Nastava povijesti usmjerena prema kompetencijama i ishodima uenja

Mr. sc. Marijana Marinovi Agencija za odgoj i obrazovanje studeni 2011.

TO JE NACIONALNI OKVIRNI KURIKULUM? Temeljni dokument za odgoj i obrazovanje na predkolskoj, osnovnokolskoj i srednjokolskoj razini u Republici Hrvatskoj objavljen u listopadu 2010. godine.

Temeljno obiljeje NOK-a je prelazak na kompetencijski sustav i ishode uenja.

NOK je polazite za ureenje predmetne strukture i odgojno-obrazovne jezgre nastavnih predmeta.

TO SU KOMPETENCIJE? Kompetencije predstavljaju dinaminu kombinaciju kognitivnih i metakognitivnih vjetina, znanja i razumijevanja, meuljudskih i praktinih vjetina te etikih vrijednosti.

(Tuning pojmovnik, 2007. Vlasta Vizek Vidovi: Ishodi uenja u obrazovanju uitelja i nastavnika konceptualni okvir, Zagreb 2008.)

TO SU ISHODI UENJA? Ishodi uenja su jasno iskazane tvrdnje napisane od strane uitelja o tome to se od uenika oekuje da zna, razumije i/ili da je sposoban pokazati nakon zavretka procesa uenja. (Tuning pojmovnik, 2007. Vlasta Vizek Vidovi: Ishodi uenja u obrazovanju uitelja i nastavnika konceptualni okvir, Zagreb 2008.)

Ishodi uenja nisu iskazi koji nabrajaju ili opisuju nastavne sadraje, kao to je npr. sluaj s nastavnim programima, niti govore to uitelji ili nastavnici trebaju raditi u razredu.Ishodi su usmjereni na uenike i njihove aktivnosti i zato se uvijek iskazuju aktivnim glagolima koji izraavaju ueniku aktivnost.

VEZA ISHODA UENJA I KOMPETENCIJA

- Ishodi uenja su operacionalizacija kompetencija pomou aktivnosti koje su mjerljive i vidljive.

BLOOMOVA TAKSONOMIJA

Bloom i suradnici u razdoblju od 1956. do 1964. definirali su tri osnovna podruja ili domene odgojno-obrazovnih aktivnosti:

kognitivnu domenu (znanje) afektivnu domenu (stavovi) i psihomotoriku domenu (vjetine).

KNJIGEM. D. Engelhart, E. J. Furst, W. H. Hill i D. R. Krathwohl Taxonomy of educational objectives: Handbook I. Cognitive domain, 1956.

D. R. Krathwohl, B. S. Bloom, B. B. Masia, Taxonomy of Educational Objectives, The Classification of Educational Goals Handbook II: Affective Domain, 1964.

E. J. Simpson, The Classification of Educational Objectives in the Psychomotor Domain, 1972.

KAKVA JE VEZA IZMEU KOMPETENCIJA, ISHODA UENJA I BLOOMOVE TAKSONOMIJE?Bloomova taksonomija je glavni okvir za klasifikaciju izjava o tome to mi oekujemo od uenika da e oni znati, razumjeti, moi napraviti i kakve stavove zauzeti nakon zavrenog procesa pouavanja i uenja.

Izvorna taksonomija objavljena je 1956. godine pod nazivom Taxonomy of educational objectives: Handbook I. Cognitive domain, a napisali su je B. S. Bloom i suradnici M. D. Engelhart, E. J. Furst, W. H. Hill i D. R. Krathwohl.

REVIZIJA BLOOMOVE TAKSONOMIJE Razvila se poslije 45 godina.Taksonomiju su revidirali L. W. Anderson, D. R. Krathwohl i suradnici. Revidirana taksonomija objavljena je 2001. godine pod nazivom: A Taxonomy for Learning, Teaching, and Assessing; A Revision of Blooms Taxonomy of Educational Objectives.

EMU SLUI REVIDIRANA BLOOMOVA TAKSONOMIJA?

kao temelj za utvrivanje irih odgojno-obrazovnih ciljeva u nacionalnim i kolskim kurikulumima za razliite razine kolovanja;

kao sredstvo za usklaivanje odgojno-obrazovnih ciljeva iskazanih u nacionalnom kurikulumu i ishoda uenja, aktivnosti i kriterija ocjenjivanja u predmetnim kurikulumima;

3. kao zajedniki jezik o ciljevima uenja, nastavnom gradivu i kriterijima ocjenjivanja u svim nastavnim predmetima na svim razinama kolovanja, kako bi se olakala komunikacija meu uiteljima/nastavnicima/profesorima;

4. kao pregled opsega odgojno-obrazovnih mogunosti u usporedbi sa svakim kurikulumom ogranienim u njegovoj irini i dubini;

5. kao alat za mjerenje rezultata.

ZATO JE IZVORNA TAKSONOMIJA REVIDIRANA?Kategorija znanja je po svojoj prirodi dvodimenzionalna, dok je izvorna taksonomija prikazuje kao jednodimenzionalnu.

ZNANJE U IZVORNOJ TAKSONOMIJIKategorija znanja obuhvaa aspekt imenice i aspekt glagola. Aspekti imenica detaljno su navedeni potkategorijama znanja. Glagolski aspekt ukljuen je u definiciji kategorije znanja u tom smislu da se od uenika oekuje da se prisjeti ili prepozna to znanje. To je donijelo jednodimenzionalnost u okvir.

ZNANJE U REVIDIRANOJ TAKSONOMIJIOva anomalija uklonjena je u revidiranoj taksonomiji tako da dva aspekta, imeniki i glagolski, tvore zasebne dimenzije.Imenica daje osnovu za dimenziju znanja, a glagol tvori osnovu za kognitivni proces. Dakle, tzv. taksonomska tablica kognitivno podruje definira u dvjema dimenzijama: u vertikalnoj kao znanje i u horizontalnoj u est kategorija kao kognitivni, spoznajni proces.

Dakle, dimenzija znanja ini vertikalnu os i izraava se imenicom, dok dimenzija kognitivnih procesa ini horizontalnu os tablice i izraava se glagolom (vidi tablicu koja slijedi).

Meusobni presjeci znanja i kognitivnih procesa nalaze se u elijama (vidi tablicu).

TAKSONOMSKA TABLICA

REVIZIJA DIMENZIJA ZNANJAdimenzija znanja sadri 4 umjesto 3 kategorije. Tri od njih ukljuuju sutinu potkategorija znanja u izvornoj taksonomiji. etvrta nova kategorija METAKOGNITIVNO ZNANJE prua saznanja koja nisu bila poznata u vrijeme nastanka izvorne taksonomije. Metakognitivno znanje ukljuuje znanje o metodama uenja i spoznaji openito kao i svijest i znanje o spoznaji pojedinca.

REVIZIJA DIMENZIJE SPOZNAJNOG (KOGNITIVNOG) PROCESAIzvorni broj kategorija, est, je zadran, ali s vanim promjenama:

a. Tri kategorije promijenile su nazive.b. Redoslijed dviju kategorija je promijenjen.c. Svi nazivi zadranih kategorija stavljeni su u glagolski oblik kako bi odgovarale nainu kako se upotrebljavaju u ciljevima.

Vidi taksonomsku tablicu na sljedeem slajdu.

TAKSONOMSKA TABLICA

U izvornoj taksonomiji kategorije su bile rasporeene u kumulativnom hijerarhijskom okviru; postizanje sljedee sloenije vjetine ili sposobnosti trailo je svladavanje prethodne kategorije.

U revidiranoj taksonomiji kategorije su sloene u hijerarhijsku strukturu - 6 kategorija kognitivnog procesa razlikuju se po sloenosti (zapamivanje manje sloeno nego razumijevanje, koje je opet manje sloeno nego primjena itd.). Kognitivni proces nije vie nuno kumulativan.

DIMENZIJA ZNANJA I NJEZINE KATEGORIJE U NASTAVI POVIJESTI1. INJENINO ZNANJE: a. poznavanje najvanijih injenica, datuma i povijesnih osoba te b. razumijevanje temeljnih povijesnih pojmova (npr. apsolutizam, demokracija, diktatura i sl.).

2. KONCEPTUALNO ZNANJE

Ukljuuje pet tzv. tehnikih koncepata:- kronologija- uzrono-posljedini odnosi- kontinuitet i promjena- uporaba povijesnih izvora- empatijsko razumijevanje

3. PROCEDURALNO ZNANJE (kako neto uiniti)Podrazumijeva poznavanje:- metoda prikupljanja podataka- metoda sreivanja i obrade podataka- interpretacije podataka- metoda pisanja rada

Npr. kako ostvariti maleno istraivanje u nastavi povijesti:

da bi ostvario istraivanje, uenik mora poznavati navedene metode i postupke, odnosno odreenu proceduru.

4. METAKOGNITIVNO ZNANJE (znanje kako uiti)ope metode koje se mogu upotrijebiti za razliite zadatke, uvjeti pod kojima se te metode mogu upotrebljavati, doseg unutar kojega je odreena metoda efikasna,poznavanje samoga sebe odnosno svojih mogunosti.

Dakle, svaki ishod uenja treba biti predstavljen u dvjema dimenzijama, npr.:

Uenici bi trebali:

Zapamtiti posebne dijelove Napoleonovog Graanskog zakonika (injenino znanje na razini zapamivanja) ISHOD 1.

Objasniti posljedice Zakonika za razliite drutvene slojeve (konceptualno znanje na razini shvaanja objasniti) ISHOD 2.

Izabrati drutveni sloj i napisati uvjerljiv komentar o njegovom mjestu u zakonu (konceptualno znanje na razini kreacije kreirati) ISHOD 3.

(Pogledaj ishode u taksonomskoj tablici koja slijedi.)

ISHODI U TAKSONOMSKOJ TABLICI

ZAKLJUAKTaksonomsku tablicu treba koristiti pri odreivanju ishoda uenja u nastavnoj jedinici, nastavnoj temi i nastavnoj cjelini.Taksonomska tablica prua jasnu i saetu vizualnu prezentaciju odreene nastavne jedinice, nastavne teme i nastavne cjeline.

Jednom kompletirani upisi u taksonomsku tablicu mogu se upotrijebiti za ispitivanje usklaenosti predmetnih kurikuluma i realizirane nastave. Na temelju kompletiranih taksonomskih tablica uitelji/nastavnici/profesori mogu odluiti gdje i kako poboljati svoje planiranje kurikuluma i realizaciju nastave.

LITERATURA:L. W. Anderson, D. R. Krathwohl i suradnici, A Taxonomy for Learning, Teaching, and Assessing; A Revision of Blooms Taxonomy of Educational Objectives, 2001.