Kineziološkim aktivnostima moguće je u velikoj meri uticatina ovu dimenziju.
13
MASNO TKIVO
§ Označava količinu potkožnog masnog tkiva.
§ Najčešće mere: kožni nabor trbuha, kožni nabor leđa, kožninabor nadlaktice ....
§ Delimično je genetski predisponirana.
§ Kineziološkim aktivnostima moguće je u velikoj meri uticatina ovu dimenziju.
14
MOTORIČKE SPOSOBNOSTI
• Sposobnost svsishodnog izvođenja motoričke aktivnosti u od-nosu na fizikalne parametre (prostor, vreme, sila).
• Motoričke sposobnosti su dakle merljive.
• Na motoričke sposobnosti utiču svi fiziološki i anatomski fakto-ri: genetski potencijal, nivo motoričke informisanosti (znanja),morfološka obeležja, energetski potencijal, kognitivne sposob-nosti, konativne osobine ...
• S obzirom na njihovu složenost, najteži zadatak koji se postav-lja pred kineziologe je kako efikasno razvijati ove sposobnosti.
15
MOTORIČKE SPOSOBNOSTI
SPOSOBNOSTI KOJE ZAVISE OD MEHANIZMA ZA REGULACIJUINTENZITA NADRAŽAJA.
to su tzv. NEURO-MUSKULARNE sposobnosti:
• brzina pojedinačnog pokreta,• eksplozivna i maksimalna snaga,• gipkost (fleksibilnost).
• Nadražaj traje kratko, a cilj je generisati maksimalnu silu, brzinuili amplitudu u što kraćoj jedinici vremena.
• Ove sposobnosti pretežno zavise od anatomskih i fiziološkihosobina nervnog i mišićnog sistema.
16
SPOSOBNOSTI KOJE ZAVISE OD MEHANIZMA ZA REGULACIJUTRAJANJA NADRAŽAJA I ENERGETSKE REGULACIJE.
to su tzv. NEURO-ENERGETSKE sposobnosti:
n repetitivna snaga,
n statička snaga,
n agilnost,
n brzina frekvencije pokreta.
n Nadražaj se ponavlja duže vreme ili u ritmu.
n Ove sposobnosti u velikoj mjeri zavise od energetskih potencijalai nekih konativno-kognitivnih osobina.
MOTORIČKE SPOSOBNOSTI
17
MOTORIČKE SPOSOBNOSTI
SPOSOBNOSTI KOJE ZAVISE OD MEHANIZAMA ZA REGULACIJUNADRAŽAJA, SINERGIJSKU REGULACIJU I REGULACIJU TONUSA.
to su tzv. INFORMACIONE sposobnosti:
n koordinacija,
n preciznost,
n ravnoteža.
n Nadražaj se stalno reguliše i koriguje.
n Ove sposobnosti u velikoj meri zavisi od nervnog sistema inekih kognitivnih sposobnosti.
18
SNAGA
• MAKSIMALNA SNAGA.
• EKSPLOZIVNA SNAGA.
• REPETITIVNA SNAGA.
• STATIČKA SNAGA.
19
MAKSIMALNA SNAGA
• Sposobnost apsolutne eksitacije maksimalnog broja motornihjedinica u cilju stvaranja maksimalne sile za savladavanje spo-ljašnjeg otpora (npr. podizanje tega).
• U velikoj je meri genetski uslovljena.
• Razvija se maksimalnim opterećenjima.
20
EKSPLOZIVNA SNAGA
• Sposobnost apsolutne eksitacije maksimalnog broja motornihjedinica u jedinici vremena u cilju jednokratnog maksimalnogubrzanja vlastitog tela ili spoljašnjeg objekta.
• U velikoj je meri genetski uslovljena.
• Razvija se submaksimalnim opterećenjima.
21
REPETITIVNA SNAGA
• Sposobnost ponavljanja eksitacije određenog broja motornihjedinica kroz duže vreme
• Slabo genetski uslovljena
• Razvija se srednjim i velikim opterećenjima uz veliki brojponavljanja
22
STATIČKA SNAGA
• Sposobnost održavanja visokog nivoa podraživanja motornihjedinica za određeno vreme tokom savladavanja spoljašnje silepri čemu se mišić ne skraćuje.
• Slabo je genetski uslovljena.
• Razvija se statičkim izdržajima.
23
GIPKOST (FLEKSIBILNOST)
• Sposobnost izvođenja pokreta maksimalnom amplitudom.
• Postoji dinamička, statička i pasivna gipkost (fleksibilnost).
• Delimično genetski uslovljena.
• Zavisi od anatomsko-fizioloških osobian mišićnog tkiva i veza.
• Na gipkost (fleksibilnost) je moguće uticati u većoj meri putemkinezioloških operatora.
24
PRECIZNOST
• PRECIZNOST CILJANJEM (sposobnost pogađanja nekog objektavođenim pojektilom).
• PRECIZNOST GAĐANJEM (sposobnost pogađanja nekog objektaizbačenim projektilom).
• U velikoj meri je genetski uslovljena.• Razvija se dugotrajnim vežbanjem i velikim brojem ponavljanja.• Uslovljene su kontrolom eksitacije i pravovremenosti aktiviranja
motornih jedinica.
25
RAVNOTEŽA• RAVNOTEŽA OTVORENIM OČIMA (sposobnost održavanja
ravnotežnog položaja korišćenjem kinestetičkih i vidnihinformacija).
• RAVNOTEŽA ZATVORENIM OČIMA (sposobnost održavanjaravnotežnog položaja korišćenjem isključivo kinestetičkihinformacija).
• U velikoj meri je genetski uslovljena.• Razvija se vežbama održavanja ravnoteže u statičkim i
dinamičkim položajima (kretanjima).• Uslovljene su kontrolom eksitacije i pravovremenosti aktivi-
ranja motornih jedinica.
26
BRZINA JEDNOSTAVNOG POKRETA
• Sposobnost maksimalnog savladavanja puta u jedinici vre-mena.
• Genetski visoko uslovljena.
• Uslovljena prvenstveno neuro-muskularnim karakteristikama.
• Razvija se isključivo vežbama u kojima dominira maksimalnabrzina pokreta.
27
BRZINA FREKVENCIJE POKRETA
• Sposobnost maksimalnog višekratnog savladavanja puta u jedi-nici vremena.
• Uslovljena prvenstveno pravovremenošću i ritmičnošću eksita-cije agonističkih i antagonističkih mišićnih grupa.
• U većoj meri genetski uslovljena.
• Razvija se vežbama u kojima dominira maksimalno brzo ponav-ljanje jednostavnih pokreta (npr. taping rukom ili nogom).
28
AGILNOST
• Sposobnost brze promene smera kretanja u ograničenom pro-storu.
• Zavisi značajno od brzine, brzine frekvencije pokreta i eksplo-zivne snage.
• U većoj meri genetski uslovljena.
• Razvija se maksimalno intenzivnim kretanjem i promenomsmera kretanja u ograničenom prostoru.
29
KOORDINACIJA
• Sposobnost racionalnog izvođenja motoričkog zadatka (pro-storno, vremenski i energetski).
• Deli se na koordinaciju celog tela, ruku i nogu.
• U velikoj mjeri genetski uslovljena, a značajno zavisi i od količi-ne prethodno usvojenih motoričkih programa.
• Razvija se učenjem što većeg broja i što različitijih i složenijihmotoričkih zadataka, sa što češćim izmenama načina i uslovaizvođenja zadataka.
30
FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI
• Sposobnosti odgovorne za transport i iskorišćavanje energije uljudskom organizmu (“izdržljivost”, “kondicija”).
Dele se na:
• AEROBNE FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI,
• ANAEROBNE FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI.
31
AEROBNE FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI
• Sposobnost organizma da dopremi i potroši maksimalnu količi-nu kiseonika za dugotrajan mišićni rad.
• Delimično genetski uslovljena.
• Zavisi od fizioloških karakteristika organizma (biohemijska spo-sobnost iskorišćenja kiseonika u ćelijama, respiratorni kapaci-teti, ...).
• Moguće je u većoj meri uticati na razvoj ove sposobnosti putemkineziološke aktivnosti.
• Razvija se dugotrajnim cikličkim aktivnostima malog i umere-nog intenziteta.
32
ANAEROBNA FUNKCIONALNA SPOSOBNOST
• Sposobnost organizma da maksimalno iskoristi neanaerobneizvore energije za kratkotrajni mišićni rad, dakle bez prisustvakiseonika.
• Delimično genetski uslovljena.• Zavisi od količine neaerobnih spojeva u organizmu i biohemijske
sposobnost iskorištenja ovih spojeva.• Anaerobna sposobnost javlja se kada je mišićni rad takvog
intenziteta da nije moguće osigurati dovoljno energije iz aerob-nih procesa (uslovi tzv. “kiseoničkog duga”).
• Moguće je uticati na razvoj ove sposobnosti putem kinezio-loških aktivnosti velikog intenziteta putem intervalnog metodarada.
33
KOGNITIVNE SPOSOBNOSTI
• Intelektualne (mentalne) sposobnosti - sposobnosti snalaženja unovonastalim situacijama.
• Odnose se na sposobnost prikupljanja, obrade, memorisanja iinterpretacije informacija.
• Neki od izolovanih kognitivnih faktora: brzina percepcije, vi-zualizacija, spacijalizacija, verbalno razumevanje, logičko procesi-ranje, kratkoročno memorisanje, numeričko rezonovanje, ...
34
KOGNITIVNE SPOSOBNOSTI
• Znatno genetski uslovljene.
• Kineziološkim aktivnostima moguće je samo u manjoj meriuticati na neke vidove kognitivnih sposobnosti.
• Za uspešnost u kineziološkim aktivnostima, naročito usportskim igrama posebno je važna tzv. motoričkainteligencija - sposobnost procene prostorno-vremenskihodnosa i simultane obrade kinestetičkih informacija.
35
PITANJA ?
36
HVALA NA PAŽNJI !
37
ANTROPOLOŠKI STATUS = SKUP ANTROPOLOŠKIH FAKTORA (OBELEŽJA)
TEMATSKE CELINE:
n Zdravstvena obeležja.
n Sociološka obeležja.
n Konativna obeležja (osobine) – crte ličnosti.
n Morfološka obeležja (osobine).
n Motorička obeležja (sposobnosti).
n Funkcionalna obeležja (sposobnosti).
n Kognitivna obeležja (sposobnosti).
38
PREDAVANJE 3LECTURE 3
39
ANTROPOLOŠKI FAKTORIANTHROPOLOGICAL FACTORS