Bolesti divljih živ

7/24/2019 Bolesti divljih iv

1/22

Sveuilite J.J. Strossmayera OsijekPoljoprivredni fakultet

diplomski studij: Zootehnika

ZDRAVSTVENA ZATITA DIVLJAI

Trakavice


2/22

ZDRAVSTVENA ZATITA DIVLJAI

Jo nije poznat stvarni opseg teta na divljai nastalih raznim olestima!premda njihovo znaenje prelazi interese pojedinih struka i zapravo je od op"eginteresa. #eava se i da nakon utvr$ivanja pojave neke od olesti ostaje neistra%en

razlog njenog nastanka! a to i moglo iti itan im enik preventive.Za nastanak olesti u prirodnim uvjetima va%no je stanje podruja u kojem

divlja o itava:&stupanj o ra$enosti tla&klima

& rojnost tj. gusto"a popula'ije& rojnost dlakavih i pernatih predatora&nomadsko stoarenje itd.

(noge od tih %ivotinja mogu iti prijenosni'i i kli'onoe! to je pose no va%noza rojna parazitarna o oljenja. )ako$er! pove"anje roja divljai na nekom prostoru*intenzivni uzgoj+ uvjetuje nastanak i irenje olesti neposrednim kontaktom. Opasnostza divlja mo%e postojati i onda kad je prihranjujemo na hranilitima! jer ukoliko se primjereno ne radi *ili su neadekvatno ure$ena hranilita+ ta mjesta mogu postatiizvoritima irenja i zaraznih i parazitarnih olesti.


3/22

POJAVA BOLESTI,olest se pojavljuje u uvjetima u kojima se organizam nije u stanju prilagoditi

%ivotnoj sredini! ez o zira radi li se o nepovoljnim uvjetima okoline *vanjski uzro'i+ naruene homeostaze organizma *unutarnji uzro'i+.

-koliko su adapta'ione sposo nosti organizma nedovoljne za nastalenepovoljne uvjete %ivotne sredine ili su one smanjene unutarnjim razlozima uslijedit "pojava olesti. - prirodi pojavi olesti prethodi kom inirano djelovanje vanjskih iunutarnjih faktora koji sinergistikim djelovanjem izazivaju olest. od olesti divljaivanjski uzro'i daleko su olje istra%eni nego unutarnji.

/anjski im eni'i koji potpoma%u nastanak olesti su are s staja"om vodom!zajednika kalju%ita! pojilita! hranilita! solita! prevelika popula'ija divljai! glaklimatski utje'aj *velika vlaga+ itd.

Jedan od itnijih vanjskih faktora nastanka olesti je i neprovo$enje higijenskihmjera u lovitu! kao raz a'ivanje hrane po tlu! ostavljanje leina! nepostojanjelovouvarske slu% e! nestruno unoenje novona avljene divljai u lovite tj. ezzdravstvenog pregleda i karantene.

Boravkom u prirodi ( umi i !ovi "u#$ !ovci do!a%e u do"ica& ' div!&imivo"i)&ama i pri "om 'u i%!o e)i *ro&)im opa')o'"ima+ ,e-u "im opa')o'"ima)a&ma)&e o.eku&emo$ %a"o "o i/ )e vidimo$ u%ro.)ike *ro&)i/ *o!e'"i$ a "o &opa')o'" od ko&e *i 'e %apravo "re*a!i )a&vi e .uva"i+


4/22

,olesti mogu nastati z og: unutarnjih! vanjskih i iolokih uzrokavanjski uzro'i:fizikalne prirode

&prirodni kalamiteti *poplave! po%ari!sue! otre zime+

&mehanike ozljede *prostrijelne rane! od ograda! otpada! poljoprivredne umarske mehaniza'ije! povrede na sao ra"ajni'ama i sl.+kemijske prirode

&alimentarne 0 kvalitativni i kvantitativni defi'it u ishrani! glad i sl.&toksine 0 kemiza'ija tla! zatitne mjere u poljoprivredi i umarstvu&neista industrija 0 zaga$ene vode! tlo i atmosfera *kisele kie i sl.+

unutarnji uzro'i:nasljednost! konstitu'ija! kondi'ija i anomalije

ioloki uzro'i iljnog i %ivotinjskog porijekla:& akterije! virusi! viroidi! vironi! gljivi'e! liajevi! plijesni! jednostanini i viestaniniparaziti *vanjski i unutarnji+1ljivina o oljenja relativno su rijetka kod divljai u prirodi! a uestalija su kod divljai umjetnom uzgoju i u zoolokim vrtovima.


5/22

ZARAZNE BOLESTI DIVLJAI&rje$e po intenzitetu u odnosu na doma"e %ivotinje

2e znai da je divlja otpornija. 3azlog mo%e iti u iologiji! odnosno nainu%ivota! pojedinih vrsta. Primjeri'e divlji papkari uvijek mijenjaju le%aj i prije nego leprekopaju ga! odnosno odstrane gornji sloj zemlje.

PARAZITI I PARAZITS0A OBOLJENJA DIVLJAI&esti kod divljai&pose no teka o oljenja prisutnija kod mlade divljai

4ndirektne tete od parazitskih invazija ogledaju se u naruenoj otpornostiorganizma! te lakem podljeganju drugim o oljenjima.

Znaaj i te%ina parazitskog o oljenja ovisi o rojnosti i vrsti parazita:5 )OP636Z4)4 *vanjski+ neto su manjeg znaenja! izuzev kad mogu iti

posredni'i pri prijenosu drugih o oljenja! kad svojom velikom rojnosti izazivaju olest*uga+.52#OP636Z4)4 *unutranji+ svojim djelovanjem izazivaju lokalne promjene! a u

sluaju velike infesta'ije mogu uzrokovati op"e poreme"aje i uginu"e doma"ina.


6/22

BOLESTI DIVLJI1 PAP0ARAJelen o ini & edreni'a! slinavka i ap! enzootska pareza! parautava'! nekro a'iloza!

jesno"a! aujeszkijeva olest! 7 grozni'a! pastereloza! tu erkuloza! paratu erkuloza! ru'eloza! leptospiroza! listerioza! nekro a'iloza!

aktinomikoza! verminozne pneumonije!2EL3ANO 4RIJEVNI PARAZITI! trk*ko%ni i nosni+!E0TOPARAZITI! filarioza!fas'ioloza!4ISTI4ER0OZA! paramfistomoza! liajevi i plijesni.

Jelen lopatar & isto kao i jelen o iniSrna o ina & osim navedenoga za jelena i salmoneloza i proljetni proljev srna

#ivokoza & osim navedenog za jelena i zarazna sljepo"a! uga! papilomatoza(uflon & kao i ostali papkari ali jeOTPORNIJI NA ENDOPARAZITE#ivlja svinja & svinjska kuga! pastereloza! vr ana'! kompleks zaraznih olesti! trihineloza

4RIJEVNI i plu"niPARAZITI! uga

,olesti zeeva i divljih kuni"a & jesno"a! miksomatoza! tularemija! stafilokokoza!ru'eloza! pseudotu erkuloza! hemoragina septikemija!kok'idioza! PARAZITI $ ENDOPARAZITI*plu"ni$ 2EL3ANI$ 4RIJEVNI$ 4ISTI4ER0OZA!toksoplazmoza+! pastereloza! salmoneloza


7/22

BOLESTI PERNATE DIVLJAI

8azan & 6tipina kuga peradi! kuga peradi! 93#! marekova olest! ),9! zaraznilaringotraheitis! oginje! kolera! zaraza slijepog 'rijeva i jetre! singamoza!kok'idioza! 2EL3ANO 4RIJEVNI PARAZITI! E0TOPARAZITI!anaero ne infek'ije! intoksika'ije * otulizam+

Poljska jare i'a & kapilarioza i ostale olesti kao kod fazana

#ivlja patka & salmoneloze! anaero i *i prethodno navedene olesti pernate divljai+

BOLESTI DLA0AVI1 PREDATORA

isi'a & jesno"a! aujetszkijeva olest! toksokarioza! ankilostomoza! trihineloza!2EL3ANO 4RIJEVNI PARAZITI, E . granulosus, E. multilocularis !krenosomoza! uga

;agalj! kune! tvor! jazava' & isto kao lisi'a

/uk & isto kao lisi'a


8/22

2EL3ANO 4RIJEVNI PARAZITI4ESTODE (CESTODES) 5 TRA0AVI4E

9estode ili tenije & plosnati 'rvi(Platyhelminthes).)ijelo izdu%eno u o liku trake i podijeljeno na lani"e & p r o g l o t i d e ! iji se

roj kre"e od tri pa do nekoliko tisu"a lanka! razliitih du%ina i veliina od nekolikmilimetara do nekoliko metara. )ijelo prekriveno kutikulom sa sitnim porama! 'ijelomdu%inom & osmotskim putem & upija hranu! jer ne posjeduju pravi digestivni trakt.

2a tijelu se razlikuju glava (scolex), vrat (collum) i trup (strobila) . 9estode &"rakavice & su dvospol'i &hermafroditi & u jednom parazitu nalaze se i muki i %enskspolni organi i &e)dopara%i"i & odrasli primjer'i parazitiraju u unutranjim organima!uglavnom u pro avnom traktu *naje"e u tankom 'rijevu+ i oveka i %ivotinja stalninosio'a! dok razvojni & larveni & o li'i trakavi'a parazitiraju u razliitim organimprelaznih nosio'a *naje"e su to doma"i i divlji pre%ivai! te doma"e i divlje svinje+.

2ajpoznatije trakavi'e:

Taenia saginata *1O/5 trakavi'a pasa! lisi'a i vukova *kanida+Taenia hydatigena > trakavi'a pasa! kuna i tvorovaTaenia cervi > trakavi'a pasa i lisi'a


9/22

6OVE7A TRA0AVI4A (T E!" S #"! T) > ljudska trakavi'aParazit rasprostranjen po itavom svijetu! a naroito u zemljama u kojima se jede sirovogove$e meso. Taenia saginata &pru8a'"a "rakavica & parazit tankog 'rijeva! stalnidoma"in je ovjek. Prelazni doma"in je govedo * ivol+ kod kojeg se pojavljuje larveno lik Cysticercus bo$is .

Taenia saginata & trakavi'a duga ?&@Am! skoleks plosnat i s etiri pijavke! vdug i jasno ogranien. )rup se sastoji od @.AAA do B.AAA lani"a! proglotida . Spolnozreli lan'i trakavi'e odvajaju se od tijela parazita i spontano naputaju digestivni traktpreko anusa! tako da ih olesni'i nalaze u krevetu ili intimnom ru lju. Ova pojavasusre"e se 'amo kod ove ce'"ode .

1ovedo kao prelazni doma"in invadira se kad s travom ili vodom zaga$enomljudskim izmetom! unese u svoj pro avni trakt jaja ili zrele proglotide .

;ovjek se invadira preko larvalnog o lika! kad pojede nedovoljno kuhano ilipeeno gove$e meso. - pro avnom traktu ovjeka iz larvalnog o lika oslo a$a seglavi'a! s%ole%s trakavi'e! koja se pripije za sluzni'u tankog 'rijeva. 4z vrata poinju rastilan'i i za C do D mjese'a naraste odrasli parazit! koji mo%e parazitirati u ovjeku duginiz godina.

2aje"e ne postoje izra%eni simptomi olesti *su kliniki tijek o oljenja+! noako se pojave znakovi prisutnosti Taenie saginate oni se manifestiraju kao olovi utr uhu! esti olni osje"aji gladi ez o zira na uzimanje hrane! poreme"aji peristaltike >uestali proljevi koji se smjenjuju s opstipa'ijama.

#ijagnoza se postavlja na osnovu koprolokog pregleda! odnosno nalaza jaja

parazita u stoli'i olesnika. ijeenje se provodi upotre om preparata na azi klora.


10/22

SVINJS0A TRA0AVI4A (T E!" SO&"' ) ljudska trakavi'aParazit rasprostranjen svugdje u svijetu! naroito gdje se konzumira nedovoljno termikio ra$eno svinjsko meso. Tenia solium & parazit tankog 'rijeva! stalni doma"in ovjeko oljenje se naziva tenijaza. Prelazni doma"in su doma"e i divlje svinje kod kojih sepojavljuje larveni o likCysticercus cellulosae .

Taenia solium & trakavi'a duga B&Em! skoleks okruglog o lika s etiri siske! nprednjem kraju ima vijena' kuki'a *BA&CAkom.+. /rat tanak i dug! trup formira EAA&@ proglotida. Zreli lan'i trakavi'e u vanjsku sredinu dospijevaju fe'esom invadiranogovjeka! uz povoljne uvjete okoline! pre%ivljavaju tijekom B mj. Prelazni doma"in je svi*doma"a ili divlja+! koja kao koprofagna %ivotinja pojede jaja trakavi'e te se u pro avnomtraktu svinja oslo a$a em rion! koji preko sluzni'e 'rijeva prodire u krv i limfu! tako daovim putem iva raznesen po organizmu prelaznog nosio'a. ;ovjek se invadira kadpojede nedovoljno peeno! kuhano ili sueno svinjsko meso u kojem se nalaze razvojnio li'i trakavi'e. - pro avnom traktu ovjeka oslo a$a se s%ole%s koji se pripije zasluzni'u tankog 'rijeva! vrlo rzo raste & za BD sata mo%e narasti F&@A'm! a za E&tjedana naraste odrasla trakavi'a.

2aje"e ne postoje izra%eni simptomi olesti *su kliniki tijek o oljenja+! noako se pojave znakovi prisutnosti parazita u tankom 'rijevu oni se manifestiraju kao i kodTaenie saginata .

#ijagnoza se postavlja na osnovu koprolokog pregleda! odnosno nalaza jajaparazita u stoli'i olesnika. ijeenje se provodi upotre om preparata na azi klora.


11/22

4ISTI4ER0OZA 6OVEDA I BIVOLA*9GS)49539OS4S ,O/-(+Bo*i.avo'" i!i ikri.avo'" 8oveda & o oljenje uzrokujeCysticercus bo$is, razvojni o lik ljudsketrakavi'e > Taenie saginate .

1oveda se invadiraju kad hranom ili vodom unesu u organizam jaja Taenie saginate ! izkojih se u pro avnom traktu oslo a$aju on%os*ere ! pro iju 'rijevnu stjenku te krvotokom uduraznesene po organizmu! naje"e se lokaliziraju u popreno&prugastoj muskulaturi & %vanimii"ima! sr'u! jeziku! oitu! te dinoj muskulaturi. Za @B&@? tjedana izon%os*era se razvijucisticer%usi *ikri'e ili o i'e+ koji predstavljaju invazione o like trakavi'e. onani nositelj > ovjek!invadira se kad pojede nedovoljno termiki o ra$eno meso goveda.Zatitne i profilaktike mjere 'isti'erkoze:

-z o avezno provo$enje zoohigijenskih i meliora'ijskih zahvata! za suz ijanje'isti'erkoze vrlo je va%an i pregled mesa %ivotinja nakon klanja. O avezan pregled gove$eg mesa

na ikriavost o uhva"a zarezivanje %vane muskulature i to najmanje s dva paralelna uzdu%na rezau svaki vanjski i jedan rez u svaki unutranji %vani mii"! na nain da povrina rezova ude tove"a. Zatim tre a pregledati povrinu svih mii"a! a oso ito mii"ni dio oita i me$ure rene mii"e.

6ko se pri zarezivanju %vanih mii"a i sr'a te pregledom i opipavanjem organa! na$e samo jednaili vie ikri'a potre no je! z og odre$ivanja stupnja invazije! razrezati u tanke listove jezik! jednjak!sr'e i mii"ni dio oita! a isto tako na nekoliko mjesta tre a zarezati i mii"e ple"ke! te uta. 4kri'esu duguljasti! ovalni! prozirni! istrom teku"inom ispunjeni mjehuri"i tanke stijenke! kroz kojprosijava glavi'a *skoleks+ udu"e tenije! poput jelkastog zrn'a veliine prosa. /eliina ikri'a ovisio stadiju njihova razvitka u trenutku smrti prelaznog nosio'a! mo%e varirati od veliine glavi'epri adae do veliine graka. Oso ina je gove$e ikri'e da se skoleks lako ispupi! ako o i'upritisnemo me$u prstima. Skoleks Cysticercus bo$is nema kuki'a. - %ivom nosio'u ikri'e moguvrlo dugo %ivjeti te ostaju sposo ne za invaziju i nekoliko godina. 2akon smrti nosio'a ikri'ama seotpornost smanjuje! kad se meso dr%i u hladioniku *H D 9+ o i'e ugi aju nakon nekoliko tjedana.)emperatura od D?&?A 9 i kon'entrirana otopina soli u ija ikri'e za @D dana! a smrzavanje natemperaturi od & C 9 unitava ikri'e za BD sata.


12/22

4ISTI4ER0OZA SVINJA (C+ST"CE COS"S S'' )9isti'erkoza doma"ih i divljih svinja *rijetko se mo%e pojaviti i kod srna+ & o oljenje uzrokCysticercus cellulosae ! razvojni o lik ljudske trakavi'e > Taeniae solium .

4kri'e Cysticercus cellulosae su morfoloki sline o i'ama kod goveda! du%ine F&@?mmirine ?&@Amm! naje"e lokaliza'ije u intermuskularnom tkivu %vakae muskulature! sr'a! jezikoita! glutealnih! vratnih! interkostalnih i drugih popreno&prugastih mii"a. 4kri'e se mogu na"i imozgu! plu"ima! jetri i drugim unutranjim organima. 3azvitak parazita i me$uso na interak'ija ljudii svinja identina je s razvojnim putemC. bo$is .

Svinje se invadiraju s konatminiranom hranom i vodom te se u roku tri do etiri mjese'a upopreno&prugastoj muskulaturi stvarajucisticer%usi *invazioni o li'i+. ;ovjek se invadira prilikomkonzumiranja nedovoljno termiki o ra$enog svinjskog mesa i nakon @@&@B tjedana u tank'rijevu konanog nosio'a naraste odrasla trakavi'a.

od 'isti'erkoze svinja o ino se ne zapa%aju nikakvi kliniki simptomi. - sluajupojavljivanja simptoma olesti klinike manifesta'ije se sastoje od ukoenosti muskulature!preosjetljivosti pojedinih dijelova tijela *naroito nosa+ i nervnih smetnji: teturaju"i hod! kretanjekrug! paraliza jezika! konvulzivni napadaji. (o%e se javiti i edem! mravost te anemija. Poto olestprolazi naje"e ez vidljivih simptoma vrlo je va%no pregledati usmr"ene doma"e i divlje %ivotinjprije putanja njihovog mesa i proizvoda od mesa u upotre u.

Svinjska ikri'a je po svom o liku i veliini slina gove$oj ikri'i. Znaajna razlika je u tometo na skoleksu svinjske ikri'e nalazi dvostruki vijena' od BA&CA ve"ih ili manjih kuki'a! koje pravilno izmjenjuju. Pod pritiskom me$u prstima glavi'a se ne mo%e lako ispupiti! kao to je tosluaj kod glavi'e gove$e ikri'e. /eliina ikri'e varira s o zirom na razvojni stadij u kojem ju jezatekla smrt prelaznog nosio'a. 2akon IA&@@A dana ikri'e zavravaju svoj razvitak te su upotpunosti formirane! pri li%no jednake veliine i s o likovanom organskom ovojni'om. - nosio'umogu %ivjeti C&F godina. Svinjska ikri'a op"enito je otpornija od gove$e! pa olje podnosi nisktemperature i djelovanje kiselina i lu%ina.


13/22

4ISTI4ER0OZA ZEEVA (C+ST"CE C'S P"S"-O "S)9isti'erkoza zeeva i kuni"a je uestalo o oljenje koje uzrokuje larvalni stadij pse"etrakavi'e Taenia pisi*ormis . arvalni o lik koji se pojavljuje u ze'a naziva se Cysticercus

pisi*ormis . Odrasla trakavi'a parazitira u 'rijevima psa! lisi'a! aglja i vukova.Zreli cisticer% je prozirni mjehuri" okrugla do ovalna o lika! veli"ine F&@Bm

teku"e unutranjosti u kojoj se nalazi &eda) s%ole%s tj. udu"a trakavi'a! mjehuri"i&vre"i'e vezani su u grozd. ;esto ih se nalazi u tr unoj upljini na mezenterijumu'rijeva! potr uni'i ispod kapsule jetre ili u samom jetrenom tkivu. ao posljedi'amigriranja larvi u jetreno tkivo na njegovoj povrini se uoavaju tragovi tih prodiranja vidu iskri%anih pruga.

,la%e invazije kod odraslih zeeva ne dovode do ugi anja! ni do uoljivihvanjskih simptoma! dok jae invazije! pose i'e kod mladih zeeva! esto rezultirajuugi anjem. )ome prethode gu itak apetita! mravost! te uslijed smanjene otpornostipojava drugih o oljenja.

#ivljaina *meso+ invadiranih zeeva upotre ljivo je za ljudsku prehranu! ali senaravno invadirani organi odstranjuju. Po odstranjivanju potre no ih je nekodljivo unititna nain da ih ne mogu dosegnuti kanidi.

2ajuinkovitija mjera sprjeavanja pojava i irenja ove parazitoze u lovitu jeodstrijel lisi'a! agljeva te pasa lutali'a u lovitu.


14/22

E1INO0O0OZA (EC "!OCOCCOS"S)ronino parazitarno o oljenje! od kojeg o oljevaju doma"i i divlji pre%ivai! svejedi teovjek. O oljenje je uzrokovano razvojnim stadijem male pasje trakavi'e Echinococcusgranulosus . Od divljih %ivotinja poten'ijalni doma"in nosio' mo%e iti lisi'a! agalj i vu*porodi'e kanida+.

E. granulosus je tek jedna od rojnih trakavi'a koje pas nosi u svompro avnom traktu. Odrasli psi ne pokazuju vanjske znakove prema kojima je mogu"ezakljuiti da su olesni! ali zato stalno izluuju jaja parazita i zaga$uju okolinu.

2a tenadi je mogu"e uoiti olesno ponaanje! jer su vrlo uznemireni! 'vileez razloga! grizu se! rzo se umaraju! dlaka im je nakostrijeena! iz oiju im 'uriis'jedak i stalno mrave. /rlo esto se primje"uje svra u podruju anusa! z og egapas vue zadnji dio tijela po zemlji i ee o razne predmete. Ponekad se na anusu moguuoiti 'ijeli lan'i trakavi'e. od tenadi se mogu pojaviti i nervni simptomi pa se moguiniti slini simptomima jesno"e. Pri tom se nikad ne javlja promjena oje glasa! nenastupa strah od vode ni paraliza donje vili'e! kao ni stra%njeg dijela tijela.

,olest! uz op"u sla ost! protjee kroninim tokom! pa su uginu"a vrlo rijetka.(ala pasja trakavi'a parazitira u tankom 'rijevu psa. /eliine je B&F mm i sastoji

se od C&D lanka od kojih je zadnji najve"i i sadr%i jaja. )aj lanak se otkida od trakavi'eizlazi s izmetom ili ponekad samostalno. - vanjskoj sredini ili u podruju anusa on sesasui i raspada! tako da se jaja'a oslo a$aju. O oljenje nije sezonskog karaktera! psi

koji nose trakavi'u 'ijele godine stalno izluuju njena jaja s izmetom.


15/22

4nvazija ostalih doma"ih i divljih %ivotinja! kao i ovjeka! odvija se uzimanjzaga$ene hrane ili vode.

judi se naje"e invadiraju preko zaga$enog povr"a koje nije do ro oprano*pod teku"om vodom+! naroito tamo gdje je psu dozvoljen ulaz u povrtnjak *pa u njem

defe'ira+ ili putem direktnog kontakta sa zara%enim psima! ukoliko se poslije ruktemeljito ne operu.#laka invadiranog psa puna je zalijepljenih mikroskopski velikih jaja. 2ajvie ih

je oko anusa! zatim na okovima jer psi le%e na tlu gdje ima izmeta! a isto tako i nagu i'i jer se li%u oko anusa. Ovom nainu invazije pose no su izlo%ena dje'a koja psanesvjesno miluju po 'ijelom tijelu! a naroito ako nakon toga ne peru ruke! te idu jesti ili

nesvjesno stavljaju ruke u usta. - prilog takvoj invaziji ide i velika otpornost koju ta jajaimaju u vanjskoj sredini. 2a temperaturi od &@ 9 mogu pre%ivjeti D mjese'a! a u vodi vla%nom tlu preko tri tjedna.

ivotinje se invadiraju svugdje gdje psi defe'iraju! na pai! u polju i u umi. Poddjelovanjem kie izmet se razmeka i raspadne! a jaja se vodom raznesu po travnjaku.oprofagne %ivotinje *poput svinja+ zaraze se direktno jedu"i izmet. Od svih %ivotinov'e imaju najve"i znaaj jer u njihovom pro avnom traktu ak IAK svih jaja postajufertilne ehinokokne 'iste.

)


16/22

36Z/OJ24 94 -S P636Z4)6:2akon to ovjek ili %ivotinja progutaju jaja'a trakavi'e iz njih se u pro avnom

traktu! pod djelovanjem pro avnih sokova! oslo a$aju onkosfere! pro ijaju zid 'rijeva ikrvotokom se raznose po 'ijelom organizmu. 2ajve"i roj njih se zaustavlja uunutranjim parenhimskim organima i to u jetri i plu"ima! ali i do BAK njih u mozgu.

Osim tih organa nalaze se u sr'u! slezeni i u rezima. /e" @B sati nakoninvazije mogu"e ih je na"i u jetri. 2akon toga! iz zaustavljenih zametaka poinju serazvijati 'iste. 2akon DA dana veliine su @ mm! poslije C mjese'a B mm! a poslije ?mjese'i @ 'm. )ijekom godina mogu dose"i veliinu jajeta! ake ili djeje glave. )akonastale mjehure ili 'iste nazivamo ehinokokoznim mjehurima. /e" nakon F mjese'injihova rasta u mjehurima se pojavljuju tzv. skoleksi! koji predstavljaju zreli mjehur prekkojeg se 'iklus invazije mo%e nastaviti dalje.

9iste su ispunjene teku"inom i u njima se na unutarnjoj stjen'i razvijaju malizamet'i *skoleksi+ udu"e trakavi'e! a u jednom ml te teku"ine mo%e se na"i i nekolikostotina tisu"a skoleksa. )akva 'ista se naziva fertilnom za razliku od sterilne 'iste u kojojne dolazi do razvoja ovih zametaka. Primarne 'iste se razvijaju iz onkosfere

zaustavljene u tkivu! a sekundarne od prsnute primarne 'iste! iji skoleksi su se rasuli potr unoj upljini *tzv. generalizirana ehinokokoza+.9iklus razvoja ovog parazita mo%e se nastaviti dalje samo ako tu 'istu! zajedno

s invadiranim organom! pojede pas ili iznimno lisi'a! agalj i vuk! ez o zira radilo se oleini ili lovini predatora. )ad se u njihovom prednjem dijelu tankog 'rijeva iz svakogskoleksa razvija po jedna mala pasja trakavi'a.

S ji i ljk i k ki' k l k i h j j k ' ij i h iki


17/22

Svojim sisaljkama i kuki'ama skoleksi se hvataju za stjenku 'rijeva i mehaniki je ote"uju uzrokuju"i upalu. Posljedi'a toga je i poreme"aj sekre'ije! resorp'ije imotorike 'rijeva. 2a tako ote"enim mjestima lako se razvija akterijska upala.(ehaniko djelovanje pojaava se toksinim i alergijskim djelovanjem. )akva akutnapoetna upala prelazi u kroninu! te se u psa naizmjenino smjenjuju zatvor i proljev! a

mogu se pojaviti povra"anje i gu itak apetita. (ladi psi ukoliko ne izgu e apetit do ro jedu! ali ne do ivaju na te%ini! a sluzni'e su im lijede.

#4J612OS)4 6linika dijagnostika kod pasa je vrlo teka! jer nema simptoma olesti! ukoliko

se radi o odraslim psima. - mladih pasa slika nije karakteristina! te mo%e navesti nasumnju na druga o oljenja. od ljudi je dijagnozu tako$er teko postaviti jer se mjehurirazvijaju polako! pa tako i nastaju simptomi.

#ijagnoza se postavlja 3)1 pregledom. Postoje i imunoloke dijagnostikemetode! ali one nisu spe'ifine za ovog parazita i mogu dati krivu predod% u tj. reagirati ina druge parazite iz ove skupine. )ako$er postoji i alergijska ko%na pro a koja se izvodi

ehinantigenom tj. u rizgavanjem sterilne teku"ine ehinokoknog mjehura u ko%u.4J5;52J5

ijeenja ehinokokoznih %ivotinja nema! ve" se one kolju ili eutanaziraju. odljudi u o zir dolazi samo kirurki zahvat i odstranjenje mjehura! ukoliko su dostupni.

P3O84 6 S6


18/22

P3O84 6 S6- or i protiv ovog parazita itno je prekinuti njegov razvojni 'iklus. - tu svrhu

veterinarska slu% a ima zakonsku o vezu provesti jedan put godinje dehelmintiza'ijusvih registriranih pasa prema nared i -prave za veterinu nadle%nog (inistarstva. Ovaak'ija provodi se zajedno s 'ijepljenjem pasa protiv jesno"e.

Pas koji je do io antiparazitik mora slijede"a tri dana iti pod nadzoromvlasnika. Psi "e iz a'ivati najprije formiran izmet! zatim %itki sadr%aj i na kraju sluzavsadr%aj 'rijeva ogat parazitima. 6rekolin koji se daje psima pojaava sekre'iju imotoriku 'rijeva! z og ega se skoleksi odvajaju od stjenke 'rijeva i ivaju iz aeni van.

Suvremeniji antihelminti'i nisu tako drastini! ali postupak sa psom i njegovimizmetom je isti. )o znai da se pas mora nalaziti na lan'u i da se sav njegov izmetpokupi i du oko zakopa ili jo olje spali. Prostor na kojem se pas kretao u tom sluajupun je iz aenih parazita i jajaa'a! stoga ga tre a dezinfi'irati! polijevanjem vrelomvodom! jer ve" ?A 9 unitava jaja'a! te posuti negaenim vapnom! kreolinom ili nekimdrugim dezinfi'ijensom. 2akon toga tre a oistiti i dlaku pasa od preostalih jajaa'akupanjem u toploj vodi s dezinfi'ijensom.

PO36 2OS) #4/ J6 425


19/22

-PO36,2OS) #4/ J6;4254nvadirani organi nisu direktno opasni za ovjeka! jer se ovjek invadira samo

jaja'ima. Stoga i da pojede sirove mjehure u njemu se ne"e trakavi'a dalje razvijati jerza svoj razvoj ona tra%i spe'ifinog doma"ina! a to su kanidi tj. pas.

Zara%eni organi predstavljaju opasnost za daljnje irenje ove parazitoze ukolikoih pojede pas ili divlji meso%der. Stoga organe tre a izdvojiti od ostalog mesa inekodljivo unititi! ilo du okim zakopavanjem ili spaljivanjem. - svakom sluajupogreno ih je samo od a'iti *na deponije sme"a ili sl.+ jer ih se tako mogu dokopati psi.

6ko su unutarnji organi samo manjim dijelom invadinirani! tad se taj dioizrezuje! dok se preostali dio organa mo%e iskoristiti za ljudsku ishranu. -koliko nijmogu"e iz organa odstraniti zara%eni dio od a'uje se i unitava 'ijeli organ.

Preostali mii"ni dio lovine mo%e se koristiti ez ogranienja.

LISIJA TRA0AVI4A


20/22

LISIJA TRA0AVI4A (EC "!OCCOC'S '&T"&OC'& "S)Silvatini *tj. umski+ o lik trakavi'e! koje o olijeva i ovjek. isi'a ili pas invadiraju serazvojnim stadijem ove trakavi'e jedu"i umske glodav'e tj. voluhari'e i mieve. 2akontoga odrasli parazit razvija se u tankom 'rijevu lisi'e i predstavlja izvor invazije zaovjeka.

;ovjek se mo%e invadirati posredno eru"i gljive ili umsko vo"e *umske jagode! orovni'e itd.+ uz koje tj. na koje je defe'irala lisi'a. ad kia rastopi fe'es naplodovima ostaju prisutna mikroskopska infektivna jaja'a. #rugi registrirani posredninain invadiranja je putem insekata koji prenaaju na svom tijelu i nogama em rionirana jaja'a trakavi'e i njima zaga$uju hranu.36Z/OJ24 94 -S

5hinikokozni mjehuri se razvijaju iz jajaa'a dospjelih u pro avni traktposrednika *ovjek! druga %ivotinja+! koja su prola kroz stjenku 'rijeva i zaustavila se unutarnjim organima. Ovi mjehuri imaju oso ine tumora. Oni rastu periferno tj infiltrativnu tkivo! na nain da iz jednog mjehura pupaju manji drugi mjehuri. Oko svakog mjehurastvara se vlastita vezivnotkivna ovojni'a! povezana s ovojni'om susjednog mjehura.

(jehuri su nepravilnog izgleda i ispunjeni %elatinoznom masom! a nakon nekog vremenanjegova sredina propada i podlije%e nekrozi. )a masa se postupno popunjava vezivnimtkivom! koje i konano inkal'inira. - perifernim mjehurima nalazi se %elatinozna sivkastamasa koja je ispunjena skoleksima.

Ova trakavi'a do sada jo nije ustanovljena na podruju 3L! me$utim to jemo%da samo pitanje vremena o zirom je ima u susjednoj Sloveniji.

C OCCOC S & O& S


21/22

EC "!OCCOC'S &/EO& "S

MNumska trakavi'a koju prenose lisi'e i po ve"ini karakteristika slina je lisijoj trakavi'(E. multilo%ularisu).

Posredni'i su tako$er mievi i voluhari'e! a po izgledu mjehuri su tako$er slinilisijoj(E. multilocularis) .

Odrasla trakavi'a naziva se Teniae echinococcus alveolaris + )ako$er imainfiltrativan rast u tkivo poput tumora! a tvori i metastaze koje se ire limfnim i krvniputem! pa se tako vrlo lako ire po organizmu.


22/22

Spe'ifinost u ouvanju zdravlja divljai je da su mogu"e ovjekove interven'ijevrlo ograniene. 6ko se neto i %eli uiniti! potre no je primijeniti spe'ifine zatitnemjere u smislu praktine proved e takvih radnji. Samo u iznimnim sluajevima mogu"e

je i preventivno 'ijepljenje divljih %ivotinja ili davanje odre$enih lijekova na hranilitimsolitima i tome slino.

Proved a zatitnih mjera pose no je ote%ana i slo%ena kod suz ijanja zarazniholesti! dok se suz ijanje parazitarnih olesti mo%e provoditi olje i uspjenije.

Pose no je va%no zapaziti kretanje ili zadr%avanje divljai na mjestima gdje seona normalno ne nalazi! kao i pitomost tj. gu itak straha od ovjeka i tome slino.

#ivlja! slino doma"im %ivotinjama! pokazuje neke op"e znakove olesti kaoto su nakostrijeena dlaka ili perje! teko disanje! kaalj! otresanje glavom i mravost.

3edovnim pregledavanjem lovita potre no je prona"i trupla uginule divljai inekodljivo je ukloniti! a svje%e leine tre a slati na pretragu u veterinarske institute.

Documents

Bolesti divljih živ