Borilaki sportovi su polistrukturalni,aciklini sportovi.Dijele
se na sportove:
bazirane na hvatanju (judo,hrvanje,sumo,aikido);
zatim bazirane na udaranju (boks,karate i tae-kwon-do);
ali postoje i borilake vjetine gdje imamo kombinaciju hvatanja i
udaranja,kao kod ju-jutsu.
Jedna od metoda koja u tome moe pomoi je uvrtavanje treninga
borilakih sportova u kondicionu pripremu.
Tako je primjerice za ragbijae, ili rukometae preporuljivo da
treniraju hrvanje i judo, dok bi za tenisae, odbojkae, nogometae
ili trkae bili bolji udaraki borilaki sportovi poput karatea ili
taekwondoa., jer je tamo cilj razviti obje strane tijela, te se na
tome bazira i njihov trening.
Trening borilakih sportova takoer utjee na pravilan odnos i
ravnoteu izmeu agonistike i antagonistike skupine miia (npr. miii
prednje i stranje strane natkoljenice trebaju biti razvijeni u
odnosu 60:40). Trening borilakog sporta se veinom provodi u obliku
intervalnog treninga u trajanju pojedinih tehnika 30 do 60 sekundi
i pauze u odnosu na rad 1:2 za poetnike, a 1:1 za napredne
vjebae.
Karate () na japanskom znai prazna ruka ili borba bez oruja.
Karate je , kao i sve druge borilake vjetine u Japanu, zasnovan na
kodeksu bushida (bushido u prijevodu-viteki put) .Otac modernog
karatea GICHIN FUNAKOSHIPrve karateke su poduavali japanski
instruktori koji su u Evropi boravili pod pokroviteljstvom Japanske
karate federacije (Japan Karate Association).
Prvo maunarodno takmienje odrano je 1963. godine u Belgiji .
Zlatno doba karatea na Okinawi ,poinje u 17 vijeku , u vrijeme
japanske dominacije, kada nastaje i prvi tajni savez pristalica ove
borilake vjetine .
Tek u 19.vijeku karate izlazi iz ilegale,a znaajan podstrek
njegovom irenju deava se 1904.godine, legalnim ulaskom ove vjetine
u kole na Okinawi.
Najvea ekspanzija karatea deava se 1922.godine i taj period je
vezan za ime Gichina Funakoshia .
Prva demonstracija karatea na prostoru bive Jugoslavije desila
se 1955.godine (demonstrator je bio japanski majstor Nagaoka).
1956.godine se osniva Akademski dudo klub Mladost, iji su
polaznici izmeu ostalog vjebali i karate vjetinu Kljunu ulogu u
razvoju karatea u Bosni i Hercegovini imao je jedan Mostarac,
istinski zaljubljenik u ovu drevnu borilaku vjetinu .
Rije je o rahmetli Salki uriu (1946-poginuo 1992.godine).
Salko uri je bio osniva Karate kluba Bosna ,a njegova supruga
Almasa uri je bila prva ena koje je bila bh reprezent u
katama-forme za ene .
Karateke i njihovi treneri na takmienjima moraju nositi slubenu
odjeu (uniformu) definiranu pravilnikom WKF-a . Karateke moraju
nositi jedno-bojni bijeli karate kimono, iste takve hlae i
odgovarajui pojas .
Zvanino obiljeje selekecije za koju se nastupa, mogu biti
istaknuti na lijevoj strani grudi, ali ne vei od 10 cm kvadratnih
.
Identifikacioni broj izdat od organizatora takmienja, mora se
nositi na leima . Dodatno razlikovanje karateka u borbi se postie
obavezom noenja raznobojnih pojaseva (jedan nosi bijeli,drugi nosi
crveni) .
Rukavice i gumeni titnici su obavezni .Meki titnici za
potkoljenice su dozvoljeni, a titnici za ris stopala su zabranjeni
.
Naoale su zabranjene,dok su meka soiva dozvoljena ,ali na
odgovornost takmiara .U BiH postoji slijedea klasifikacija: poinje
se sa bijelim,a zavrava sa crnim pojasom razliitog stepena .
Podruje od bijelog do smeeg pojasa su ueniki pojasevi,nakon toga
ide majstorski pojas i majstorska zvanja od 1-10 dana .
Borilite je oblika kvadrata sa stranicama duine 8 m (mjereno sa
vanjske strane), i ima sa svake strane dodatna 2 m kao sigurnosno
podruje. Sigurnosno podruje od 2 m, sa svake strane borilita mora
biti isto, bez ikakvih prepreka, odnosno predmeta. Borilite moe
biti podignuto na platformu visine 1 m. Podignuta platforma mora
imati strane duine najmanje 12 m, tako da pored borilita osigurava
i sigurnosni pojas.SANBON - (tri poena) se dodjeljuje za:a) udarac
nogom u glavub) svaku poentirajuu tehniku izvedenu nakon bacanja
ili pada protivnika.NIHON - (dva poena) se dodjeljuje za:a) udarac
nogom u tijeloIPPON - (jedan poen) se dodjeljuje za:a) udarac rukom
(TSUKI) u tijelo ili glavu.
Poentirajuce zone:
a) glavab) licec) vratd) stomake) grudif) leag) bone strane
(slabine)UPOZORENJE: (CHUKOKU) se moe dodijeliti za manje prekraje
ili za prvi sluaj manjeg prekraja.
KEIKOKU: To je kazna za koju protivnik dobiva IPPON (jedan
poen). KEIKOKU se dodjeljuje za manje prekraje za koje je ve
dodjeljeno upozorenje ili za prekraje koji nisu dovoljno ozbiljni
za HANSOKU CHUI. HANSOKU CHUI:
To je kazna za koju protivnik dobiva NIHON (dva poena).
HANSOKU - CHUI se obino dodjeljuje za prekraje za koje je ve
dodijeljen KEIKOKU u toj borbi. Moe biti dodjeljen i direktno za
ozbiljnije prekraje koji nisu dovoljno ozbiljni za
HANSOKU.HANSOKU:
Dodjeljuje se za veoma ozbiljne prekraje ili kada je HANSOKU
CHUI ve dodijeljen.
Rezultira diskvalifikacijom takmiara, a protivnik se proglaava
pobjednikom. U ekipnim meevima takmiar koji se proglaava
pobjednikom imat e osam poena, a diskvalifikovani takmiar nula
poena.SHIKKAKU:
To je diskvalifikacija sa aktuelnog turnira, takmienja ili mea.
Da bi se odredio nivo dodjeljene kazne SHIKKAKU, vrhovni sudija
mora biti konsultovan. SHIKKAKU moe biti dodjeljen kada takmiar
zanemari sudijska pravila, ponaa se zlonamjerno ili kompromitujue,
ime nanosi tetu asti i ugledu karate sporta, ili za druge akcije
koje kre pravila i povreuju duh turnira. U ekipnom takmienju, ako
lan ekipe dobije SHIKKAKU, njegov protivnik e imati osam poena, a
diskvalifikovani takmiar nula poena. KIKEN ili gubitak prava na
borbu se dosuuje kada natjecatelji sami bezuvjetno predaju borbu
ili su nesposobni da borbu nastave, ili napuste borbu. Razlog za
naputanje borbe je najee povreda.
Kata prevedeno znai forma, takoer i borba s zamiljenim
protivnikom. To je skup unaprijed odreenih pokreta koji se sastoji
od obrambenih i napadakih tehnika. UENIKE
PREDMAJSTORSKE I
MAJSTORSKE
Takmienje u katama moe biti ekipno i pojedinano.
Svaka ekipa je iskljuivo muka ili iskljuivo enska, i u svakoj
ekipi nastupaju uvijek po tri takmiara. Takmiar u svakom kolu mora
izvesti razliitu katu.
Jednom izvedena kata ne moe biti ponovljena.
Sudaki zbor se sastoji od 5 sudaca. Svaki sudac mora, nakon
zavretka nastupa dvoje takmiara, odrediti tko je pobjednik
podizanjem plave ili crvene zastave. Nije mogu nerijeen rezultat.
Takmiar za kojeg se izjasne najmanje tri suca bit e proglaen
pobjednikom.
Samoodbrana u osnovi nije sport, to je vjetina. Osnovne tehnike
samoodbrane ine: tehnike stavova i kretanja, padova, bacanja,
poluga, guenja i udaraca.pet principa:1. aktivna zatita,2.
kontraakcija,3. efektnost i usmjeravanje snage,4.
nezainteresovanost i maskiranje akcije i5. odvlaenje panje Ciljne
take su podjeljene u pet velikih grupa, a to su: glava, vrat, trup,
genitalije i ekstremiteti. Napadi na pritisne take se mogu izvesti:
Brzim uzastopnim udarcima ili napadima Laganim pritiskom na
pritisne take
